Ta ideja, prisutna u mom narodu, a verujem i u okolnim, našim tu, ex YU narodima, ta postavka, kada neko kaže, “nama treba čvrsta ruka”, je meni poražavajući i sasvim izvan granica ljudskog dostojanstva. Dakle, reći, “treba mi čvrsta ruka” je potpuno isto kao reći “meni treba dreser”. Ja sam stoka i ja ne razlikujem gde jedem, a gde nuždim.

MARČELO

08.38

09.06

Vođa

Mentalitet

Pod etiketom čvrste ruke mi nepogrešivo srljamo ka ljudima koji nas pesniče tom čvrstom rukom.

MARČELO

11.52

12.03

Vođa

Mentalitet

Ja bih rekao da izražavanje potrebe za vođom, da se može interpretirati i kao nesigurnost, izvjesna nesigurnost. A nesigurnost, manje-više, možemo i prepoznati kao jednu od odlika tranzicionih društava, mada se ona uvijek ne mora ispoljavati najjasnije. Ali, evidentna je, više u indirektnom smislu, u svakodnevnom životu, svakodnevnom kontekstu, u pričama mladih koji se često žale, te su priče često opterećene i željom da se ode negdje živjeti. Mislim da iza tog izraza, odnosno želje za vođom možda negdje duboko stoji neki, odnosno, osjećaj nesigurnosti. To bi mogla biti jedna dimenzija pogleda na vođu. Druga bi mogla dolaziti od same priprode, kao što sam ranije rekao, od same prirode čovjeka da postoji neka organizoivana struktura u formi vođe, koja će voditi do neke promjene. I treće što bih mogao pretpostaviti s ove tačke gledišta, kao građanin ove regije, jeste da je možda potreba za vođom dio narativa prenešen od strane roditelja, od strane ranijih generacija, kada smo živjeli u sistemu, hajmo reći donekle, jeste postojao kult ličnosti i kult vođe, koji se poštovao.

ADNAN

ANŽANELA

Profesor

Sarajevo

15.07

16.27

Vođa

Mentalitet

Čak mislim da je pogubno što mi živimo u društvima gdje je veronauka postala obavezna, a građanska prava ne! Ili, načelno jesu, postoji to kao predmet. Čak u nekim školama se bira, hoćeš veronauku ili hoćeš građanska prava! Mi završavamo kao ljudi koji mnogo više znaju ili mnogo veće osećanje religiozno imaju nego što znaju sopstvena građanska prava.

MARČELO

18.22

18.51

Vjeronauka

Meni je oduvek smetala ta sujetaška, ljudska verzija boga, gde bog u stvari voli ulagivanje, gdje bog u stvari voli poltrone, dakle on voli da ga ti ljubiš, a ne da budeš dobar čovjek! Ja mislim da je važnije biti dobar čovjek.

MARČELO

19.18

19.35

Vjeronauka

Religija

Mislim da treba voljeti ne zemlju, negi+o ljude s kojima dijeliš tu zemlju.

REMI

08.57

09.03

Patriotizam

Vi će te primjetiti u izjavama mladih da imaju izvjestan osjećaj pripadnosti zemlji, ali ne i pripadnosti državi. Mislim da je to jako bitno naglasiti. Sigurno da se često poistovjećuju zemlja i država, ali mislim da je značajno naglasiti. Imate izvjestan broj ljudi koji su uspješni u svijetu, koji i dalje vole svoju zemlju, imaju određeni osjećaj dužnosti prema njoj dok je država jedan sasvim drugi pojam. Pa bih ja, možda, tu ako bih sebi dozvolio korekciju, država nam možda ne pruža sve ono što bi trebala, zemlja je jedan sasvim drugi pojam.

ADNAN

ANŽANELA

Profesor

Sarajevo

10.09

10.45

Patriotizam

Ono što mi postajemo, postajemo kroz odnose sa drugim ljudima, a ne kroz ono što kaže bilo koja knjiga na ovom svijetu. Možemo je mi smatrati dogmom ili ne-dogmom, bilo da je reč o Kuranu, bibliji, komunističkom manifestu ili bilo čemu drugom.

FILIP

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

12.43

13.06

Društvo

Ta vrsta civilne hrabrosti, odnosno građanske hrabrosti, se isto tako mora da uči kroz društvo, kroz moralne institucije. Na tome mora da bude akcenat. Nešto što je prirodno jeste, možda da čovjek osjeti strah kada vidi da se nasilje događa i nekome trećem. Međutim, ono što bi trebalo da bude društveno vrednovano, jeste upravo ta intervencija kada se vidi da se nekom trećim vrši nasilje.

FILIP

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

19.50

20.28

Hrabrost

Dvije škole pod jednim krovom tako postaju simbol onoga šta vlastodršci rade klincima na Balkanu. Dakle, hajde da ih držimo razdvojenima. Mislim, ne bih uopšte dužio oko ovoga. Poenta je vrlo prosta – hajde da ih držimo razdvojenima, hajmo prosto, jer mi obitavamo na konto toga da li oni sebe doživljavaju razdvojeno. “Mi”, u smislu vlast. Mi znamo da ne ništa pametno i smisleno osim onoga što klinci danas nazivaju loženje. Mi smo tu da ložimo. Evo jednog načina, brate mili, da ložimo.

MARČELO

07.16

07-59

Obrazovanje

Ovakav, zapravo, način brutalne segregacije ne može ničim izroditi dobrim. Ljudi koji idu u istu školu, a nit komuniciraju, nit se poznaju fakat ne može donijeti ništa dobro. Tako da preporučam da se u tom slučaju prestane sa gluparijama, tipa ono rentanje, ili podrentanje, podstanari ili ne podstanari, to je jednostavno segregacija.

REMI

09.38

10.04

Obrazovanje

Još od Mostara znamo da je najčešći slučaj da čak ima pauza između smena da se slučajno ne sretnu. Pa tu nema nikakve priče o pomirenju! To je najdirektnioja priča o razdvajanju. To je instalacija razdvajanja. Dvije škole pod jednim krovom su konstrukt, prividno stvoren da se ljudi spoje, brzo se vidjelo, siguran sam, moralo se brzo vidjeti da to ne funkcioniše i na tome ne da se instistira, ne da se, ja ne znam, nemam informaciju da li je ijedna porazmislila kuda to vodi, nego sad slušamo inicijative da se otvore nove, da se još više razdvajaju klinci, da slučajno mi ne, ipak, to ta, super je, rekli su nam da je različitost bogatstvo ali mi bi nešto radije da budemo siromašni.

MARČELO

10.41

11.31

Obrazovanje

Kada se pronađe dovoljan broj tih niti među mladim neistomišljenicima, mislim, da će se tada generisati ta značajna promjena koju onda neće moći zaustaviti ljudi kojima, izgleda, odgovara segregacija u XXI vijeku među djecom, koja su samo djeca, odnosno ljudi jel. Ne govorimo mi o vanzemaljcima i ljudima, nego o ljudima koji suštinski, sa tačke gledišta nekoga ko dolazi sa strane i nisu toliko različiti.

ADNAN

ANŽANELA

Profesor

Sarajevo

13.56

14.25

Obrazovanje

Balkan je jedan apsurdan prostor. To treba imati u vidu non-stop. I vrlo je problematično kad ti sad imaš 18,19,20 i kad postaješ zaista osoba u punom smislu te reči, i svesno biće, kad ti se ukaže do koje mjere ovdje nema ništa smisla. Mi kad smo bili u Srebrenici, ja sam video, u Srebrenici, jedan prostor s posterom Aleksandra Vučića u nadprirodnoj veličini. U Srebrenici!? Pa to znači da ništa nema smila. To je direktno nipodaštavanje i anuliranje svake šanse za smisao.

MARĆELO

16.36

17.26

Balkan

Srebrenica

Smatram da su najveće životne vrijednosti porodica i prijatelji. Društvo baš to danas ne propagira. Tako društvo, kakvo god ono bilo, nama nameće vrijednosti materijalizma i nekog života u trenutku i za trenutak.

SELMA

04.11

04.27

Vrijednosti

U ovom društvu u kojem živimo svak sebi daje za pravo da radi što ga je volja i to tumači kao ispravno. Ne poštuju se temeljna ljudska prava, krše se zakoni na svakom koraku i mislim da je takvo ponašanje nedopustivo.

DARIO

05.19

05.35

Vrijednosti

Prije svega moramo znati da je sam uzrok te podjeljenosti bio taj nemili događaj proteklog stoljeća i mi živimo u uvjerenju da to još traje i danas. Zašto mi živimo tako? Zato što se to mišljenje hrani na medijima.Ima jedan poznati motivacijski govornik, bez imena je li, koji je rekao da čovjek kad prođe kroz dan treba čuti pet dobrih stvari koje bi zamijenille jednu lošu stvar. Mi kad upalimo, evo na pričanju Mostara. Nećemo nikad vidjeti kad je neki čovjek pomogao drugoj ženi. Ali ćemo vidjeti kad se grupa pobila od 50 ljudi. Zašto im dajemo toliki medijski prostor? Zašto trpamo to toliko? Radi politike. Sama politika se hrani isto tim. Zašto, naprimjer, kada se desi utakmica u gradu Mostaru, zašto se ne prikaže kada jedna obitelj ide na utakmicu, a prikaže se kad ide 500 navijača koji skandiraju kroz grad? To se prikaziva, ne pokazuju se druge neke vrijednosti!

FILIP

07.05

08.01

Podjele

Vrijednosti

Mi smo nekako narod koji više voli raditi u grupi. Nema te neke individue. Ljudi se plaše da izađu vani i kažu ono svoje mišljenje. Na primjer, kroz razne seminare, i to što sam slušala o Americi, jer studiram engleski jezik, vidjela sam, kod njih je “persuade for hapinnes”. Znači da se traži individua, traži se osoba koja će iznijeti svoje mišljenje i postupati u skladu s tim mišljenjem. No, kod nas, da li je to s obzirom na političku stegu, da li je to zbog neke naše prošlosti, jednostavno, ljudi se boje izaći, boje se izreći ono što oni misle, jer smatraju da će ih neko čudno pogledati jer svi znamo da se kod nas bježi od onog šta je čudno, uvijek se cijeni da su svi u tom nekom kalupu i da su svi isti.

NATAŠA

09.32

10.22

Društvo

Mentalitet

Jer su u stvari ljudi uplašeni, jer je 90% društva korumpirano tako da svi zavise od nekog i tako da moraju paziti šta će pričati.

MIRZA

10.47

10.58

Korupcija

Mislim da na ovaj način i u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo ne možemo baš lagano nešto promijeniti zato što smo natjerani da govorimo ono što ostali ljudi misle.

NENAD

11.12

11.25

Društvo

Politika nam je taka da nemamo ništa od toga, samo nazadujemo.

ADIN

14.23

14.27

Politika

Samo da bi se u stvari probudila neka mržnja u ljudima, da bi izašli u stvari da bi ovi redovni glasači koji glasaju za te partije da povuku za sobom možda neki mali koji nije ni izrazio, da povuku za sobom, da glasaju za njih. Samim tim da probude tu mržnju, da na osnovu mržnje oni glasaju, da ne misle šta bi ja mogao uraditi da bi poboljšao svoj život slijedeće četiri godine, nego, eto vidiš šta oni nama rade, moramo glasat naše, da čuvaju oni nas, od ovih tamo

MIRZA

15.20

15.52

Mržnja

Sve je to jednako, nemamo nekih razlika. Oni nam ih nameću…druge zemlje, kao da nastoje potaketi ponovo rat između nas da nas potpuno unište. Jer, očito im smeta nešto kod nas. Mislim da su to, iskreno, i zemlje Balkana, jer svako bi htio svoj dio BiH da kasnije uspostavi tu svoju neku idealnu zemlju, po svojoj religiji, naciji i tako.

NATAŠA

19.41

20.12

Društvo

Razlike

Ako bih htjela otići do starog mosta, ili bilo šta, uvijek je meni, a ideš na njihovu stranu, pa sam se ja često pitala koja je to moja strana, gdje se ja trenutno nalazim. Jer, nisam znala s obzirom da sam u Travniku odrasla sa, ne znam, različitim ljudima, ovdje sam odjednom došla i prisljena sam samo da izaberem jedno, da idem ka jednom pravcu i da slušam jednu ideju, ostalo je sve gotovo. Jedno je naše, drugo je njihovo.

NATAŠA

20.29

20.57

Podjele

Mislim da je velika glupost što jedan grad ima dva fakulteta zbog različitih naziva. Naprimjer mašinstvo i strojarstvo, transparente i razne stvari. Ja mislim da oni prave te razlike u jeziku i samim tim stvaraju te neke druge nazive, druge termine da bi nas mogli podijeliti i da ne možemo svi zajedno da radimo. Jer, mislim da bi se naš fakultet trebao da se ujedini sa sveučilištem da bi mogli zajedno da napredujemo i da dijelimo naša mišljenja, naše ideje.

ENES

22.54

23.27

Obrazovanje

Jezik

Te razliike su politički propagirane, znači, to ne nešto što se nama nameće kroz medije.

SELMA

03.27

03.34

Mediji

Razlike

Mislim da su u stvari podjele, doslovno, samo u nama. Znači, što odlučiš da prihvatiš, da vidiš, osjetiš, to je ono što ćeš vidjeti i doživjeti.

ALEN

04.19

04.27

Razlike

Napravio bih na prvom mjestu razliku jednu. Dakle. Imamo podjele i imamo razlike. Razlike su ono bogatstvo što je, podjele su negativni vid onoga šta je različito. Ovi mladi koji su govorili prije nas su to u pozitivnom smislu iznijeli. Međutim oni koji kontrolišu stvari koji kreiraju situaciju u državi su itekako svjesni toga, samo im ne odgovara da to iznesu i da prema tome kreiraju situaciju i želio bih da se postide mišljenjima mladih ljudi i da doprije to do njih.

HARIS

04.45

05.25

Razlike

Političari

Maternji mi je srpski, ali učim na hrvatskom. To nije nikad bio problem za mene.

SRĐAN

06.55

06.59

Jezik

Voljela bi da kažem da bošnjački jezik ne postoji. Znači, bošnjački jezik, apsolutno ne postoji. Govori se bosanskim jezikom, u osnovnim školama se uči bosanski jezik, a ne bošnjački. Ja nisam Bošnjakinja, ja sam Bosanka, na prvom mjestu Hercegovka i Bošnjaštvo je po mom mišljenju izmišljeni identitet.

SELMA

07.49

08.11

Bošnjački

jezik

Imamo neke znanosti koje su pod direktnim utjecajem politike koje ne mogu jednostavno, biti u toj dvojnosti. Naprimjer, evo, ja sam jedan od te znanosti. Znači, povijest ne može studirati po istom planu i programu i jedna i druga skupina. Ne može zato što je to toliko napunjeno tom propagandom da je to nevjerovatno. Koliko trebaš svoj kritički stav razvit da bi imao neku, 10% objektivnosti, da imaš u onome što učiš, ne u onome što govoriš moraš satrat toga svog.

FILIP

09.21

09.50

Obrazovanje

Samo jedna obična stvar, da mladi ljudi mogu da mjesec dana zatvore oči, ne da zatvore oči na neki loš način, nego da zatvore oči i zatvore uši na svu tu propagandu, oni bi prvenstveno, bili slobodniji ljudi, što se tiče upoznavanja drugih ljudi.

ALI

11.48

12.13

Propaganda

Obrazovanje

Nije više ni u nacionalizmu koliko, nemaju ljudi ni svijesti, ni želje da vide nešto drugo, i na kraju ni potrebe.

SRĐAN

12.53

13.03

Društvo

I, onda, mislim da je, na kraju, najveći problem ta apatija, i dovoljno neznanja. Nije ni nacionalizam.

SRĐAN

14.25

14.32

Apatija

Društvo

Prventveno me smeta komentar da su žene same to isprovocirale svojim stilom. Ja sam bila druga godina fakulteta kada sam na neki način napadnuta od strane muške osobe. Pa mene sad interesuje koliko je eksluzivna, senzacionalna bila ta moja pidžama sa konjićima da isprovocira jednu osobu da mene napadne. Tako da, tvrdim, da nije do izgleda, nije do načina na koji se oblačimo. To je do mentalnog sklopa osobe koja će to napraviti. I ta će osoba to napraviti bez obzira bila ja u skafanderu, ili se ja, ne znam, obukla bilo kako drugačije.

