Oni su se borili, digli protiv nekih stvari i to je u ovakvim okolnostima izuzetak. Tu vrstu anomalije, “ja smatram da je Srbin nečovjek”, ja smatram da je Hrvat nečovjek”, Musliman nečovjek. To dok ne postavimo u sistemu kao anomaliju i odgojili našu djecu da je to anomalija, a ne, nemoj sine ovo, ono, znači mi ćemo se suočiti sa ovakvom situacijom.

ASANI

CIN

04.26

Svi ti isti mladi ljudi,sigurna sam,shvate koliko griješe ako misle kao njihovi roditelji u onom trenuztku kad se nađu licem u lice sa onim koje bi trebalo da ne vole.

POPOVIĆ

CIN

05.03

Postoji ta svest, sveopšta, među ljudima u regionu, da se određene stvari ne mogu promeniti sve i da svi izađemo na ulice ili da se bavimo time, samo time šest meseci. a sa druge strane mislim da je naš region deo jednog šireg dijapazona letargije u koju smu mi upali ne samo politički već i kulturno; drugi deo problema je zaista ta jedna kontaminiranost kulturnog i javnog prostora diktatom da bi smo sa jedne strane trebali da uživamo u životu, dok s druge strane imamo takve uslove rada koji nam ne omogućavaju da uživamo u životu.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

Letargija

Mladi ljudi u Jajcu su rekli, mi smo izašli i nas je bilo dvadesetak. I onda su počeli komentarisati kako je to prevazišlo njihova očekivanja. Zamislite u kakvom tužnom okruženju takvi mladi, perspektivni ljudi, žive. Zašto su ih svi podržavali ćutke, ispod glasa. Zato što se plaše da će biti osuđivani, strašna riječ koja ima tri puta užasnije konsekvence po svakog od njih, što će biti prvo, a možda i najstrašnije, osuđeni od svoje porodice.

POPOVIĆ

CIN

05.27

Hrabrost

Zamislite drskosti da vi kroz sistem vrlo striktno usmjeravate nekoga da misli samo na jedan način pri čemu je to način koji uništava svijet.

POPOVIĆ

CIN

22.15

Apsolutno im se ne da mogućnost da komuniciraju i nameću im se te podjele. Međutim, kad se zapitamo KO danas nameće mladima te podjele, dakle, najgeneralniji i najtačniji odgovor bi bio – mi odrasli. Nasuprot, dakle, mladima koji su neka budućnost, mi koji smo na polovini ili pred kraj životnog puta treba da se odjavljujemo, lagano izvlačimo iz njihovih života. Mii naprotiv, namećemo im vjekovne probleme koje nismo u stanju bili sami da riješimo sa sobom.

CIN

Odrasli

Mislim da je neophodno uraditi veliku reformu edukacionog sistema u smislu da treba ubaciti, uključiti u stvari, predmete koji će se baviti seksualnom orijentacijom. Jer, živimo i XXI vijeku, granice su otvorene, mladi ljudi imaju mnogo više prilike da putuju, da upoznaju različite kulture, da upoznaju ljude različite seksualne orijentacije tako da smatram da je samo pitanje vremena kada će se to desiti i na našim prostorima zbog čega mislim da je jako bitno uključiti ovu temu u obrazovni sistem.

ĐOGOVIĆ

FPN

Beč

17.52

LGBT

Na Balkanu postoji jedna kriza identiteta. Zato što ljudi prije 20 godina nisu bili nešto posebno religiozni, nisu baš marili za nacionalne razlike, i sada, kako je to poslijeratni period, nekako traže da nađu svoj identitet i recimo na neke pogrešne načine. To je u našem slučaju religija, nacionalnost, etnicitet i slično.

ĐOGOVIĆ

FPN

Beč

08.51

Oni ne žele da pomnovo rešavaju rat. I mislim da čitava ta ratno-huškačka ili huškačka retorika služi ničemu drugom do održanju,perpetuaciji statusa quo.

FPN, Bgd

11.20

Ono što jeste problematično jeste kad odlazak mladih postane nužnost.

BALUNOVIĆ

16.37

Internet kao zajednica proizvodi nešto što zovemo hiper produkcijom informacija. I ta hiper produkcija informacija ne mora nužno da bude superiorna u odnosu na manjak informacija kojima raspolažemo. Jer, i kad imate hiper produkciju informacija vi ne možete da se, do vas sve one dolaze, međutim vi ne možete da se bavite svim tim informacijama. Za vas se, tim velikim brojem informacija bavi neko drugi. I nered koji na kraju, dolazi do istog onog ćorsokaka kad imate manjak informacija. Jer vam se nekako sortira i vaš se fokus usmerava prema određenom tipu informacija ili kao određenoj interpretaciji onih informacija koje do vas dolaze.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

Hiper

Produkcija

informacija

Promjene će se desiti onda kada mladi ljudi budu nositelji tih promjena.

KOLENOVIĆ

DŽAPO,

23.01

Danas je prisutna takozvana kriza smisla, smisla života. I, zapravo, nama je društvo zaraženo.

KOLENOVIĆ

DŽAPO

23.38

Mislim da je osnovna vrijednost da ne namećemo drugima šta treba da bude vrijednost.

03.28

Naše društvo je naučeno da bude bespomoćno zbog svih ratnih dešavanja koje su se desile ovdje u našoj državi i mislim da naše društvo poznaje samo vrijednosti koje su uspostavljene prije tih nemilih dešavanja i da to postaju tradicionalne vrijednosti koje odbijaju svaku promjenu, a za mene, promjena kao promjena predstavlja veliku vrijednost jednog društva i svakjog pojedinca i pojedinke.

05.31

Neće se ništa mijenjati, apsolutno, jednostavno, zapeli smo u tome da ne možemo da pređemo iz te naše zone komfora u kojoj se nalazimo.

07.01

Nismo navikli na tuđa mišljenja i ako imamo neko svoje mišljenje i kad se ubaci neko novi u sve to, takoreći, nastane kolaps.

08.56

Iskeno, ja mislim da sve kreće od pojedinca. Ako mi trpimo u sebi onda će trpiti naša okolina i društvo koije nas okružuje. Ako mi nismo spremni da stvaramo revoluciju onda ne možemo da očekujemo da će se neka revolucija desiti u našoj okolini.

OLGA

09.01

09.14

Promjene

Generalno mislim da je u našem mentalitetu, ne samo Bosanaca i Hercegovaca, nego generalno mentalitetu ljudi Balkana da više volimo da ljenstvujemo nego da radimo. A put prema EU, prema evropskim vrijednostima prije svega, znače, i prva i osnovna evropska vrijednost je rad.

BORIS

09.34

09.54

Mentalitet

Ja mislim da je u našem društvu upravo ta navika, da smo mi skroz navikli na tu korupciju i na patnju i sve to, uglavnom i najveći problem. Sve dok mi ne budemo spremni da djelujemo da se svi pokrenemo, jeste svaka promjena kreće od pojedinca, ali ako se mi studenti ne podignemo protiv nekih problema koji su nam tu, ima korupcije i na univerzitetima i na fakultetima. Sve dok se svi mi zajedno ne složimo oko tog nekog problema, pitanja, mislim da će se to stalno sve nastavljati. Dok ljudi vide da mogu tom koprucijom, mitom, mogu dalje, takvo će stanje uvijek i da bude.

