Trebamo itekako da znamo svoju istoriju i da stvari koje su se dešavale u ratovima pamtimo, čuvamo od zaborava jer ako to ode u zaborav to može ponovo da se desi jer je zaborav gori od smrti.

VALENTINA STANKOVIĆ

03.17

03.34

Rat

istorija

Svuda i uvijek postoje dobri i loši ljudi i to da li je neko dobar ili loš čovjek ni na koji način ne zavisi od toga kojoj religiji pripada, na koji način živi, kako se oblači.

JANA MRDIĆ

04.18

04.33

Dobar čovjek

Poslije 30 godina opet pokretati ovu temu i da mladi pričaju o ovoj temi, stvarno nije potrebno.

DUŠAN KOVAČEVIĆ

05.22

05.27

Rat

Ja mislim da treba govoriti o ratu, pogotovu mladi ljudi. Treba da imaju svoj stav jer konstantno se huška, konstantno političari, potpiruji, zveckaju, srbuju ovi naši ovdje. Treba imati svoj jasan i glasan stav i reći «NE», mi nismo za to, ne, ja imam komšiju Muslimana, Mađara, ne znam, crnca i on je moj prijatelj. Ne želim da učestvujem u vašim predstavama, nisam dio toga.

MARIJA TOPIĆ NIKOLIĆ

05.33

05.51

Rat

Ako mi nastavimo da stalno potežemo tu tematiku, da stalno pričamo o tome i da se mrzimo zbog nečega što je bilo prije 30 godina nećemo napredovti kao društvo.

IVANA

JOVANOVIĆ

07.28

07.39

Rat

Kriminalizacija klevete je mač sa dvije oštrice zato što sam taj zakon može veoma lako da se zloupotrijebi i mislim da sama činjenica da je donesen iz takvog razloga ne mislim da je trebao biti uveden i sproveden zato što sad bilo ko može da kaže nešto i da kaže taj je rekao to i to i da sada mene može neko da tuži zbog toga. Alio, isto tako, sloboda govora treba da ima neke granice jer ja ne mogu da iznesen bilo koje mišljenje ako to nije u skladu sa standardima društva.

IVONA JOVANOVIĆ

14.15

14.53

Kriminalizacija klevete

Kriminalizacijom klevete mi svakom slobodno mislećem čovjeku stavljamo plaster na usta. Znači, svako ko drugačije razmišlja u odnosu na one koji su donijeli ovaj zakon, a zna se ko je donio zakon, donijela ga je vladajuća kasta, unosi se strah u društvo, unosi se strah da se nešto napiše na duštvenim mrežama.

MARIJA TOPIĆ NIKOLIĆ

15.56

16.22

Kriminalizacija klevete

Ja mislim da ta djeca koja čine nasilje jesu djeca koja imaju problema u kući.

BORIKA MILOVIĆ

18.51

18.57

Vršnjačko nasilje

Naučeni su. Muško si, ne plači. Muško si, budi jak. Nisi žensko, zašto plačeš.

DŽANA PAŠOVIĆ

20.02

20.11

Muškarci

Mislim da psiholozi u školama baš ne rade dobro svoj posao. Pogotovu što se djeca kod njih šalju samo kad naprave problem i ništa se time ne postigne. To je bukvalno, odu, popričaju, eventualno dobiju neke bombone, vrate se na čas i to je to.

LJUBICA BOŽIĆ

20.12

20.29

Psiholozi u školama

Psihoterapija je nešto sasvim normalno i neko ko ide na terapije nije luda osoba, nije nenormalan već samo pokušava da radi na svom psihočkom zdravlju i da riješi probleme sa svojim traumama.

LJUBICA BOŽIĆ

20.39

20.56

Psihoterapija

Učesnici o emisiji Perspektiva

21.27

I tu je jedna manjkavost našeg cjelokupnog društva bez obzira na političku partiju iz koje ko olazi, da li iz RS ili Federacije BiH jeste nedostatak Zakona o porijeklu imovine. Da sve ono što možemo da objasnimo plaćom, ili da ljudi koji mogu da objasne porijeklo, imaju privatne firme, imaju obrt novca i tu nikako nije problem. Naš zadatak je ovdje da taj zakon mora saživjeti upravo zbog toga da Zakon o porijeklu imovine odbrani javni novac, javni interes.

LJUBIŠA PETROVIĆ

gradonačelniK

03.23

03.59

Mi u Srebrenici imamo taksiste koji su doslovno spalili žive ljude. Imamo komšije koji nas pozdravljaju sa osmijehom ali su, zapravo, učestvovali u genocidu. Oni slave genocid. Oni negiraju genocid. A mi živimo sa tim ljudima svaki dan. Dakle, prilično je jasno da iako su, naravno, ljudi koji su počinili genocid odgovorni. Postoje i ljudi koji još uvijek podrđavaju cijelu ideju genocida. Po mom mišljenju ti ljudi su također krivi. Štaviše, jer oni su ti koji nastavljaju propagirati ideju da je ubijanje ljudi, strebljenje naroda, sasvim u redu. Smatram da su ti ljudi još više odgovorni jer uče svoju djecu, uče nove generacije tom cijelom konceptu, a to je, naravno, jako pogrešno. To je užasno.

AMINA BEGIĆ

03.08

04.15

Srebrenica

Život pored zločinaca

Ali, moramo također uvidjeti i koliko ljudi okreće glavu i zatvaraju oči. Znaju da njihova zemlja radi nešto loše i odluče da je lakše ignorisati sve to jer to ne utiče direktno na njih.

JANNY LUCKER

05.10

05.23

Odgovornost običnih ljudi

Ja sam ovdje da kažem da to neću igonorirati i da ću uvijek podići svoj glas kao što sam i radila u školi zbog čega sam mnogo puta imala probleme jer je naš sistem takav i očito ga treba promijeniti.

AMINA BEGIĆ

08.33

08.47

Ignoriranje zločina

Problem ovdje u mnogome nije Daytonski sporazum. Daytonski sporazum su kantoni, entiteti. To su samo linije na karti. Problem su političari. Znate, borba je natjerati političare da rade svoj posao kako treba.

JAMES RIDING

22.23

22.37

Daytonski sporazum

Najproduktivniji način definiranja mira, a ponajviše u smislu njegove održivosti, nije samo odsustvo rata već i postojanje temelja za razvoj i napredak pojedinca, zajednice i društva.

YANA GHAZI

01.33

O1.47

Mir – definicija

Po definiciji negativni mir predstavlja odsustvo rata, dok pozitivni mir predstavlja jedan širi pojam koji se ne odnosi samo na tio da nema pucnjave oko tebe i slično, već se odnosi na jedan politički, ekonomski kontekst koji će omogućiti da se mi ne osjećamo ugroženo.

ANJA

ZLOUPORABIĆ

aktivistkinja

02.05

02.23

Mir – definicija

Društvo, posebno srpsko društvo se nije, ni na koji način, čak ni potrudilo, da se suoči sa onim šta je bilo jučer. Potpuno je iluzorno očekivati da jedno društvo može da krene naprijed ukoliko se ne oslobodi toga. Dakle, ukoliko se ne pomiri sa tim pšta se desilo ranije. TI procesi su se dešavali u drugim zemljama. Nakon ncističke Njemačke ti procesi su se dešavali i u Zapadnoj Njemačkoj.

BALŠA BOŽOVIĆ

aktivista

06.30

07.02

Proces pomirenja

Oni koji su činili te zločine i daje mirno šetaju ulicama širom Srbije, uživaju privilegije i na kraju se slave kao heroji. Dakle, ovdje se potpuno izokrenula stvarnost kada je u pitanju Srbija i kada je u pitanju RS i to su i dalje režimi koji, između ostalog, opstaju na mržnji i na tome da su ti zločini, zapravo bili potrebni, kako bi se, navodno, spasio srpski narod.

BALŠA BOŽOVIĆ

aktivista

07.13

08.03

Srbija negiranje zločina

MI u osnovnoj školi kad smo bili, u lekciji o genocidu negira se genocid! To se ne spominje, uopšte se ne predaje taj čas. Ne radi se ništa.

AZEMINA SULJIĆ

09.52

10.04

Obrazovanje

U poslednje vrijeme, u posljednjih par godina, tri godine, mislim, oni inteivno pokušavaju čak da to opravdaju i govore i na društvenim mrežama, govore kroz taj jedan novoformirani nacionalistički narativ, da je dobro što se to desilo.

BALŠA BOŽOVIĆ

aktivista

13.03

13.23

Nacionalizam

Teško mi je o tome govoriti. U jednom trenutku mi da dođe da jednostavno odem iz škole, da napustim Srebrenicu, da više ton gledam jer me svaki put to podsjeti na moje koje sam izgubila. Na primjer, jučer nakon dženaze, oni su za svoj praznik, Petrovdan, puštali nacionalističke pjesme, gdje su u susjednom gradu napravili koncert povodom, kako oni kažu, «oslobađanja Srebrenice», gdje se zahvaljuju ratnim zločincima, gdje oni to slave. Baš ispred moje zgrade vidim kako oni to sve slave.

AZEMINA SULJIĆ

13.44

14.39

«Oslobađanje» Srebrenice

Kada vidite samo da se državnim novcem promovišu ti tekstovi, te pjesme, ti koncerti koji na svaki mogući način izazivaju nove traume kod žrtava, onda slobodno možemo reći da je to i dalje zločin koji se nastavlja.

BALŠA BOŽOVIĆ

aktivista

16.30

16.49

Zločin se nastavlja

Lijepi se kao etiketa za sve i kao da izubi stvarno značenje. Znači, imam osjećaj da svaki projekat koji znači okupljanje i zbližavanje mladih ljudi zajedno uključuje i riječ pomirenje, a niko nikada ne objasni šta to zapravo znači.

AZEMINA SULJIĆ

20.24

2046

Pomirenje

kako

Ne mogu žrtve da se mire sa onima koji su taj zločin počinili.

BALŠA BOŽOVIĆ

21.21

21.23

Pomirenje kako?

Ljudi imaju problem da izraze sebe. Tačnije, da živimo u CG gdje je tabu biti svoj, da kažem, drugačiji i ne uklapati se u neke standarde.

KRISTINA VUJOŠEVIĆ

02.34

02.51

Diskriminacija

Diskriminacija kod nas je vrlo raširena. Ima je u raznim poljima. Ne mora da znači, recimo, samo na osnovu ličnih, polovnih kvalifikacija i slično. Prosto može da smeta i fizički izgleda i mana neka, ako ste iz manje etničke grupe, ako ste Rom, jednostavno, ako se razlikujete po bilo kom osnovu a da smeta na nekoj društvnoj razini.

EMINA RASTODER

05.00

05.32

Diskriminacija

Najveći problem je što se međusobno dijelimo po svemu svačemu, a iz te podjele izlazi, upravo zbog toga, ne može da se nađe riješenje za bilo šta.

MILOŠ SPAIĆ

05.36

05.51

Podjele

Oni utiču na našu svakodnevnicu time što uporno koriste reciklažu tema iz 90-ih godina da bi nacionalističkim temama progurali neki mit o novom ratu, novom sukobu.

JOVO RADOVIĆ

07.10

07.36

Političari

Možete reći da su mediji dosta slobodni, ali isto tako u kalupu političkih opcija.

ELMA GOGALIĆ

08.37

08.48

Sloboda medija

Ništa mi, zapravo, ne treba da izmišljamo za te udžbenike nego samo da doslovno citiramo presude koje su donijete u Haškom tribunalu.

JOVO RADOVIĆ

12.15

12.23

Udžbenici istorije

Znate, hoće da nas posvađaju. Hoće da nas posvađaju ovi sa strane koji znaju da se tu živi oduvijek i da je tu onako kako treba da bude. Ali osim što je naš vazduh zagađen, zagađuju nas i na toj jednoj osnovi, nacionalizmom.

ELMA GOGALIĆ

15.57

16.17

Podjele

Naš obrazovni sistem gradi jedan sistem vrijednosti po kome se gradi jednoumlje. Ne prihvata se drugačije mišljenje i drugačiji stav. I onda se svi ti problemi mladih sakupe u jedan veliki problem, a to je da oni ne žele da saslušaju mlade. I to ignorisanje toliko drugo traje da su mladi odustali da se bore i riješe svoje probleme.

NAĐA PEROVIĆ

18.12

18.33

Obrazovanje

Pasivnost

Istraživanje koje je rađeno u augustu mjesecu, 40% mladih žele da ode iz CG. Kao najveći razlozi za to su navedeni ogromna količina napotizma.

