Pravo da se boriš za svoja prava

IZDVOJENO

Neću da idem iz Crne Gore

Svaki drugi mladi čovjek, odnosno pola mladih iz Crne Gore, želi da napusti državu, podaci su Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19.  Iste podatke pokazuje i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2016. godine. Primijetivši to, a podstaknuti kampanjom kolega iz Bosne i Hercegovine, grupa studenata je pokrenula kampanju “Neću da idem” sa ciljem borbe za promjene. Više u priči Jelene Kontić. 

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

“Perspektiva obilazi gradove po celoj bivšoj Jugoslaviji i sa mladima razgovara o društvenim problemima aktuelnim u njihovoj sredini. Ne namećemo im svoje stavove, puštamo ih da kroz dijalog sami nađu svoje zaključke. Svi sve vrijeme govore o mladima, a “Perspektiva” je jedina ili gotovo jedina koja zapravo pušta njih same da se izjasne kako se osećaju i kako gledaju na stvari.”

Marčelo

“Odlična ekipa radi na projektu “Perspektiva”. Mislim da su odabrali bitne teme i pitanja, teme koje se ili prešućuju ili se nude lažni, podilaživački odgovori na njih. “Perspektiva” pokazuje pravo stanje svijesti mladih u regiji. Mladi su isprepadani. Puni su bijesa jer žele biti drugačiji, a okolina osuđuje drugačije.”

Edo Maajka

“Svaki put kad se vratim sa snimanja Perspektive puna sam dojmova jer me razmišljanja mladih iznenade, ali neki put i šokiraju. No, čak ni u tim situacijama gdje sam prepoznala uskogrudnost razmišljanja kod mladih, ne želim krivicu baciti na njih. Iz njihovih usta progovarali su njihovi roditelji, djedovi i bake, ljudi koji, možda i previše, formiraju njihova mišljenja.”

Remi (Elemental)

„Perspektiva u jednoj prostoriji sučeljava djecu različitih grupacija. Mladi ljudi su mnogo inteligentniji i neiskvareniji nego mi. Pokazuju nevjerovatnu hrabrost da pred našim kamerama govore o svojim mišljenjima, al i onome o čemu im pričaju roditelji. Hrabrost mladih ljudi – to je ono što mi trebamo kopati i tražiti u ovoj zemlji.“

Brano Jakubović (Dubioza Kolektiv)

“Perspektiva obilazi gradove po celoj bivšoj Jugoslaviji i sa mladima razgovara o društvenim problemima aktuelnim u njihovoj sredini. Ne namećemo im svoje stavove, puštamo ih da kroz dijalog sami nađu svoje zaključke. Svi sve vrijeme govore o mladima, a “Perspektiva” je jedina ili gotovo jedina koja zapravo pušta njih same da se izjasne kako se osećaju i kako gledaju na stvari.”

Marčelo

“Odlična ekipa radi na projektu “Perspektiva”. Mislim da su odabrali bitne teme i pitanja, teme koje se ili prešućuju ili se nude lažni, podilaživački odgovori na njih. “Perspektiva” pokazuje pravo stanje svijesti mladih u regiji. Mladi su isprepadani. Puni su bijesa jer žele biti drugačiji, a okolina osuđuje drugačije.”

Edo Maajka

“Svaki put kad se vratim sa snimanja Perspektive puna sam dojmova jer me razmišljanja mladih iznenade, ali neki put i šokiraju. No, čak ni u tim situacijama gdje sam prepoznala uskogrudnost razmišljanja kod mladih, ne želim krivicu baciti na njih. Iz njihovih usta progovarali su njihovi roditelji, djedovi i bake, ljudi koji, možda i previše, formiraju njihova mišljenja.”

Remi (Elemental)

“Perspektiva u jednoj prostoriji sučeljava djecu različitih grupacija. Mladi ljudi su mnogo inteligentniji i neiskvareniji nego mi. Pokazuju nevjerovatnu hrabrost da pred našim kamerama govore o svojim mišljenjima, al i onome o čemu im pričaju roditelji. Hrabrost mladih ljudi – to je ono što mi trebamo kopati i tražiti u ovoj zemlji.”

Brano Jakubović (Dubioza Kolektiv)

IZDVOJENO

Neću da idem iz Crne Gore

Svaki drugi mladi čovjek, odnosno pola mladih iz Crne Gore, želi da napusti državu, podaci su Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19.  Iste podatke pokazuje i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2016. godine. Primijetivši to, a podstaknuti kampanjom kolega iz Bosne i Hercegovine, grupa studenata je pokrenula kampanju “Neću da idem” sa ciljem borbe za promjene. Više u priči Jelene Kontić. 

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

Neću da idem iz Crne Gore

Neću da idem iz Crne Gore

Svaki drugi mladi čovjek, odnosno pola mladih iz Crne Gore, želi da napusti državu, podaci su Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19.  Iste podatke pokazuje i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2016. godine. Primijetivši to, a podstaknuti kampanjom kolega iz Bosne i Hercegovine, grupa studenata je pokrenula kampanju “Neću da idem” sa ciljem borbe za promjene. Više u priči Jelene Kontić. 