NATAŠA

04.59

05.49

Položaj

Žena

Nasilje nad

ženama

Status žene je jako težak, ali, ne znam zašto, ali žene jednostavno se prilagode onome što im neko nameće. Mužu, momku, nebitno. Da li je to iz ljubavi, da li je to iz nekog osjećaja, to ne znam, ali bi trebale razmišljati glavom. Bez obzira što vole nekog ili nešto, ako je taj neko maltretira ili ne da joj da živi onako kako ona hoće, ne bi trebale pristajati na to.

NENAD

07.03

07.33

Položaj

Žena

Nasilje nad

ženama

Slijedi Priča o mostraskog teatru mladih

15.13

24.15

Teatar

mladih

Kod nas ljudi nemaju hrabrosti da kažu ono što misle. Povodom, evo, kako smo dobili priliku da govorimo u ovoj emisiji, baš sam razmišljao o tome da kažem kako se u nas ratni profiteri smatraju nacionalnim herojima i kako to predstavlja problem izgovaranja ono što mislim. Jer, uvijek dobijamo neke prijetnje, nešto slično. Ja mislim da je to pogrešno razmišljanje. Ja mislim, ako su oni heroji, ako su morali da urade to što su uradili, da su trebali oni da kažu što su to uradiili i da podnesu tu kaznu, da izađu i da kažu jer, ja mislim da pravi heroji tako nešto treba da urade, ako su već morali da urade. I mislim da smo mi odgovorni zato što smo dopustili da to nama naprave ovdje. Iako je rat, što kažu završio, ja mislim da se rat još nije završio. Mislim, prestalo se pucat, ali ti ratni profiteri, podijelili se po nekim strankama u BiH, govorim u čitavoj BiH, podijelili se po nekim strankama, i mi, da kažem, pratimo ta njihova razmišljanja bez da kažemo…iako manje od 50% ne izlazi na izbore uopšte.

ENES

04.20

05.37

Hrabrost

Profiteri

Veliki smo konformisti, ne samo ljudi koji žive u Mostaru, nego u čitavom Balkanu.

ALI

08.05

08.12

Komformi

zam

Vrijeme je, ti osobe koja gledaš ovo, da izbaciš te stvari, vrijeme je da upoznaš druge ljude na bilo koji način moguć. Ako je ovo način na koji ćeš ti upoznati nekog, neka bude tako da bi se sutra bar desila primjena sa tobom. Jer, na individuzalnom planu, ako se uspijemo promjeniti, moći ćemo da tu auru proširimo na druge ljude i polako se možemo nadati napretku.

ALI

08.59

09.28

Promjene

Problem mladih osobito u Mostaru, ali i u BiH i u tim zemljama bivšeg sustava, ovaj, je što ne izlaze iz tih dijelova. Znači, ne osjećaju dovoljnu hrabrost da izađu iz mišljenja onoga koji im se nameće.

FILIP

10.08

10.23

Hrabrost

Mi, deklarativno, imamo i demokraciju, i pravo izbora, i sve, opet tu vlada jedan rigidni sustav masovne kontrole ljudi.

VLADIMIR

11.24

11.33

Hrabrost

Iskren, ja se suočavam, sa vrstom građanske hrabrosti svaki dan. Za mene je građanska hrabrost da ja pređem preko starog mosta i dan danas pošto dolazim iz jedne konzervativne obitelji.

MARIJANA

11.34

11.51

Hrabrost

Volim izaći u stari grad i popit kavu. I svaki dan, doslovno, ja se borim preći, otići s mirom popiti kavu. I svaki dan, ja razbijam te neke predrasude.

MARIJANA

12.06

12.21

Hrabrost

Znati, zbog sebe same, iako imaš u životu pored sebe ljude koji su ti najbitniji, kao što je obitelj, to boli. To boli na dnevnoj bazi, jer, ti kako vrijeme ide shvataš da možda nećeš nikad promjeniti te neke stvari za koje ti osobno nisi kriv uopće. Jer, ti nisi ratovao, ti nisi bio tu. Ti si samo rođen, sad kad si rođen, imaš svoj život, i na tebi je da shvaćaš u životu šta je od njega bitno, što se od njega traži i da tražiš dobro u svakom čovjeku i da dijeliš ljude samo po tome, po dobrom i po lošem.

MARIJANA

12.25

13.08

Hrabrost

Mislim da što se tiče umjetnika i što se tiče mladih ljudi, te podjele, ta podjele da nestaje. Znači, u većini ljujdi koji se bave umjetnošću te podjele nema. Ukoliko ima, to znači, jednostavno nije osoba za umjetnost.

SABAHUDIN

16.25

16.40

Podjele

Smatram da je najveći problem da ljudi pobune se protiv bilo kakvog oblila politike, bilo kakve vrste poilitike i razlog što prave te proteste je što su ljudi jako gladni. A iz gladi se rađa strah. Najveći problem je strah! I to je to.

MARIJANA

18.35

18.58

Strah

I bolje im je da šute, da trpe, i da se nadaju da će jednog dana biti bolje. A neće. Nikad neće, jer, sve je to u nama usađeno od kad smo rođeni. I koje se samo prenosi sa generacije na generaciju i dok promatramo okolinu oko sebe od koje poprimamo dosta i mi poprimamo tu neku vrstu podsvjesnog straha.

MARIJANA

19.48

20.11

Strah

Propagandama nama se nameće, i podjele i sve ostalo. Ali, vjerujem, mi smo počeli da nalazimo opravdanja u tim propagandama za svoju uspavanost.

EDINA

23.22

23.34

Propaganda

Svi težimo tome da što prije odemo odavde u neke veće zemlje, da se bavimo nekim poslovima koji se bolje finasiraju u drugim državama osim u CG i Herceg Novom. Zatim, živimo u takvoj socijalnoj sredini gdje se te neke različitosti ne prihvataju.

ĐORĐE

04.15

04.38

Odlazak

Crnogorsko društvo je veoma zatvoreno, sa sobom vuče neke tradicionalne obrasce, uvjerenja koja nisu baš primjerena XXI vijeku i modernom dobu.

TEODORA

10.33

10.45

Društvo

Političke stranke zapošljvaju svoje glasače.

IVAN

11.31

11.34

Politika

Mislim da je potrebno da što više prihvatamo razlike u vjerama i vjeorispovjestima. Znači, to što ja ne vjerujem u nešto ne znači da treba da potežem pitanje da li ti treba da vjeruješ u neku stvar. Isto tako dolazi do konflikata, kada su u pitanju neke, dolazi jednostavno do konflikata, čiji su, čija je razlog prošlost, koja je prililčno burna na ovim prostorima, kada je dolazilo do fizičkih okršaja, nekih čak i verbalnih sukoba koji su možda bili i gori nego kada se radi o fizičkim konfliktima. Kada su mladi ljudi u pitanju od malih nogu treba da ih učimo da su različitosti svuda oko nas, da ne možemo da živimo u svijetu u kojem smo svi jednaki, to jest istih uvjerenja i mišljenja i u kojoj smo svi vaspitani na isti način.

IVA

14.53

16.10

Tolerancija

Crnogorci su kao, kažem Crnovgorci, mislim na ljude koji, generalno, žive u CG, oni su tradicionalni, kršni, junaci, i onda mislim da je nekako taj pojam LGBT populacije, njima je to kontra svih tih tradicionalnih uvjerenja. I onda, pošto smo eto, opet kažem jedna veoma tradicionalna nacija, na neki način, da smo možda i na neki način zaostali u tom pogledu.

DENIS

19.57

20.31

LGBT

Smatram da je dobro da smo različiti i da bi svijet bilo jedno veliko ruglo da nema tih razlika.

MARIJA

20.59

21.08

Različitosti

U našoj sredini, u Herceg Novom, se mnogo lakše prihvataju ljudi koji su druge nacionalnosti ili druge vjeroispovjesti nego što se prihvataju ljudi koji su pripadnici LGBT populacije. Ja mislim da se čak i u Herceg Novom, da će se prije prihvatiti osoba koja je pripadnik LGBT populacije negi na sjeveru CG, jer je razmišlja je malo drugačije. Mi smo otišli malo dalje, pomjerili smo se sa te tradicionalne tačke i idemo, mislim nikad nećemo stići evropsko razmišljanje ali mi na primorju idemo nekako ka tome, negio ljudi koji žive na sjeveru Crne Gore,

MARINA

21.52

22.44

LGBT

Ja smatram ljubav je ljubav, na koji god način ona bila i da ne trebamo osuđivati ljude na osnovu njihovih uvjerenja već kakvi su ljudi.

ANĐELA

23.03

23.15

LGBT

Mislim da bi trebali pogledati sebe prvo, da sebe edukujemo, da bi promjenili nešto. Jer, nama se nameću mišljenja starijih osoba, odnosno naših roditelja, društva.

NIKOLA

23.19

23.31

Obrazovanje

Društvo

Kod profesora postoji to omalovažavanje svih ljudi koji odbijanju religiju, svih ljudi druge nacionalnosti i to smatram velikim neprofesionalizmom i subjektivnim mišljenjem koje oni treba da zadrže za sebe. Dok smo iz jednog predmeta obrađivali religiju, profesor je rekao da svi oni koji ne podržavaju religiju, odnosno svi oni koji su ateisti, da su oni manje važni, dok ovi koji se bave religijom, da je to pravi put i da smo svi mi izgubljeni ako se ne bavimo religijom i ne pronađemo taj put.

MILORAD

06.04

06.36

Vjeronauka

Ateisti

Generalno, mogu da kažem da smo i kao generacija, i stariji ljudi, nedovoljno informisani i što se vjere tiče, i što se nacionalnosti tiče, da smo laici povodom toga. Da pričamo, a ne znamo o čemu pričamo, da vjerujemo, a ne znamo šta vjerujemo, da zatupamo tuđe stavove, da nam nameću tuđa mišljenja. Znači slijepo pratimo, kao ovce vuka, sve što nam kažu, što jedan mitropolit kaže, što jedan pop iz naše opštinske crkve kaže.

JOVANA

06.52

07.26

Religija

Društvo

Neko sam ko podržava LGBT populaciju i uopšte modernizaciju društva, danas u XXI vijeku. I smatram da se trebamo otarasiti tih tradicionalnih okova koji vladaju u našem društvu i da, uopšte, prihvatamo raznolikost.

NEMANJA

08.59

09.13

LGBT

Religija je najjača polltika, koja se najduže zadržala. I sveštenstvo je prije uvijek bilo na vrhu države. Jer, kako drugačije, naročito primitivnijim ljudima, uliti strah i natjerati ih da poštuju nešto, nego reći da je to Bog rekao!

SARA

09.34

09.53

Religija

Žrtve takvog jednog fenomena, vršnjačkog nasilja, nemaju hrabrosti, da izađu, da kažu taj svoj problem, a drugo, nemaju adekvatnu zaštitu, ili nekoga ko će stati iza njih i biti tu, da im pruži pomoć u tom nekom njihovom izjašnjavanju, da kažem tako.

NASTASIJA

13.24

13.38

Vršnjačko nasilje

Obično te žrtve, nekako im nije pružena ljubav, i nekako su članovi, da kažem, neke niže socijalne grupe, a nisu prihvaćeni od strane ostalih. I, sigurno bi, sigurno bi se oni bolje osjećali, i lakše bi im bilo kada bi veći broj ljudi uspio da im pruži ljubav, pruži im pažnju na neki način. Možda bi tada tek shvatili da imaju hrabrosti, da mogu da pričaju o takvim stvarima i onda bi im lakše bilo pomoći.

LUKA

14.11

14.40

Vršnjačko nasilje

I mi svi, pasivno, generacije, utičemo na to vršnjačko nasilje tako što ne pričamo o tome, šta im ne pomažemo. Iako ih direktno ne ugrožavamo, ugrožavamo time što im ne pomažemo Prva ja, evo staviću sebe kao primjer, ne govorim o tome, nisam nikom prišla, a vidjela sam da su bile žrtve nasilja vršnjačkog.

JOVANA

14.44

15.08

Vršnjačko nasilje

Ja sam jedan dan šetala, bio je sunčan dan, i vijorila se na škveru crnogorska zastava i ja sam to jednostavno uslikala i napisala “my favorite view” ili nešto tako. Jednistavno, to ne isključuje nikog drugog ili nešto tako, niti ima nešto protiv Srbije što ja volim svoju državu. To je, po meni, bila jedna potpuno opuštena slika i poruka i dobila sam više komentara i poruka sa sadržajem, da ne znam šta pričam, da to ne postoji, neko mi je poslao, “ovako izgleda prava crnogorska zastava”, i poslao mi je sa srpskim bojama, naprimjer, poruke, “tvoj jezik je izmišljen”, “tvoja himna je izmišljena”, potpuno nepotrebna agresivna, o nečemu tako pozitivnom, bezazlenom, kao što je nacionalni identitet.

ĐULIJA

04.42

05.33

Agresivnost

Crnogorski Identitet

Ja sam imao isti takav problem. Meni su govorili da Crnogorac, da to nije nacionalnost, da sam Srbin, ranije. Nisam obraćao pažnju na njih kad su mi to govorili.

BALŠA

05.33

05.45

Crnogorski Identitet

S jedne strane zbog čega se o tome ćuti. Stvar je u tome da kod nas ne postoji dovoljno jak pojedinac koji bi ustao i koji bi spriječio tako nešto, jer svi, eto, žive u nekom strahu od toga šta će neko drugi da misli i šta će neko drugi da kaže. Ja sam u osnovnoj školi bila žrtva vršnjačkog nasilja i najveća greška je bila ta što nisam nikom rekla.

ISIDORA

06.30

06.53

Vršnjačko nasilje

Poznajem osobe koje su pokušale da izvrše samoubistvo upravo zbog tog vršnjaćkog nasilja.

ISIDORA

17.39

17.44

Vršnjačko nasilje

Smatram takođe da treba da se, konačno, riješimo tih nijemih ili pasivnih promatrača koji su po meni, samim tim što ništa ne rade da bi spriječili to nasilje, saučesnici u tom nasilju.

TEODORA

08.49

09.00

Vršnjačko nasilje

Ja mislim da se, možda, previše pažnje pridaje osobama koje spadaju u neke manjine, nebitno jesu li to vjerske nacionalne i da li je to LGBT populacija ili Romi. Mi njima treba da pomognemo, mi, ja nikad u životu ne bih osuđivala takve ljude. Ja mislim da biti LGBT nije hir, to je način jednog života, i izbor jedne osobe. To nikako nije neko htijenje ili neki hir.

TEODORA

15.03

15.27

LGBT

Kada ja na času sociologije, ili etike, ili nešto, kažem neki svoj stav o nečemu, ja često bivam osuđivana jer nije u redu da ja mislim o nekim filosofima, nije u redu da ja imam stav o stanju u državi ili slično. Jer, nije u redu da ja budem pametna, ne znam. Ja treba da mislim o frizuri, o noktima, to je nešto što ja treba da radim sa 17 godina. i upravo takve osobe koje su posvećene školi ili nečemu su osuđivane. Isto tako, talentovane osobe često nemaju prostora da se iskažu ili slično.

TEODORA

15.43

16.18

Položaj

Žena

Obrazovanje

Priča o literalnoj sekciji

17.10

23.10

Lično smatram da je tu, opet, primarni izbor trebala da ima majka. Sada, naravno, čovjek koji je otac tog djeteta bi isto trebao da ima neki izbor, ali ipak je majka ta koja će da prođe kroz sav taj proces trudnoće.

NIKOLA

04.34

04.54

Abortus

Abortus kao takav, podržavam abortus. Ako je žena mlada, nije spremna da odgaja dijete, nije spremna da postane roditelj. Po tom pitanju podržavam, svakom može da se desi, da omakne, u nekim takvim okolnostim,a dva para nisu koristila zaštitu i tako dalje, po tom pitanju podržavam. Ali, šta ne podržavam? U CG je veliki problem selektivnih abortusa, demokratska slika CG se pogoršava radi toga. Znači, taj neki patrijarhat i dan danas vlada, koliko god društvo pokušava da se odalji od svih tih mišljenja. Znači na 116 dječaka se rađa 100 djevojčica, žene su prisiljene da ranije otkriju pol.

JOVANA

07.21

08.13

Abortus

Selektivni abortus

Abortus ne podržavam u onim momentima kada žena sazna da nosi dijete ženskog pola i odluči se na pobačaj. Zato što, ipak, taj crnogorski mentalitete je dosta čudan i uopšte taj patrijarjhat koji vlada u državi primorava žene da rađaju mušku djecu i uopšte da se rađaju naslednici porodica, da se produžava loza.