SANJA

MINIĆ

22.41

22.49

Nepotizam

Odlazak

Hiper produkcija diploma je dovela do toga da sistem ne prepoznaje status bečelora u CG, a s druge strane, ako svi završe master studije kao što će i da završe jer, jednostavno, sa diplomom osnovnih studija nemamo ništa. Kad svi završe master studije mi ćemo imati toliko prekvalifikovane radne snage koja neće imati gdje da se zaposli. Naprimjer, imamo 20 doktora nauka koji sjede na birou rada nezaposleni u CG.

LAZAR VULEVIĆ

03.45

04.15

Obrazovanje

Suočavanje sa prošlošću u CG i, generalno, na Balkanu, mladim ljudima postaje sve više i više teret i mislim da je to problem čije posljedice tek počinjemo polako da vidimo.

VASKRSIJA KLAČAR

06.57

07.07

Prošlost

Kad ženama, ili bilo kome, a posebno ženama, ne bi muškarci iz manastira određivali kakav njihov život treba da izgleda, mislim da bi nam bilo puno bolje.

MILICA PRELEVIĆ

09.00

09.09

Ravnopravnost žena

Prije mjesec dana je na oči svoje maloljetne djece pretukao svoju trudnu ženu. O tome se pričalo dva dana, bez trećeg. Čovjek, pretpostavljam da nije adekvatno ni kažnjn, ne dovodi se čak ni u pitanje njegovo mentalno stanje. Nedavno je isto jedan momak u Tuzima ubio svoju vjerenicu jer je htjela da pobjegne od njega. Znači iz dana u dan imamo sve više slučajeva gdje žene bivaju ubijene. Do prije par godina su bile prebivane, znači tučene, a sad ih ubijaju redom do smrti.

NATALIJA VUKČEVIĆ

09.10

09.48

Ravnopravnost žena

Prosto ne mogu da vjerujem da ljudi koji su se ovdje rodili, koji su se ovdje školovali, odrastali i ljudi koji ovdje provode svoj životni vijek nemaju osjećaja prema sopstvenoj zemlji, prema njenim državnim simbolima, da jednog ministra sporta, ministra koji je na čelu ministarstva, da ga ne raduje pobjeda naših «lavova» da ga ne raduje pobjeda ljudi koji su naši ambasadori u svijetu, koji su ambasadori CG.

ERVIN EROVIĆ

17.21

17.59

Zastave

Mislim da je tužno da smo u 2024. godini došli do toga da više gledamo kako ćemo uteći odavde nego hoćemo li ostati i napraviti nešto.

VASILIJA ŠAROVIĆ

22.15

22.28

Odlazak

Uvijek bih istakao da je to najveći problem kod nas da se milionski projekti rade za Rome i Egipćane, a nikakav napredak, nikakav uspjeh u tom smislu nema.

DAVID ŠALJA

24.07

24.16

Romi

Egipćani

S tim što smo mi previše u posljednje vrijeme zaluđeni time i previše smo ogrnuti zastavama i ničim drugim.

ELMA GOGALIĆ

06.09

06.17

Zastava

Dabogda nam najveći problem bili ta zastava, da li je neko Crnogorac, Srbin, Musliman ili Rom. Mene prvu je baš briga da li je osoba koja sjedi preko puta mene nešto po nacionalnom ili vjerskom opredjeljenju

NAĐA PEROVIĆ

07.36

07.48

Zastave, nacije

Vidite kako je vrlo malo potrebno da se svi mi za to zakačimo, samo jedna varnica i tu varnicu političari itekako koriste da potpaljuju vatru. To su podjele koje su nastale vještački. Ne kažem ja da smo mi isto. Svako se opredjelio različito, ali je ta polarizacija vještačka ali je koriste političari kako bi sebi skupili narod, koji će slijepo da ih prati, i kako bi skrenuli pažnju sa stvarnih problema.

NAĐA PEROVIĆ

07.54

08.17

Političari

Smatram da bilo kome kome je nacionalni ponos jedina stvar koja konstruiše njegov identitet u ozbiljnom je problemu kada se radi o njegovom mentalnom zdravlju.

JOVO RADOVIĆ

09.51

Identitet

Mladi o Perspektivi

16.11

Sasvim sigurno, akcenat na profesionalizaciji odbora direktora je jedan korak. Drugi korak su ugovori o djelu. To su ugovori koji se često koriste kako bi se dodatno pozicionirali ljudi koji su bliski određenim partijama, minimizacija gakvih ugovora bi bila važna….

JAKOV MILATOVIC predsjednik

11.50

12.17

Uzroci partijskog zapošljavanja

..i na kraju dodatno profesionalizacija. Recimo u CG postoji centralizovani način izbora kdrova za javnu upravu, to je uprava za kadrove, koja ima odgovornost da se odaberu zaista najbolji na pozicijama javne uprave.

JAKOV MILATOVIC predsjednik

13.02

13.23

Uzroci partijskog zapošljavanja

MI smo svi svjedoci da je Sjever CG u prethodnom periodu bio najveći gubitnik tranzicionioh procesa u CG.

JAKOV MILATOVIC

17.23

17.33

Tranzicija privatizacija

U odnosu na start, koji je Albanija imala 1989. Godine, u odnosu na druge balkanske zemlje, razvoj koji se desio u Albaniji je vjerovatno najveći u odnosu na sve ostale zemlje.

JAKOV MILATOVIC predsjednik

19.49

20.05

Albanija

razvoj

Jednakost šansi, pogotovu za mlade ljude mora da bude uspostavljena i mora da bude društveno vidljiva i pod broj dva su veće plate.

JAKOV MILATOVIC

22.49

23.02

Odlazak mladih

NEMA NIŠTA ZANIMLJIVIO ZA ARHIVU

Dakle, kada krenemo od procesa društvenog djelovanja gdje nema sankcija za one koji čine korupciju, a nema nagrade za one koji čine dobro, ljudi će otići. Gdje će otići? U zemlje u kojima nema korupcije.

MIRJANA MIRČESKA JOVANOVIĆ novinarka

04.24

04.42

Korupcija

Ovdje se ističe nepotizam kao jedan od ključnih problema, kao i favoritizam koji imaju kratkoročni ali i dugoročni efekat. Kao kratkoročni efekat ovo rezultira kao odlazak mladih iz zenlje jer, jednostavno, nismo napravili program koji će mladima omogućiti da ostanu ovdje i zadovolje svoje potrebe. S druge strane, dugoročno gledano, stvara se filter kojim gubimo perspektivnu omladinu koje svako normalno društvo nastoji zadržati. I imamo filtriranje tako da gubimo dobre kadrove.

ĐORĐE RISTOV

Evropski ambasador

05.52

06.32

Nepotizam favoritizam

Odlazak mladih

Pored toga, ključni faktor i glavni problem mladih je institucionalno nepovjerenje.

ĐORĐE RISTOV

06.43

06.52

Nepovjerenje o mladima

Miuslim da je kod nas još uvijek teško imati brak između…mi se još uvijek dijelimo na muslimane i krišćane.

MIRJANA MIRČESKA JOVANOVIĆ

08.09

08.13

Mješoviti brakovi

Zašto se plašimo? Zato što se ne poznajemo, zato što se ne govori o tome šta je pozitivno

MIRJANA MIRČESKA JOVANOVIĆ

08.42

08.49

Mješoviti brakovi

Mislim da je čim se politika uplete, u interesu politike je da ima međuetničkih nesporazuma kako se ne bi pričalo o nečem drugom – kako ne bi pričali o poskupljenju, nedostacima zdravstvenog sistema, zagađaenbiom vazduhu

MIRJANA MIRČESKA JOVANOVIĆ

09.17

09.35

Politika

tenzije

Znate kako, prvo treba da početi od novinara, od društvenih mreža, od fegulacija tih medija, Internet portala jer oni najviše utiču na međunacionanu netrpeljivost.

MIRJANA MIRČESKA JOVANOVIĆ

10.56

11.11

Mediji odgovornost

Emitira se prilog sa stranice

21.10

25.05

Njima treba stabilnost, odnosno treba im sustav kako će država funkcionirati. Često će mo čuti da nema dobrog zdravstva, otići će mo van. Ali, ti bi trebao biti taj koji će to popraviti zdravstvo ali nije baš tako.

BISERA ACEVSKA

učenica

25.05

25.21

Šta mladima treba

Ne nedostaje im posla, mislim da im nedostaje funkcioniranje institucija poput zdravstva, sudova ali i neadekvatno obrazovanje. Mi to i korulocija su duboko ukoriienjeno u ovim sferama i zaista vjerujem da je to jedna od glavnih preporeka mladim ljudima da zamkisle svoj život izvan naše zemlje.

SARAH MILENOVSKA

studentica

25.36

26.00

Odlazak razlozi

Ja ću posao moći naći samo preko stranke, a ja ne želim uopšte da idem tim putem da se uvlačim u neke rupe.

SUZANA

03.59

04.07

Stranačko zaošljavanje

Smatram da u ratu ne postoji pobjednik, da tu ne postoji nikakav benefit, da tu opstaju samo oni koji su preživjeli da plaču za onima koji nisu.

JELENA

04.41

04.50

rat

Za mene je ovo, iskreno da kažem, malo ružnim, grubim riječnikom, seoska politika. To se, ajd da kažem malo grubim riječnikom, samo sirotinja hvata za to. I političari.

ZORAN

06.31

06.42

politika

Najveći mi je problem koji imam tjeskoba i lijenost u nekom kontekstu dakle, mogućnost da sam sebe motivišem da krenem u jedan proces fizičke i psihičke indivduacije.

LJUPKO

07.51

08.03

tjeskoba

Rješenje je biti aktivan u svom životu, prije svega kao akter svog života glavni, koji definiše probleme, definiše opcije, definiše rješenja.

LJUPKO

08.09

pasivnost

Potrebno je sad i odmah. OK, biće za 10 godina, za 15, ali ako počnemo sad biće za 10 godina. Ako počnemo za 10 godina biće za 20.

LANA

09.21

09.30

Reforma obrazovanje

Ne samo da su zastarili udzbenici, da se predaje ex-katedra, mi imamo profesore koji su pred penzijom, koji ne žele da se usavršavaju, ne poznaju ni jedan strani jezik, ne poznaju rad u multmedijalnom sistemu

MILICA

12.12

12.26

Obrazovanje

Mislim da je kod nas ta percpepcija etno-nacionalizma previše veličamo na svoje, a mrzimo druge, a da se nismo upoznali da ne znamo šta su problemi drugih, ko su drugi ljudi i da mi u stvari mrzimo ono što ne razumijemo i nemamo svoje vlastito mišljenjenje, nemamo kritično mišljenje ni o čemu ne promišljamo Već usvajamo mišljenje da li političkih lidera, da li javnih ličnosti čiji smo fanovi, ne znam.

MILICA

15.30

15.56

Nacionalizam

Ja nisam znala šta je bosančica. Ja to nikad u svom školovanju, ja sam drugi razred gimnazije, nikad nisam čula šta je bosančica.

LANA

17.36

17.44

obrazovanje

Odvratan uticaj sistema, profesora, naravno lokalnim na to «zašto ti ne ideš na vjeronauku.» Poslije 9 godina gdje je vjeronauka, u mom slučaju bila obavezna, ja sam došla i rekla, OK, od sad želim da učim o svim vjerama, o budizmu, o hinduizmu, o sektama, jednostavno me zanima.

LANA

18.06

18.35

Vjeronauka

pritisak

Zaista znam učenike iz moje škole koji su doživljavali vrstu nasilja, psihičkog, zbog toga što ne idu na vjeronauku, i zbog toga koliko su oni vjernici, koliko su oni grešni, što je poražavajuće što doživljavamo od strane profesora, od strane sveštenika, zaista, nema šta reći.

LANA

18.40

19.08

Vjeronauka

pritisak

Pošto je najavljeno uvođenje predmeta etika u srednje škole i neke osnovne škole i, naravno, nama kao profesorima koji bi trebalo da držimo taj predmet, dakle profesorima filozofije mogu konkurisati i profespori sa teološkog fakulteta. Tu se ptvorilio pitanje ako će mo imati predmet etiku, ako će se taj predmet držati i predavati da li će to da bude sad pravoslavna etika u kontekstu naše desno orijentisane sredine. I ovo je dovelo do pitanja gdje se nalaze naše obrazovne institucije? Možemo ih sagledati iz dva spektra. Prvi spektar jeste da su one postale fabrike ideološkog obrazovanja za jedan mladi stranački kadar koji će na neki način da priđe desno orijentisanim strankama i opet čitave te političke birokratije, političke sredine trebaju ove kadrove, da bi održali svoj uticaj, da bi održali svoju vladavinu, svoju ideologiju zajedno sa svim svojim privilegijama i naravno, u kontekstu svega je erozija sistema u kontekstu kritičkog mišljenja.