POPULARNO

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

Prvo crnogorsko digitalno selo

Prvo crnogorsko digitalno selo nastalo je prije nekoliko godina, a otkrio ga je mladi entuzijasta i inovator iz Podgorice Marko Maraš. Vrele pločnike glavnog grada Maraš je često zamjenjivao prirodom u selu Opasanica. Boraveći tamo rodila se ideja koja se razvila u sajt Seljak.me, jedan od najposećenijih u Crnoj Gori. Više u priči Jelene Kontić.

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Region zapadne Makedonije nadaleko je poznat po tradicionalnim svadbama. Pored toga, ovaj kraj je poznat kao iseljenički, pa nisu rijetki slučajevi kada mladi dolaze u svoje rodne krajeve kako bi organizirali i drugu, tradicionalnu svadbu. Ovakav luksuz košta između 10.000 i 50.000 Eura. Više u priči Dejana Azeskog. 

POPULARNO

Neću da idem iz Crne Gore

Svaki drugi mladi čovjek, odnosno pola mladih iz Crne Gore, želi da napusti državu, podaci su Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19.  Iste podatke pokazuje i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2016. godine. Primijetivši to, a podstaknuti kampanjom kolega iz Bosne i Hercegovine, grupa studenata je pokrenula kampanju “Neću da idem” sa ciljem borbe za promjene. Više u priči Jelene Kontić. 

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

Prvo crnogorsko digitalno selo

Prvo crnogorsko digitalno selo nastalo je prije nekoliko godina, a otkrio ga je mladi entuzijasta i inovator iz Podgorice Marko Maraš. Vrele pločnike glavnog grada Maraš je često zamjenjivao prirodom u selu Opasanica. Boraveći tamo rodila se ideja koja se razvila u sajt Seljak.me, jedan od najposećenijih u Crnoj Gori. Više u priči Jelene Kontić.

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Region zapadne Makedonije nadaleko je poznat po tradicionalnim svadbama. Pored toga, ovaj kraj je poznat kao iseljenički, pa nisu rijetki slučajevi kada mladi dolaze u svoje rodne krajeve kako bi organizirali i drugu, tradicionalnu svadbu. Ovakav luksuz košta između 10.000 i 50.000 Eura. Više u priči Dejana Azeskog. 

STARIJE

Neću da idem iz Crne Gore

Neću da idem iz Crne Gore

Svaki drugi mladi čovjek, odnosno pola mladih iz Crne Gore, želi da napusti državu, podaci su Studije o mladima u Crnoj Gori 2018/19.  Iste podatke pokazuje i istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz 2016. godine. Primijetivši to, a podstaknuti kampanjom kolega iz Bosne i Hercegovine, grupa studenata je pokrenula kampanju “Neću da idem” sa ciljem borbe za promjene. Više u priči Jelene Kontić. 

U strankama je posao

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

U strankama je posao

“Pridružite se političkoj stranci kako biste lakše dobili državne poslove”, to je glavni moto i razlog generacija mladih Makedonaca da započnu svoj politički angažman. Neki od njih priznaju da je situacija očajna. Više u priči Dejana Azeskog.

Nek’ smo, vala, i mi izašli!

Prva Bh. povorka ponosa održana je u Sarajevu 8. septembra. Ovaj datum ostat će upisan u historiju grada Sarajeva, ali i urezan u sjećanje preko 1000 učesnika. Atmosferu straha pobijedila je pozitivna energija, a Sarajevo je u svijet poslalo poruku da ovo jeste grad i država u kojem ima mjesta za sve. Povorka ponosa nije važna samo za LGBTIQ osobe, već za sve one čija su prava ugrožena ili djelimično ispunjena.

Autor: Azem Kurtić.

Mladi popravljaju Cetinje uz pomoć aplikacije

Crnogorska prijestonica, Cetinje, posljednih decenija kao da nije bila prioritet vlasti. Rupe u samom centru u Njegoševoj ulici, oronule fasade zgrada iz nekih drugih vremena, problemi sa gradskom rasvjetom, pa zatim i održavanje spomenika ili zelenih površina, neki su od problema sa kojima se Cetinjani suočavaju. To su prepoznali i mladi aktivisti, entuzijasti koji su oformili nevladinu organizaciju Aktivna zona, a onda nedavno i online platformu „Popravi Cetinje“ putem koje svako može locirati i prijaviti problem.

Prvo crnogorsko digitalno selo

Prvo crnogorsko digitalno selo nastalo je prije nekoliko godina, a otkrio ga je mladi entuzijasta i inovator iz Podgorice Marko Maraš. Vrele pločnike glavnog grada Maraš je često zamjenjivao prirodom u selu Opasanica. Boraveći tamo rodila se ideja koja se razvila u sajt Seljak.me, jedan od najposećenijih u Crnoj Gori. Više u priči Jelene Kontić.

IZA SCENE

Login