DUŠKA

11.49

12.24

Promjene

Korupcija

Ja prije svega mislim da je naše društvo klasično patrijahalno društvo gdje je tradicija ono što se najviše cijeni u porodici pa onda dalje, s koljena na koljeno, ono što s prenosi s generacije na generaciju, ta neka privrženost tom nekom starom dobu, nešto što je vezano što nosi bilo kakve emocije. I eto, ako smo se već kačili rata i svih tih gluposti, to je udarilo na tu našu emociju, na tu našu tradiciju, kako neko nama pokušava oteti nešto na što smo mi vezani.

BLAŽENKA

14.14

14.44

Patrijahalno

društvo

Kada se mi izdignemo na jedna nivo, visok, lični, individualni nivo, tek tada možemo djelovati na kolektivnu svijest ljudi. E, to je nešto što nama treba. Najveća vrijednost lična, a ja smatram kolektivna, je znanje. A to je ono što nama fali.

HARIS

14.57

15.12

Znanje

Dok se mi sami ne izdignemo iznad određenih kolektivnih svijesti koje danas vladaju ne možemo vidjeti nikakav napredak.

HARIS

16.10

16.15

Promjena

Kad imate ljude koji ne znanju hoće li sutra imati nešto da jedu teško je od njih očekivati da uče i da znaju i da poštuju i da prihvataju i upravo su to mehanizmi kojima se manipulira ljudima. I one vrijednosti koje mi danas imamo to su vrijednosti stare 20 plus godina. To su uprave te vrijednosti “daj egzisteniju”, “daj da se ne puca” i daj da imamo šta jest, a van toga nećemo se previše baviti.

HANA

17.33

17.57

Društvo

Konkretno, u ovom društvu jeste vrijednije biti nečiji sin i nečija kćerka sa čim se ja osobno ne slažem.

LAMIJA

19.09

19.15

Društvo

Ova priča koju potenciramo da je znanje naš izlaz iz svega ne mogu se složit s tim nikako.Vi možete imati sve znanje ovog svijeta vi ste i dalje u jednom strašnom društvu koje to znanje ne cijeni, koje to znanje ne poštuje i vi ste i dalje na birou. VI ste super, puni znanja, ali vi ste i dalje na birou, vi nemate od čega da živite. Ne možemo znanje koristiti kao, nećemo postići izlaz znanjem. Mi prvo moramo imati sistem, mi nemamo sistem i prvo moramo stvoriti sistem, njedan sistem koji poštuje znanje, vrednuje znanje i tad mi možemo govoriti o tome, kao bilo bi to dobro da potenciramo znanje.

HANA

21.19

21.50

Društvo

U ovom društvu o kojem mi živimo sve je zapravo kvazi. MI nismo zapravo skupina etiketa, mi smo puno više dimenzija od skupine etiketa. Vrijednosti naše nisu ni Srbi, ni Hrvati ni Bošnjaci, ni država, ni entitet, ni boja, ni rasa, ništa to što nam je kvazi dato i što kvazi lijepimo na sebe. Tek kad se osoba ogoli onakva kakva jeste, bez ijedne te etikete. To su naše prave vrijednosti. Osmijeh, lijepa riječ, dobro djelo, znanje i tako dalje. Zanima me stvarno mišljenje tih ljudi. Jel iko ikada pomislio, jel iko ikada pomislio da je to sve što je nametnuto, da bi nas stavljali u torove, da bi nas mogli dalje dalje dijeliti, da bi nas mogli dalje prozivati i da bi nam mogli uporno govoriti “mi” i “vi”, nebitno na osnovu čega je to.

ENA

23.40

24.29

Društvo

Ja mislim da mi živimo u jednom nedefinisanom društvu. Mislim da je patrijahalno društvo malo pregruba riječ zato što, kroz istoriju ako posmatramo patrijarhat to se uglavnom svodi na to kako su muškarci glava porodice, glava kuće, dok žene pri tom nemaju nikakva prava. Ja smatram, lično, da danas muškarci i žene imaju koliko toliko jednaka prava i da je to u redu što se tiče naše države.

LUKA

02.25

02.48

Društvo

Ako izbjegavaš plaćanje poreza ti štetiš državi. Štetiš putevima, štetiš obdaništima, štetiš onome što država može uraditi za tebe. Dakle, ono, moja poenta je da mi previše obraćamo na sebe, da u datom trenutku dobro prođemo, a ne mislimo na budućnost i, recimo, da imamo bolje puteve, bolje škole, da imamo bolnice, da nam nisu ovakve raspadnute kakve su trenutno.

BORIS

06.29

06.55

Društvo

Država

Svijest o znanju treba razviti sistem, E sad, problem dolazi do toga, što ljudi nemaju svijest o znanju odnosno nisu zainteresovani da znaju nešto. Jednostavno ima dosta uticaja rat i sve, ali, uglavnom, oni ne žele da znaju. Njihovu svijest može promijeniti samo sistem. Ali zašto bi sistem promjenio njihovu svijest kada njima to ne odgovara. Odnosno, bukvalno, svak vuče na svoju stranu. U začaranom smo krugu koji se ne može zaustaviti, jednostavno, ljudi nemaju želju da to promjene, treba im promijeniti svijest o tome, u vladi ne žele da to promjene u državi, jednostavno, u začaranom smo krugu koji se ne može zaustaviti.

MILOŠ

10.57

11.40

Društvo

Znanje

Po zadnjem potpisu stanovništva, ako se ne varam, preko 90% ljudi u BiH se izjasnilo kao religiozno. Znači, suština je u tome, kada se ljudi izjašnjavaju religiozno, znači da vjeruju u boga. Sve tri, ajmo ih nazvati, konstitutivne religije propovjedaju da je bog stvorio čovjeka. Znači, ako je bog stvorio čovjeka znači da je stvorio i tog homoseksualca. Ako vi mrzite tog homoseksulaca, a nazivate se vjernikom, da li to znači da mrzite božje djelo?

BORIS

21.33

22.02

LGBT

Ja mislim da je to, nije samo situacija sa njima nego je takva situacija i sa nama. Jer, imam dosta drugova koji ne smiju zapravo sa odu u Istočno Sarajevo, odbijaju to iz nekog razloga. Mislim da je razlog, upravo, u našim glavama, u načinu na koji percipiramo naš grad i našu okolinu. Jer, mnogi ljudi vide tu neku granicu tamo. Smatraju Istočno Sarajevo tuđim, nekako. Isto tako mnogo ljudi s one druge strane, zapadni dio Sarajeva, ajmo reći, smatraju tuđim, nečim što se njih ne tiče, što nije do njihovog života.

AJDIN

03.49

04.27

Sarajevo

Meni je malo smiješno, simptomatično što su se svi odjednom upalili oko dvije najsmiješnije i tabu teme u našem društvu. To je nacionalizam i homoseksualnost kao pojava. Dok se BiH sada suočava sa mnogo većim krizama, gdje imamo obrazovanje propada, radna snaga odlazi i, u globalu, ništa se ne radi da se popravi stanje u društvu. Tako da, ono, malo mi krivo i smiješno što se bavimo tako tim nekim trivijalnim stvarima, a ne da se zapravo bavimo kako da izgradimo našu državu i sebe i sve ono što nas okružuje.

MUAMER

08.39

09.13

Društvo

Ono što je me ni fascinantno jeste da smo mi društvo jedne takve lažne moralnosti gdje smo, recimo, evo, ako ćemo po tim statistikama o 90% religioznih ljudi, gdje korupcija, recimo, ne spada u grijeh religiozni, samih tih religioznih ljudi, ali postoji dapaće, taj neki strah, da će neko drugi, ko je drugačije seksualne orijentacije da ne daj bože gori u tom nekom paklu, pa u biti nije to više ni mržnja prema njemu, nego je to neka ljubav i neki religiozni osjećaj brige za njega, na nekom onom svijetu i tako dalje dok neke probleme, zaista strukturalne prirode, koje postoje u apsolutno svakom segmentu društva mi zanemarujemo i to uopšte nije stvar religije, tu religija onako fino diže ruke, ne obrazuje bilo koga od svojih vjernika, vjernica.