NEMANJA

19.43

20.47

Etika i

pravoslavna etika

Ideološko obrazovanje

Mi nismo sekularno društvo i nismo zajednica koja je, prvo, uspjela da razriješi problem sa državom kao načinom organizovanja, a tek onda neće moći da riješi problem sa bogom, njegovim postojanjem ili nepostojanjem

LJUPKO

02.23

02.45

Sekularno društvo

Vjeronauka

Mi biramo svi liniju manjeg otpora jer govorimo o vjeronauci ili o kulturi religije kao jednom etnocentričnom pristupu kako mi posmatramo vjeronauku, ili tri etnoicentrična pristupa, ili četiri, kako mi posmatramo kulturu religije.

LJUPKO

02.47

03.08

Vjeronauka kultura religije

Odmah, drugi čas, kada smo došli u školu, rekli su nam svi stariji đaci nemojte se bojati ako vas neko bude osuđivao na osnovu toga što idete na kulturu religije, a ne na vjeronauku.

SOFIJA

05.16

05.28

Pritisci

vjeronauka

Mislim da je naše društvo lišeno empatije.

SOFIJA

05.53

05.56

Empatija

Postoji neka automatska predrasuda od strane mnogih prema tim đacima koji se opredjele prema kulturi religije.

PAVLE

06.48

06.58

Kultura religije

Kad god ova vladajuća struktura nema da ponudi nikakve odgovore na socijalne probleme, raslojavanje u društvu, ekonomski sunovrat, oni posežu za tim nekim krupnim etnonacionalnističkim pričama osamostaljenja RS i tim protestnim šetnjama pod naslovom «granica postoji» i time se jednostavno stvara strah u ljudima svih u BiH.

MILORAD

14.34

15.02

Sijanje straha

U našem društvu se danas gubi individualnost, jedni druge trpamo u fijoke i u kutije što je također pogrešno. I od starijih i drugim dobijamo komentar «oduprite se tome», što je kao što prisustvovali milion puta nemoguće.

SOFIJA

16.54

17.12

Uniformnost

individualnost

Mislim da ta tjeskoba koja postoji kod mladih ljudi a koju izaziva politički vrh dovodi do jedne, da tako kažem, introspekcije, gdje se mladi ljudi sve više pitaju zašto mi nismo dovoljno podobni, sposobni ili u mogućnosti da živimo u ovoj zemlji i mislim da to stvara jednu ozbiljnu zasićenost mentalnog sklopa koji trenutno vlada, koji ljude spriječava da reaguju na to i da kažu, ne granica za mene postoji ili da kažemo, ne kriminalizacija klevete za mene nije krivično djelo, odnosno kleveta nije krivično djelo.

LJUPKO

22.57

23.35

Tjeskoba

Mislim da imamo problem sa političkim akterima koji nisu spremni da u svojim političkim kampanjama kako god one izgledale zaprimaju dvosmjerno, simetrično političko komuniciranje što znači nisu spremni, sposobni i voljni da slušaju ni svoje biračko tijelo, ni glasače ni ljude koji učestvuju u tim kampanjama.

LJUPKO

24.25

24.51

Političari

komunikacija

Smatram da nije samo problem institucija i osoba sa invaliditetom već svih nas što ne prepoznajemo da su problemi drugih i naši problemi. Kao, ja ne spadam u tu grupu, to nije moj problem i lekamo kao gotovani da to nešto padne s neba, da to riješi međunarodna zajednica, SAD i tako dalje.

MILICA

04.11

04.29

Invalidne osobe

Mladi ne žele da se bore, nisu ohrabreni, nema ko da ih ohrabri i ne žele da se bore i zbog toga odlučuju da napuste ovu državu, gdje će kao biti poštovaniji građani..

TAMARA

12.29

12.44

Odlazak

Mi u suštini i ne shvatamo koliko je nama sužena sloboda govora, sloboda mišljenja i izrađžavanja sa ovim zakonom ne samo ljude za koji rade u javnom prostoru nego za sve građane i građanke. Kod nas je nekako sve retrogradno, nazadno. Zakon koji je ukinut prije 20 godina kod nas se vraća nakon 20 godina. Umjesto da idemo u korak, da dobijemoi taj status, da uđemo u EU, mi ne da idemo 10, nego 1000 koraka unazad

TAMARA

13.49

14.27

Zakon o kriminalizaciji

Klevete

Sloboda govora

EU

Imam neki osjećaj da međunarodna zajednica BiH posmatra, biću politički nekorektna kao retardirano dijete, da smo mi nedonošće koga treba pazit, da se čuva, daj mu sve samoi da se ne mrda, da se ne kreće, da ne misli, to jest da se ne puca.

MILICA

15.05

15.26

Međunarodna zajednica

Učesnici o PERSPEKTIVI

19.48

Ja bih rekla da postoji autocenzura kod mladih, bojazan izlaska iz zone komfora, sve je u on-line prostoru, nemamo mladih u javnom prostoru da djeluju.

MILICA

05.02

05.17

Mladi pasivnost

Vi imate mlade kao masa koja leluja, ne znam šta, mladi su tu ali su kao zombiji, nešto lelulaju, nemam pojma šta rade, čime se bave.

MILICA

08.37

08.48

Pasivnost

Ne možemo mi promjeniti svijet ako prvo ne promjenimo sebe, ako smo mi loši.

TIJANA

09.31

09.34

Pasivnost

Smatram da su žene dosta podcijenjene da i ako imaju neka oprava, ta prava nisu u potpunosti, da su njihovi glasovi u nekim sferama, ne u svim, nevidljivi.

TIJANA

12.03

12.23

Seksizam

Ljudi ne gledaju na ljude kao individue. Nas ni boja kože, niti pol, niti nacija nas ne određuje. To je jedan od najvećih problema. I sve dok je tako uvijek će postojati razdvajanje, da li u nacijama ili vjerama, boji kože, čega god. Nije ta mržnja prema drugom ta koja će jačati ljubav prema svom.

JOVANA

20.47

21.08

Identitet

Umjetnost se počela prisvajati, privatizirati, elitizirati, gdje je u jednu ruku jako nedostupna mladim ljudima, a opet koraci koji mladi čine da priušte svojoj zajednici istu tu kulturu i umjetnost nailazimo na jako puno nerazumjevanja.

KERIM

03.23

03.49

Kultura

Smatram da je problem nešto pšto se rijetko sjeti, a to je ulaganje u etno-umjetnost i samo etnokoreologiju koja je usko vezana sa folklorom

IRFAN

04.28

04.41

Kultura

KUD

Nije država kafić pa kad vam se ne sviđa, promjenite kafić i odete u drugu državu nego da imate neku motivaciju da ostanete ovdje i izmijenite to nešto što vam konkretno ne valja.

ALEKSANDRA

12.35

12.45

Odlazak

Kad smo podnijeli prijave slijedeće šta se desilo je da smo mi bili targetirani što mislim da je jako bitno jer sada, u jeku predizborne kampanje sve češće se u Srbiji targetiraju aktivisti i aktivistkinje, generalno, ljudi koji se bave ljudskim pravima i na taj način se i naša bezbjednost ugrožava. Da se ne lažemo ti se ne baviš ljudskim pravima zato što ti nijedno pravo nije ugroženo. Ti se baviš ljudskim pravima zato što znaš kako ti je kada su ti ljudska prava ugrožena. I onda kad i zbog toga imaš taj dodatni način diskriminacij i maltletiranja, onda je situacija baš gadna.

HRISTINA

16.42

17.21

Ljudska prava

Ja sam sebi postavljala pitanje da li ja sad sebi treba, bez ikakvog opretjerivanja, bez ikakve šale, da nabavim sebi pištolj! I da li svi mi treba da napravimo pištolj i da se to sve pretvori u jedan Divlji Zapad, ali, bože moj, ja moram da banim sebe, svoje fizičko, psihičko postojanje moram da funkcionišem na neki način.

AMRA

20.48

21.09

Bezbjednost

sigurnost

Ja kao žena se nikad nisam osjećala sigurnom na ulici. Upisivala sam i borilačke vještine kako bi se odbranila iako me niko nije izbo nožem, to je najveće, najlošije što ti može uraditi, a puno puta sam bila seksalno napastvovana, dodirivana u tramvajima.

AMELINA

23.00

23.20

Seksualno nasilje

Sigurnost

Od čega odjednom ta ekspanzija nasilja? Ne kažem da ga prije nije bilo ali mi na svakom čošku imamo u neku ruku i promociju nasilja. MI imamo društvene igre koje su ekstremno nasilne. Video igrice, haos. Čak na TV, reality show. Najnormalnije je tući se, razbijati flašu o glavu, ako toga nema nema zabave, nema gledanosti! Kako to može biti normalno? Šta onda očekujete. Djeca to gledaju, kakvu oni pouku mogu iz toga da nauče? Djeca su, uče, to njima postaje najnormalnija stvar. Čak se hvale sa tim. Snimaju se, međusobno se snimaju i prave od toga popularnost, grade svoj neki status u društvu na konto toga.

OLIVER

05.50

06.39

Nasilje

uzroci

Mislim da naše društvo promoviše nasilje kao što je ranije pomenuto. Mi smo možda i odrasli sa nasiljem zbog trauma koje su ljudi ovdje preživjeli i to sve doprinosi tome da se naše društvo degradira na jedan vrlo loš način. Roditelji ali i mi sami moramo da pazimo šta dozvoljavamo djeci.

MIRADIE

07.19

07.40

Nasilje promocija

Govorim sad konkretno o Kosovu i želim da kažem da je prošla godina bila godina ubistava žena na Kosovu zato što se gotovo svaki mjesec događao po jedan femicid. A sud i sistem, nisam možda dobrio upoznat, ali mislim da nijedna odluka nije donešena u cilju da se takvi događaji na naki način spriječe. Kad bi smo imali neki sistem i neke zakone ne bi se ovakve stvari dešavale. U sred bolnice je ubijena trudna žena. Ubio je muž. Dakle, u jednoj javnoj instituciji. Zatim smo imali slučaj serijskog silovanja djevojčice od 14 godina. Ona je sistematski silovana. Najprije od strane doktora kod kojeg je otišla da abortira, pa od policajca kome je otišla prijaviti slučaj. I ne sjećam se ko je još bio umješan. Znači, policajac i doktor Dakle, djevojka je silovana od srane sistema na Kosovu.

BLEND

10.32

11.46

Nasilje i sistem

Silovanje djevojčice

Ko je najveći krivac za ovakvo stanje? Ja mislim da su to mediji zato što svjetsko društvo ne samo na Kosovu nego i u regionu. Danas smo mi svo vrijeme izloženi medijima bilo to na telefonu, televiziji, kompjuteru, dakle, na svim stranama, gdje god da se okrenemo, sve što vidimo u medijima. U bilo kojem obliku utiče na našu percepciju na naše produđšivanje itd.

ALBANA

11.47

12.16

Nasilje u medijima

Objavljuju se fotografije žrtava, identiteti žrtava, mediji objavljuju apsolutno sve. Ne štede ništa.

ALBANA

13.32

13.40

Nasilje i mediji

Da bi muškarac postao nasilnik on mora imati neku takvu pozadinu. A mislim da to prizilazi iz našeg društva. Ako si muškarac očekuje se od tebe da izdržavaš porodicu, da naređuješ ženi šta da radi, tu je veliki pritisak. Sama porodica tu igra izuzetno važnu ulogu kad se radi o djeci zato što mi tokom odrastanja poprimamo kulturu, mi od malena učimo stvari kako u školi tako i u porodici.

BESMIRA

13.48

14.20

Nasilje i muškarci

Najveći problem je nedostatak rješavanja problema i nedostatak želje da se ti problemi riješe.

BLEND

15.53

15.59

Nasilje

U implementaciji političkog sistema u BiH ima dosta ukrasnih detalja. Žene su često tu da popune samo broj.

SUMEJA

05.23

05.33

Položaj žena

Totalno smo fragmentirani kao društvo do najmanjih dijelova, u ćelijama u kojima postojimo.

DŽENITA

06.42

06.50

Fragmentirano društvo

Ja imam osjećaj da se ljudska prava svode na neku vrstu kulturalnog imperijalizma, gdje smo mi, služimo se sa njima kao sa nekim švedskim stolom, daj da ono što ja mislim, što je moj kulturni kod, što je za mene neka ideja kako to treba da izgleda, da ja svakom to treba da nametnem.