NEMANJA

10.10

10.33

Abortus

Ne podržavam abortus i smatram da se abortus treba zakonom zabraniti…..zato što smatram da, bez obzira šta mi pričali, da fetus ne osjeća bol, da to nema nikakve veze, zato što je to fetus, a ne već oformirana beba, smatram da je to jednostavno ubijanje jednog začeća, jedne porodice, ubijanje jednog djeteta, bez obzira što je to fetus. I smatram da se sve dešava s razlogom. Tako i ona žena koja je imala seksualne odnose što nije željela, to jest ako je silovana, treba da rodi to dijete, jer, je to, smatram da nam je bog podario život.

ĐORĐE

11.10

11.53

Abortus

Ja sam lično, zaista protiv abortusa, to sam već rekla, ali u situacijama kao što je ova, kada prođemo neku traumu, doživimo nešto što ne želimo, smatram da, ne po dobru tog djeteta, već po dobrobit te žene nije u redu terat je, uopšte, da zadrži to dijete. Nadovezala bi se na Jovanu, što je rekla prije, ako muškarac voli svoju ženu, dovoljno, zaista je neoprostivo da on njoj daje jedan takav ultimatun, mogu reći, ili ćeš roditi muško dijete, tobože da ja imam nasljednika ili nećeš Ići. Ja mu ne bih ni odgovorila iskreno, nego bih samo pošla, a one neka nađe takvu ženu koja bi mu rodila muškog nasljednika, a ja bih našla nekog muškarca koji će me zaista voljeti, kome će biti svejedno šta ću ja roditi na kraju krajeva.

ANASTA

SIA

15.37

16.26

Selektivni abortus

Smatram da abortus, rije svega, nije hrišćanski, nijedna zemlja to ne dozvoljava. Drugo, opravdani razlog za abortus može biti ako je ugrožen život same majke, fetusa ili tog već rođenog djeteta.

TEODORA

17.13

17.28

Abortus

Nekako i razumijem, OK, ti želiš da imaš nasljednika,nekoga ko će ti produžiti lozu, ali smatram da su oni, isto, nekako duhovno siromašni, ili bijedni, da ne znaju da cijene neke stvari.

TEODORA

18.20

18.32

Selektivni abortus

Znači ne samo što se ugrožava život tog ženskog djeteta već svim ostalim ženama i ženskoj djeci na neki način daje utisak da su one nebitne, odnosno ugrožavaju se ženska prava i samim tim jedino što žensko dijete može da misli o sebi da je nebitno, da su muška djeca preča i da nemaju prava da se dalje obrazuju, da je njihova jedina obaveza da nastave lozu i da šire tradiciju.

STANKA

18.42

19.09

Selektivni abortus

Ja sam mišljenja da je bolje nemati djecu nego biti loš roditelj.

IVA

19.09

19.14

Abortus

Samim tim što omaložavaju život ženske osobe omalovažaju upravo osobu koja ih je dovela na ovaj svijet.

DUŠAN

20.40

20.46

Abortus

Smatram da pripadnici LGBT populacije treba da imamju sva prava, treba da budu jednaki sa svima, ako im se ta prava, nažalost ne daju, mislim seksualno opredjeljene je nešto, kao što su prije rekli, s čime se rodimo.

LUKA

27.47

28.00

LGBT

Djeca treba da se uče da poštuju i prihvataju različitost i msilm da tada će prestati i konflikti mežu različitim grupama.

IVA

28.46

28.57

Različitost

Što se tiče naših političara, to bi bilo isto kao očekivati od jednog člana mafijaške organizacije da kaže, e ja više neću da budem član mafijaške organizacije, ja ću od danas da živim dobrim životom, jednoig običnog čovjeka. To je jednostavno nemoguće očekivati i to bilo isto, ista stvar je i sa našim političarima, tako da, samo mladi ljudi i tek onda su moguće promjene.

DARKO

04.20

04.44

Korupcija

Meni ne treba neki pollitičar, predsjednik ili bilo ko drugi u BiH ko donira, da se mi sad takmičimo ko je humaniji. To uopšte nije poenta priče. Poenta je da se uspostavi sistem a, nažalost, to se ne radi.

IVANA

05.19

05.32

Sistem

Kao, lično, najveći problem u ovom društvu vidim tu neku, apsolutan upliv politike kako u javni, tako u privatni život, kako kolokvijalno podvode, znači, partokratiju.

ALEKSAN

DAR

05.45

05.59

Partokratija

Danas mi imamo prioadnost stranke koja se podvodi do nivoa seoske učiteljice. Znači, da ukoliko nije u pravoj stranci ona neće dobiti taj posao. I slično. Da li je to zdravstvo, da li je to policija, da li je to poravosuđe. Znači, svjedočimo o tom jednom apsolutnom uplivu politike u sve sfere života gdje ona želi da kontroliše svakog pojedinca, da ga uslovljava sa materijalnom egzistencijom i slično.

ALEKSAN

DAR

06.15

06.43

Partokratija

Generalno, ja smatram da su mladi u ovoj državi, u ovim krajevima, depresivni.

MILENA

08.14

08.20

Društvo

Ja mislim da polltika u BiH, političke elite nemaju neku viziju budućnosti, da je riječ o permanentnom statsu quo, i njima tako odgovara, i rekao bih većem dijelu populacije. Dok omladina to neko produktivno stanovništvo ili ide van ili tavori za male plate. I plus doznake iz inostranstva koje, čini mi se, kupuju socijalni mir.

SANDRO

08.52

09.18

Društvo

Političari

Status-quo

Problem je u tome kad se tako taborimo u te neke, da kažem, jeftine ideologije, mislim da one nas, koje stvaraju mržnju, koje dijele ljude, to već postaje problem.

DANIJELA

10.02

10.14

Društvo

Ono što je evidentno jeste da smo se mi svi negdje, na određeni način, odrekli naše odgovornosti. Radi se o tome da pripisivajući toj nekoj apatiji neki taj apologetski stav prema stanju koje se dešava ovde, nas dovodi u stvari u pasivnu poziciju. Jer mi, odričući se svoje odgovornosti, odričemo se od svoje moći. Naša moć je ogromna. Svaki pojedinac u ovoj državi ima moć da nešto uradi. Samo mislim da je problem negdje u tome što mladi pokušavaju da biju bitke koje ne mogu.

OGNJEN

13.17

13.47

Apatija Društvo

Kad kažeš nekom čovjeku da možeš da napraviš neku manju promjenu, ma kakvi, ma ne, pogotovu ovdje u Bosni, ma daj, ne može to i to se pretežno dešava u kafanama nemam pojma. I ovo sad što smo pričali o roditeljima, čuj sad treba roditelje preslišat, to sve. Gdje ćeš moju babu, mislim, žena je rođena čak i na taj dan kad se nešto desilo, i iz njenog sklopa se ne može izbrisat nešto.

KRISTINA

21.40

22.07

Mijenjati

stavove roditelja

Zašto bih ja pokušavala mijenjati stavove svojih roditelja? Htjela sam samo reći da nije poenta promijeniti nečiji stav samo da se on promjeni nego zato što ti roditelji uče svoju djecu upravo tim stavovima koji nisu u redu ako krše neka, nečija osnovna ljudska prava.

MAJA

22.36

22.52

Mijenjati

stavove roditelja

Mislim da mi na neki način imamo I odgovornost da mijenjamo stavove ne samo svojih roditelja negoi i svih koji su s nama blizu zato što to utiče i na nas.

DANIJELA

22.52

23.03

Mijenjati

stavove roditelja

Ja sam mislim da mržnja među mladima, uopšte među stanovnicima BiH, ali među mladima ne postoji u tolikoj mjeri koliko to potenciraju političari.

DARKO

02.20

02.20

Mržnja

Naši političari nemaju šta da ponude. Nemaju novi politički program, to su izlizane stare političlke generacije. Međutim, oni se hvataju za nacionalizam koji im je zapravo slamka i najsnažnije oružje za dobijanje izbornih poena i na kraju izbora.

DARKO

02.35

02.51

Političari

Stvar koja je problem, šta stvara mržnju među ljjudima kod nas je to što nas politika i takav sistem trpa u te neke torove, nacionalne torove. I što se ljudi, nekako prema tome, drže tih svojih torova i ne trude se da saznaju nešto drugo, o nekom drugom.

MILENA

03.10

03.34

Mržnja

Političari

Ono što je, zapravo, tu poražavajuće po meni nije samo činjenica postojanja te mržnje, netrpeljivosti već to što se apsolutno ništa ne radi po tom pitanju, što niko nema želju da to promjeni, odnosno da se nešto uradi po tom pitanju.

IVANA

05.59

06.12

Mržnja

Putovao sam po Federaciji. Bio sam u Sarajevu, Mostaru, Neumu, nisam nigdje susretao mržnju prema meni ili narodu kojem ja pripadam i mislim da je ta priča previše naduvana i da služi isključivo kao način da se narodi u BiH kontrolišu.

DAR

13.03

13.21

Mržnja

Političari

Mi imamo sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo. Imamo sve i jednu oblast vezanu za politiku koja je korumpirana i koja ne funkcioiuše kako bi trebalo. I taj sistem ne dozvoljava nikakav napredak i dok se taj sistem ne promjeni do napretka ne može doći.

DAR

15.08

15.23

Sistem

Korupcija

Ja se ne bih složila sa kolegom da su problem neki stranci, da je problem rat, da je problem Dejtonski sporazum. Ne, problem je to što naši predstavnici nisu voljni da uspostave sistem u kojem ćemo se mi, kao studenti, ovdje, kada završimo fakultet jednog dana moći zapisliti.

IVANA

17.16

17.32

Političari

Naši političari, iz koje god političkog tabora dolazili oni razmišljaju jednako. I tek onog trenutka kada mlađe generacije preuzmu inicijativu, dođu na političke položaje, učlane se u političke partije, ili osnuju vlastite, dođu u mogućnost da donesu neke promjene u društvu, e, tek tog trenutka možemo očekivati neke pozitivne promjene.

DARKO

18.27

18.52

Promjene

Imamo problem, zaista, sa političarima sa sve ti strane zato što oni imaju svoj sistem vladanja koji je nakon rata isti. Znači, zadnjih 20 godina je sve isto, sve je pohranjeno na nekom strahu od drugih i drugačijih i tako dalje.

MIHAELA

02.51

03.13

Političari

Smatram da je tužnije što ja dok perem suđe ili čistim toalet Amerikanaca zaradim tri puta više nego što bih ovdje zaradila i vjerovatno hoću sa svojim fakultetom.

DUŠANA

06.15

06.27

Odlazak

Mi se izvinjavamo sebi zbog toga što neko drugi upravlja nama, ako me razumijete što hoću da kažem. I mislim da će se promjene desiti kad ljudi počnu da daju konstruktivne prijedloge. Ne samo da kritikuju, ovo nešto ne valja, ovo ovako, onako. Nego hajde brate malo, daj nešto da se tu uradi povodom te kritike.

OGNJEN

12.57

13.16

Promjene

Mislim duboko da je BiH zemlja oksimorona, mitova i stereotipa. A jedan od tih mitiova mi se upravo ostvario kad sam bio u Baselu u Švajcarskoj. Dok sam gledao most koji je iz XIII vijeka, inače najljepši most na Rajni, i hodao porema katedrali iz XIV vijeka, kaldrmom kojom sam vidio kuće iz XII i XIII vijeka nisam znao šta ljude da pitam nego “kako vi ovo niste srušili?” A onda, s druge strane, kakvo bi to pitanje bilo u njihovim očima. Zašto bi rušili nešto što je njihovo. Mi, međutim, volimo da rušimo i svoje i tuđe i volimo da mislimo da je to najbolji način da nešto uspijemo. Isto ako volimo više da kritikujemo ono što drugi rade, a ne odgovara nam, nego da pokušamo stvoriti neku novu vrijednost i pokušamo afirmacijom nove vrijednosti doći u poziciju prije drugog.Mislim, slučaj oksimoron ljevice koja se bavi kritikom i nacijom u jesto da predlaže zakon o radu ili zakon o stanovanju. Onda je drugi oksimoron države koja misli da je nebitna i da se njena politička ili ekonomska situacija rješava van njenih granica. 50-ih godina je rudnik Ljubija proizveo dovoljno rudače da je Tito mogao reći “ne” Staljinu. To je prvi put da Jugoslavija dobija devizu na stranom tržištu. Jedan rudnik u Prijedoru proizveo je dovoljno rudače da Jugoslavija može izvest i od toga postati prvi izvoznik rude u Evropi. Zar mi stvarno mislimo da smo mi toliko nebitni? Zar mi stvarno mislimo da se naša sudbina odlučuje u bilo kojim drugim, treći, desetim centrima moći? Mislimo, zato što je to spin naših političara.

LJUPKO

13.55

15.35

Politika

Društvo

Priča o invalidu

OGNJEN

15.55

24.52

Ljudi, u suštini, u toj apatičnosti, u tome kad govore da je sistem kriv za bilo šta, da mu je ovaj ili onaj kriv za bilo šta, da nešto nema, u stvari, skida odgovornost sa sebe ne pokušavajući da uzme neke stvari u svoje ruke. Ako ja kažem meni je država kriva što nemam posla. OK, ja ću lakše zaspat s tom mišlju. Ali, kad kažem da mi je država kriva ja sam direktno predao tu neku ličnu moć koju imam, državi u ruke, odrekao se svega što mogu kao pojedinci uraditi, a možemo mnogo.

OGNJEN

17.29

17.59

Apatija

Odgovornost

Sad je poenta, što je taj sistem obrazovanja trebao da napravi, to nisu ljudi koji odgovaraju današnjem vremenu. Jer, ovaj, mi slušamo naše roditelje, a njima je domet na društvenim mrežama Candy Crush (komp.igrica, napomena N.P.) Ovaj, i mi sad slušamo njih šta je naša budućnost, a m i sami vidimo da to baš i ne ide tako.

MILOŠ

07.23

07.44

Obrazovanje

I onda uglavnom pokleknemo i kažemo, OK, porodica je izvršila određeni pritisak, oni, hajde znaju najbolje, jer smo naučeni kroz onaj prethodni sistem školovanja da neko drugi zna najbolje za nas. Jer, mi smo samo tu da uđemo, i da izađemo nakon nekih 12 godina, svi će drugi znati šta je najbolje za nas.

MILOŠ

07.51

08.13

Obrazovanje

Mislim da smoi mi negdje promašema priča što se tiče školovanja i obrazovanja.

MILOŠ

08.56

09.02

Obrazovanje

Generalno, kod nas, obrazovni sistem, generalno znači, počev od osnovne škole pa do fakulteta je u sukobu sa kreativnim ljudima, da kreativni ljudi u našem sistemu nemaju priliku i nemaju dovoiljno prostora za svoje divergentno mišljenje jer ga naš konvergentni obrazovni sistem sputava.

MILENA

10.25

10.46

Obrazovanje

Ja sam imala iskustvo gdje sam vodila asocijaciju srednjoškolaca gdje sam htjela, samo tokom ljeta, da napravim kino u parku, jel jelte u Gradišci nema kina u parku i jelte ljudi naravno ne žele da se uopšte angažuju za takve stvari. Tražila sam samo 150 maraka od države jer sam ostatak sama skupila sa svojim timom. Mislim da je to jedan mali iznos, minimalan iznos koji sam uopšte mogla tražiti. Od 150 matraka vidjela sam samo 20!!!

TAMARA

15.15

15.48

Država pomogla sa 20 KM

Ako su ti ljudi nevini i takvi heroji, zašto su oni na takvim fašističkim muralima, svi? Zašto slavimo njihovo to klanje, ubistva, ako su oni tako nevini, dobri, fini? A oni su dio fašističke simbolike svakog naroda ovdje. To je, mislim, suludo.

SANDRO

21.22

21.38

Zločinci

Ljude koji su ratovali, ja naprimjer, selektujem na dvije strane. Ljude koji su ratovali iz neke svoje bolesne ambicije, da stvore neke svoje države, da imaju neku vlast i ljude koji su ratovali zato što su morali, da bi zaštitili sve što imaju i one koje vole. Ti ljudi koji su ratovali iz bolesne ambicije, neki nisu više među živima, neki su osuđeni, neki možda nisu osuđeni, a trebali su biti. Ali mi na to ne možemo uticati. Sve šti mi sad možemo, kao generacija, kao budućnost ove države jeste da pričamo o tome. Ali, ne da pričamo da se mi raspravljamo šta bi bilo da je bilo. Jednostavno, da pričamo o tome da ne ponovimo tu grešku generacije koja je bila prije nas. I da se okrenemo prema budućnosti. Ova država neće imati budućnost dokle god mi gledamo preko ramena unazad.