AZRA

11.18

12.04

Moral

LGBT

Priča o dvije djevojke koje su poginule u saobračajnoj nesreći i akcijama koje su slijedile, protesti

13.25

24.00

Mi zaista uvijek govorimo o višim nivoima korupcije, konstantno zaboravljajući da taj “corruption”, da ta korupcija nije to tek više ni davanje mita niti išta slično, to je dugotrajno unošenje nereda u društvu. I mi to često zaboravljamo iz raznoraznih perspektiva. I s druge strane, odakle taj egocentrizam gdje mi mislimo da zato što smo završili fakultet, pa smo dobili posao za mjesto pravnika ili pravnice u određenoj firmi, da smo upravo mi kvalifikovani, samom idejom?

AZRA

05.59

06.26

Korupcija

Vi ne možete zahtjevati od najviših nivoa vlasti određene vrijednosti koje ne živite na svakodnevnom nivou. To je naprosto društvena i lična licemjernost. Ja mislim dok mi zaista ne počnemo odgajati nas kao već male, da jeste, zna biti i teško i guravo i svašta nešto, ali to je nešto što nas u konačnici izgrađuje kao osobu i da to nije razlog ni opravdanje da mi prihvatamo nešto. Mi ne možemo zathjevati od državnog vrha ikakvu promjenu.

AZRA

06.48

07.12

Korupcija

Ja mislim da bi smo se trebali koncentrirati na činjenicu koliko zaista odgajamo društvo kukavica, jednih društvenih kukavica i gdje nam je tu građanski neposluh u svakom smislu. I da li je građandski neposluh dići neki super poster neki za ljudska prava i galamiti pred skupšptinom jedan dan i tako dalje.

AZRA

15.50

16.09

Društvo kukavica

Ja se od kolektiviteta i kolektivnih ideja, iskreno, ježim, pogotovu ovdje, u ovom našem kontekstu, evo opet, karakterologija.

ZLATAN

16.37

16.44

Kolektivitet

Mi ne generiramo novu vrijednost. Mi, čak i ako pravedno raspodijelimo resurse u društvu, oni se konstantno smanjuju, pa čak kad ih pravedno rasporedite, onda ćemo svi bit pravedno siromašni! Stvar je u tome da mi za razliku od drugih zemalja komunističkog bloka nismo prošli tranziciju koja je dovela do generiranja nove vrijednosti.

LEON

05.03

05.19

Društvo

Naravno da nismo slobodni. Mislim da nas sve prati strah od osuđivanja javnosti, od osuđivanja društva, osuđivanja drugih. Mislim, kud god odemo, kud god pogledamo uvijek naši svi postupci moraju biti promišljeni, moraju biti, moramo uvijek misliti šta će drugi reći, kako će reagirati, kako ćemo mi biti prihvaćeni sa svojom idejom u tom društvu.

NEVENA

09.44

10.13

Društvo

Mladi idu, ja to kažem, linijom lakšeg otpora. A to je da, mi smo u EU, završiću fakultet i otići ću van. Ja neću lagati. I ja ću to napravit ukoliko za slijedeće 2-3 godine u Hrvatskoj ne uspijem stati na svoje noge i nešto postići zapravo.

JURAJ

11.01

11.20

Odlazak

Svi bi trebali riješavati svoje probleme koje imamo kao mladi, a ne probleme koje nam nameću neki drugi ljudi,kao što je neka mržnja, kao što je rat koji se dogodio prije toliko godina i koji bi trebali zaboravit, ne bi trebali zaboravit, ali trebali bi pustit i razmišljati o stvarima kao što je naprimjer nezaposlenost. Zašto mladi u Hrvatskoj sve više odlaze van u Njemačku, Irsku, ne znam, u Kanadu.

INES

11.32

12.02

Odlazak

Ljudi ne razumiju ono što bi zapravo trebali razumjeti. A novine i mediji održavaju određene stavove koje nameću kao opšte važeće u društvu. Na taj način se održava radikalizam, kako lijevi tako i desni, što nas na kraju dovodi u situaciju da je važno ono što nije važno. A ono što nije važno održava dnevno-političku scenu u Hrvatskoj.

VIKTOR

12.30

12.54

Mediji

Društvo

Općenito ono što ima veze sa regijom je nekakva tabu tema. I u Hrvatskoj javnosti a malo manje u srpskoj, bosanskoj ili slično.

ANTE

15.34

15.43

Religija

Mislim da je vrijeme je da postavimo pitanje zašto. Zašto su Hrvati toliko antagonistički nastrojeni prema vršnjacima ili zemljacima iz susjednih zemalja nego što su oni prema nama?

VIKTOR

16.45

16.56

Region

Mi ne bi trebali uopće razmišljati da mrzimo Srbe, specifično mi Hrvati, da se svađamo s njima iz razloga što je neko jednom uperio prst i rekao “To je neprijatelj”.

GREGOR

17.53

18.05

Mržnja

Smatram da zločin je zločin, bez obzira na pripadnost, na kojoj su strani bili. Rat je neko razdoblje u kojem također postoje neke konvencije. Ako se to krši s bilo koje strane smatram da to treba osuditi, ali takođe smatram da veliki teret ne samo hrvatskog društva, već i sprskog i bosanskog, je neprovođenje lustracije.

JURICA

18.06

18.34

Lustracija

Zločini

Ako smo na Novom Zelandu, tamo smo svi braća. A onda dođemo u neko selo u visoku Hercegovinu i sad se, eto, ne gledamo se! Ne poznamo se i sad, svako je različit.

FILIP

22.17

22.28

Nacije

Mislim da se zaboravlja ta činjenica da koliko god smo mi dijelili neku zajedničku povijest da je to bilo čisto iz razloga jer smo bili blizu jedni drugima. I, zaboravlja se, opet ova povijesna strana da smo mi zapravo imali različite tendencije. Ne samo Hrvatska i Srbija, nego Hrvaska, Srbija, Slovenija, BiH, na kraju Kosovo i Crna Gora i da ti nekakvi kvazi snovi, o zajedništvu Hrvatske i Srbije, što su isto meni u videu zvučali malo više YUstalgično nego samo djeljenje nekakve pozivitvne energije, da su bili iz različitih ciljeva i, definitivno, jedina stvar koja se mora odbijati danas je ta mržnja jednih prema drugima što nema smisla.

INGA

03.39

04.27

Hrvatska-Srbija

Nije pravo pitanje hoćemo li mi afirmirati razliku i težiti da se to, da bude jedno. Postoje znači neke istosti i neke različitosti, međutim, tu je ključno pitanje hoće li se politika, određena politika graditi na tom zajedničkom ili na tom različitom. Ja mislim da ako se gradi na onom različitom, a o tome smo jučer govorili, da će onda doći do tih raznoraznih segregacijskih politika.

KARLO

04.57

05.26

Hrvatska-Srbija

Nije problem različitost, problem je upiranje prsta u različitost.

MAJA

08.16

08.21

Različitost

Poenta tolerancije je da upravo prihvaćate tu različitost, a ne da se mi egalitiziramo, tj. toliko se poistovjetimo da eliminiramo te razlike.