AMAR

13.21

13.39

Ljudska prava

Mladi o Perspektivi

17.40

Mislim da nam je, između ostalog jedan problem, što je ova podijela toliko ukorijenjena sistemski, između ostalog i u obrazovanju, tako da postoje tri istine koje se perpetualno razvijaju i onda same dobiju svoj vlastiti život gdje se one same mogu hraniti istim tim neobrazovanim politikama koje već razdvajaju.

DŽENITA

03.15

03.39

Toliko smo podijeljeni međusobno da nekada i na obično pitanje šta je naš problem nas zaboli glava koliko ih ima.

DŽENITA

03.49

03.56

Podjele

Plaši me da slijedeće generacije budu još mrtvije nego one prije nas.

IRFAN

05.12

05.17

Pasivizam

Kada imamo u vidu opšti kontekst konflikta mi zapravo živimo u transgeneracijskim traumama i kada se nađeš u transgeneracijskim traumama čak i ako nemaš iskustvo nje, usprkos tome što mi sada živimo u nekoj vrsti mira. Mi ne živimo u otvorenom konfliktu ali sve tri zemlje ali i cijeli Balkan živi u nečemu što se zove kultura nasilja. U kontekstu kulture nasilja i tih transgeneracijskih trauma jako je teđko upaliti kognitivni aparat i nešto promisliti već najčešće se reaguje iz emocije.

HRISTINA

05.25

06.04

Kultura nasilja

Sama ideja nasilja kao vrste komunikacije, kao vrsta razriješavanja konflikta, ovo ide pod navodnike jer nasilje nikad ne riješava problem nego ga otvara, se usvaja kao potpuno legitiman način da se komunicira i odnosi između Srbije, BiH i Kosova, pa čak i unutar svake zemlje ponaosob jer, da se ne lažemo i unutar svake zemlje postoje konflikti.

HRISTINA

06.24

06.50

Nasilje

Što se tiče sigurnosti, bio sam četiri mjeseca u Austriji i tamo radio, te nakon povratka na Kosovo vidio sam da samo na Kosovu vrijedi izraz «jedino je smrt sigurna.» Vani se neke stvari sigurne, ali ovdje na Kosovu ništa nije sigurno.

SAIMIR

03.21

03.43

Sigurnost

Moj najveći problem, pored pronalaska posla un struci jeste činjenica da se poštuju prava radnika.

SUADA

04.09

04.21

Prava radnika

Realno gledano većina Srba neće da radi kod Albanaca, a pitanje je da li hoće Albanci i da prime Srbe da rade kod njih.

MILOŠ

11.53

12.02

Posao

Hoću da kupim garderobu ili hoću da kupim nešto, ja ne mogu da idem bez oca koji zna albanski jezik da se sporazumem sa njima jer tog grenutka kad ja izgovorim nešto na mom jeziku, bilo koju riječ, deset likova se upere, pogledaju u mene, onako…ne znam, strah me jednostavno.

LAZAR

13.10

13.29

Jezik

MI smo zatvoreni u nekom krugu, moglo bi se reći, od 20 kilometara. Nismo fizički, ali strahom, smo, psihički upravo, što je ostala ta mržnja iz 90-ih, najviše, i što je to, moglo bi se reći, usađeno u mozgove ljudi ovdje, u savjesti ovih ljudiu ovdje, netrpeljivost između Albanaca i Srba. Ima izuzetaka, naravno, ali koliko ja vidim, većina je ostala u 90-ima.

NEMANJA

18.56

19.26

Mržnja

Nisu ovdje jedini problem Albanci, nego i Srbi kao Srbi. Odvajaju se, ne žele da se miješaju, mrze se međusobno, to je ta neka mržnja. I niko neće nikog da trpi. Niko neće da prećuti, svi gledaju da naprave nekakav konflikt, niko da ga izbjegne.

JOVAN

20.50

21.09

Mržnja

Ja Srbe dijelim na dvije grupe. Prema prvoj grupi osjećam samo poštovanje i empatiju, a to su Srbi koji svoje pritužbe ne zasnivaju na ogorčenosti, bijesu, bol i patnji koja je posljedica ovog nezavršenog procesa tranzicijske pravde.

HANMIE

02.07

02.33

O Srbima

To su oni koji svim srcima vjeruju da ćemo, bez obzira na etničkun pripadnoast, jednog dana uz ozbiljan trud i volju moći žđivjeti zajedno. I kao takvi oni nemaju i nisu vođeni nekom političkom agendom. Mada su malobrojni, koliko ja vidim. Druga grupa koju vidim, osim što ne vide perspoektivu za sebe na Kosovu, čak i u scenariju da im se nude neki uslovi, njima je to nedovoljno, oni ne žele da situacija bude bolja. Ne sugerišem da oni ne bi željeli da se Kosovo generalno poboljša, nego mi se čini da nemaju želje za poboljšanja jer nemaju ni volje ni motivaciju da idu naprijed.

HANMIE

03.01

03.41

O Srbima

Želim da dodam nešto vezano za probleme sa kojima se Srbi na Kosovu suočavaju. Nisam lično vidjela, čula sam, ali možda se više krše prava Albanaca koji žive u Srbiji. Znate, to je gotovo jednako. Oni to tamo rade Albancima, a Albanci zauzvrat to rade Srbima ovdje.

HALIME

04.00

04.33

O Srbima

Trebaju li nam promjene? Da, apsolutno. Ali, potrebno je mnogo rada i truda kao od strane naše zajednice tako i od strane srpske zajednice ako želimo da surađujemo.

ALBANA

10.16

10.27

Promjene

Prošla sam pored tog mjesta, pored tih vrata. Nije riječ samo femicidu već nesigurnost je sveprisutna u životima djevojaka i žena. Mi to vidimo, osjećamo i lično proživljavamo.

HAMNIE

17.29

17.47

Položaj žena

Ovdje vidimo kontekstualizaciju žena kao svojine. Ne pokazuju agresivnost prema drugim muškarcima.

HAMNIE

19.14

19.22

Položaj žena

Sumnjam da policija sarađuje i mnogo pomaže ženama koje prijave nasilje, a sudovi su još gori. Znamo da danas, isto kao i ranije, kada žene prijave policiji nasilje, policija im kaže «treba da trpite, vi živite u istoj kući sa njima, a on je to uradio zato što vas voli.» Mislim da to ne bi trebalo biti tako.

LEONITA

21.49

22.11

Položaj žena

Meni ne smeta da neko bude gej, ali ne žalim da neko dođe i da mi to nabacuje. Da mi nabija to. Meni nije problem niti što je gej, niti mi smeta, niti ga mrzim, ali mi smeta što nije…što prave parade, što pokušavaju to da nabijaju. To nije slulaj samo sa gej populacijom, ili LGBTQ nego na primjer sa vegetarijancima, sa bilo čime što pokreću neku temu, što se to nabacuje.

JOVAN

13.12

13.36

LGBT

To sad previše dolazi do izražaja, što to ljudi previše naglašavaju, što to ljudima postaje karakter. Cijeli njihov karakter postaje njegova seksulanost.

NEMANJA

14.17

14.28

LGBT

Mladi o PRESPEKTIVI

16.16

Istina je da nam je potrebno više dijaloga i da stranke preuzmu i snose odgovornost, ali odgovorniost za prošlost, posebno za 90-te, to još niko nije preuzeo. Niko to nije vidio. To je odgovornost za veliku patnju ne samo na Kosovu već i na cijelom Balkanu. Prirodno je da gledamo prema budućnosti, ietkako. Trebamo zajedno raditi na izgradnji što boljeg društva i što jače države. To je za dobrobit svih nas. I slažem se da je politika često vršila intervencije koje nisu bile dobre i nije bila, možda, najkorektnija u određenim situacijama.

BEHAR JASHARI

aktivista

01.33

02.18

Prošlost

budućnost

Ja se slažem da usprkos onome što se dogodilo, treba da prevaziđemo barijere, prepreke, ali da pri tom ne sipamo sol na ranu.

MIHANE

05.21

05.32

Prošlost

budućnost

MI treba da napravimo jednu paralelu sa životom srpske zajednice koji je, normalno, to razumijemo sv+i, težak. Da budem iskren ne bih volio biti u vašoj koži. S jedne strane imate vladu tamo koja može da vam diriguje, uz ove stvari koje vam se ne dopadaju i nemate izbora. Ona je vaša. Dok, s druge strane, imate drugu vladu koja i kada pokušava da komunicira sa vama, sigurno će imati prepreke i barijere u toj komunikaciji, to treba da nam je jasno.

SAIMIR

07.05

07.40

Srbija i srpska manjina

Prošlost će uvijek da utiče na sadašnjost jer nije tretirana. To je ljudska paradigma bila politička ili ne.

SAIMIR

08.43

08.56

Prošlost

budućnost

Ne samo sa Srbima već, generalno, na Balkanu. Dok ne shvatimo druge i dok ne prihvatimo da drugi postoje i da mogu postojati, ne možemo nastaviti dalje.

SAIMIR

09.23

09.33

Prošlost

budućnost

Vjerume da većina naših roditelja zna srpski, ali mi ne učimo srpski u školama

BEHAR JASHARI

aktivista

11.09

11.15

Jezik

Država u kojoj ja živim i država u kojoj ti živiš je ista. Mi živimo u Republici Kosovo. A miješanje druge strane druge države na Kosovu nije korektno. Osim što je štetno na političkom nivou, ali neću sad da se bavim tim stvarima, nego je štetna za vas, štetno je za srpsku zajednicu. Sa moje tačke gledišta, nadam se da me nećete pogrešno shvatiti, i znbam sa čime se vi suočavate, ali najveći problem na Kosovu je miješanje srpske države u pitanja srpske zajednice ovdje na Kosovu.

BEHAR JASHARI

aktivista

12.42

13.24

Srbija i Kosovo

Ja mislim, zapravo, da je odgovornost mladih ljudi da budu politični i da budu uključeni u društveno-političke tokove ako žele da naprave promjene.

ALEN

02.35

02.42

Svi mladi, to jest svi oni koji su punoljetni da trebaju izaći na izbore barem i to je nekako po mome dužnost koju moraju da ispoštuju.

AMINA

03.55

04.11

Mladi i izbori

Ja sam kroz sport shvatio da je u meni, nekad, problem. Da ja ne mogu, pošto je košarka timski sport, ja ne mogu govoriti «on je kriv, trebao je ovo uraditi drugačije». Ne. Ja, prvo, trebam sebe pogledat, biti sposoban i reći «nisi dovoljno dobar, moraš napredovati» i onda raditi na sebi da bi tek onda kada ja imam dovoljno kvaliteta morao nekome drugom reći «trebao bi to da projeniš».

HARIS

06.53

07.22

Timski rad

Profesori zasnivaju autoritet na strahopoštovanju.

KRISTINA

07.59

08.03

Obrazovanje

Ja smatram da su problemi mladih u BiH i, generalno, problemi svog stanovništva u BiH, prvenstveno psihološke prirode. Psihološki, jer te probleme koje mi imamo nameće politika. Ne osjećamo se, prvo sigurnim u našoj državi. Zatim ne osjećamo da će naš kvalitet biti prepoznat, pogovo nas mladih koji studiramo, koji se obrazujemo.

DŽENANA

10.29

11.16

Mladi

Smatram da problem mladih jeste što oni ne razumiju da je politika svugdje oko nas i da je mentalitet takav, pogotovu novih generacija, da politika nije za njih, da ih ne interesuje jer su oni svakako odlučili da napuste ovu zemlju i smatraju da nemaju uopšte razloga da se trude.

SARA

12.28

12.48

Mladi i politika

MI, de facto, nemamo zaštitne mehanizme za sve žrtve, od porodičnog nasilja do na kraju najgored čina, to jest, femicida

AJLA

18.03

18.11

Femicid

Položaj žena

Targetiranje žena od javnog gradskog prevoza, do izlaska u grad, do targetiranja žrtve šta je obukla u komentarima je poseban vid nezadovoljstva i straha koji se nameće kroz svakodnevni narativ.

AJLA

18.43

18.57

Položaj žena

Kako sa ovim mladima da danas, sutra razgovaram. Ja ću narast sa svojim ubjeđenjima, sa onim što sam ja naučio na fakultetu, oni će totalno drugačije naučiti. Kako mi da radimo? Kako mi da razgovaramo?