MILENA

22.07

23.01

Prošlost

Budućnost

Mi kao društvo sigurno ne možemo napredovati dok god pogrešne ljude nazivamo herojima i dok god neinformisana omladina propagira nešto što im je nekad servirano, eto neko čuo, kao kazao i to se forsira. Ja smatram, lično, da je heroj onaj, koji je nakon svega što smo doživjeli kao narod, uspio pronaći mjesta u srcu za ljubav i razumjevanje za druge i onaj koji ljude razlikuje po tome da li je neko čovjek ili ne. A ne da li je Bošnjak, Hrvat ili Srbin.

SANJA

26.10

26.59

Pravi heroji

Društvo

Ipak, kao što rekoh, u našoj školi i gradu postoji dosta stereotipa i zvanično prevladava mišljenje da se Makedonci i Albanci mrze.

FILIP

06.34

06.49

Nacionalni

odnosi

Mislim da se stereotipi trebaju mijenjati i da se Albanci i Makedonci trebaju družiti više. Jer, ako se ovako nastavi može doći do gadnih konflikata i problema. Na primjer, neko može izgubiti život. Mislim da ne treba ostati kao što je sada, nego da se nešto mora promijeniti. Došlo je novo doba i nove generacije i trebamo početi jedan novi život. Došlo je novo doba i nove generacije i trebamo početi jedan novi život.

MAHIM

05.11

05.32

Nacionalni

odnosi

Neke stvari se mogu promijeniti kroz posao. Naprimjer, radna mjesta u školi, policiji i slično. Može da se počne najprije tamo zato što tamo ljudi imaju neke zajedničke teme i uvijek ih ima.

FILIP

06.34

06.49

Nacionalni

odnosi

Mislim da nas političke partije samo razdvajaju prema nacijama. Mislim da mi kao mladi ljudi možemo da se otrgnemo od tih stereotipa i predrasuda i da se tako ujedinimo. Političke partije samo loše utječu na to.

MARIJA

09.49

10.03

Politika

Mislim da, gledano sa političkog aspekta, može to i odgovarati političarima da tako bude, no ne treba to da dozvolimo pošto nismo jedna prazna tabla po kojoj neko piše. Ako ne dozvolimo da neko napiše takav scenarij kakav je planirao, mislim da će Tetovo biti mnogo bolji grad kao i svi drugi gradovi u Makedoniji.

ANAMARI

JA

12.22

12.47

Nacionalni

odnosi

Mislim da bi najbolja solucija bila da i jedni i drugi naučimoi i makedonski i albanski jezik, a jezik na kojem se trenutni sporazumjevamo je engleski jezik.

ARBEN

13.17

13.27

Jezik

Nasilje nad ženama više nije prisutno, jer žena vodi glavnu riječ. Šta ona kaže u kući, tako se i radi.

ARBEN

21.23

21.33

Nasilje nad

ženama

Kad je riječ o nasilju nad ženama to ovdje ne postoji, jer da postoji žene se ne bi mogle slobodno kretati niti raditi u institucijama.

MAIDA

21.56

22.07

Nasilje nad

ženama

Ja se ne slađem s tim da nema nasilja prema ženama. Mislim da za razliku od ranije to je mnogo diskretnije i mnogo više u zavijenoj formi, ali daleko od toga da nema nasilja nad ženama. Itekako ima nasilja nad ženama.

ANAMARI

JA

Nasilje nad

ženama

Ja se slažem s tim da je u Makedoniji prisutno nasilje nad ženama, ali mislim da je procenat takvog nasilja veoma nizak i da takav procenat nalazimo i u drugim zemljamna širom svijeta. Ne postoji zemlja u kojoj nema nasilja nad ženama, ali još jednom bih istakao kako je taj procenat u našoj zemlji nizak.

MIRLIND

02.32

02.49

Nasilje nad

ženama

Želiš da nađeš bilo kakav posao i uslov je, na primjer, da se zna albanski. Zašto ne na primjer romski? Ima neko ko ne razumije makedonski ili albanski, a romski zna. Zašto njemu da se ne pomogne?

MAKIM

07.31

07.49

Jezik

Makedonski mnogo griješe u tome što ne uče albanski jezik jer i mi, Albanci, koji živimo u Makedoniji učimo makedonski jezik. Uopće se ne protivimo tome.

EGZON

08.12

08.33

Jezik

A šta je sa tim da smo svi, prije svega, ljudi i svi dišemo isti vazduh? Vazduh koji je zagađen. Svi mi zagađujemo vazduh i vazduh je zagađen na veoma visokom niovu.

PAVLE

09.42

09.56

Zagađenje

Trebali bi se više koristiti bicikli ili ići pješke, samim tim vršimo više sportskih aktivnosti.

BAJRAM

11.24

11.28

Zagađenje

Mislim da se trebamo popraviti. Kako Albanci, takom i Makedonci. Treba da gledamo jedni na druge kao braća i da idemo naprijed. Ne možemo da se integrišemo u EU ako nismo ujedinjeni. Smatram da trebamo razmišljati slično, trebamo gledati naprijed, ali osnovna baza treba da nam bude ista. Ne možemo ići dalje ka EU ako neko misli da je diskriminacija, učiti drugi jezik. Ne trebamo se stalno vraćati na to što je bilo. Trebamo gledati u budućnost, a ne inatiti se.

MIRLIND

15.24

16.09

Nacije

EU

Loše je što…Mi smo Makedonci, a oni Albanci i među nama nema nikakvih povezanosti, mi smo podijeljeni. Gdje god idemo, idemo podijeljeni na Albance i Makedonce. Nema neke sloge, da budemo dobri. Ne samo u školi nego, generalno, u Tetovu. Pa dobro i u školama smo podijeljeni, na primjer oni uče ovdje – mi učimo u drugoj školi. Ali uopće u Tetovu nema mjesta gdje će te izaći, gdje bi se spojili Makedonci i Albanci. Jednostavno smo svaki na svoju stranu. Ne ide baš ta komunikacija.

ANGEL

16.33

17.15

Nacionalni

odnosi

Nije tačno da nema uopće druženja između Albanaca i Makedonaca, sve zavisi od toga gdje se nalazite, na kojem prostoru. U kafićima se ne druže zajedno, ne da ne želimo to, nego su ljudi u zadnje vrijeme mnogo, mnogo kompleksni…U Tetovu je, starinski, konzervativni mentalitet, zato se ne družimo zajedno.

LIRINT

17.35

18.04

Nacionalni odnosi

Što se tiče ljubavi između Makedonaca i Albanaca za mene to nije problem, ali problem je starijim osobama kod kojih još uvijek postoje stereotipi. Ja ne bih imao hrabrosti da preuzmem velike korake i oženim se djevojkom druge nacionalnosti, ali za neku kraću vezu, bih.

EGZON

22.51

23.18

Mježovite

veze

Nemam nikakve predrasuda niti loše mišljenje prema tome, ali za sad se ne bih odlučio da uradim tako nešto. Ljubav nema granica i ne poznaje vjeru i naciju. I ja nisam time opterećen. Ako moje srce kaže da nekoga voli, onda je to sigurno u redu.

SEJDIN

23.33

23.57

Mježovite

veze

Ne treba da gledamo, ne treba da se razlikujemo po tome koje smo boje kože, govorimo, ljubav postoji bez razlike na sve te prepreku. Na primjer ako ima neka djevojka albanske vjeroispovjesti koja se meni sviđa, ja se ne bih suzdržavao jer je ona Albanka nego bih postupio jednako kako bih postupao sa nekom djevojkom koja je Makedonka.

FILIP

05.54

06.23

Mješovite

veze

Kada je riječ o brakovima između različitih vjera i nacija, ja nema ništa protiv toga i postoje brojni takvi slučajevi ovdje. Što se mene lično tiče, ja bih prihvatila taka brak sa nekim Hrvatom ili Muslimanom iz Bosne ali nikada sa Makedoncem. Nikada ne bih stupila u brak sa Makedoncima, jer način života koji oni vode, njihove navike i zakoni, to jest vjerski zakoni za mene su katastrofalni.

BESIME

06.23

06.51

Mješovite veze

Postoje slučajevi i primjeri brakova između različitih vjera, ali ja se s tim ne slažem jer mislim da će tu uvijek biti konflikata. Jedna strana će uvijek tražiti poštovanje svojih vjerskih običaja, to će rađiti i druga strana pa će stalnoi postojati uzrok koji vodi do konflikata. A, ako bi se pitalo samo srce, to jest ako je u pitanju ljubav koju osjeća srce, onda je to nešto sasvim drugo.

SULEJHA

07.07

07.35

Mješovite veze

Ljubav između Albanke ili Albanca i Makedonske ili Makedonca može sasvim dobro da se prihvati i ja se ne bih složila sa ovim što su komentirali da u takvim brakovima ima velikih konflikata oko običaja, navika i slično. Zato što moji baba i deda imaju takav brak, jedno je pravoslavne vjeroispovjesti, drugo katoličke, što se smatra različitim vjerama. Među njima nema prepirke koji će se praznici slaviti, a koji ne.

ANAMARI

JA

08.37

09.09

Mješovite veze

Ja mislim da je homoseksulanost psihički poremećaj u mozgu i mislim da je glavni problem to što oni smiju da traže svoja prava. Glavni problem je što oni svoje ponašanje pokazuju vrlo slobodno i očekuju da drugi budu tolerantni za takve stvari, za takav mentalitet. Mislim da sve više ljudi poprima njihov mentalitet i mislim da je ishod toga mnogo loš.

ALEKSAN

DAR

09.18

09.47

LGBT

LGBT je u SAD legalizovana. Ja ih ne podržavam i mislim da to nije u redu. U svakoj vjeri, islamu, kršćanstvu i ostalim vjerama ova pojava nije dozvoljena. U Americi, kada djeca postanu punoljetna ona izlaze iz kuće i žive svojim životom. To nije slučaj na Balkanu.

KADRI

10.08

10.36

LGBT

Ja se uopšte ne slažem sa ovim što je učenik prije mene rekao da ne treba prihvatiti homoseksualce bez obzira na to gdje se nalazimo., bio to Balkan, Amerika ili bilo gdje drugo. Svako ima pravo biti ono što jeste. Kao što svako ima pravo na govor, tako svako ima pravo da si odabere spol koji mu se sviđa, seksualnu orijentaciju. To je nešto što je predodređeno, na primjer, ja da budem rođena kao žena, neko kao muškarac i to je to. Ne možemo mi utjecati na to kakvi ćemo biti, treba prihvatiti svakog onakvog kakav jeste.

ANAMARI

JA

10.37

11.10

LGBT

Kad bi imao takav slučaj u porodici, nekoga ko pripoada LGBT zajednici, ne bih ga odgurnuo od sebe, ali bih pokušao nešto uraditi. Pokušao bih da ga ubijedim da ne radi to što radi, jer u protivnom cijela porodica bi ga se odrekla. Takvim ponašanjem bi se samo odrekao familije i društva i završio bi veoma loše.

BELART

12.09

12.33

LGBT

Priča o Pavlu Todorovskom, koji govori i o prijektu Erasmum plus

16.37

21.00

Što se tiče ulaska Makedonije u EU, najprije moramo riješiti probleme koje imamo u Makedoniji. Ne vidim ništa nemoguće, treba puno preći, prvo trebamo riješiti naše probleme, sa etnicitetima, jezicima itd. To su glavni problemi u našoj državi.

KADRI

03.24

03.49

EU

Ja mislim da jezik i zastava nemaju veze sa ulaskom Makedonije u EU. Zato što je ovo Makedonija i pripada svim Makedoncima koji tu žive. A ako bi smo ušli u EU, trebalo bi da se povećaju i plate.

PAVEL

04.07

04.21

EU

Pod evropskim vrijednostima podrazumjevam slobodno kretanje ulicama grada, čistije i kvalitetnije ulice, više mjesta na koja mladi mogu izlaziti. Općenito rečeno bolji život za sve.

BESIME

05.36

05.54

EU

Vrijednosti

A što se tiče našeg ulaska, mislim da traže mnogo stvari od nas koje trebamo promijeniti prije nego što uđemo. A s obzirom na to da traže toliko promjena od nas čini se da nismo dobro prihvaćeni u EU.

ANAMARI

JA

07.02

07.16

EU

Mislim da je ovdje isto kao i u Srbiji. Međutim, ovdje ogroman dio stranovništva uzima partijsku knjižicu samo da bi se došlo do posla. To je veliki problem zato što ako nemaš odgovarajuću partijsku knjižicu ne možeš do posla koji želiš.

MIRKO

08.46

09.13

Stranke i

posao

Zasad nemam želju da se učlanim u političku partiju i mislim da partije vode brigu samo o sebi i profitu, a ne o narodu. Kada političari više ne bi tako razmišljali, naši problemi bi bili riješeni.

MAIDA

09.13

09.33

Stranke

Ako nasilni pout za rješavanje problema nije dobar, zašto su ljudi onda 2001-e pokrenuli rat za svoje interese? Naprimjer, inicijatori svega toga što se desilo, danas su među glavnima u vladi, armiji, ovamo, onamo. Svi koji su organizovali to nasilje su danas u vlasti.

PAVEL

12.40

13.01

Nasilje 2001-e

Što se tiče nasilja, to nije dobar put. Rat koji se desio 2001-e je bio takoreći neophodan da bi se tako izjednačili narodi u Makedoniji te da bi Albanci dobili jednaka prava kao i Makedonci.

KADRI

13.01

13.24

Nasilje 2001-e

Mislim da nasilje pripada prošlom vremenu u kojem su ljudi na taj način tražili ispunjenje svojih prava. Mislim da se u današnjem vremenu prava migu obezbjediti na drugačiji i mirniji način.

ARBEN

14.04

14.17

Nasilje

Ja sam muško, u porodici imam i sestru ali imovina će se podijeliti jednako, na dvoje. Nije bitno da li će se setra udati i preseliti u drugu kuću, bitno je da se imovina svakako dijeli pola-pola.

FILIP

18.18

18.34

Nasljedstvo

Čak i 20 godina nakon rata imamo imamo stanje da ne možemo vidjeti neke promjene koje su nabolje, Dakle, možemo primjetiti mnoge ruševine mnoge zgrade koje nisu u funkciji, narod nije u jedinstvu. Dakle, imamo većih podjela nego što su bile prije rata, imamo i ustanova koje su podijeljene. Evo, recimo, imamo vamo kod Nove Bile čak i bolnicu koja je recimo samo Hrvatska.

MAK

07.56

08.32

Društvo

Podjele

Te dvije škole se nalaze pod jednim krovom ali nije im dozvoljeno da to jedna bude zajednička škola već ih dijele na osnovu vjere i to predstavlja veliki problem, ne samo u Travniku, nego u čitavoj BiH iz razloga što jednostavno uče djecu od malih nogu da je u redu, ajmo reći, mrziti prioadnika druge vjere. I, dakle, možemo reći da je za to glavni krivac rat i poslijeratno stanje u kome se trenutno nalazimo.

IGOR

11.57

12.24

Dvije škole

pod jednim

krovom

Segregacija

U Novom Travniku grad je podijeljen na dva dijela, gornji dio, pod navodnike, muslimanski, i donji dio, kao, hrvatski. I dan danas imamo tu mržnju, taj nacionalizam.

ALDIN

12.51

13.07

Podjele

Drago mi je da vidim da su mladi sve više i više probuđeni, da sve više i više shvataju da nasilje nije rješenje i da pokušavamo nekako da to nasilje otklonimo. Mi smo to iz naše škole sklonili.

ZDENKA

17.55

18.06

Nasilje

Uvijek će biti neko ko će reći da njihova ljubav nije ispravna jer su zaboga nekada davno njihovi djedovi ratovali, da će se prošlost odslikati na njihovu vezu, možda jednog dana brak, ali smatram da su u Travniku te ljubavi moguće, samo je potrebno moguće naći tu pravu osobu.