LEON

11.16

11.25

Različitost

Tolerancija

Ideja koja je prevladala da je čovjek čovjeku vuk. I onda su nas doveli u tu situaciju konkurencije koju su primirili, zapravo, zakonima i nekakvim pravilima igre i tako to. Međutim, ja mislim da je to istrošena paradigma, da mi nismo jedni drugima vukovi. Da, upravo zato što su nam to nametnuli se već stotinama godina mi rješavamo probleme na kraju krvavo, u ratovima, u sukobima, u potlačivanjima i da je vrijeme, zapravo, da mi, kako da kažem, ženska strana društva izađe i da kaže mi smo zapravo tu da brinemo jedni za druge. I tek onda se može stvarati nekakvo društvo, ili zajednica, koje ima smisla za budućnost. Tek takvo društvo bi, zapravo, smatralo sasvim prirodnim nešto se u svijetu, na svim razinama, bori, a to je da se obrazovanje postavi kao ljudsko pravo. Dakle, pravo koje ima i obaveze.

ANA

12.11

13.09

Obrazovanje

Balkan

Jedan od najvećih problema koji ja vidim u našem društvu je nedostatak kritičnosti. I, do njega dolazi zbog načina na koje je naše društvo postavljeno. Znači naše obrazovanje je postavljeno, da kad mi učimo povijest mi to učimo kao apsolutno istinu i koja se tako mora naučiti, i kad ti odgovaraš to tako, kao iz knjige moraš prezentirati profesoru. I onda dolazi do toga da mladi, ne samo ono što uče u školi, nego i ono što čuju od roditelja, što čuju od medija sve doživljavaju kao apsolutne istine i sa time se poistovjećuju.

KARLA

19.40

20.17

Obrazovanje

Kritičko

razmišljanje

Mene fascinira kako te religijske zajednice se, zapravo, okreću nekim sekularnim aspektima života nakon rata, guraju ruke u obrazovanja i stječu na taj način nekakav utjecaj i zapravo se bave nekakvom teologijom spasenja. Oni spašavaju Hrvate. Pravoslavna crkva spašava Srbe, Muslimani spašavaju Muslimane, a zapravo se desio jedan preokret, barem unutar katoličke crkve sa teologijom oslobođenja, i unutar muslimanskih i pravoslavnih grupa, religijskih, postoje glasovi koji zapravo se trude okrenjuti tu vjeru i religiju onome što ona jest, tj. da oslobodi ljude da ispune svoje potencijale, a ne da ih spase od onog drugog. A taj drugi, taj mentalitet drugog koji je povezan s neprijateljem je ostavština rata.

ANA

22.08

23.01

Religija

Taj fanatizam nekako jenjava i crkva gubi svoj utjecaj na individualni život pojedinca tako da možemo, kad pričamo u društvu, s vjernicima, većina će reći, vjerujem u boga, ali ne vjerujem u crkvu zbog posljedica korupcije, pedofilije i tako dalje.

JOSIPA

23.11

23.29

Religija

Moj osobni stav je da bilo koja religija, odnosno tvoja vjeroispovjest, pripadnost svemu tome da je to individualna stvar.

VIKTOR

02.09

02.17

Religija

Mene, osobno, je strah klerikalizacije u Hrvatskoj, jer mi se čini da crkva, i tu bi se složio sa kolegicom iz prošle grupe, pokušava na sav mogući način kroz neki fanatizam nametnuti ponovo neke svoje ideje, nametnuti moć u društvu koju je očigledno da gubi.

VIKTOR

03.02

03.18

Religija

Kad neko od malih nogu, naprimjer u BiH gdje je po meni najgore stanje, zbog te mješovitosti, različitih škola i slično, kad od malih nogu uči jednu verziju priče, on će svoju djecu nastaviti učiti tako. I kako da on u svojoj 20-oj godini prihvati da ta istina nije točna.

ANTE

06.20

06.36

Obrazovanje

Dakle, u stvari cijeli taj koncept učenja u školama je da svaki od naših naroda ima svoju povijest koja se bitno razlikuje. Nije u redu, dakle. Pitanje je da li se može napraviti jedna povijest koju bi učili svi ovdje na Balkanu. Ja sam osobno razgovarao sa nekim povjesničarima u Hrvatskoj i svi su mi rekli da je to nemoguće. U stvari ja isto mislim tako. Je, čak i kad bi se to i učilo u školama, ljudi to ne bi prihvaćali jer, opet, oni od malih nogu slušaju neke svoje stvari.

ANTE

07.07

07.35

Obrazovanje

Istorija

Meni je nekako, smiješno, znači, u našem društvu stalno se izvlače neke stvari oko kojih se ljudi neće nikako složiti. To se ne radi samo kod nas, već se to se radi i u Srbiji. Znači, neke najveće tenzije se, upravo što se tiče rata javljaju se kada je vrijeme predizbornih kampanja u nekoj od zemalja, e onda se to izvlači, izvlači se na kriv način i zato jer se zna da je to nešto oko čega ljudi imaju emocije i najlakše je tu udarit na ljude i najlakše ih je razjedinit.

ANTONIA

08.07

08.27

Uzroci

tenzija

Rat je krvava stvar i desile su se ružne stvari, nekom su članovi obitelji poginuli, i naravno, ljudi se teško mire sa tim i ljudi imaju neke bolne stvari, samo što je to u zemljama Balkana, nažalost, instrument, da se ljude odmakne od nekih pravih problema

ANTONIA

08.30

08.50

Uzroci

tenzija

Znači, po pitanju bilo kakvih, tako i tako, krucijalnih pitanja ne postoji stručni stav, stav u jednoj državi. I tu se upravo otvara vakum, otvara se prostor raznim akterima, raznim redikuloznim akterima, fašistički nastrojenim akterima, da oni kroz svoje propagandističko djelovanje, ili bilo kakvo djelovanje, utječu na svijest ljudi u našem društvu.

VIKTOR

10.12

10.34

Uzroci tenzija

Mi smo, recimo u BiH, u drugoj, mi još uživamo plodove druge industrijske revolucije, a moderna društva su u četvrtoj industrijskoj revoluciji, dakle mi smo dvije revolucije iza i mi malo teže shvaćamo neke stvari.

VJEKOSLAV

DOMLJAN

Dekan

14.36

14.50

Društvo

Ova naša društva, ovdje na Balkanu, su više društva smrti nego društva života. Šta to zapravo znači? U obitelji, mi se uvijek bavimo onim ko je najlošiji, ko pije, ko ne uči, ko pravi probleme, čitava familija se skupi oko njega. U školi, na fakultetu mi se bavimo onima koji imaju najlošije rezultate, koji su loši. U privredi, bavimo se gubitašima. Znači dok se bavimo zadnjim vagonima, mi zapostavljavamo lokomotive. Zapostavljamo njajbolje članove obitelji, zapostavljamo najbolje studente, najbolje đake, najbolje firme, dakle, zapostavljmo one koji nas vuku u neko novo doba, i mjesto, kao što je EU i tako dalje.

VJEKOSLAV

DOMLJAN

Dekan

Sarajevo

16.22

17.15

Društvo

Suština je doći na vlast. Njih interesuje javni resurs, kontrola javnog resursa i to je njihov primarni motiv. A to što društvo nazaduje u smislu lošiji životni standard, lošija kvaliteta života, nema vladavine prava, nema radnih mjesta i kad ljudi to sve vide onda oni ne glasaju na izborima nego glasaju nogama. Dakle, napuštaju zemlju.

VJEKOSLAV

DOMLJAN

Dekan

Sarajevo

18.51

19.16

Odlazak

Prvih 10 minuta posvećeno protestu na Filozofskom fakultetu u povodu spajanja bogolslovije i filosofskog fakulteta.