ARNES

20.04

20.18

Obrazovanje

Izašlo je 10% studentskog doma. Ono što je poražavajuća činjenica da su ljudi ostali bili na prozorima u domu i gledali sa prozora, protesti su bili u februaru, bilo je hladno, pa su iz udobnosti svojih soba, zajedno sa stjenicama, gledali ljude koji sjede ispred, koji se na hladnom vremenu i koji se bore za njihova prava. Ja imam problem sa tih 90% ljudi koji nije izašlo. Ja imam problem zato što ti ljudi nama, ovdje, kroje sudbinu sada sa svojim neangažmanom i krojiće nam ga i u budućnosti, jer, kao i dosada, kako smo navikli, ti ljudi će biti direktori, ti ljudi će biti profesori, ti ljudi će biti taj kadar kojima se mi moramo obratiti, od kojih mi moramo da zavisimo.

MEHMED

21.49

22.28

Pasivizam

Neću da gledam samo sebe. Vrlo mi je to ograničavajuće da gledam samo sebe, vrlo je dosadno da gledam samo sebe. Želim, maštam o nekom boljem Sarajevu, maštam o nekoj boljoj BiH koja je u EU i hoću ja da dam doprinos tome.

TIMUR

23.55

24.10

Sebičnost

Naš problem je što smo mi politički nepismeni, u potpunosti nepismeni pa se mi još uvijek nadovezujemo, a ne dovezuje se jer je gramatički neispravno, još uvijek govorimo «jako puno ljudi je..» a «jako puno» ne postoji i slično, i onda se mi pitamo šta to nama fali. Fali nam to da mi pričamo o Srebrenici, a ne pričamo o Grabavici, fali nam to da mi ne pričamo o Ćelebićima. Mi okrivljujemo, mi napadamo. Mi smo konstantno u potrazi za nekom novom žrtvom, žrtvom našeg sopstvenog krda. Mi smo u krdima, pričamo o boljitku! Ne možemo mi pričati o boljitku kada osoba iz Banjaluke nije došla u Sarajevo, kada osoba iz Sarajeva nije ptišla u Banjaluku.

ILMA

25.18

26.04

Politika žrtve

Nekako mi je nevjerovatno kako svi želimo promjenu, i svi pričamo kako SE treba promijeniti, a ne kao TREBAMO promjeniti. Jer mi smo oni koji, jednostavno mogu. Ne možemo više čekati da ljudi koji su zadnjih 30 godina organizovali proteste i pravili peticije da će oni to sada da rade. To više nije njihova budućnost, to je naša budućnost.

ASJA

03.25

03.44

Pasivnost

Demotivacija je nešto najgore što stariji mogu da urade mladima. Smatram da ako ne zna dovoljno o politici treba da se edukuje o tome.

LAMIJA

06.56

07.05

Demotivacija

Gledamo historiju samo subjektivno i ne uzimamo sve u obzir i mislim da smo zbog toga u situaciji u kakvoj smo danas. I nekako greške iz prošlosti nas stalno prate.

NEJRA

10.36

10.49

Istorija

Što se prije države suoče sa onim što se desilo u potvrde istinu, nama će biti bolje, državi BiH će biti bolje, da li ona bila iz 3 dijela ili 33. Može joj biti samo bolje što se prihvati prije prošlost i ono što jeste. Ako je mijenjamo ona više nije prošlost.

HARUN

11.03

11.17

Istorija

Mislim da je jasno stanje društva kad imate influenserku koja na TIK-Toku pjeva pjesmu «Moj je tata zločinac iz rata.»

AJNA

12.46

12.55

Srbija

MI živimo u jako ignoratnom društvu, društvu koje odbija da priča o teškim temama i društvu koji iste te teme stigmatizira.

UMA

13.44

13.53

Nasilje nad ženama

Možda da ima malo više te empatije među svima nama, možda bi bilo manje tih problema. Ne zalažemo se toliko da pokažemo suosjećanje drugim ljudima.

FARIS

24.04

24.14

Empatija

Mi još uvijek mislimo da je tamo negdje trava zelenija i da je nebo plavlje, ali zapravo dok ne neko ne ode i ne vidi da to nebo nije ni plavlje niti je trava zelenija već su ljudi, zapravo, svjesni svojih socioloških ali i političkih prila koje ih okružuju. Mi nismo. Rekla bih, zapravo, da je determiniranost naš najveći paradoks zato što mi, zapravo, uskačemo u već utvrđene norme i ne pokušavamo da ih presječemo i da se istih oslobodimo.

ILMA

05.57

06.33

Najveći problem u našoj državi jeste što se ne daje pažnja da se u obzir, dakle, da struka ide struci, nego ide nepotizam struci.

MAIDA

13.51

14.02

Nepotizam

Učlesnici o PRESPEKTIVI

15.40

Zato mislim da ne morate tražiti dozvolu u vezi toga kako vi misiite i osjećate da bi trebala budućnost vaše zemlje izgledati. VI imate tu moć, to vam je urođeno da idete za onim u šta vjerujete. Nećete uvijek biti pozvani za stol gdje se iza zatvorenih vrata raspravlja o budućnosti vaše zemlje. Ali, vaše mišljenje, ako ih nametnete i javno izrazite svoje nezadovoljstvo, to je ono što pomaže da se društvo tokom vremena razvija i mijenja.

DAMON WILSON NED

06.39

07.06

Mladi

Pasivnost aktivnost

Ja mrzim mediokraciju. Prezirem je. Jer, ona ne može promijeniti svijet. Možete se osjećati sigurno, možete biti neprimjetni ali nećete promijeniti stvari.

DAMON WILSON NED

14.18

14.29

Mediokracija

Lakše je prihvatiti status quo, ali oni koji nisu zadovoljni status quo situacijom učinit će stvari boljima.

DAMON WILSON

15.12

15.21

Aktivizam

U suštini, nešto što bi mene natejeralo da ostanem ovdje bila bi – promjena. Promjene u našem obrazovnom sistemu, promjene u prilikama jer, mislim, kad razmišljamo o odlasku, mi mislimo na bolje mogućnosti u inostranstvu, u Austriji, Švedskoj, Americi.

AZRA

18.49

19.09

Ostanak ili odlazak

Mislim da svi ovdje koji studiraju medicinu, pravo ili bilo šta drugo, žele isto. Oni žele da ostvare karijeru u oblasti za koju su se školovali. Ne želim da radim kao konobar, bez uvrede konobarima.

ARNES

21.26

21.40

Ostanak ili odlazak

Radio sam u Bijeloj kući kao vrlo mlad. I nisam dospio tamo zbog politike, jer me neko poznavao, već je jedini razlog što sam ja tu bio što sam morao biti tamo jer sam znao više, znao sam ono što je bilo potrebno znati

DAMON WILSON

NED

02.59

03.13

Znanje

Mislim da ako možete spoznati i prihvatiti svoja uvjerenja, ono što gori u vama, naći će te snagu u tome jer vam to daje utjehu. To vam daje samopouzdanje da kada shvatite u šta stvarno vjerujete, da se za to založite u potpunosti, da bi vam bilo udobno u vlastitoj koži, potrebno je vrijeme. Ali, kad vam je ugodno u vlastitoj koži biti će te moćniji u suočavanju sa drugima.

DAMON WILSON

NED

05.14

05.37

Samopouz

danje

Ono što sam se ja, recimo, uvijek pitala ja kako – a to je prva stvar koju sam rekla prvog dana snimanja – kada starije generacije, ili stariji ljudi kažu da bi mladi trebali voditi svijet i učiniti ga boljim i promjeniti. Dakle moje pitanje je kako to možemo uraditi kada te generacije, nebitno da li govorimo o političarima, doktorima ili konobarima, nama ostave svijet u neredu, sa nepromjenjenim pravilima i ne dopuštaju nam da uvedemo nove politike ili pravila ili bilo koju novinu koja bi možda mogla donijeti i najmanju promjenu na bolje.

NAIMA

08.55

09.40

Aktivizam

Bitno je da pristupite životu sa mentalitetom rješavanje problema, jer vam to omogućava napredak i da pomognete u tome da same ne nasljeđujete pravila već odlučujete kako promjeniti ta pravila na bolje.

DAMON WILSON

NED

11.29

11.40

Promjene

Mislim da je mnogo opasnija jedna stvar koja se dešava u pozadini, a to je, zapravo, da bi ti mogao da mrziš nekoga na osnovu lično svoj etnicitet, a to jeste tvoj etnicitet, ti moraš da dehumanizuješ tu osobu, ti moraš svu ljudskost da svučeš sa nje. I to je relativno lako uraditi, ako smijem tako da kažem, ako ti nemaš kontakt sa drugima, zato ovakve stvari koje su mjesto susreta jesu bitne.

HRISTINA

04.52

05.17

Dehumanizirati

mržnja

I onda, jednostavno, počinješ da mrziš sve što tebi nije identično i onda, jednostavno, možemo reći dobar dan fašizmu. Jer, to je zapravo ono što dešava. To nije nešto što je toksično spolja, iako se veoma često taj desni ekstremizam, odnosno fašizam, predstavlja kao rodoljublje. To zapravo izjeda zajednice iznutra. I to je ta metastaza do koje se dolazi kada se njeguje kultura mržnje na Balkanu, ali ne samo na Balkanu.

HRISTINA

05.56

06.28

Fašizam

Kultura mržnje

Sve dok ne odeš, ne vidiš, ne komuniciraš, onda ne znaš gdje si

IRFAN

12.01

12.04

Komunikacija

Ja bih rekla, prvo, da nam je zajednički jedan revolt prema ovom statusu quo, jer, ne možete me uvjeriti da vam je dobro, nikako, koliko god lagali sebe jer nije.

DŽENITA

12.04

12.15

Staus quo

Svi ti momenti koje konstantno slušamo, mislim da u jednom momentu moraju roditi jedan resistance, jedan resiliant, jedan revolt, jedno povraćanje emocije koje onamo dolazi, vraća se i gutaš ponovo.

DŽENITA

12.33

12.49

Otpor

Mislim da se mi, kad se vraćamo u naše sredine, vraćamo određenim narativima pogotovu što smo opet suočeni, pogotovo u malim sredinama, sa golim preživljavanjem sa tom nekakvom ekonomskom egzistencijom i sličnim stvarima. I u toj borbi ti ne razmišljaš previše o bilo čemu drugom osim kako da pređiviš do slijedećeg dana.

AMRA

14.17

14.39

Život

Na bilo kojem nivou, pa čak i ako govorimo o političarima, konflikt ili bilo šta sličnog tipa prestaje da postoji ako postoji eknomski interes. Ja mislim da je to najbolji način kako mi miožemo da promišljamo o potencijalnom pomirenju.

AMRA

15.08

15.21

Pomirenje

Kad živimo u ovakvoj realnosti kao što je ova naša koja je brutalna, ali brutalnau modernom smislu jer to nije na direktan način već se stvari dešavaju polako, malo pomalo u svim sferama života i onda vi snosite posljedice kao pojedinac, kao zajednica, kao društvo i kao država.

DURESA

17.45

18.14

Postoji nedostatak povjerenja kod šire javnosti da uopšte postoji mogućnost pomirenja, posebno kod naše generacije. Ja vjerujem da su generacije naših roditelja živjele u miru, vidjele su da društvo može da funkcioniše, a mi jednostavnoi nismo imali to iskustvo. Ja sam rođena 1999. Znači poslije rata u Bosni i u sred rata na Kosovu. Tako da ne postoji svijest o tome da je taj mir trajno funkcionisao.

JOVANA

22.59

23.28

Pomirenje

Osjeća se neka turbulencija posljednjih godina, posljdnjeih godinu, dvije, na političkoj sceni i ta politička scena stvara stvarno prevelike probleme i pritisak na našu etničku zajednicu, pričam vam za moju srpsku zajednicu, a naravno to se odražava kasnije i na vašu, albansku zajednicu

PETAR

06.24

06.45

politika

međuetnički odnosi

Za dobrobit društva smatram da je najveći problem politika jer svako vuče na svoju stranu.

NOVAK

08.40

08.47

politika

Ali, za mene je stav da se ne trebamo baviti prošlošću već samo gledati u budućnost je ne samo kliše već i suštinski pogrešan. Naša sadašnjost i budućnost su usko povezani sa prošlođću, pogovoto sa bliskom prošlošću. Na Kosovu je za vrijeme rata poginulo desetine hiljada ljudi, zapaljene su kuće, 1600 djece je ubijeno i 20.000 žena silovano. Sve žrtve i svi oniu koji su oštećeni pretrpjeli zlostavljanje na razne načine, nisu to bili samo Albanci. Bilo je žrtava sa obje strane, bilo je ubijanja na obje strane. To je stvarnost. Ali, zna se ko većinom bile žrtve. Mi to ne možemo sada da zaboravimo. Iako tada nismo bili ni rođeni.