ZDENKA

19.55

20.15

Mješoviti

brakovi

Ako se ne borimo protiv tog govora mržnje i protiv nacionalizma i svega toga ružnog, mislim da se naša prošlost može ponoviti i da će se ponavljati sve dok mi to ne prekinemo i dok se ne počnemo slagati u čitavoj zemlji.

ADNA

05.23

05.36

Nacionali

zam

Vidim neku vezu između ove radikalizacije, i straha od islama i terorističkih napada i nejedinstva u BiH. I, nekako, čest je danas pojam ksenofobija. Strah od druge religije ili nečega. Ali, nekako, čovjek kada nešto ne poznaje, on se toga boji.Odnosno, ako je to strašno, ako se treba bojati on nađe način da to izbjegne.

ENESA

07.04

07.25

Radikalizam

Mi to ne iskorištavamo da učimo dakle iz prve ruke o katoličanstvu, pravoslavlju i možemo to poznavati, a mi to ne radimo zato što općenito u našem društvu nije rasprostranjeno to učenje i ta želja za učenjem nečim novim.

ENESA

07.55

08.08

Druge

kulture

Ako se dvoje ljudi zaiusta voli, ne trebamo se ograničavati zaista na to ko je koje vjere, ne znam, nacije, koje je boje kože ili slično, zaista, to su samo ograničavanja. Onda samim tim politika i mediji, oni šire nekako mržnju da razdvajaju ljude. A ne trebamo se razdvajati i gledati na medije na politiku. Trebamo gledati ne sebe, da li je neko zaista dobar prema nama, da li on nas voli, da li mi volimo tu osobu. To je važno. Nije važno sad koje smo vjere ili nacije kao što sam rekla. Zaista, ne treba se ograničavati na taj način.

GABRIJELA

11.14

11.51

Mješovite veze

Što se tiče ljubavi, većiuna roditelja, stvarno, danas namneće djeci stavove, govoreći im da zapravo ne trebaju biti u vezi sa drugom vjeroispovjesti.

AMILA

11.51

12.01

Mješovite veze

Naša škola je u stvari dvije škole pod jednim krovom i tu vidimo tu nepovezanost škola. Imamo različite planove, odmore, ne viđamo se. Imamo čak i ogradu između škola koje nas u stvari dijele. Nemamo nikakvu povezanost sa drugim, sa Katoličkim školskim centrom

AMILA

13.18

13.41

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Ako mislimo i želimo ostati zajedno na ovoj teritoriji BiH i zajedno živjeti, nužno je da prevaziđemo prošlost pogotovo mi poslijeratne generacije koji tu prošlost ne poznajemo, a pravimo se da previše znamo o njoj i previše raspravljamo o tome, a bez ikakvog vlastitog iskustva, dakle, sve što znamo, znamo iz priča koje su često nepouzdane.

AZRA

14.33

15.00

Prošlost

Nema nas i njih, mi svi živimo u jednoj državi i mi smo svi pripadnici jednog, jedne, i pripadamo svi jednoj skupini, mi smo svi ljudi. Zapravo, ja ne dijelim ljude na Srbe, Hrvate, Bočnjake i ostale. Ja dijelim na ljude i neljude.

NAIDA

16.10

16.27

Podjele

Ovdje nemamo puno prilika za ikakvo kvalitetno učenje što se tiče ičega praktičnog. Mi samo možemo učiti iz naših knjiga, na starim stolovima, raspadajućim stolicama, među zidovima koji se raspadaju i razočarana sam u našu vladu i naš kanton što ne radi ništa što se toga tiče.

NEDŽLA

19.45

20.02

Obrazovanje

Mislim da je problem današnjice, ne samo u našem kantonu, nego u čitavoj BiH, pa tako i na čitavom Balkanu je taj što živimo u prošlosti.

DINO

02.46

02.54

Društvo

MI zaostajemo u toj prošlosti i non-stop pričamo o njoj. Kada bi počeli pričati o budućnosti možda bi već počeli neki uspjesi u našoj državi, počeli bi, unapređivali bi našu državu.

DINO

03.53

04.05

Društvo

Prošlost

Ja bih rekla da te predrasude koje vladaju između nas, što ja mislim, na primjer, moja prijateljica Zdenka, ukoliko ja mislim da je ona loša samo zbog toga što je druge vjeroispovjesti on mene, mislim da je to onda više neznanje nego to što se desilo u prošlosti. Mi, ukoliko učimo o drugima, mi ćemo shvatiti da niiedna vjere neće reći ubi onoga samo zato što ne vjeruje kako ti vjeruješ.

ZEJNEBA

04.11

04.32

Društvo

Zapravo, mislim, da je jako zapanjujuća činjenica koliko zapravo mladih ljudi ima koji su, koji se dakle zanimaju za budućnost ove države i koji zanemaruju sva ta pitanja, vjerska pitanja. Dakle, zanemaruju pitanje da li su ti katolik, Musluman, da li si pravoslavac, nego zanima te kakva si osoba i kakvi su tvoji planovi za budućnost i za boljitak ove države.

IGOR

06.30

06.54

Društvo i

mladi

Mislim da taj rat se ne treba vezati za današnju polltiku, jer današnji političari iskorištavaju taj rat maksimalno i mislim da kroz taj rat i kroz vjersku manipulaciju danas su narodi još uvijek zavarani, da trebamo mrziti druge ljude što zapravo nije istina.

IGOR

07.19

07.39

Rat i mani

pulacija

Rekla bi da je nekako glavni problrm nas mladih jeste što imamo pogrešne idole. Smatramo da su neke stvari potpuno u redu zato što vidimo nekoga da to radi, da podržava takve stvari, a ne dozvoljavamo sebi prosto da proširimo svoje vidike i da shvatimo da sami donesemo neku odluku i svoje mišljenje.

ADNA

07.51

08.10

Mladi

Idoli

Mnogo puta ljudi kažu, politika je krivac. Da, Jeste jeste krivac. Ali, hajde da mi promjenimo nešto, da mi promjenimo tu politiku, da je drugačije u našoj državi.

ZDENKA

10.54

11.04

Politika

Mladi

Svi koji su na vlasti, političari, ne trude se za mlade, ne trude se tačnije ni za koga, ni za mlade, ni za starije, trude se samo za sebe i da sebe ostave na jednoj pozicijii i da su oni konstantno tu.

AMILA

14.37

14.53

Političari

Dosta mladih bi željelo nešto promjeniti ali nemaju ni tu mogućnost. Jer, narod još uvijek glasa, recimo za izbore, glasa za te ljude koji su danas na vlasti iako vide šta im ti ljudi rade. Oni par mjeseci prije izbora urade neku sitnu stvar, da bi pridobili narod, da bi narod opet za njih glasao jer je narod, pa mogu slobodno reći, glup, i ponovo glasa za iste, ne misli na mlade, ne misli na sebe jer njima je jedna sitnica sasvim dovoljna da bi nastavili.

AMILA

15.06

15.42

Promjene

Mladić priča pored ograde između dvije škole i o dvije škole pod istim krovom, koordinator

IMAM

FARIS

15.57

24.00

2 škole pod

jednim krov

Naša prepreka je politika i mislim da mi u ovakvoj situaciji, sa oakvim podjelama koje sežu daleko u prošlost, ne bi mogli funkcionisati u jednoj školi, jer nam upravo to politika i naš dugogodišnji način života, naš dugogodišnji metalitet ne dozvoljava.

AZRA

09.49

10.07

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Šta u stvari označava ta ograda? Ja bih to nazvala preprekom za širenje ljubavi. Ja bih to nazvala nešto kao zid između ljudi da se ne bi povezivali, da se ne bi, da ne bi mogli komunicirati jedni s drugima u tom nekom normalnom pogledu.

ZEJNEBA

10.39

10.55

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Mislim da ako bi se mi možda i više aktivirali, da bi se možda prikupilo više nas, da bi možda i mogli riješiti ovaj problem. Ali, ipak, da je cilj ovih koji trenutno žele da nam potruju misli, da ipak, da mi ne učimo naše generacije, odnosno generacije koje dolaze, ljubavi već da ih učimo mržnji i da im govorimo, e, pa, ne smiješ se ti družit s njim samo zato što je Ivan, a ne Mustafa ili samo zato što je Mustafa, a ne Ivan.

ZEJNEBA

11.31

11.57

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Izgleda da ti koji su stavili tu ogradu i koji se zalažu za taj režim da oni, ukoliko mi ne stvorimo neki problem, ukoliko ne dođe do nekog sukoba, taj problem i ne postoji. Znači, ta podijeljenost među nama i nije neki problem, mi se ne viđamo, ne družimo se, u isto vrijeme nam nije nastava, tako, totalno smo odvojeni i to onda ne predstavlja neki problem, zanemarujemo ga, ponašamo se ignorantno prema njemu. To je ta neka osobina dosta ljudi u BiH da izbjegavaju probleme, da ih ne žele rješavati, a ja mislim da, iskreno, ako se suočimo sa nekim problemom, da se onda može riješiti.

ENESA

12.00

12.38

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Mogu reći da obrazovanje koje ja trenutno primam, to jeste pohađam, nije nimalo građansko, to jest pristrano jednoj strani. Puno je indoktrinacije i do te mjere do ispiranja mozga, u jednom trenutku dolazi. Tako da odgovorno tvrdim da u obrazovnom sustavu koje ja, u kojem sam ja, sve što je građansko, sputavano je i osuđivano, smatra se pogrešnim. Jednostavno, kroz znanost, kroz taj curicculum se nastoji izbrisati i stavit sa strane.

ANDREJ

15.23

15.58

Obrazovanje

Ako je jedini razlog po kojem ćemo se mi razlikovati naš jezik, to što ću ja izabrati bosanski jezik, što će neko poslije mene izabrati hrvatski jezik da uči taj jedan čas, nek to bude jedini problem. Al’ ćemo mi učiti istu biologiju, istu biljku ćemo proučavati, istu historiju do II svjetskog rata, možda i poslije. Mislim, možda, ta historija se razlikuje u našem i njihovom dijelu, ali to apsolutno nije bitno, ko je kriv i ko je šta uradio. Ali sve ostale stvari su nam iste i ne vidim zašto to ne bi moglo funkcionisati u jednoj ovakvoj državi.

NAIDA

19.07

19.37

Jezici

Obrazovanje

Profesori nekako objektivno da pogledaju svu tu situaciju, a ne da nam subjektivno predaju predmete kao što su historija, biologija, neki vjerski predmeti, jer su to u suštini predmeti preko kojih se sprovodi sva ta indoktrinacija koja je trenutno zastupljena.

SELMA

20.08

20.21

Obrazovanje

Ja mogu odgovorno tvrditi da postoji radikalizacija u školi koju ja pohađam i da je tu prisutan trend revitalizacije nekih pokreta s početka prošlog stoljeća, da je to prvo krenulo kroz šalu, ja to vidim kroz svoje kolege, od početka je krenulo kroz šalu da bi to poslije postalo normalno.

ANDREJ

20.38

21.00

Obrazovanje

Samo mogu reći da moj sat, odnosnio čas povijesti, odnosno historije izgleda tako što je potpuno pristran, površan i da taj uđžbenik pišu nakladnici, odnosno ljudi koji sebe smatraju političkim pobjednicima i pobjednicima u svojoj glavi i to svoje pristrano i osobno, lično, mišljenje prenose na nove generacije.

ANDREJ

23.36

23.56

Istorija

Obrazovanje

Sama bolest našeg društva se vidi na ovom odnosu prema našem nobelovcu, Ivi Andriću. Zato što mi, kao, Bošnjaci, odnosno većinski narod ovdje na ovom području ne možemo da prihvatimo da jedna ulica uopšte nosi ime Ive Andrića. Taj odnos prema imenu, da nije Muhamed, Mustafa, nije bitno sad.

FARIS

26.34

26.56

Ivo Andrić

Obrazovanje

Slušali su priče svojih roditelja, članova porodice, nastavnika u školi i na osnovu svega toga trebaju formirati svoje mišljenje. Također, slušali su priče koje su na neki način izmanipulisane od strane političara koji žele kontrolirati historiju. Za njih je izazov da gledaju, razmišljaju i redefinišu istoriju u pravcu koji će značiti da će ta historija pomoći ponovnoj izgradnji društva, ponovnoj izgradnji povjerenja među ljudima. Ova generacija ima veliki zadatak pred sobom.

DION VAN

DER BERG

Holandija

06.10

06.48

Zadaci mladih

Promjene

Mediji su, nažalost, u ovim našim kontekstima, eksponenti, ili, ajd da kažem, iznajmljeni servisi koji treba da zadovolje neku vrstu političkih potreba u tom trenutku. Manje više za sve političke elite u regionu se može reći da nijesu posvećeni razvoju svojih zemalja onako kako treba, da nijesu posvećeni prije svega razvoju obrazovanja, razvoju standarda u raznim oblastima i sve to što se dešava u medijima, ta estradizacija, ti loši primjeri, forsiranje crnih hronika i slično, ide im itekako u prilog jer se onda ne stvara, da kažem, pametno biračko tijelo, biračko tijelo koje donosi odluku na osnovu potreba, budućnosti, na osnovu onoga šta žele da imaju, na osnovu toga koliko će neka vlada uložiti u obrazovanje, uložiti u edukaciju ljudi, u razvoj, već se time fokusiraju priče na ono što se zove vjera i nacije, na ono što se zovu stvaranje podjela, odnosno razdvajanje ljudi po bilo kom osnovu. I sad već možemo da govorimo o desetinama tih podjela. Dakle, što je to biračko tijelo, pod navodnicima, više podijeljeno u više segmenata, to je političarima lakše da dopru do njih i onda različitim vrstama klijentilističkih metoda da riječe i dobiju za sebe naredni mandat.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

07.54

09.24

Mladi

Podjele

Birači

Izbori

Mislim da je problem mladih, u kontekstu straha, zapravo ključni problem društva u kojem živimo. I mislim da mladi zapravo, na neki način, imaju više nivoa koji angažuju strah. Na prvom nivou je sigurno to da na neki način gledaju svoju vlastitu perspektivu, to šta su im mogućnosti, šta su im želje i na koji način mogu to ostvariti u svojoj lokalnoj zajednici, a defintivno hrabrost nije nešto što je podržano sistemom u kojem trenutno živimo pa je stoga i razumljiv strah. S druge strane imate, možda to nije samo strah, možda je to čisti komformizam u nekom kontekstu gdje, jednostavno, ne žele da budu van zajednice, odnosno ne žele da budu predstavljeni kao neko ko je van zajednice u kojoj živ pa stoga, isto tako, možemo i to nazvati strahom. A u krajnjem slučaju sigurno postoji najradikalniji, treći nivo straha gdje zapravo se radi o .čistoj, da li egzistenciji njih, ili egzistenciji njihovih porodica.

DARKO BRKAN

Udruženje

građana

13.12

14.17

Strah

To je obrazac koji roditelji uče svoju djecu – ćuti, nemoj talasiti, mi ćemo da ti sredimo posao, moći ćemo da ti pomognemo da upišeš fakultet i tako dalje, i tako dalje i to je ono što je postao normalan način funkcionisanja, opet, u svim zemljama regiona.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

15.47

16.06

Društvo

Roditelji

Mladi nisu svjesni svoje moći dokle god ne iskuse tu istu. Jer, nas i roditelji, i tradicija i društvo generalno, hajmo reći, prestrašili i nisu nam dali priliku da se odvažimo, da uradimo nešto što je drugačije, što ide van okvira. I zbog toga mladi, po mom mišljenju, u najvećem procentu nisu svjesni svoje moći i bivaju svjesni tek, ili kada odu van BiH kada im se pruži prilika ili kada se uključe u neku od organizacija na nekom lokalnom ili regionalnom nivou koji stvarno radi konkretne stvari.

NEDŽAD

KAMENICA

Aktivista

Goražde

17.20

17.57

Mladi

Uzaludna hrabrost nikome nije draga. Sve dok mi ne dođemo na nivo da postoji direktna veza između tačke A i tačke B, odnosno njihove hrabrosti i rezultata iste, jako teško će se ljudi odlučivati na to čak i ako su bitno hrabrije u odnosu na druge koji su tu samo da zaštite svoj komformizam.