Kroz školu nam se jako puno stvari nameće koje nam se ne sviđa. Ali, čim si ti kao dijete oskaćen da nemaš mogućnost da se tu nešto, da pokušaš napravit promjenu, ne možeš, nemaš mogućnost i nije uoće poticano da kažeš učitelju na primjer, ja mislim da nije ovo dobar način ili, la,la,la. To, u stvari, od početaka gradi ljude koji su konformisti, uoće više ni ne razmišljaju o tome da, shvaćaju da postoji problem, željeli bi promjenu ali nema tog aspekta, idemo nešto napravit.

DORA

10.04

10.53

Obrazovanje

Mislim da je prevladavajuće mišljenje u našem društvu, ne talasajte previše, nemoj talasat ništa jer to neće biti dobro za tebe kao pojedinca.

ANTONIA

12.31

12.40

Društvo

Moje je osobni dojam da taj neki trend medija koji je bio u svijetu su socijalne mreže naglasile. Zašto? Jer su nam omogućile da umjesto stvaranja zajednice u ovoj našoj realnoj svakodnevnici izgradimo balone oko nas koje, zapravo, štitimo na način da vadimo to negativno. Jel, ja ću najbolje zaštiti sebe ako otračam onu preko puta, kolegicu, drži razgovor i fokus na njoj, a ne na svojim problemima. Jer, ako držim fokus na svojim problemima, otvaram se. Onda, zapravo, dolazimo do onog pitanja između koje se odnosi na hrabrost koja znači stati, i reći javno što mislim. To je zapravo jedan čin otvaranja prema zajednici što zapravo nas dovodi u vrlo ranjivu poziciju. I ako nas neko tu nagazi, onda su tu emocije koje vrlo lako isplivaju, pogovotu negativno, a sa negativnim se puno lakše manipulira nego sa pozitivnim.

ANA

19.27

20.30

Mediji

Društvene

mreže

Općenito je problem što dosta statog stanovništva izlazi na izbore dok mladi više ne izlaze jer su odustali, zapravo, od Hrvatske, općenito od cijelog sustava u kojem trenutno živimo.

JURAJ

22.22

22.32

Izbori

Mislim da je Prijedor grad iz kog omladina odlazi, kao i iz svih gradova u BiH, i da će za nekoliko godina nestati. Mislim da niko ne brine da li će mladi ostati ili će napustiti ovu državu.

SELMA

05.31

05.49

Odlazak

Ovdje je jedini cilj ovog grada da se ode iz njega.

VANJA

05.58

06.02

Odlazak

Prijedor je grad koji je zaostao u vremenu. Mi smo samo u jednoj tački tog vremena, nit idemo naprijed nit idemo nazad.

GORAN

06.17

06.24

Odlazak

Ja mislim da se u našem gradu sve zasniva na gledanju koristi. Ljudi koji su na vlasti oni većinom gledaju svoju korist, zapošljavaju svoje ljude.

DANIJELA

08.17

08.29

Odlazak

Smatram da je dovoljno i da je najosnovnije ići ka mjestu gdje ćemo se svi međusobno poštovati, gdje će svi ljudi moći da ostvare svoja prava, poštujući prava drugih.

ĐORĐE

09.59

10.14

Promjene

Imamo školstvo, i profesore, ja ne vrijeđam nikoga, ali koji nas jednostavno sputavaju u tome šta mi želimo kao zajednica da nešto učinimo.

MARIJANA

10.27

10.38

Obrazovanje

Kupuju nas sa pivom i kuvanim kobasicama koji su došli iz Argentine i tamo su 30 godina bili u hladnjačama i onda, tako, grupa od 20.000 ljudi iz Banjaluke ode, najede se kobasica, glasaju za gospodina Milorada Dodika koji ima 130 kilograma koji misli samo na svoju budućnost, budućnost svog sina, koji dobija nepovratne kredite od 4 miliona maraka, i samim tim uništava čitavu ovu državu.

KRISTIJAN

13.47

14.21

Dodik

Korupcija

Mislim da svijet nije stvoren za pametnu ženu, pogotovo ne kod nas, na našim prostorima. Kod nas i dalje važi ono, neko staromodno mišljenje da je ženi jedini prioritet brak.

BOŽANA

15.55

16.08

Položaj

žena

Balkan je zaostao sam po sebi, tako da sve što se negdje u svijetu dešava, kod nas je obrnuto. I što se tiče nacionalizma, i što se tiče muškaraca i žena, što se tiče zaposlenosti i ratova i svega ostalog.

KRISTIJAN

16.57

17.11

Balkan

Društvo

Nas mlade uopšte ne zanima ko je Bošnjak, ko je Hrvat, ko je Srbin. To nam samo nameću stariji. Nameću nam, niko neće, političari ne žele da ekonomski organizuju državu nego samo propovjedaju nam taj nacionalizam.

BOŽANA

04.14

04.32

Nacionali

zam

Ako imamo oca ili majku koja favorizuje muško dijete, tako i taj sin, koji kasnije izađe u društvo van, on takođe ima lošiji stav, nadređen stav prema ženama.

DRAGANA

07.46

08.04

Položaj

žena

Smatram da naša vlast sve gleda iz svog ličnog interesa i koristi i uopšte ih nije briga za mlade ljude koji žele da uspiju u životu.

DANIJELA

11.02

11.11

Političari

MI samim tim što govorimo da je jedna strana kriva mi i dalje nastavljamo onu netrpeljivost koja je bila tokom rata.

MARKO

11.39

11.50

Netrpeljivost

Znamo jednu priču, znamo drugu, znamo treću i znamo i da se sve preklapaju i da sve jedna drugu pobijaju i ne znamo kojoj da vjerujemo. Upravo zbog toga niko od nas, gotovo niko od nas ne želi da sazna šta je zapravo bilo i šta je zapravo istina.

KATARINA

12.10

12.23

Istorija

Istina

Imamo islamsku vjeroispovjest, imamo pravoslavnu, imamo katoličku. To su tri srodne ali opet različite i na svoj način sve bogate kulture. Ja mislim da mi treba da učimo jedni od drugih i jedni o drugima.

ANA

16.10

16.25

Multikultu

ralnost

Baš sam nedavno bio, počeo da listam svoju knjigu iz istorije gdje se bavimo više istorijom XX vijeka i zanimalo me da li postoje lekcije o prošlom ratu i jedina rečenica koju sam uspio da nađem za taj period istorije je da o tome treba da se više posavjetujemo i da popričamo sa nekim savremenicima tog perioda, sa svojim roditeljima, profesorima, rođacima, Međutim, mi kad god se obratimo tim ljudima oni jednostavno govore nama da mi još nismo zreli da pričamo i da to ne možemo shvatiti. I to je glavni problem što sada mi ne znamo šta je, šta su to dani bijelih traka i zašto su ljudi to nosili i zašto ljudi u jednom, na neki određeni datum kod sata na glavnom trgu iznose vreće za tijela i zašto one tu stoje sa nama, sa imenima.

MARKO

18.13

19.13

Bijele trake

Istorija

Trebali bi svi pripadnici sva tri naroda da odaju jednaku počast, ne da se to izjašnjava kao žrtve bošnjačkog naroda i da se to, da se odaje počast, samo Bošnjaci Bošnjacima, kao ni recimo žrtvama Jasenovca da se odaju počast samo pravoslavci i Romi, Jevreji i ostali, i slično. Ako želimo da odamo počast ljudima koji su izgubili svoje živote u nekom proteklom periodu onda trebamo tu počast kao narod, kao generalan narod, a ne kao ljudi koji su različitih nacionalnosti.