BEHAR

JASHARI

«Samoopre-

djeljenje»

22.59

23.55

Žrtve

zaborav

Prilog sa stranice Persoektiva.plus

02.11

Pa nemoguće je očekivati od ljudi koji su zapravo napravili rat 90-ih godina, koji su kreirali ratove, koji su bili politički oci, koji su financirali ratove, koji su medijski navodnjavali cijeli taj prostor tada zajedničke domovine, dakle od tih ljudi koji su kreatori ratova, da se distanciraju od toga.

AIDA

ĆOROVIĆ

novinar

05.53

06.13

mir ne donose huškaći

To je ta ista matrica razmišljanja, bogaćenja i u krajnjoj liniji bogaćenja. Oni su tada veoma, veoma dobro iskoristili to vrijeme 90-ih i tek sada u stvari kapitalizuju. Oni su došli na mržnji, na nacionalističkom, šovinističkom narativu, na pumpanju zla svake vrste.

AIDA

ĆOROVIĆ

novinar

06.40

07.06

mir ne donose huškaći

Ti ljudi zaista nemaju razloga da se odreknu takvog i narativa, i ponašanja, i politika.

AIDA

ĆOROVIĆ

07.47

07.54

mir ne donose huškaći

Netrpeljivost, prije svega između različitih naroda unutar jedne države ali i između naroda različitih država se sve više povećava i mi vidimo političke elite koje to veoma jasno koriste, zaporavo grade narativa u društvu koje njeguje kulturu nasilja, a ne da teži da je umanji i da teži toj nekoj toleranciji.

NENAD BUŠIĆ

Evropski pokret mladih

10.28

11.09

kultura

nasilja

Narod se, građani Srbije se drže u pokornosti i strahu, a političari, naravno, taj isti narativ koji su vodili 90-ih, i mržnja, stalna proizvodnja nekakvih neprijatelja, stalni nam je Kosovo neprijatelj, a pri tom niko ne priča da je Aleksandar Vučić sve potpisao šta je od njega tražila međunarodna zajednica.

AIDA

ĆOROVIĆ

novinar

12.03

12.35

proizvodnja neprijatelja

Srbija već decenijama živi od paranoje, bukvalno paranoja, ksenofobija od mržnje svake vrste.

AIDA

ĆOROVIĆ

13.18

13.30

paranoja

mržnja

I mediji, kao što je i rečeno na neki način propagiraju to nasilje kao nešto što je normalno. S druge strane mediji koriste senzacionalizam da bi došli do zarade ili više pregleda i tome slično, tako da, u tome smislu, djeca kada uče od televizija, od igrica, mobilnih telefona koji su konstantno u rukama, nove generacije odrastaju uz telefon, uz televiziju, dok naši roditelji naravno nisu i u tom smislu uče se nasilju, smanjuju toleranciju na nasilje i smatraju da je to nešto što je normalno, odnosno, kreće se ka tome da se nasilje normalizuje.

STAŠA IVKOVIĆ

feministica

15.24

16.11

nasilje

mediji

Mediji i jesu način da se te nasilne vijesti i vijesto o nasilju prenose ali mediji to ne rade sami od sebe. Ono što je suština jeste da razumijemo da postoji sistem, vrlo uhodan, vrlo perfidan, vrlo uigran i vrlo, vrlo opasan sistem koji radi nama, običnim ljudima, o glavi.

AIDA

ĆOROVIĆ

novinar

20.17

20.43

mediji

Naše društvo je koncipirano tako, naša kultura društva jeste usmjerena ka isključenju žrtve iz društva i targetiranju žrtve u smislu sramote i marginizacije i ostalog, dok počinilac krivičnog djela vjerovatno je onaj ko neće odgovarati s obzirom na nerad, neusklađenost, i nepravovremenog djelovanja samih institucija.

STAŠA IVKOVIĆ

feministica

21.39

20.07

žrtve

seksualno nasilje

Prepoznavati momenat i spekularizacije i politizacije i onog na šta drugi đele da profitiraju, a mi od toga nemamo ništa.

MARIJA

POPOVIĆ

KALEZIĆ

«Cegas»

11.41

11.52

nada

U posljednje vrijeme vidimo i da se dosta radi na tome da se, donekle, da se uruši ili oslabi taj koncept građanske države i da se on itekako urušava forsiranjem tih priča – o nacionalnim simbolima, o odvojenim nacijama, narodima, vidjeli smo kampanju za popis gdje se insistiralo samo na tim pitanjima

DARVIN

MURIĆ

«Raskrinka-vanje»

12.13

12.42

građanska država

Mladi, nekako, ravnodušno posmatraju sve to oko sebe. Zapravo, oni su ti koji imaju moć kroz, prije svega, glasanje i treba samostalno da odlučuju

MILAN RADOVIĆ

«Građ. Alijansa»

17.06

17.16

ravnodušnost

mladih

Čini mi se da nije dovoljno ni ovaj vjerski momenat, a onda nije ni na pravi način feminizam kao takav i zbog toga mi uvijek imamo poluistine sa kojima se spekuliše. Te polustine stalnim ponavljanjem, nažalost, nekad, stvaraju narativ da su, kao takve, istinite.

MARIJA

POPOVIĆ

KALEZIĆ

«Cegas»

21.34

feminizam

Nacionalizam je najsnažniji oblik zagađenja

SVETLANA

JOVETIC

KOPRIVICA

profesorica

26.59

27.04

nacionalizam

Počinje sa prilogom sa stranice Perspektiva plus

01.55

Ljudi bježe od slobode jer sloboda podrazumjeva donošenje odluka, donošenje odluka podrazumjeva preuzimanje odgovornosti, kad preuzmete odgovornost vi ste tek onda slobodni. I vrlo je lako projicirati. odgovornost na nekog drugog za sve te sadržaje. Kad projicirate odgovornost na nekog drugog vi se oslobađate, tako da nesvjesno, i to jeste u velikoj mjeri razlog nepostojanja ničeg drugog osim parohijalne političke kulture u BiH. Zapravo, ljudi, bježeči od svoje slobode, od svoje odgovornosti žele samo, da tako kažemo, predvidljive aktere. Zato se mi, zapravo, vrtimo u istom krugu jer su nam ti akteri predvidljivi.

SEAD TURČALO

FPN

08.11

09.09

sloboda

izbori

Ako pogledamo politiku u BiH u proteklih, 28, 29 godina, ona je vrlo jednostavna, ona nije ni malo komplikovana i svaki normalan, prosječan, inteligentan, pametan čovjek će je razumjeti. I ona se svodi na slijedeće –

Pljačka, dakle prvo je pljačka, drugo je pljačka i treće je pljačka narodnog novca od stane vlasti.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

09.44

10.11

politika u BiH je pljačka

Energija političara se svodi na to kako od svakog mladog čovjeka u BiH ukradu hiljadu, dvije, tri ili pet hiljada maraka godišnje. Daklem to je suština BiH politike gdje se mladim, pametnim obrazovnim, sposobnim ljudima šalje vrlo jednostavna poruka: vi oivdje nemate šta da tražite. Napustite ovu zemlju, idite gdje god hoćete, ovdje za vas nema mjesta.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

10.45

11.13

pljačka

odlazak

Niko neće donijeti promjene sa strane. Ne treba niko da donosi promjene sa strane. Ako vi ne želite da se angažujete društveno, politički, ne želite da izađete na izbore, onda vam ovo odgovara i onda će ovako ostati. Dakle, da jedna mafija ima vlast i u godinama koje su pred nama.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

12.32

12.50

pasivnost i posljedica

Dobar obrazovni sistem pravi ljude koji misle svojom glavom. Loš obrazovni sistem stvara podanike i poslušnike. Prosto kažem kada to nemoralni ljudi rade, kada su političari to koji, zapravo kroje istoriju, a kada ima dovioljno nemoralnih istoričara da to potvrde, da raznorazne laži, da bez ikakvih problema govore o tome, onda dobijemo to što dobijemo danas, da imamo različite istine.

AIDA ĆOROVIĆ

18.05

18.32

obrazovanje

Mnogo (je) lakše vladati ljudima koji ne znaju, koji ne putuju, koji ne sarađuju, koji ne razmjenjuju neku vrstu iskustava, koji ne komuniciraju. Prema tome, vlast se svih ovih godina nakon rata čuvala jedino, upravo, spriječavanjem ljudi unutar BiH da komuniciraju, pogotovu mislim na mlade ljude, sa surađuju.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

24.56

25.20

izolacija kao metoda vladanja

Obrazovni sistem se u velikoj mjeri zasnivao na izolaciji mladih ljudi unutar BiH na što manjoj komunikaciji i zapravo na stvaranju niza predrasuda o onim drugima.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

25.49

26.06

obrazovanje izolacija

Ono što jeste cilj ovakve politikčke elite koja je fokusirana na održavanje etnokratije jeste držati, na neki način, ljude izolovane od drugih etničkih grupa. Zapravo, držanjem te neke generacije koja treba da afirmira jednu drugačiju viziju držanjem njih nerazdvojenim, polariziranim, svi stvarate uvjete za jednu dugoročnu polarizaciju, odnosno nemogućnosti izgradnje, ideje, da tako kažem, neke države.

SEAD TURČALO

FPN

26.06

27.07

izolacija

Prilog sa stranuce Perspektiva.plus

02.10

Mladi ljudi su otišli iz BiH zato što su shvatili da je BiH zemlja nepravde. I to ljude boli čak i više od siromaštva, čak i više od nedostatka perspektive jasne, odsustva harmonije u društvu.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

09.36

09.56

nepravda

Ja ne bih rekao da oni odlaze, vlast tjera mlde ljude, pametne sposobne jer u njima vidi opasnost

BRANKO

TODOROVIĆ

10.21

10.31

Mi neke ključne teme, zapravo, vrlo brzo stavljamo na marginu, dok potpuno nebitne teme kao što su izjave osobe X ili Y dominiraju medijskim prostorom i svakim drugim prostorom sedmicama.

SEAD TURČALO

FPN

14.30

14.50

mediji

U proteklih 30-tak godina vlast je itekako vješto manipulisala sa osjećajem identiteta mladih ljudi. Prije svega obrazovanjem, obrazovnim sistemom, drugo su naravno mediji i treće su svakako političke poruke.

BRANKO

TODOROVIĆ

HO u RS-u

21.47

22.04

identitet

Ovdje, zapravo, ne treba stabilnost. Ovdje trebaju promjene koje idu u pravcu da se poštuje individualitet, da individualna prava budu iznad kolektivnih jer svugdje gdje su individualna prava zaštićena, zaštićena su i kolektivna. Bilo gdje gdje su kolektivna prava iznad individualnih imate mnoštvo kršenja prava različitih grupa.

SEAD TURČALO

FPN

26.34

27.04

Individualna i kolektina prava

Prilog sa stranice Persopektiva.plus

01.30

Dok se ne oslobode Kosovo i Srbija između sebe, taoc svega toga je i Zapadni Balkan.

SAFET

GRDŽALIJU

ekspert

07.33

07.38

Kosovo

Srbija

Ali je istina također da većinsko stanovništvo i institucije na Kosovu ne poštuju zakone.

NEXHMEDIN

SPAHIU

analitičar

11.23

11.31

zakoni

Žene su maltretirane i zlostavljane u javnim i privatnim prostorima. Stoga smatram da se danas i svaki dan moramo zajedno zalagati i organizovati jedni za druge. Vidimo napredak u vezi sa pravima žena na Kosovu

LEONIDA

MOLLIQAJ

aktivistica

14.53

15.06

prava žena

Državni fakulteti postaju manje kvalitetni od privatnih.

VEDAD

05.10

05.14

Fakulteti

Depresija mladih kako u Tuzli, tako i širom BiH ali i Balkana. Ali, ta depresija i ta ankcioznost koja se javlja iznova i iznova smatram da su za to 70% krivi roditelji, a 30% društvene mreže.

RIJALDA

06.11

06.26

Depresija

Ljudi toliko žele da nekako sve odmah dobiju, ne žele da se potrude za nešto.

ADNANA

09.40

09.46

Pasivnost

Naša želja da mi uspunimo i ostvarimo to što želimo, mislim, da je na prvom mjestu. I da sami sebe poguramo i da odradimo to što trebamo da odradimo.

ADNANA

10.12

10.21

Pasivnost

Poslije kukamo Bosna je ovakva, Bosna je onakva, ovo nevalja, ovo nevalja.

SANDRA

11.20

11.26

Pasivnost

Smatram da je najveći problem kod nas problem mentaliteta trenutno u smislu da u mlađoj populaciji imamo situaciju prezira trenutnoj politici pa tako i uopšte prema bavljenju politikom.