DARKO BRKAN

Udruženje

građana

20.26

20.46

Hrabrost

Imamo jedan poaradoks. Na primjer, za očekivati je da u onom prošlom sistemu, socijalizmu, samoupravljanju, komunizmu, zovimo ga kako god, da su se ljudi radi svih tih metoda više bojali, a zapravo je suprotno. Sad je evo 50 godina od pobune studenatske 68-e, i u Beogradu i u Zagrebu i u Sarajevu i sad apsolutno ne možemo ni zamisliti jednu takvu vrstu akcije i aktivnosti.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

20.46

21.14

Hrabrost

Oni moraju da se pobune protiv svojih roditelja. Ta pobuna je bila i 68-e, ta pobuna je bila i 41-e, ta pobuna je bila i u nekim drugima godinama, dakle, okidač su mladi ljudi koji moraju da se pobune protiv svojih roditelja,

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

22.09

22.17

Hrabrost

Pobuna

Roditelji

Istina je da nas najčešće, kažem nas jer svi spadamo pod mlade ljude, spajaju konzumerizam i turbo folk zato što oni nameću standarde koeje mladi ljudi nastoje slijediti. Ja bih rekla da od toga nekako možemo pobjeći i napraviti pomak na način da nastojimo zainteresovati mlade ljude za ono što postoji izvan trendova koji se prate i iznad onih očekivanja koje nam društvo nameće.

IMAN

MURATO

VIĆ

Novinska

asocijacija

06.59

07.28

Turbofolk

Mladi

Ja se ne bih uopće složila s time da turbofolk i konzumerizam moraju biti jedine stvari koje će spajati mlade na ovim prostorima. Ne slažem se s time, ali mogu razumjeti da je to nekome, da neko tako razmišlja zbog toga što je to poprilično prvoloptaški. Kad ne znaš šta bi sam sa sobom, iskreno, onda ćeš slušat ono što svi slušaju, ići ćeš tamo gdje svi idu, nalazit ćeš se u šoping centrima, to će biti vrhunac tvojeg kulturnog uzdizanja i isto tako što se tiče muzike.

REMI

07.56

08.27

Turbofolk

Mladi

Mi, jednostavno, vrlo lako nalazimo načine kako da opravdavamo nasilje, vrlo lako bilo modele ponašanja, bilo dogadjaje, bilo šta, koji u konačnici mogu opravdati nasilje. Opravdavamo trenutno nasilje nad izbjeglicama, migrantima, opravdavamo nasilje iz drugih pobuda, tako da, mislim da to nije ništa neobično. Ono što je problem u tome svemu jeste da tu ne postoji, ono, institucionalna sankcija toga.

DARKO BRKAN

Udruženje

građana

12.18

12.52

Nasilje

Mislim da mladi zausta treba da nauče da izraze sebe kroz, ne znam, odjeću, umjetnost, ako je ljudima potrebno da se izraze kroz odjeću neka to rade. Smatram da bi trebalo da budemo podrška jedni drugima,. To je danas zaista neophodno u našem društvu, u društvu u kojem djelujemo, jer upravo je podrška mladih ljudi mladim ljudima ono što nam zaista treba kao društvu cjelokupnom.

VALERIJA

BLAGOJEVIĆ

Asocijacija

Srednjoško

laca

14.32

14.56

Mladi

Ako si ti cijelo vrijeme doma, unutar četiri svoja mala kvadrata, unatoč svim internetima i čudima ovog svijeta, ti ipak nećeš previše vidjet, nećeš previše osjetit i ono što je najbitnije nećeš previše naučit, nećeš spoznat. A u tome je ključ, da ti odeš nekamo, da odeš u Zagreb, da odeš u Beograd, odeš u Sarajevo i spoznaš nešto novo. Odeš na neku novu scenu, odeš, u krajnjem slučaju da vidiš street art, grafite, murale. Pitaš ko je to radio da se nekako uključiš u scenu na bilo koji način. Odeš na čitanje poezije na ekavici, ijekavici, na čemu god ali samo da čuješ nešto drugo, da spoznaš nešto drugo. I onda se vraćaš nazad u svoja mala četiri zida promijenjen. I onda više ne možeš vidjeti stvari na način na koji si ih vidio do sada. Doslovce imaš neki drugi set očiju i vidiš stvari iz druge perspektive.

REMI

17.13

18.04

Mladi

Znanje

Bosni i Hercegovini, ali i Crnoj Gori, prijeti ta opasnost. Serviran im je jedan poprilično opasan koncept koji se zove suživot. Dakle, suživot bi trebao da bude u tim njihovom diskursu nešto što treba da zamijeni život. Dakle, nešto, suživot je zamjena za normalan život, za normalno funkcionisanje ljudi. I ja mislim da je to jedna jako, jako opasna prevara, koja postoji i u Crnoj Gori i sa jedne i sa druge strane, likovi koji uživaju u tome da tamo bude suživot, a ne život, i dog god budemo na taj način razmišljali, dok god na taj način, dok ne izađemo iz te kutije i počnemo da razmišljamo o životu, o ljudima, tek onda, ostavimo im pravo da budu ove ili one vjere i nacije, ovog, onog seksulkaniog oporedjeljena, političkog uvjerenja, bilo šta, mi čemo imati problem. I to je ono što smo mi dozvolili da nam se nametne, odnosno građani su dozvolili da im se to nametne.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

19.44

20.39

Suživot

kao

koncept

Ja msilim da bi tu trebali od malena, zapravo, odgajati mlade, pametne ljude koji poštuju tuđi prostor. Dakle, sve to može biti nekakva zgodna igra sve dok poštuješ tuđi prostor.

REMI

05.28

05.35

Slažem se s tim da jeste problem to što autoriteti nisu toliki autoriteti kao što bi možda trebali da budu, da zapravo nisu prave osobe na pravim pozicijama i onda se to vrti u krug sa brojnim drugim problemima u našoj državi gdje stvarno nisu sposobni ljudi na svojim funkcijama.

UNA

KARABEG

Aktvistica

08.39

09.01

Kad imaš neke saituacije u kojima si se našao, buling, uvrede, vrijeđanje, što god, otići ćeš psihologu jer je to sasvim normalno. Dakle, posve suprotno od onoga što svi vjeruju. To nije ludo, to je sasvim normalno.

REMI

09.36

09.50

Mislim da zapravo kompletna priča oko reakcija, odnosno, nereakcija na nasilje polazi od toga na koji način je moć kao takva, odnosno kako se formira u društvenom konsensusu nekom. Mislim da ovdje postoji jako puno tolerancije prema ljudima koji ili na fizički ili na neki društveni način imaju moć. Oni jednostavno postaju privilegovani i, generalno, mnogo više toga im prolazi u kontektstu što, ono, djelovanju institucija prema njima, što društvenog mišljenja o takvim činovima. Tako da, mislim, da smo mi društvo koje, ako ne opravdava, onda u najmanjem slučaju vrlo često ostaje nijemo i slijepo na nasilje koje se dešava.

DARKO

BRKAN

Udruženje

Građana

Sarajevo

15.02

15.52

To nisu anomalije, to su modeli funkcionisanja društva kada, jelim, sistem, društvo, pravosuđe štite određeni dio populacije i onda kad se desi nešto eventualno s čime možemo suosjećati, što uglavnom mora biti tragično, e onda ćemo kao svi reagovat na to.

DARKO

BRKAN

Udruženje

Građana

19.27

19.45

Nasilje

Nažalost, obični radnik, ispašta i onda kad njegovo dijete krene u školu, i kad njegovo dijete bude žrtva zato što je obični radnika, a nije, ne sjedi u odijelu i košulji.

AZEM

KURTIĆ

Novinar

21.05

21.19

Suština je u tome da država mora to da uzme u svoje ruke, s jedne strane, ajd da kažemo odozgo, a da roditelji moraju da počnu više da se time bave odozdo i da mediji, konačno, nađu pravi ugao u svemu tome.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

21.19

21.33

Mislim da bi to prvenstveno trebalo jedno vrlo intimno pitanje o kojem bi žena prvenstveno sama morala odlučiti. Ono o čemu bi cijelo društvo trebalo biti uključeno je to da se donesu zakoni kojima se ženama omogućava pravo slobodne odluke.

REMI

02.59

03.15

Abortus

Muškarci i žene nisu jednaki, nit će ikad biti jednaki i to je ono što bi šovinisti i mačisti trebali shvatiti. Nikada nećemo biti jednako ali bi trebali biti ravnopravni. To je ključ.

REMI

10.43

10.59

Ravnoprav

nost žena

Dijele se poslovi, muško ženski poslovi. Te stvari su po mom mišljenju izmislili lijeni muškarci. Ja smislim da mi znamo i usisavati i prati suđe i sve, samo nam je ljepše i draže da to neko drugi uradi jer smo lijeni.

DENIS DIGO

HADŽIĆ

Novinar

13.33

13.46

Ravnoprav

nost žena

Hoću da volim koga ja hoću i tačka. I tu nema dalje nikakve rasprave. Ali, kažem, može da bude problem iz te vizure, prosto, ajd da kažem uma koji nije emancipovan dovoljno, a može biti i ozbiljnija politička ili igra vjerskih zajednica da se time spriječava vođenje nekih normalnih vrijednosti, ako hoćete standarda demokratije u društvu.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

15.43

16.10

LGBT

To su stvari koje čovjek nije birao. Ne radi se tu ni o kakvim dijagnozama, ne radi se o tome da ikog treba liječiti, nego neke stvari, jednostavno, nismo birali, a zbog tih stvari trpimo najviše diskriminacije. To je boja kože, to su naši spolovi i to je, šta ja znam više, moje ime, prezime, mjesto gdje sam rođen, mnogo tih stvari u svom identitetu nisam birao, a zbog njih se nadamnom vrši neka diskriminacija, odnosno nad ljudima koji imaju te probleme.

DENIS DIGO

HADŽIĆ

Novinar

17.52

18.23

Diskrimina

cija

Sami bih pozvao sve ljude koji su negativnog mišljenja o ovoj LGBT populaciji da, ako ništa, hajde da daju neku šansu da razgovaraju, da pokušaju saslušati, razumjeti, obuti tuđe cipele jer mislim da sve ove predrasude počinju zato što nema razgovora.

DENIS DIGO

HADŽIĆ

Novinar

23.58

24.15

LGBT

Na Balkanu nije politika nego je politikanstvo.

REMI

03.18

03.21

Politika

Mislim da ta vrsta osjećaja kod mladih ljudi da ne postoji nikakav kredibilitet koji dolazi sa strane političara, vodi u dva smjera: Jedan je vrlo izraženi klijentelizam mladih koji politiku vide kao samo još jedan od poslova, to je taj jedan procenat, a drugi procenat je onih koji će zauvijek biti zarobljeni da imaju samo ono što su im stekli roditelji jer nikakve vertikalne pokretljivosti ova društva ne nude, u stvari će se zabavljati na užasan način birajući sve lošije i lošije vođe.

BOŽENA

JELUŠIĆ

Profesor

04.24

05.28

Političari

MI na neki način smo dovedeni u situaciju da o politici kao takvoj, i o političarima kao takvim, govorimo u množini i u nekoj generalizaciji.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

05.44

05.57

Političari

Sama činjenica da ljudi predominantno referiraju na političare u množini i kao geberalnu sliku je, zapravo, najveći problem u ovome svemu.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

06.07

06.17

Političari

Ali ima drugi, dublji problem, jeste da naš sistem, BiH sistem ne omogućava jednom pojedincu da pokaže da je pošten i da može raditi stvari drugačije.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

07.21

07.34

Političari

Problem je u tome što je njihova percepcija zapravo percepcija njihovih roditelja, njihovog najbližeg okruženja. Njihovi roditelji, odnosno ta generacije se potpuno utopila u taj klijentelistički sistem. Može to da bude novac koji je stvaran krivičnim djelom, ali još je gore, to može da bude novac koji je stvaran legalno, odnosno koji se iz legalnih tokova koji se koristi za kupovinu partijske pripadnosti, za kupovinu toga kako ću ja da razmišljam, za kupovinu šta će neki medij da objavljuje, to je možda još i gore. Ovdje znate da se radi o kriminalnoj grupi pa je možete tretirati na taj način. Ovdje se radi o nekakvom, hajde da kažem o gotovo legalnoj korupciji, odnosno ono što se zove politička korupcija i što je jako teško iskorijeniti

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

09.08

09.52

Političari

Korupcija

Da, složio bih se sa tim da kod određenog dijela građana donacije političara izazivaju revolt. Zato što je percepcija građana generalno takva da političari zarađuju novac na prljav način i da svako od njih želi na neki način da kupi ugled i dobije podršku od građana i zajednice.

SRETEN

KOCEVSKI

Institut za

razvoj

14.35

15.00

Donacije

Političari

Ekonomija, privreda, sve sfere društva, pa čak u nekoj mjeri turizam i uslužne djelatnosti su jako, u velikoj mjeri, zavisne od politike. I onda, jednostavno, na taj način se gradi ta hobotnica u kojoj je, jednostavno, nemoguće funkcionirati van sistema, ili je anomalija funkcionisanje van sistema.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

16.28

16.49

Korupcija

Nivo kontrole, društvene, koji ovdje postoji je takav da, jednostavno, to nije čak ni partiokratija to je vladavina članova partija u određenim mjestima koji na taj način grade svoju strukturu unutar partije, onda partija gradi svoju strukturu unutar društva. To je više jedna piramida.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

17.39

18.02

Kontrola

društva

Svi žele da budu administrativci, menadžeri i slično, da rade u kancelariji. Možda se promjeni situacija, jedna priča zašto je to tako je da su diplome za te profesije vožene kvantitetom, brojem studenata na univerzitetima, a ne kvalitetom.

DUŠKO

PERINSKI

Profesor

05.01

05.27

Nezaposle

nost

Zašto onda kad odu i Irsku ili Njemačku nije im problem prati suđe? Zbog toga što tamo kad pereš suđe budeš barem pošteno plaćen. I zato što nikom od tih mladih ljudi što peru suđe, to nije zadnja stanica. Moraju od nekuda krenuti, jeli tako. A onda će se izboriti, naći neki posao za koji su se i educirali u kranjem slučaju.

REMI

06.20

06.45

Nezaposle

nost

Desilo se nešto da je stvorena nova elita.I mladi ljudi se često ugledaju na to novu elitu. A to su ljudi koji su sa ne puno obrazovanja, sa ne puno truda, čast izuzecima, ali najščešće je bilo tako. Kroz sumnjive privatizacije, kroz sumnjive akcije i transakcije došli su do ozbiljnog kapitala i postali, da kažem, vlasnici sudbina ljudi u nekom, hajde, u vrlo kratkom periodu. I ta elita ima svoje simbole, od načina kako žive, kako se hrane, do toga šta voze i tako dalje. Ti simboli su mladima vidljivi i prirodno je na neki način da oni požele da budu to.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

07.12

07.55

Simboli

Privatizacija

Nas stariji ne slušaju, trebaju nas počet slušati, trebate nas počet slušat, jer i mi, s vremena na vrijeme, imamo nešto pametno da kažemo.

AYEM

KURTIĆ

Novinar

16.04

16.11

Mladi

Apatija kao izgovor nije nešto što bi trebalo biti prihvatljivo bilo kome od nas jer već smo se dovoljno prepustili tome da neko drugi odlučuje za nas i da neko drugi kroji, uslovno rečeno, naše sutra tako da je potrebno što prije da se pokrenemo.

JELENA

BRKIĆ

Centar

Banjaluka

20.55

21.16

Apatija

mladih

Ukoliko nastavimo da podržavamo jedne te iste likove koji imaju, ne mogu reći ni dobru propagandu, nego koji imaju te neke floskule koje su zapaljive, ratnohuškačke, mislim da stvarnim, socijalno-ekonomskim problemima i pitanjima da se pustimo toga kako se ko zove, i kako preziva, iz kojeg grada dolazi.

JELENA

BRKIĆ

Centar

Banjaluka

21.36

22.06

Apatija

mladih

Apatija je najsnažniji virus koji je zahvatio većinu mladih ljudi koji još nisu napustili balkanske zemlje u potrazi za nekim boljim životom. Protiv tog virusa, nekad mi se čini, da nema ni lijeka. Ali, iskustvo me razuvjeri kada na raznim konferencijama i forumima sretnem jednako, ako ne i više, motivisane mlade lidere koji su spremni da se suprostave svojim djelima.

ALEKSAN

DAR

KLARIĆ

Centar za

Međ.pol.