KATARINA

20.44

21.18

Bijele trake

Istorija

Ja se sad ne smijem razbolit, iskreno. Tata mi je penzioner, mama je ratni vojni invalid i ne pada mi na pamet da se slučajno razbolim. Znači, onog trenutka kad se ja razbolim to je smak svijeta.

MEJRA

02.09

02.19

Zdravstvo
Korupcija

Policajci rade na principu (namigne) “daj cenera”.

MEJRA

03.06

03.11

Policija

Korupcija

Policija kao radi svoj posao. Privodi one sitne one kriminalčiće da bi doveli do velikih, a ne mogu na velike zato što su veliki vlast. I to samo ide u krug. Ako nisu vlast, onda su u srodstvu sa vlašć i takve ljude koji imaju dovoljno novca, zakon zaobilazi.

MEJRA

03.47

04.07

Korupcija

Što se tiče politike, uvijek je isto, ukrug se vrti. Znači, kada je riječ o Federaciji, dole, kada se pokrene pitanje okorušenja Bakira sa vlasti oni će reći RS želi da se otcijepi i kada se u RS pokrene pitanje rušenja vlasti on će reći Bakir je rekao da se Srpska ukida. I tako se vrti u krug.

NIKOLA

07.03

07.24

Politika

Ja sam pravoslavne vjere i ja želim ovom prilikom da kažem da ja bih oženio djevojku druge vjeroispovjesti zato što ja u braku ne gledam, to sam sad previše mlad da o tome pričam, ali opet, ne gledam ko je koje vjeroispovjesti nego ko je kakav čovjek.

DARKO

08.01

08.20

Mješoviti

brak

Ja mislim da vjera nije ta stvar, ako se ljudi vole, da spriječava da se ulazi u brakove.

EMIR

09.37

09.43

Mješoviti

brak

Priča o Darku i Emiru.

13.23

Što se tiče tenzija u našem prostoru one su u modernom vremenu samo prenapuhane od političara koji uglavnom ništa ne bi ni poduzeli na tu temu. Priča se o nekom nacionalizmu, priča se o nekoj mržnji među narodima koji su iz različitih eničkih grupa, međutim, kada pogledam mlade, i kada pogledam znači svoju generaciju i par generacija oko nas, mi se svi družimo. Na nas ne utiče da li je neko Bošnjak, Hrvat ili Srbin, i nama to nema nekog velikog uticaja. Sve zapravo što se priča je politička propaganda u cilju nekih patriota kojih ima u starijim generacijama koje su učestvovale, na kraju krajeva, u prošlom ratu.

KATARINA

02.35

03.20

Nacionali

zam

Želimo da znamo ali da je vrlo teško doći do pravih informacija i da se budi sumnja prema svemu što se čuje zato što svaki mladi čovjek koji hoće hoće da sazna istinu, ako hoće da se ponaša inteligentno, sve što čuje, uzeće sa rezervom. I ne može, mislim da je pogrešno saslušati samo jednu stranu ili samo svoje porodicu kada govori o tome zato što istorija ne funkcionipe na taj način. Istorija govori objektivno što se dogodilo, što se dogodilo na obe strane i treba se naći, ta prava priča tako da se i mi osjećamo potpunije i sigurnije tako da možemo da planiramo da se ponašamo i da bolje cijenimo jedni druge.

ĐORĐE

15.33

16.15

Istorija

Obrazovanje

Ja mislim da mi kroz vaspitanje i obrazovanje u suštini imamo neku ideju šta su prave vrijednosti, šta je ono što bi trebalo u idealnom sličaju da bude, da postoji. Ali, u praksi, sazrevanjem uviđam da to nije tako u našem društvu.

MILENA

02.44

02.59

Vrijednosti

Mediji nekako vole da plasiraju te kratkoročne vrednosti, kratkoročne uzore i tu senzacionalizaciju vole da plasiraju. I smatram da je rešenje da svaki pojedinac krene od sebe i da ne prihvata sve što mu se daje već da preispita, istraži to što čuje.

LJUBICA

04.40

04.59

Vrijednosti

Mediji

Mislim da nije normalno da jedan Pariz liči, recimo, na Ndžaminu, koliko ima crnih ljudi. Ili da jedan Frankfurt liči na Teheran, to smatram da nije normalno. Smatram da je normalno da Ndžamina bude Ndžamina, da Pariz bude Pariz, onakav kakav je bio i pre sto godina i da Frankfurt bude Frankfurt, onakav kakav je bio pre sto godina.

MIRKO

05.28

05.39

Multikultu

ralnost

Razgovor o individualnom identitetu ne može da se vodi bez samog posmatranja društvenog, kolektivnog identiteta koje nameće čitavo društvo.

LJUBOMIR

08.15

08.25

Identitet

Vrijednosti

Nije sporno šta su ljudske vrijednosti ali jeste sporno ljudska snaga i spremnost da te vrijednosti prihvati.

MATIJA

08.49

08.54

Vrijednosti

Naše društvo, nažalost, mnogo odstupa od tih vrijednosti. To je, valjda, što afirmiše taj relativizam vrijednosti kao da je sve u redu, da ne postoji nešto što je inhirentno dobro, inhenrentno loše, nego, radi ti šta ti je volja, sve se može.

MATIJA

09.07

09.23

Vrijednosti

Ja, trenutno, u ovom društvu u kojem živim vidim da, i uglavnom dobijam takve informacije da ne treba biti pošten, da na TV-u više nema kulture, mogu samo da se vide reality show, jednostavno se u tim emisijama pokazuje da uspeva samo blud, razvrat i sve ostalo što nije u skladu sa onim čemu ja težim i čemu sam učen u svojoj kući.

NEMANJA

12.47

13.18

Vrijednosti

Ne znam šta bi značilo da neko ne sme da ispoljava svoju veru, ili da ne sme da ispoljava svoje seksualno opredeljenje, i ne znam šta bi značila, recimo, zabrana homoseksualizma? Šta to znači? Da ljudi koji su homoseksulanog opredeljenja ne bi smeli da žive, ne znam na koji način to uopšte može bilo kome da pomogne sve dok ti ljudi koji nose burke, koji odlaze u džamije, koji su homoseksualnog opredeljenja ne ugrožavaju druge ljude. Mislim da ih ne treba dirati, niti bilo koga ne treba dirati do onog trenutka kada on ugrožava ili povređuje sslobodu druge osobe.

TAMARA

18.59

19.40

Vrijednosti

LGBT

Balkan, ceo prostor, je suviše dugo bio okrenut tradiciji i nekim tradicionalnim vrednostima koje su bile dosta konzervativne. I, sada, mi se trudimo da veoma brzo izvršimo tu tradiciju, da prežemo u jedno liberalno društvo, u jedno idealtipsko društvo.

MILENA

19.45

20.04

Vrijednosti

Mislim da rodtelji ne uče decu dovoljno od malena da treba poštovati razlike među njima. Mislim,l neki ljudi uče da je homoseksualizam bolest i da treba da ostane u četiri zida. Neki uče da su Muslimani možda lošiji ljudi nego mi. I baš zbog toga dolazi da deca jedni druge maltretiraju zbog različitosi.