MAIDA

16.53

17.10

Zašto zapravo bježe od onoga što im uređuje cjelokupan sistem življenja?

MAIDA

17.42

17.50

Pasivnost

Jedan od gorućih problema sa kojima sam se ja susrela, pogotovo od kada radim kao koordinatorica jeste pasivnost mladih, odnosno slijeganje ramena na apsolutno svaku temu, na bilo koji problem koji se iznese pred njih. Jer, «zašto bi se ja uključivala u bilo šta? Ja ću svakako završiti srednju školu, završit ću fakultet i otići u Njemačku.

NADINA

19.36

20.00

Pasivnost

Imam tu potrebu da se dokažem da sam sposobna, da mogu, da grizem, da ću napraviti promjenu.

NADINA

20.57

21.03

Pasivnost

Razlika između «milenijalaca» i generacije «Z» je činjenica da je nama telefon i Internet, oduzeo život, oduzeo i mogućnost kritičkog razmišljanja.

NADINA

24.56

25.08

Pasivnost

Uzroci

Oni to (volontiranje) smatraju buljenjem vremena, da je to samo rad za džaba

ASJA

03.17

03.25

Volontiranje

Mogu reći da volontiranje, iako kažemo da radimo za džaba u materijalnom smislu, volontiranje nama pribavlja toliko nematerijalnih koristi da se takva korist sigurno ne bi mogla pšribaviti putem materijalnih sredstava.

ADNA

04.34

04.50

Volontiranje

MI smo sistem. Nisu su sistem tamo neki ljudi, tamo neki zakon. Mi smo sistem, mi smo ti ljudi, mi smo taj zakon.

ADNA

05.32

05.40

Mi smo sistem

Bojim se da se ništa neće promjeniti ako mi sutra kad izađemo iz ovih prostorija i sa ovog snimanja, ne krenemo da radimo da to popravljamo.

ELDIN

07.22

07.29

Promjene

Kad sam birala koju ću školu upisati govorili su mi «upiši medicinsku da možeš otići u Njemačku.» Onda kad sam došla na fakultet, pojedini profesori nam govore «zašto ste ovo upisivali, novinarstvo je propala profesija.» Zašto mi predaješ onda. Svi generalizuju kao negativno, svi se žale na sve i vrlo je teško imati motivaciju u takvoj atmosferi.

EMINA

12.03

12.31

Novinarstvo

Motivacija

Nikad više nego sad nije bilo više sterotipa u društvu. Mi smo žrtve te konstrantne stereotipizacija i kao država smo podijeljeni između, i onda se mi dijelimo opet na neke stereotipe. Svako ima neke okvire kako doživljava druge ljude, stalno se borimo protiv rodnih stereotipa na

primjer.

EDINA

17.58

18.19

Stereotipi

Ja, na primjer, 20 godina otkad znam za sebe, od kada postojim, znam da se bojim rata. Ne znam kako je bilo u ratu, ali znam da se bojim rata. Zato što je konstantna priča da će biti rat, kad god izbije neki mali incident prijeti se ratom. Kad dođete na medija stalno neko poziva na rat, huška na rat. I kao….imam osjećaj da smo mi kao te poslijeratne generacije, da smo mi više zadojeni mržnjom nego ljudi prije.

EDINA

19.11

19.41

Rat

Mržnja

Strah

Površno se i paušalno pristupa jednom jako ozbiljnom društvenom problemu. A što se površnije tome pristupa, taj je problem češći i dublji.

SELMAN

05.05

05.14

vršnjačko nasilje

Ako sam naučio jednu stvar to je da čovjek odraste tek kad shvati, artikuliše, oprosti i radi na stvarima na kojima su mu roditelji pogriješili.

SELMAN

05.54

06.11

nasilje

Trend je jedan značajnog porasta i femicida, ubistava djece. To je nešto što ide dosta dublje nezadovoljstva globalne populacije koji se onda ispoljava na najgori, najlošiji mogući način, nasiljem u porodici i tu jedino gdje mogu nešto uraditi jer ih niko ne može spriječiti.

BELMIN

07.21

07.48

nasilje u obitelji

Nasilje sam doživjela od vršnjaka zbog imena, samo zbog toga što ime nije bilo kako to treba u toj okolini.

SLAĐANA

10.14

10.26

vršnjačko nasilje

Ja želim da svi znaju da, stvarno, ova generacija ima toliko mržnje u sebi koja čak nije potkrijepljena ničim. Oni nemaju razloga za to, apsolutno nikakvog. Imaju taj vid mržnje za koju ne mogu reći da su roditelji prenijeli na njih, nego kao da su čuli to, kao da je to normalno to da svi treba da imaju taku vrstu prezira prema drugom

SLAĐANA

11.07

11.33

mržnja kao normala

Prepoznajem tri ključne stvari. Prva stvar jeste povećan taj nivo individualizacije koja je pogrešno shvaćena. Objasniću to sve kasnije. Druga stvar je sloboda izbora koja, je, samo poimanje ljudskih prava koja mislim da nisu shvaćena jer, individualno zaviisi kako neko poima slobodu i ljudska prava i treća stvar jeste sloboda i dostupnost različitih sredstava, između ostalog misli se i na oružje.

MAIDA

12.20

12.56

nasilje i uzroci

Učesnici o Perspektivi

16.10

Kod nas je krenulo iz konflikta i taj konflikt i dan danas traje 30 godina poslije i mladi koji nisu prisustvovali tom konfliktu i dalje učestvuju u tim konfliktima jer vladajuća tijela stalno govore o tome i plaši se jedna i druga strana s tim nacionalizmo i nacionalnim nabojem

OMAR

11.10

11.33

konflikt

Većinski broj, pogotovu mladih, se danas u neku ruku i plaši vlasti. Da li će naškoditi, da li će im pomoći i sve to nekako na taj način gledaju.

MELIKA

12.15

12.29

strah

Ubrzani razvoj najviše usporava nacionalistička. Šovinistička retorika. Najviše. A ta nacionalistička i šovinistička retorika najviše koriste onima koji ostaju na vlasti.

JASMIN IMAMOVIĆ

zastupnik

14.13

14.27

retorika

Mi moramo pronalaziti rješenja za probleme skupa. Ako je određena politička partija na vlasti opozicija ne treba da fokusira svoje djelovanje na kritikovanju pozicije već treba da nudi rješenja koja će, naravno, kasnije osvojiti vlast i djelovati u interesu građana.

SEMIR

22.26

22.53

opozicija i pozicija

Licemjerno je da mladi žele promjene, a da ne žele biti dio promjena. I ono što je još gore od toga jeste da osuđuju one koji su pokušali kao mlade osobe da nešto promjene.

SEMIR

24.56

pasivnost

Prosto je nevjerovatno kako predsjednik Srbije, Vučić, i kako Dodik, prave kampanju i dokazuju da su im preči ratni zločinci koje je planeta osudila, nesporno, pravoslavno osuđeni, Mladić, Karadžić i drugi, nego kompletna prođlost, budućnost i sadašnjost cijelog jednog srpskog naroda

JASMIN IMAMOVIĆ

zastupnik

02.53

03.21

ratni zločinci

Svaki nacionalista najveću štetu i sramotu nanese narodu iz kojega je, a svaki humanista najveću korist donese narodu iz kojega je.

JASMIN IMAMOVIĆ

04.17

04.33

nacionalisti

humanisti

Imamo političare koji se istovremeno kite perfem EU i pričaju o povratku ljudi, eventualnom, odnosno odlasku ljudi koji je naš problem. Niko nema konkretnu strategiju na kojoj radi. Niko nema stvari za budućnost koji će spomenuti šta su to razlozi i zašto bi se neko ovamo trebao vratiti.

ADNA

24.36

24.58

odlazak

Naš obrazovni sistem ne suočava, ne daje nam dovoljno vještine i znanja kako da mi, zapravo, kasnije kad izađemo iz tih obrazovnih institucija nastavimo dalje.

AMAR

09.26

09.34

obrazovanje

Razlika sad i prije 10 godina – prije 10 godina su imali više prilika da to pokažu, sad ih imaju manje jer BiH, koliko toliko, ide u nekom smjeru ka Evropi i oni to više ne smiju pokazivati. Ali, smatram da se nije promjenilo.

ADI

16.14

16.30

promjene

Kada jedna država uđe u EU ona se, jednim dijelom gubi dio svog identiteta.

PETAR

16.42

16.49

EU

Tada su postojali, postoje i sada ljudi, koji žive na obe strane Mostara ali i oni koji žive samo na jednoj. Oni koji žive samo na jednoj su jako zatvoreni.

AMAR

17.44

17.52

podjele

Ja mislim da je EU manje zlo za BiH jer ove naše poglavice neće ništa dobro uraditi za nas.

AMAR

18.58

19.04

EU

Mostar će biti pravi grad kada izbacimo tradicionalne, sada nažalost mostarske termine, «odoh na onu stranu, a ti idi na onu stranu.» Mi nemamo ovu i onu stranu. MI imamo Mostar.

ALJOŠA

08.56

09.09

Podjele

Nijedna loša osoba nije kriva što je došla na vlast. MI, glasači, ljudi, mi smo loši što nismo glasali za pravu osobu. Ili što nismo izašli na neke proteste ako uopšte nemamo za koga glasati, a ne samo pustiti da se ispred nosa naš grad ruši.

ALJOŠA

11.17

11.35

Izbori

Treba učiti nekoga da po prezimenu zaključi koje smo mi vjeroispovjesti, zapravo smo svi iste nacionalnosti ovdje u Mostaru

PAOLA

15.20

15.30

Podjele

Smatram da mladi trebaju da se što više uključe u politiku ida naš glas, trenutno, može biti odlučujući na području Mostara.

DRAGANA

18.37

18.47

Izbori i mladi

Ne želim da BiH postane članica EU jer samim tim gubimo naše marke. Smatram da se gubi nacionalni identitet. Lično smatram da ništa dobro neće donijeti članstvo u EU.

ALJOŠA

19.45

19.58

EU

Mislim da se to treba raditi još iz vrtića, da ljude trebamo, djecu spajati iz vrtića. Jer, šta dijeca od 4, 5 godina znaju da li je neko musliman, katolik ili pravoslavac, da se već otada stvori ta slika da se to ne gleda na ljudima, da se ljudi trebaju birati na dobre i loše.

SARAH

03.56

04.16

Podjele

Što je osoba, što je mlada osoba starija i zrelija, to je nekako, manje i manje vidljivo te prisutnosti, te nacionalne mržnje.

PETAR

05.40

05.52

Podjele

Mislim da je medijima u tim momentima najlakše baciti kost među ljude i da na osnovu toga zavade jednostavno ljude i mislim da na osnovu toga mladi prate šta se dešava, a to su lažne vijesti, i tako skupljaju mržnju jedni na druge.

ALMIN

07.50

08.06

Mediji

Mladi o PERSPEKTIVI

17.03

Trenutno aktivne političke lidere trebamo skinuti sa tih pozicija. Trebamo dati šansu mladima.

ALJOŠA

08.40

08.46

Političari

Mi ne možemo maknuti sve dok se u BiH ne uvrste neke reforme. Najveći problem za mene kao mladoj osobi predstavlja nepotizam i korupcija. A to je, opet rezultat nekog problema, a to je sudstvo, tužiteljstvo i policija u BiH.

ADI

09.17

09.33

Korupcija

nepotizam

Postoji ta svijest, ja sam njoj robovao godinama, da postoje neke određene elite, pa te otuđene elite nama…to smo mi ljudi. Ti ljudi su tamo jer smo ih mi birali.Ili smo mi sjedili kući pa su ih neki drugi birali.

DRAGAN MARKOVINA

publicista

10.43

11.00

lideri

Ljudi po prirodi i dobri i loši, samo kad im se pruži prilika da budu loši.Mi imamo puno prilika da budemo loši, i jesmo loši na pozicijama kad se nađemo u toj prilici. Da postoji zakoni koji se poštuju to ne bi bilo važno.

ADI

11.53

12.05

MI smo loši

Ja sam toliko puta iskorištavao ovaj sistem za moje potrebe. Nisam krao, ali sam vidio da ide i tako to ide, ne može drugačije. Znači, niko za sebe ne može reći da nije nijednom slago ili iskoristio ovaj sistem u kojem mi živimo. Ne plaćam kartu u tramvaju. Da sam negdje van BiH morao bib odmah platii kaznu. Ovdje znam da ne moram i neću. Ja bih poštovao zakon da postoji, ali ne postoji.