23.32

23.53

Apatija

mladih

Ako gledamo zadovoljstvo, ljudi su zadovoljni kada se osudi “neprijatelj”, nikada nisu zadovoljni kad se osudi neko “njihov.” Dakle, mi trebamo više kritičkog razmišljanja kao građani, moraju se obnoviti kapaciteti sudaca i tužilaca jer ponekad postoji veliki politički utjecaj na rad sudova i sud treba da se odupre tom pritisku jer je nezavisan. I mediji tu igraju ulogu. Mediji koji izvještavaju o slučajevima ratnih zločinaca nisu neutralni. Tako da i tu vidite retoriku “mi protiv njih”.

DON VAN

DER BERG

Nizozem

ska

02.52

03.38

Podjele

«Mi» i «oni»

I država i crkva, u ovom slučaju, rade sve da to tako bude. Dakle, nije nikakav problem da se opravda jedna dvije, 12 ili sto hiljada ubijenih ljudi, jer se tim ljudima to pravda na taj način da je to viši cilj, da ukoiliko se to ne desi, oni će nestati kao nacija, oni neće imati svoju budućnost, neće imati svoju državu, time neće imati dugovječnost svoje zajednice u kojoj žive, i to, manje više, uz određene razlike radi svaka od tih zajednica.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

04.04

04.40

«Mi» i «oni»

Ja mislim da kompletan diskurs oko ratnih zločina, suđenja, presuda i svega, zapravo, počiva u tome da sukob u BiH nikad nije završio, nikad se nije desio neki finalni čin u kojem se završava to, u kojem se rješpava kompletna situacija, nego je jednostravno prekinut i nastavljen drugim sredstvima, ne oružjem. Mislim da je zapravo posledica produženog rata u BiH ovaj diskurs koji se dešava. Jednostavno, on ne može biti drugačiji.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

07.10

07.47

«Mi» i «oni»

Rat nije

završio

Problem je što kroz školstvo, od početka do kraja, mi stvaramo male nacionaliste. Ne daj nam bože novog rata na ovim prostorima, bilo bi gore nego što je bilo ovo od 92-95. Jer, odgajamo djecu, čast izuzecima, odgajamo djecu u tom nekom..nije to nacionalistički duh, nacionalizam je nešto što je kod nas dobilo potpuno pogrešnu notu. Treba viljeti svoju naciju, treba poštovati svoje i tako dalje. Kod nas je nacionalizam dobio fašistički neki prikaz i kako to već objasniti.

ALEN

CRNOGOR

ČEVIĆ

Novinar

10.53

11.29

«Mi» i «oni»

Mržnja

Mediji čine svoje. Nedoviljno informacija čini svoje. Zatvaranje u jednu etničku zajednicu i, jednostavno, predstavljajući sebe kao žrtve u odnosu na one druge koji žive u neposrednoj okolini isto tako čini svoje. Potrebna je jedna široka otvorena debata u kojoj će se iznijeti svi argumenti.

SRETEN

KOCEVSKI

Institut za

razvoj

11.30

11.55

«Mi» i «oni»

U izobilju ovog informisanja, bojim se da smo nepismeni, polupismeni, neinformisani, da ne provjeravamo te izvoire informacija i da se upecamo ko ribice na te neke udice, a nacionalistička propaganda nikad nije bila jača i ima svoje, i kako ova globalozacija dolazi ona se ne povlači, nego je samo još jača, samo još bolja, stopila se sa “lajkom” i “šerom».

DENIS

GAGO

HADŽIĆ

Novinar

15.42

16.08

«Mi» i «oni»

Očito se nešto što je problem društveni, generalno, ne samo ovdje u regionu, u Makedoniji, to je taj odnos glavnog ili većih gradova i manjih gradova, u našem kontektu odmah transportuje u etnički problem. I to je ono što je, možda, simptomatično za naš region. Ali, problem ovog tipa imamo od Amerike, Njemačke, do bilo gdje, na neki način, ljudi koji žive u manjim gradovima osjećaju se manje priviligovani od ovih koji su u većim, što je de-facto činjenica.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

06.47

07.24

Decentrali

zacija

Mladi moraju da shvate da, naročito novije generacije, moraju da shvate to, oni su, da kažem, mnogo pametniji od moje generacije u nekom smislu, mnogo su vizuelno pismeniji. Mnogo imaju više vrlo jeftinih sredstava koji ima stoje na raspolaganju da naprave film! Mogu ga napraviti koristeći telefon i jednu apolikaciju, da snime pjesmu, da im ta pjesma bude objavljena na YouTubu bez producenata, bez nekakvih vrsta. Milsim da oni imaju tu kreaciju, oni imaju tu vrstu znanja i da zapravo malo koriste tu vrstu kreacije i ne organiziraju se sami već opet očekuju da im neko, da im neko da. Postoji izuzeci od ovoga šta ja kažem i ti izuzeci su potpuni sjajni, ali većina, velika većina mladih čeka da im se nešto servira od strane roditelja, da se vratim na početak. Kad ta kritilčna masa koja to ne čeka bude toliko kritična da bude većina, onda se može očekivati neka ozbiljnija promjena na bolje.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

11.45

12.59

Mladi i

promjene

Mislim da, već odavno, posle čuvenih dogadjanja naroda na našim ex-YU prostorima više nikakvi protesti gotovo da nemaju smisla. Ako uzmete u obzir da se one godine kada je Crna Gora krenula u događanje naroda odvijalo oko 220 protesta radnika za zaštitu njihovih prava koja su u tom trenutku bila neuporedivo veća od ovih koja postoje sada. A da sada, kada oni nemaju gotovo nikakve prava, nema niti jednog protesta vrlo jasno ilustruje zbog čega je stav mladih takav. Zapravo, ne postoji nikakvo povjerenje da organizovana pobuna, da je uopšte moguća u ovom fluidnom svijetu u kojem su sve opcije na tanjiru. U tom svijetu je sve dozvoljeno.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

13.45

14.33

Promjene

Pobuna

Paradoksalno je ali istinito – partijske elite se plaše mladih ljudi jer su svjesni njihovih mogućnosti i sposobnosti, koji im direktno mogu ugroziti pozicije. Nerijetko čujem da među mladima postoji više struja koje su kreirane sa vrha kako bi ih uvijek mogli držati pod kontrolom i eliminisati one neposlušne.

ALEKSAN

DAR

KLARIĆ

Centar za

Međ.pol.

17.57

18.15

Mladi

Dvojezičnost obogaćuje cijelu tu naciju koja je sad dobila taj lijepi luksuz, kao, naprimjer, Švicarska, uzgaja nekoliko prekrasnih stvari istovremeno, da jedna i druga nacija mogu od toga imati koristi i benefita, da se mogu nadograđivati i obogaćivati itd. Ne, mi to moramo gledati kao da nam neko nešto oduzima, ne shvaćajući da time i jedna i druga strana dobivaju.

REMI

18.59

19.30

Dvojezičnost

MI dajemo prednost stranim jezicima poput engleskog i slično, a ne obrnuto, da od malih nogu učimo jezike onih naroida koji ovdje žive. Tako da smatram da je problem u tome što, ja ga lično, usmjeravam na obrazovanje. Mladi različitih etničkih skupina bi trebalo prvo da uče i makedonski jezik ali da imaju mogućnost da biraju da uče i druge jezike koji se govore u Makedoniji, i pri tome da imamu veliki fond časova.

SRETEN

KOCEVSKI

Institut za

razvoj

19.53

20.26

Dvojezičnost

Partije, same po sebi su inertni mehanizmi, poprilično, skloni su jako velikoj količini kompromisa i njihovo tržište je zapravo tržište bivanja na vlasti, odnosno tržište zauzimanja funkcija. I njihovo tržište je zapravo tržište bivanja na vlasti, odnosno tržište zauzimanja funkcija. velike kompromise, velike koalicije i onda neke individualne želje pojedinki i pojedinaca jako teško dolaze do izražaja osim ako niste neka manja partija, radikalna u svojim stavovima i vi ste predsjednik te partije.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

03.30

04.06

Stranke

Mladi u “Perspektivi” upadljivo snažno otkrivaju koliko živimo u ideološki krajnje nedefinisanom, vriejdnosno jako pogubljenom, deklarativno humanističkom, ali suštinski retradicionaliziranom, rigidno patrijahalnom društvu koje onemogućava promjenu na bolje, pa i na političkom planu razumije se, naših političkih elita.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

11.41

12.11

Društvo

Nakon konflikta ljudi su shvatili da su kao rezultat dobili samo žrtve, a ishod ovisi od političkih konfliktu jer je ishod mnogo loš, a posljedice osjetimo i danas.

DUŠKO

PERINSKI

Profesor

13.23

13.51

Mladi i

konflikt

Smatram da su mladi jedini koji mogu promjeniti stvari. Jedini koji još nisu zatrovani svim nekim stvarima koje su se događale u prošlosti ovog teritorija. Nekako se nadam da ti mladi umovi imaju u sebi dovoljno širine, jer danas je svijet globalno selo, da imaju dovoljno širine, da imaju svoje JA i da ne moraju živjeti na tekovinama i rečenicama svojih roditelja.

REMI

06.19

06.32

Fenomen ISIL-a i uopšte porasta radikalnih religijskih pokreta koji, za razliku od ovog svijeta u kojem je eto sve moguće i u kojem su sve opcije otvorene, ono daje nekakav jasan religijski stožer. Jasan sistem vrijednosti, jasan način puta do spasenja, nečemu o čemu se najviše u srednjem vijeku vodilo rasprave.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

12.38

13.00

ISIL

Tako da je to posljednje utočište očajnika, po mom mišljenju, a njih je, nažalost u svijetu sve više.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

13.09

13.19

ISIL

Ima tu radikalizma. Zaista ima ljudi koji misle da braća u Siriji trpe i žele da odu. Ali ima i nešto, kako se to zove, “psi rata”, ili ovako nešto, ona popularna floskula, gdje ljudi idu zbog novca. Ti imaš more ljudi koji nemaju od čega da žive. I neko im ponudi, proda im onu šuplju priču, kako ono “neće to puno, ne puca se”. Ko da nisu vidjeli rat u Bosni, kako se gine ono, sad pa sad. “To daleko negdje pada, ne sekiraj se ništa”, i naravno zakinu ko zečevi, svi A sve zbpg novca.

ALEN

CRNOGOR

ČEVIĆ

Novinar

13.50

14.18

ISIL

Niko normalan ne može da opravda odlazak na bilo koje strano ratišre, osim ratnih profitera koja su bića potpuno lišena bilo kakvih moralnih zakona. U ovom problemu ključnu ulogu ima država da otkrije sve tajne organizacije i pokrete koji intezivno rade na vrbovanju mladih ljudi kako bi na njihovim životima zaradili novac.

ALEKSAN

DAR

KLARIĆ

Centar za

Međ.pol.

14.19

14.39

ISIL

Mislim da svi ljudi koji su preživjeli neku grozotu, da oni nisu za daljnu grozotu. Ove gluposti koje se dešavaju u medijima, manipulacije, huškačko izvještavanje i takve stvari, to nam priprema neko s vrha piramide koji je dobro ufoteljen u svoj ured i ima platu preko 2000 maraka. Oni koji su nekoga izgubili, oni koji su vidjeli smrt ispred sebe i tako dalje, njima nije do dodatne krvi.

DENIS

GAGO

HADŽIĆ

Novinar

21.37

22.08

Mržnja

Ja ne planiram da za 30 godina stojim ispored vlade kao ratni veteran i molim za povećanje invalidske penzije za 20 eura već da živim u razvijenoj i normalnoj državi. Ja neću da govorim o ratu, već o evropskim standardima.

ALEKSAN

DAR

KLARIĆ

Centar za

Međ.pol.

22.51

23.04

Rat

Ne znamo kako integrirati, to bi zahtjevalo previše truda i rada. Ajmo mi onda, lijepo, odvojiti tu djecu, odgajati ih i dalje u toj mržnji, odgajati ih na polju na kojem smo zasijali svoje stare razlike i onda gledati kako se ponavljaju iste stvari, kako se povijest ponavlja, kako će sukobi još slijedećih 50 godina i govoriti i trubiti kako se naš mentalitet nikada ne može promijeniti.

REMI

05.56

06.22

Obrazovanje

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Možda malo da budem, u kontekstu mog stava, kontraverzan, ja mislim da postojanje dvije škole pod jednim krovom je dobro zato što nam, zapravo, otvoreno pokazuje šta je situacija u tim sredinama. I da nije to slučaj i da je druga praksa školstva, to bi isto identično bilo, ne bi bilo ovako otvoreno slika u javnosti. To je otprilike, mi ćemo vama servirati kakvi smo stvarno, jer ovo je, zapravo, BiH društvo.

DARKO

BRKAN

Udruž.građ.

Sarajevo

12.25

12.59

Obrazovanje

Dvije škole

Pod jednim

krovom

To je katastrofa, mislim, da mi kompletno društvo baziramo na etnicitetu prije nego na bilo kojem meritumu.

DARKO

BRKAN

15.11

15.28

Etnicitet

Vjerujem, da kada bi se uporedili svi udžbenici iz istorije ili književnosti iz ovih naših zemalja stekli bi utisak da se radi o merkuru, jupiteru, veneri, a ne zemljama koje su vjekovima dijelile sudbine ovih prostora. Kažu da pobjednici pišu istoriju, ali u Bosni ih ima troje, barem po njihovim priznanjima. Dok djeca u Australiji uče japanski u školama, dok se sistem dualnog obrazovanja u Švajcarskoj pokazao kaoi najbolji, a o Finskom modelu govori čitav svijet, mi ovdje svađamo oko toga čiji su naši pjesnici i pisci, a kada treba da pročitamo njihova djela, knjigo moja preži na drugoga.

ALEKSAN

DAR

KLARIĆ

Centar za

Međ.pol.

15.56

16.33

Obrazovanje

Da nekom padne na pamet, da razdvoji djecu u određenom trenutku zato što se različite vjere i nacije, ili zato što su se izrazili da su različite vjere i nacije, je nešto što je za mene ravno Aušvicu. Dakle, možda zvuči da pretjerujem, ali ne pretjerujem jer je to razlog što će se desiti neki novi Aušvic

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

17.20

17.41

Dvije škole

Pod jednim

krovom

Nisu u regionu rijetke učionice u kojima dominiraju krstovi i krsne slave. Čak imate i fakultet, Pravni fakultet u Beogradu koji slavi svoju krsnu slavu, korstovdan, što je svojevrsna poruka i informacija poslata svima. Tako da, čini mi se da taj neki, manje ili više, militantni povratak vjeri i vjerskim načelima je opet pokazatelj gubitka kompasa koji se primarno nalazi u zoni građanskog i sekularnog i priznanje da na neki način ne uspijevamo da izgradimo građanska društva.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

19.06

19.40

Vjeronauka

MI smo u jednom, rekla bih, istom loncu u kojem se dovode u pitanje temeljne vrijednosti, počevši, na primjer, od toga da se problematizuje Darwinova teorija, do toga da se upadljivo religijski boje određeni sadržaji, da na, više ili manje, diskretan način nestaju predmeti, na primjer poput građanskog obrazovanja, da su svega dvije zemlje ex-YU odbile da uvedu vjeronauku. Među njima jedna je Crna Gora, druga je Slovenija. Sve to govori o, zaista, kompromitaciji obrazovnog sistema kao primarno sekularne, građanske djelatnosti koja treba da pripremi mlade ljude za suočavanje sa svijetom i sa samima sobom.

BOŽANA

JELUŠIĆ
Pokret URA

21.46

22.30

Vjeronauka

Nikom nije u interesu, kako to sadašnja politika gleda, nije im u interesu da imaju pametne i hrabre, kritički orijentisane ljude već im je u interesu da imaju poslušnike koji će sa oduševljenjem slušati njihove definicije i njihove postavke za planove, za razvoj.

DRAGAN

KOPRIVICA

CDT

Podgorica

24.24

24.41

Obrazovanje

Biti odgovoran građanin znači truditi se da svaki pojedinac da maksimum svoj u smislu da bude uvek bolja verzija sebe. Po meni je pravi patriotizam i prava ljubav prema svom društvu i svojoj naciji, zapravo, jeste ljubav prema sebi i uložiti u sebe više. Jer što više u uložimo to smo bolja za svoju sredinu i svoje društvo.

JELENA

03.01

03.21

Patriotizam

Mladi ne izlaze dosta na glasanje zato što ne vjeruju u vlast i sve to.

VUK

05.58

06.02

Izbori

Mladi na Balkanu su shvatili da to što je neko drugačiji ne znači da je loš. Ne znači da je loš samo zato što je drugačiji. I smatram da te zapaljive izjave i to, posebno to što se dešavalo 90-ih, da danas nemaju tolimkog efekta na mlade.