NATALIJA

07.36

08.00

Različitost

Odgoj

LGBT

Mi smo svedoci da pred svake izbore, u svakoj predizbornoj kampanji vidimo da određene političke partije u Srbiji, Hrvatskoj, BiH koriste nacionalizam kako bi stekli neke političke poene. Zato što i dalje se svi sećaju ratova 90-ih i buđenja nacionalizma na ovim prostorima i mislim da mir na Balkanu nije u interesu vladajućih ljudi u regionu. Dokle god su na vlasti u Hrvatskoj ljudi koji su bili, koji su poržavali Franju Tuđmana, ili u BiH koji su podržavali Izetbegovića, ili oni u Srbiji koji su podržavali Miloševića i Šešelja, do tad mir u regionu neće biti njihov glavni interes zato što oni na taj način, buđenjem nacionalizma, opet pokušavaju da očvrsnu svoju vlast u regionu i njima te tenzije idu samo u prilog.

MARKO

17.46

18.43

Tenzije

Političari

Nacionali

zam

Ljudi koji su, da li nezadovoljni sobom da li što nemaju para, misle o nacionalimu. Stvar je u tome što, kad bi bila bolja ekonomska situacija, da li u BiH, Hrvatskoj ili Srbiji, mislim da ljudi ne bi razmišljali toliko o nacionalizmu.

IGOR

19.54

20.09

Nacionali

zam

Kao da je neko, nekim grupacijama koje su jače i moćnije, u interesu da nameće te probleme da bi skrenule pažnju sa činjenice koliko se oni bave nelegalnim radnjama koliko je rasprostranjen nepotizam, korupcija i sve afere vezane za to.

DUŠAN

05.24

05.40

Političari

Malo poražavajuće to da mladi danas imaju tako uska mišljenja u vezi sa, uopšte, ratovima, homoseksualizmom, sa svim tim zato što mi pokušavamo da budemo dio Evrope.

TAMARA

05.48

05.59

Mladi

Mladi u EU imaju mnogo drugačija mišljenja nego što imaju mladi u Srbiji, i da smo mi nekako, hajde da kažem, možda je to pregruba riječ, zadrti u tom smislu i nekako zaostali u odnosu na EU, jer, ipak je XXI vek i ipak bi trebali da pratimo taj neki evropski put ako već hoćemo da budemo deo te Evrope.

TAMARA

06-07

06.32

EU

Video sam i ovde kolega puno, i ovi koji su govorili ranije i puno ljudi sa kojim se žare bore protiv, kažem bore, zalažu protiv homoseksualizma, prava, nebitno, oko čega kod, bitan je taj žar. Kad bi se bar sa tim žarom borili protiv drugih problema, protiv droge, korupcije, protiv nezaposlenosti, bilo čega drugog, stvarno blago svima nama.

DIMITRIJE

07.49

08.08

Energija

Svedoci smo toga danas da deca u osnovnim školama ne znaju himnu svoje države ali znaju da treba da mrze nekog Hrvata, nekog Bošnjaka zato što je u prošlosti bilo ratova između nas i nesuglasica. Smatram, kada bi smo se svi okrenuli sebi, odnosno svom narodu, i svojoj zemlji u učili da budu rodoljubi, a ne nacionalisti da bi sve bilo bolje.

MILICA

12.39

13.02

Rodoljub

Nacionali

sta

Priča o Nemanji, svojim i tuđim predrasudama, mržnji, studiranju u inostranstvu, o suradnji mladih u regionu, pozvao mlade da rade zajedno, snime dokumentarni film.

14.31

Smatram to najvćim problemom, zato što se gneralizuje, da su svi pripadnici jednog naroda loši, i bez, sa tom generalizacijom da dođe do nekog napretka u međuljudskim odnosima između naroda koji je sukobljen danas na ovom području.

NEMANJA

03.48

04.07

Kolektivna

krivica

Kada si usmjeren na mržnju prema nekome, taj neko zaboravlja na svoje egzistencijalne probleme, i mržnja koja je jača emocija od ljubavi, prevladava u narodu i ne može da se, i onda je lako manipulisati takvim ljudima.

NEMANJA

05.18

05.35

Manipulaci

ja mržnjom

Najveći je problem što se sa vrha države, oni koji upravljaju, koji imaju moć da upravljaju, postoji neka načelna saglasnost, neka našarana ravnopravnost, tolerancija koju promovišu, a u stvari, to niko ozbiljno ne shvata. Tu postoje neki besni psi, tih političara, koji, svaki mesec se oni oglašavaju, a samo lože narod, znači truju narod, koji je opet sam generalizovan, stavljena je krivica na ceo narod.

DIMITRIJE

15.35

06.02

Političari

Tolerancija

Pre svega moramo shvatiti da je ključni problem postojanje stereotipa kod svakog naroda o pripadnicima drugog naroda i ti stereotipi su čak do te mere ubačeni kod svih ljudi da su postali neka tradicija, prenošena s kolena na koleno.

DIMITRIJE

06.13

06.29

Stereotipi

Ako hoćeš da gledaš televiziju obrazuj se za televiziju. Obrazuj se za jezik medija, kako on funkcioniše. Kakva značenja stoje iza foto, videa, iza velikih slova, šta je klik bejt. Mislim da, meni je nenormalno i meni je nepismen čovjek, znači ne mislim da je danas pismen čovek koji samo zna da pročita slova i da piše. Nepismen je svaki čovek koji može da dozvoli da ga izmanipulišu mediji na bilo koji način.

DRAGANA

12.54

13.19

Medijska

pismenost

Mediji ne čine ništa da bi tu negativnu energiju bar malo smanjili već rade suprotno. Rade suprotno jer je političarima, jer je vlasti, u cilju da skrenu pažnju sa ozbiljnih problema, sa ekonomskih problema, najlakše je skrenuti na ove problema baš zbog toga jer su ljudi osetljivi, jer je to skoro bilo.

MIRKO

13.49

14.12

Mediji

Ja mislim da je ključ cele te manipulacije, cele te priče o manipulaciji i žrrtvi to što su ljudi neobtrazovani. Dakle, obrazovanje je ključ. U smislu da niko ne uči decu da razmišljaju. Uče ih da bubaju gradivo, da znaju te neke faktografske činjenice, ali niko ne uči decu da razmišljaju od početka.

MILENA

16.58

17.24

Obrazovanje

Kritičko rasžmišlja

nje

Taj kult da smo mi jadni, bedni, da to uvek mora da stvori vlast koja je tu došla manipulacijom, jer iz toga proizilazi da će se tu pojaviti taj veliki vođa koji će nas spasiti i zbog toga je potrebno da, jednostavno, mi mislimo da postoji problem koji neko mora da reši. Jer, onda kada ne postoji problem, onda nije baš potrebna ta osoba koja će sve to popraviti, koja će prosto, koja će odneti sve te naše bolove.

TEODORA

19.31

20.05

Vođa

Ja pre svega smatram da tu ulogu žrtve, a sama ta uloga žrtve implicira međusobnu mržnju između naroda upravo nameću te strukture na vlasti. A ta vlast je, možemo to videti jasno na primjeru, uspela da preživi celokupni ratni period i onda i dalje. Ona, bukvalno, 30 godina vlada.

DUŠAN

20.05

20.23

Političari

Čuvena, Srbin jedva čeka da komšiji crkne krava, ali isto tako komšija nikad neće željeti da komšiji crkne wi-fi. Zašto? Zato što Srbin ima koristi od komšijinog wi-fi. To upravo treba da shvatimo, ukoliko naš komšija iz susjedne države ne napreduje, mi sami se nalazimo u jednom regionu. Kao što čitava država ne može da napreduje ukoliko jedan pojedinac napreduje. To je činjenica sa čitavim regionom. Ja bih to povezala sa ulaskom u EU. MI dok ne rešimo i ne shvatimo da mi nismo jedna država, nego je to čitav brdoviti Balkan, koji jeste jedna cjelina, ne možemo da idemo dalje, a to su naše genetracije za koje ja iskreno verujem da su osvešćene i da nemaju problema sa ratnohuškačkom ili nacionalističkom, kako god ko definisao nacionalizam, da nema apsolutno nikakvih problema niti prepreka, već da se zaista vraćamo na neko bolje i ljepše vrijeme i da idemo naprijed.