ADI

12.34

12.57

Korištenje sistema

Ja vjerujem da su prvi koraci koji se moraju raditi su sudstvo i obrazovanje. Jer, govoriti da mi možemo doživjeti neku promjenu za ciklius jednih izbora je utopija. Mi nemamo te ljude koji mogu promjeniti sistem. Nama treba mnogo, mnogo ljudi koje ja ne vidim, trenutno, u našem društvu.Iz moje perspektive, ono što valja je otišlo ili neće da se bave politikom.

AMAR

13.28

13.49

Promjene

Mi u Federaciji trenutno imamo 11 ministarstava obrazovanja. Zamislite to. Svaki kanton ima svoje, i imamo federalno. Koliko tu ljudi radi i opet nam je katastofalno obrazovanje.

AMAR

14.24

14.35

Obrazovanje

Federacija ne postoji. Ajde da se opet ne lažemo. Postoji 10 saveznih država u Federaciji i one su apsolutni vladari političkih procesa.

DRAGAN MARKOVINA

17.52

18.01

Federacija BiH

Mi živimo u zemlji u kojoj sve to lijepo zvuči i može stati na jednoj navijačkoj tučnjavi u Mostaru!

DRAGAN MARKOVINA

18.26

18.31

BiH

Oni su bučniji, oni su glasniji i tako lakše dolaze do isticaja. Jer, uvijek u medije lakše dođe do isticaja neko ko je, neko ko je neadertalac nego mi koji zdravo razmišljamo.

ALJOŠA

19.20

19.38

Mediji

Imam osjećaj da je na Balkanu naš glas jako potišten, inače i na poslu, svugdje, da, jednostavno, smo zatištene i da nemamo priliku iznijeti naše mišljenje.

03.31

03.47

Položaj žena

MI ako mislimo nešto mijenjati mi prvo moramo mijenjati obrazovanje. U BiH, htjeli mi to priznati ili ne, živimo u vremenu zaleđenog sukoba. I dalje su svi okrenuti svojim etno-nacionalističkim pobudama, strankama koje nose nacionalni prefix, glasaju za nacionalne stranke i nekako se kreću u takvim krugovima.

DRAGANA

05.31

05.54

Obrazovanje

Sukob

nacije

Patrijarhat je toliko ukorijenjen i to je i činjenica, da ga reobnavljaju vjerske zajednice. To je puno utjecajniji alat u BiH od svih političkih stranaka.

DRAGAN MARKOVINA

publicista

07.48

08.01

Nasilje nad ženama

Nemam apsolutno nikakvih barijera jer ih sebi ne stvaram u glavi. Sve to hoće iznutra, iz nas i kako mi vjerujemo. Naravno, postoje ljudi koji žele donijeti zlo. Ali, opet ono što sam maloprije spomenula – neznanje. Ljudi donose zlo zato što ne znaju. Ne znaju za drugačije.

DŽEJLA

19.09

19.26

Zlo

mržnja

Mostar je jedini grad u kojem smo srušili svi svima sve bogomolje.

DRAGAN MARKOVINA

21.38

21.40

Mržnja

religija

MI kao zajednica i društvo u BiH bolujemo od neznanja. I to neznanje će nas definitivno ubit. Nije problem u politici, nije problem u obrazovanju, nije problem u bilo kojem segmentu društva već je problem u nama samima, što smo neupućeni, ne edukovani , jednostavno, ne tragamo za znanjem.

DŽEJLA

22.29

22.48

Neznanje

društvo

Naša država neće biti uspješna i napredna ako samo kritikujemo. Kritike neće popraviti sistem, neće postavitin stvari kako treba. Neće se ni zakoni, ni zdrastvo, ni obrazovanje promjenit. Kritike nisu rješenje, rješenje je konkretno djelovanje, a možemo djelovati samo ako imamo vjeru u sebe, u svoju političku moć kao pojednca i grupe.

IVA

05.16

05.44

Promjene

Mislim da je glavni problem u našoj zemlji to što je sistem obrazovanja prilčno loš i zastario.

MATEJA

15.57

16.07

Obrazovanje

Kao i svi drugi, mislim otići iz ove zemlje, ne zato što želim nego zato što moram. Ne vidim rješenje koje će popraviti ovu državu. Želim bolji život, a ovdje ga neću imati.

STEFANIJA

17.00

17.15

Odlazak

Mislim da je ključna stvar u tome da naš obrazovni sistem nije dobro osmišljen i od učenika ne pravi lidere nego radnike! To je osmišljen sistem koji ima za cilj da od nas pravi radnike, a ne lidere. Neko je već prethodno spemenuo da nas jednostavno kažnjavaju za svako «ne» koje izgovorimo

IVA

21.30

22.01

Obrazovanje

Zato što, recimo «glup» narod, žargonski rečeno je lako kontrolirati, lako je vući konce i upravljati njima kao marionetama. Jednostavno, smatram da naš sistem treba mijenjati. Jer, mi moramo imati mogućnost da ostvarimo svoj potencijal. A današnji sistem od nas pravi šablone, stavlja nas u kalup.

IVA

22.39

23.07

Društvo

manipulacija

Odlučio sam da studiram ovdje jer bježanjem, zapravo, prihvatamo takav sistem

MUAREM

04.11

04.21

Odlazak

Ali, mislim da je najveći problem zašto se mladi iseljavaju to što se osjećaju nemoćno u svakom pogledu.

MARIJA

06.43

06.50

Odlazak

Ako država ne može zadržati mlade, onda nije problem u mladima već u državi.

ELEONORA

12.39

12.46

Odlazak

Mislim da sistem, država, treba da ulaže su studente jer oni očekuju da student kasnije ulaže u društvo. Niko od nas ne može tražiti nešto što ne može i sam dati. Ako država studentima ne da razlog da ostanu – oni neće ostati. Ako se država ne zalaže za studente neće se ni oni zalagati za državu.

IVA

06.20

06.44

Odlazak

Sve ovo dolazi kao posljedica našeg mentaliteta jer je naš mentalitet na nivou prvih faza primitivizma. A da bi smo imali napredniji mentalitet trebali bi smo znati da predrasude, diskriminacija i stereotipi nikada ne bi trebali postojati u našem društvu.

ELMEDINA

07.55

08.17

Mentalitet

Društvo

Mislim da je prije svega problem u samim ljudima. Svi treba da naučimo prije svega da se ljudski odnosimo jedni prema drugima, da poštujemo jedni druge,da razumijemo jedni druge i ako nam sve te sposobnosti nisu razvijene ili ih ne podignemo na već nivo nećemo uspjeti.

TAMARA

11.01

11.26

Društvo

Ne želim da pričam o politici jer ne želim da budem njen dio ali znam da se kod nas ništa ne može postići ako nisi politički aktivan, ako ti otac nije u stranci, ako tvoja majka nije u stranci. Mislim da se to ne može promjeniti.

STEFANIJA

18.38

18.58

Promjene

Stranke

zapošljavanje

Mladi o Perspektivi

19.10

Stiče se utisak da sve ove omladinske organizacije funkcionišu zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca koji ih vode i da se sve to svodi na realizaciju projekata koji su financirani od strane opštine ili od strane neke strane ambasade i da kada nema takvih sredstava pokaže se da nema volje ni interesa za volontiranje.

MAKSIM

DIMITRIEVSKI

Gradonačelnik

Kumanovo

04.07

04.34

Volontiranje

Mislim da nisu samo djeca kriva za to, već i nastavnici jer u današnje vrijeme nastavnici ne pokušavaju da nas motiviraju ili da učine nešto zanimljivim i da nas aktiviraju i potaknu u nastavi već samo dolaze da predaju lekcije.

DAMJAN

09.55

10.16

Obrazovanje

Ne može se omladinsko djelovanje svesti na aktivizam jedne, dvije ili tri nevladine organizacije. To nisu mladi ljudi Kumanova.

MAKSIM

DIMITRIEVSKI

15.18

15.28

Aktivizam

Mislim da je u našem obrazovnom sistemu možda i najveći problem ta neka tradicija da su profesori uvijek iznad učenika, da su učenici da sjede, gledaju u tablu i da ne razmišljaju, kako, šta.

VERNES

03.13

03.26

Obrazovanje

Ne želim da imam strah od tog neuspjeha, ne ličnog neuspjeha nego nametnutog neuspjeha. Šta mislim pod tim? Moj jedini strah u ovoj državi je, lično, moj, što se ja moram jednog dana brinuti hoću li imati posao, imati mjesto ovdje.

ADNAN

04.12

04.30

Odlazak

Mislim da je najveći strah naših generacija je neuspjeh i, naprimjer, razočarenje.

LARISA

05.40

05.46

Strah

Bez aktivnog učešća u donošenju nekih promjena nećemo vidjeti nikakve rezultate.

MIRZA

11.06

11.12

Aktivizam

Sistem je pun rupa i sitem je nedovršen čak i u onim mjerama koje jesu implementirane. Uviđamo nedostatke, međutim, jednostavno dođe do trenutka kada čak i mi osobe sa invaliditetom moramo preuzeti odgovornost za svoj život.

ARIJEL

12.26

12.49

Aktivizam

Oni ljudi koje mi biramo ili oni koji se nameću da ih mi biramo čine to da imamo nemir.

SANDRA

18.17

18.23

Političari

To kakva će biti budućnost BiH zavisi upravo od nas mladih. Jer, znamo kako vode našu državu ovi trenutni političari, znamo kakva je to ratnohuškačka politika, emotivna ta politika koja se regeneriše na svakim tim izborima putem tih emocija koje se povlače 30 godina.

MIRZA

18.38

18.57

Političari

Mislim da upravo te špekulacije preko društvenih mreža koje se vatreno vode da povećavaju tenziju, da povećavaju predrasude, da povećavaju stigmtizaciju određene skupine ljudi.

25.25

25.44

Društvene mreže

Najviši nivo vlasti na nas gledaju samo u trenucima izbornih kampanja, kada njima trebaju glasovi za vrh države, za parlament i za ostale neke stolice koje im donose pune novčanike, a mi, kakvi smo kao narod, ne znamo reći, ne znamo promjeniti naš stav i ne znamo reći, čekajte malo, dosta je.

VERNES

05.11

05.35

Političari

Kod nas je popularno da se svi odriču svoje odgovornosti.

JASMINA

05.42

05.45

Odgovornost

Naš najveći problem je to što smo svi neutralni i što je nama najbitnije da se ne puca. Sve je dobro dok se ne puca. Kad bi građani u Bosni, malo uzeli, razmišljali o nečemu, kad bi se pokrenuli sve bi bilo drugačije.

HARUN

06.01

06.15

Promjene

pasivizam

Zašto bi ja se trudio da promjenim nešto što možda neću nikad promjeniti ako mogu samo otići u neku drugu sredinu gdje ću biti poštovan, i moje znanje, da mogu tamo stvoriti život, karijeru, budućnost za sebe i svoju porodicu.

ADNAN

09.36

09.51

Odlazak

Htjela sam, što se tiče društvenih mreža da kažem da se tu plasiraju savršeni životi. Odnosno, previše se pažnje daje tim materijalnim dobrima, socijalnom statusu i tome kakva je naša pozicija u društvu.

JASMINA

14.40

14.55

Društvene mreže

Mi smo na neki način imali tu jednu psihološku anomaliju u našim generacijam koja nije bila prisutna ranije, prije 20,30 godina baš zbog prisutnosti tehnologije i zbog toga što smo mi izloženi velikom broju informacija, a to nije bio slučaj ranije. Dakle, mi smo izloženi informacijama u ranijoj dobi kada nismo svjesni šta je dobro, šta nije dobro.

SUMEJA

17.50

18.12

Internet

Mladi se samo povlače sve više i više, ugledom na to da nikakve promjene nema jer misle da oni ne mogu donijeti tu promjenu. Zapravo, mladi mogu najvše tu promjenu da donesu.

IRMA

19.33

19.42

Promjene

Mladi

Pasivizam

Tu bih da istaknem da su mediji, većinom, uzrok svega toga i pored politike. Znači, nije sama politika.

NEVAL

24.27

24.27

Mediji

Danas ljudi zloupotrebljavaju slobodu izražavanja, odnosno idu do te granice da narušavaju tuđu privatnost. Neophodno je da se postavi granica između slobode izražavanja i govora i prava na priuvatnost, prava na privatan život nekog drugo pojedinca.

MERISA

03.03

03.25

Internet opasnosti

Smatram da su roditelji zaboravili svoju bitnu funkciju a to jeste da budu tu, uz dijete, kad mu je najpotrebnije.

JASMINA

05.30

05.39

Roditelji i internet