UROŠ

14.02

14.20

Različitost

Tolerancija

Činjenica da osuđeni ratni zločinac, Vojislav Šešelj, sedi u Skupštini Srbije i jedan je od poslanika koji donosi odluke na niovu čitave države i za sve građane i građanke koji žive je po mom mišljenju jedna poražavajuća stvar iz prostog razloga što nikoga ko je pravno osuđen za bilo kakvo zlodjelo ne bi trebalo da predstavlja veliku grupu ljudi, ne bi trebalo da donosi odluke, koji može da naškodi također velikoj grupi ljudi.

FILIP

14.20

14.52

Zločinci

Ne mogu da vjerujem da se u XXI vijeku desi to da neko šeta ulicom i priča na jeziku manjine i da samo zbot tog nekome pada na pemt da dođe i da ga prebije. To…jako strašno.

RADMILA

03.48

04.02

Tolerancija

Mislim da je problem kod mladih to što je zastupljen doza velike neke agresivnosti i da se traži način gdje će se ta aktivnost ispoljiti, a najviše ispaštaju ljudi koji su po nečemu različiti.

TANJA

04.34

04.47

Tolerancija

Agresivnost

Mislim da je fokus našeg školstva u posljednjih 10 godina inkluzija. A šta inkluzija u punom smislu znači? Znači prilagođavanje i osobe i sredine u kojoj ona boravi jedni drugima. Znači, da se jedni drugima prilagođavamo. Mislim da je upravo u tom smislu naše školstvo malo možda zastalo. Na primer, ne nudi se nigdje kao izborni predmet u školi rusinski, mađarski, vi rijetko imate priliku gdje možete da učite te jezike manjina.

NASTJA

06.38

07.05

Obrazovanje

Manjine

Smatram da je sramno da neko odlučuje o sudbini građana Srbije, neko ko je osuđivan za bilo šta i neko da odlučuje o našim životima.

VLADICA

07.52

08.03

Zločinci

Bilo bi dobro da se netrpeljivost nekako ozvaniči, da kažemo da postoji, jer ako je negiramo i kažemo, ne, ne sve je u redu, a, zapravo, se stvari dešavaju, mi ne delujemo, mi ne radimo sa problemom, već ne radimo ni sa čim.

SRĐAN

11.06

11.21

Tolerancija

Netrpelji

vost

Ne, ne može niko da govori slobodno. To zastrašivanje, pretnje, odnosno posljedice, je li, da govorite ono što jeste, odnosno da kritikujete vlast, jeste organizovano, apsolutno organizovano i, mislim, viđali smo iste ljude, sa istim kamericama, istim mobilnim telefonima i tako. Tako da, oni su svi u dosluhu i to nije uopšte ništa, nije trop, nije paranoično nego smo to vidjeli.

JASNA

ŽUGIĆ

Novinar

13.10

13.47

Vlast

Kontrola

Zastrašiva

nje

Kod nas ima veliki strah od izražavanje i tog javnog nastupa, a to je prvenstveno to, taj postpatrijahalni sistem je takav da smatramo kao, imamo još uvek taj potrošački, kapitalistički duh, ali ta radnička klasa, nivo, gdje ovaj, ćuti i radi, ne filosofiraj, ne ističi se, i mislim da je većina takva. Možda ne ovdje, ali velika većina je mislim takva i onda se boje da se izraze i boje da kažu svoje mišljenje. I to je taj strah, ne izlazak iz komfort zone, u suštini to su na osećanje, na mišljenje, to je emocionalna pismenost.

SRĐAN

15.29

16.05

Emocionalna

pismenost

Mediji propagiraju rat, često se vide naslovi “počinje rat” na Kosovu…Mislim prošlo leto je to baš bilo zastupljeno, baš se često koristila reč “rat” i ponovni sukobi na Kosovu iako ih nije bilo, a mediji su to propagirali.

VLADICA

17.05

17.29

šuškaju na sukob

Mislim da bi mi ljudi trebali da se definišemo kroz neke naše ciljeve, želje i ambicije, a ne kroz našu seksualnost.

TANJA

22.08

22.16

LGBT

Izađete na kej večeras, sedite i razgovarajte sa mladima pošto će tamo biti 200-njak mladih, naići će te da 50% mladih koji imaju određene stavove koji su ekstremni radikalni prema mladima koji su iz Hrvatske, Bosne čak i Makedonije, Hrvatske i okolnih zemalja.

JELENA

08.31

08.50

Radikalizam

mladih

Generalno, mislim, da je glavni problem što je neko jučer prokomentarisao ta neka lažna istorija koja se plasira svim, da svako želi da čuje ono što mu odgovara i svi su zadojeni patriotizmom, nije to čak ni patriotizam, nešto drugo što jako ne valja. Zadojeni smo nečim da odmah skačemo na svaku provokaciju. Generalno mislim da mladima nije tek tako neka mržnja prema drugima. Samo se pogrešno uče, da li je to kod kuće, školama ili gdje god, ali nije ta mržnja, niko nije rođen sa mržnjom, negdje se plasira, sad, u medijima, udžbenicima iz istorije ili kako god.

RADOVAN

09.31

10.24

Mržnja kod mladih

Ne postoji više tolika mržnja prvenstveno zbog tih medija. 90'ih smo imali jedan medij, to je TV, i novine koje su padale pod režim gdje je lako bilo plasirano sve. Danas mogu mnogo lakše da istražim da to nije tako, dobijem infirmaciju iz prve ruke, bukvalno, preko Drine. Jer ta Drina, uzeo sam Drinu kao primjer, nije samo prirodna granica. Ta granica je i u prosvjeti. MI učimo iste stvari, a nemaju blage veze jedni sa drugima. Iste činjenice, jer, istorija to su činjenice, to se desilo tad i tad, mi učimo skroz druge stvari. Te i te godine po nama se desilo jedno, a preko Drine se desilo skroz drugo. I to je glavno, glavni faktor, glavni problem odakle se crpi sav taj problem, sva ta mržnja.

UROŠ

10.55

11.43

Mržnja

Mediji

Obrazovanje

Čim izađemo iz ove prostorije, kad odemo na puš pauzu, o čemu krenu vicevi da se pričaju? Ako od toga pođemo, tu zastanemo i razmislimo, onda ćemo lakše ići dublje i razumjeti neke druge posljedice, mržnju, malo bolje sagledati mržnju u njene posljedice.

PREDRAG

12.36

12.52

Mržnja

Shvatila sam da ja kad god vidim negdje u medijima, zastavu, ona je spaljena, ili se koristi u negativnoj konotaciji ili je to zarad rata, ili neki dron, Vučić, vamo-tamo, ja sam shvatila koliko meni mediji stvore neku negativnu sliku o jednoj zastavi, jednoj zemlji. To je već veliki pokazatelj da mediji utiču na nas i na onako podsvjesnom nivou.

SONJA

14.50

15.15

Mržnja

Mediji

NOVI SAD – OMLADINSKA PRIJESTONICA EVROPE – DUŽA PRIČA

16.40

23.00

Najveći fokus na tu neku radničku klasu dešava se pre izbora kada se svi fokusiraju nekako sa praznim obećanjima, sa sendvičima, sa raznoraznim stvarima kojima bi pridobili nekako te ljude, što nikako nije fer i u redu.

STRAHINJA

03.25

03.41

Radnici

Mislim da bi trebali da počnemo, međusobno, jedni druge da slušamo, da uvažavamo bez obzira na razlike u godinama, pa tek onda, da na osnovu tih nekih prava koje jedni drugima priznajemo, idemo dalje ka tom pravu na zaposlenje, jednakost i tako dalje.

NASTJA

11.38

11.54

Mladi i

stari

Mislim da je dobra stvar ući u Evropsku uniju, tačnije prihvatiti propise EU. Ukoliko bi se ako bi se naši propisi uredili u skladu sa propisima EU, onda bi, ono što smo na početku pričali, radnička prava bila mnogo bolja i ne bi ljudi imali toliku potrebu da odu.

IVANA

16.53

17.05

EU

Ako je to ono što njega ispunjava, ako on sa tim ima dovoljno primanja da pokrije sa tim ono što mu je potrebno što da ne. Ako on može zaraditi više kao perač sudova, sa normalnim radnim vremenom i tako dalje nego doktor u Srbiji, a to je činjenica, zašto da ne? I ja bih to uradila.

SARA

21.42

22.01

Odlazak

Mislim da je, mnogo lakše, ne kažem za mlade u ovoj prostoriji, nego kažem uopšte u nekoj situaciji, da je lakše oprati ruke od EU. Da li smo mi u EU? Pa, mene to ne interesuje, ja nisam zainteresiran. Ko je na vlasti? Pa neću ja sad da se miješam. Jer, mnogo je lakše kad neko drugi donese odluku za vas, kada vi ne morate ništa s tim, eto ne interesuje vas, ni napredak, a kasnije kukate samo o tome i žalite se da je nešto loše, nego ustati i raditi nešto povodom

ANĐELA

22.16

22.43

Angažman

Mladih

Pasivnost

Ja mislim da svi ti ratovi imaju jedan jako veliki smisao, a to je interes, novac i droga i tako dalje, i tako dalje.

ĐORĐE

06.26

06.34

Rat i droga

Smatram da je problem, jedan, naših generacija što smatramo da nismo dovoljno jaki i da se naš glas ne čuje. I sve naše probleme smatramo da će neko drugi riješiti, da je to na nekome drugom. A, u stvari, smo mi ti koji trebamo donositi te neke promjene. Iako, možda, smatramo da smo jedini u tome, nije tako. Nego, jednostavno, ne želimo ni da pronađemo nekoga ko razmišlja kao mi.

NEJLA

12.40

13.03

Mladi

Ono, znate. Nije mene, nema veze, ja ću šutjeti, ja ću trpiti. Mislim da je to najveći problem našeg društva.

NAIDA

15.00

15.07

Šutnja

Pasivnost

I uz svo prisustvo tolerancije opet ima nekog manjka. Dosta ljudi ne mogu prihvatati nešto novo, nešto na što se nisu navikli. Jako je teško. Mislim, lično, ljudi koji imaju manje tolerancije teže im je primitti nove sredine, neke nove ljude koji dolaze ili neke stvari na koje nisu navikli i koje više vide na televiziji, o stranim zemljama. I moglo bi se reći da ljudima treba pružiti priliku. Ljudi koji nemaju tolerancije treba ih naučiti da je tolerancija jedno od najvrednijih osobina koji ljudi trebaju imati, zato što, kad imamo toleranciju onda možemo prihvatiti šta god novo dolazi u našem životu.

IVAN

16.31

17.10

Tolerancija

Stičem neki dojam, kako sam stariji, da je dosta mojih vršnjaka, sad ovo je jedan nakaradni izraz, intelektualno lijeno. Uključujući i mene u nekim situacijama. Jednostavno, zbog niza faktora smo si, da kažem zaslijepljeni, realno, budalaštinama, ne znam.

TVRTKO

17.16

17.33

Pasivnost

Intelektual

na lijennost

Mislim da ne samo mojoj generaciji u ovoj državi nego cijelom svijetu prijeti taj vrtlog brzog života. I mi svjesno, i svojom voljom, ulazimo u njega. On podrazumjeva bilo kakvih ideala, praćenje samo onoga što je komercijalno, i praćenje tehnologije. U svemu tome, da se tako izrazim, postajemo ništa drugo no mehaničke životinje. Zaboravljamo humanističke ideale i principe koji su u stvari odgovorni za izgradnju čovječanstva koje je trajalo sve do naše generacije.

STEFANI

17.55

18.29

Komercija

lizacija

Ja mislim da, općenito kao narod veoma pasivni, da mi zaista trpimo što nam.. mi samo trpimo. Ništa ne poduzimamo povodom toga.

HARIS

18.29

18.38

Pasivnost

Mislim da je najveći problem naših generacija što imaju strah od nepoznatog. Sama mržnja je strah od nepoznatog.

DINA

19.00

19.08

Mi, kao mladi ljudi, ne možemo da postignemo ovdje neke velike stvari kao što su mogle postići ranije generacije. Jednostavno, vrijeme se promjenilo, traži se nešto drugo, i naša interesovanja su drugačija i nas ne zanimaju neke stvari koje se pružaju nama ovdje na fakultetima.

MILICA

03.08

03.28

Odlazak

Ako planiramo da nešto uradimo u svom životu, bilo to da odemo na studije koje želimo ili da se odvojimo od ove države, ili bilo šta, prvo trebamo da proširimo neke svoje poglede, odnosno da prihvatimo, odnosno da prihvatimo nešto novo, da prihvatimo razlike kod ljudi, da prvo prestanemo da budemo primitivni u smislu da svako ima pravo da voli koga voli, da se ne postavljaju granice, da li je neko gej, da li je neko drukčije boje kože, koje je vjeroispovjesti. a isto tako da prestanemo praviti, iako ih moramo pravit na neki način, ali da barem smajimo razlike između toga koliko neko novca ima.

ANA

04.57

05.36

Promjene

Ja mislim da religija i tradicija nisu, mislim da su to samo neki izgovori da bi se mrzilo.

MARKO

08.08

08.15

Religija

Ne bi trebalo da jednu naciju karakteriše vjera. Mislim da je vjera stvar individualnosti, individua bilo koje nacionalnosti može da ima drugačiju vjeru.

MARKO

09.00

09.10

Religija

Smatram da, nekako, to neće nikada postati normalno dok sama LGBT populacija ne krene da se ponaša kao da je to normalno. Mislim da oni, u nekim trenucima, sami od sebe prave nešto drugačije i da potenciraju previše da su drugačiji od ostalih i da onda, nekako, drugi ljudi prihvataju kao nešto previše drugačije, previše bolesno i mislim da sve dok oni ne sagledaju na to kao da je to nešto normalno, ni drugi ih neće smatrati kao ostale ljude.

JANA

11.06

11.40

LGBT

Ja ne mislim da je problem u tome što se homoseksualci plaše da se izjasne i definišu u društvu i što se oni plaše da se oni izjasne kao homoseksulci. Ja mislim da je problem u tome što je danas bitno da li si homoseksualac ili straight da bi bio prihvaćen u društvu. I, mislim, da je problem u tome, evo koristim i ja tu reč, priznaju, kao da su uradili nešto loše time što nešto vole drugačije.

HRISTINA

12.06

12.26

LGBT

Mislim da mediji i ostale stvari previše napucavaju priču oko netrpeljivosti i oko svih tih, ne znam. Mislim da se samo podgrijeva neka stara stvar i neka stara priča.

MILOŠ

17.20

17.31

Mediji

Voljela bih da napomenem to da se mržnja uči, kao što se uči i ljubav.

OLJA

19.36

19.41

Mržnja

Mislim, ja bih najradije da mi unaprijedimo, da živimo svi zajedno, da se svi volimo, ali, lično, smatram da je vrlo teško popraviti taj kućni odgoj prvenstveno. Problem je bio da mi je kolega iz razreda napisao porukicu, to jest na papiru i poslao, “jesi li ti četnik”. Moguće da je to bila i šala, možda nije, ne znam, sad mislim da i tu dolazi problem da smo mi počeli na sve to gledati kao šalu, da mi od vrlo bitnih stvari pravimo banalnost.

NORA

04.01

04.44

Odgoj

Tolerancija

Osobe koje se nalaze iz neke neodređene religijske, nemaju neki određeni religijski stav, koji nemaju nikakvih, također prihvataju sve religije više nego neki fanatici, oni se osjećaju kao u nekom limbu, nemaju pravo ni na šta, jer ni jedna strana, kojoj pripadaju ili ne pripadaju, njih ne podržava.

IVAN

10.53

11.14

Društvo

Mladi ljudi trebaju voćstvo i trebaju podršku, trebaju neki prostor koji će im se ustupiti i reći evo, ovo je prostor za vas, ovo je podrška za vas, hajde sada da razvijete svoje ideje. Kod nas se takvi prostori ukidaju i to je ono što je veliki problem i to zapravo daje veliki prostor manipulacije vladajućim strukturama. Što se ta vrsta zajedništva, kritičkog promišljanja, prostora za mlade ljude da oni djeluju, namjerno dokida, i što se oni mogu, nažalost, realiozovati samo uz jako mnogo traženja i otimanja vlastitog prostora unutar onoga što im društvo nudi.

ASJA

KRSMANO

VIĆ

«Juventa

fest»

15.33