SANDRA

26.27

27.19

Društvo

Vrijednosti koje društvo propagiše nisu uvijek u skladu sa onim što ja smatram da su vrijednosti. Društvo, trenutno, uglavnom propagira da neki ljudi su ispred drugih, dakle, da su vrijedniji u odnosu na druge dok ja smatram, naprimjer, da je jednakost jedna od ključnih stvari za napredak.

AJNA

02.44

03.04

Vrijednosti

Da li osjećam RS dijelom svoje države? Apsolutno osjećam. Ne možete naći ni jednu državu na svijetu u kojoj živi samo jedan narod. I mislim da naša država, BiH, može i mora to iskoristiti kao bonus, a ne kao nešto štetno. U BiH su takvi ljudi da će oni, političari, a naročito mediji, napraviti neki bauk. U drugim državama je to sasvim normalno. Ljudi tolerišu jedni druge, poštuju jedni druge, razmjenjuju mišljenja i, naročito, napreduju zajedno. Kod nas, mi se svi trudimo da odmažemo jedni drugima kako bi svima bilo gore.

FARIS

05.15

05.53

Vrijednosti

Društvo

To što smo mi multietnička nacija to samo znači da imamo samo više prednosti nego što imaju ostali.

AHMED

07.14

07.19

Nacije

Ja nikakvu razliku ne vidim izmedju djevojke koja nosi maramu i one bez marame.

AMNA

10.56

11.02

Vrijednosti

Možda možemo mi biti različiti, ali možda baš zbog tih različitosti BiH baš čini BiH. Možda baš tbog toga BiH može sutra postati bolja i jača zemlja.

NEDŽIMA

12.10

12.22

Vrijednosti

Smatram da su vrijednosti u današnjem društvu jako, jako izopačene zato što smatramo čudnijnim od sebe ljude koji se ne oblače isto kao mi, koji možda nemaju sličnu frizuru kao mi, koji uglavnom imaju neki svoj stil. A i te vrijednosti su danas jako, jako, ne zapostavljene nego čudno izražene u javnosti, i mislim da javnost teško to tretira time što pokušava na sve moguće načine da odvoji, posvađa više naroda, posvađa dva čovjeka čak u komšijskom odnosu, tako da, svakako tu postoji velika neravnopravnost i neugodnost sa obje strane.

AHMED

13.26

14.08

Vrijednosti

Ne smatram da se trebamo stavljati u određene kalupe. Mislim da je najvažnije da budemo čovjek pa da budemo sve ostalo. I upravo ono što se dešava u BiH jeste da je nama nacionalnost nametnuta, da se moramo ponašati onako kao svi ljudi koji pripadaju našoj nacionalnosti, što mislim da nije dobro, jer, čovjek se ne može slagati sa svime što ta nacionalnost predstavlja.

HANA

14.14

14.38

Vrijednost

Nacije

Mislim da je nacija nametnuto pitanje i više nepisano pravilo. Mislim da to naše opredjeljenje, ne more uticati na posao koji ću ja radit, na fakultet koji ću završiti, na društvo u kojem ću se kretati. To više zavisi od mog panašanja, od mog karaktera, onoliko koliko se ja zalažem, moje međudjelovanje sa drugima. Mislim da ime, religija, da to uopšte ne treba uticati, upravo zbog tih stvari imamo problema koja imamo danas u našoj državi.

ENA

15.14

15.44

Nacije

Svi će političari, svi će iskoristiti da bi dokazali koliko smo mi različiti, a nismo, da bi oni dokazali da mi treba da se dijelimo na neke nacije, na osnovu religije ili bilo čega drugog što, naravno, uvijek ide njima u korist, a ne nama mladima.

BORIS

17.10

17.26

Političari

Mi se sad ovdje svi izjašnjavamo da smo ravnopravni, da nama ne smetaju te neke razlike među nama, a onda oni to, ne mogu sad reći oni, ne znam kako, ali oni to drugačije uobliče, onako kako njima to odgovara i oni da to nama prezentuju.

MERJEM

18.46

19.03

Političari

Profesor mi je jednom prilikom, kad je bila utakmica BiH protiv Portugala igrala, mi muškarci smo donijeli zastave u školu, BiH, da bi on meni uzeo zastavu i rekao kako ovo nije moja zemlja, kako ja u njoj nemam nikakva prava kako se on za nju borio što meni kao mladoj osobi koja toliko voli ovu zemlju i koju sam toliko puta predstavljao sam, na mnogim regionalnim i internacionalnim manifestacijama, šta to sad me ni govori? Da ja, zbog te neke jedne osobe, moram jelda da napustim ovu zemlju zato što ja njemu ne odgovaram na osnovu moje vjere ili bilo čega drugog?

BORIS

19.58

20.38

Primjer ne

tolerancije

Ja poštujem, na primjer, mješane brakove. To je njihova stvar, to je njihovo pravo i to je njihov lični izbor. Ali ja, u principu, ne bih to nikad da odradim, ali to je njihova stvar, i, to je ono što ljude čini ljudima. Samo pravo da čovjek može da bira, samo pravo da čovjek u politici bira i da bude biran, jednostavno svi mi imamo ta osnovna i ta ljudska prava. Tako ne može nekom zabraniti da iznosi svoje mišljenje, a tako ne može nama neko zabraniti da iznosimo svoje mišljenje.

AMILA

21.35

22.12

Miješaniu brakovi

Koliko god mi ne željeli da se razdvajamo, koliko god ne želimo da mrzimo i da se razdvajamo, mi to opet radimo. Opet nas naši očevi, djedovi, majke da onaj Anto nije isti kao i ja, da imamju neke razlike. Mislim, jest da se treba to promijeniti, ali je to nešto što je veoma teško, jer je to naša kultura. Tako smo naučili i tako će vjerojatno i ostati.

ALEM

04.08

04.40

Podjele

Ja se osjećam kao bosanac. kao pripadnik svake religije. Ali, imam tu jednu koju volim, a ove ostale su tu da poštujem i da pomognem svakom ko je iz te religije.

AMILA

05.31

05.43

Religija

Ja takođe dolazim od roditelja iz miješanog braka i ja bih želio da dodam kako ipak mi osjećamo da smo nekako drugačiji u odnosu na ostale. Tako što, druga djeca vide to, na to gledaju kao da su naši roditelji napravili neku grešku.

ERMIN

08.24

08.45

Mješoviti brakovi

Smatram da je moja najveća vrijednost to što sebe ne smatram vrijednijnim od bilo koga drugog i da je to najveći stepen vrijednosti kojem čovjek može da teži. Idnetitet, najispravniji je onaj identitet koji prihvata sve ostale identitete.

ADIN

20.29

20.44

Vrijednosti

Pričamo o osobama koje su otišle na strana ratišta. Možemo primjetiti da su te osobe većinom, ajmo reći 90%, mlade osobe. U stvari, osobe koje još uvijek nemaju svoj karakter, odnosno nisu još juvijek izgrađene, dakle, nekompletne su po tom nekom, ajmo reći, mentalnom smislu. Dakle, mi smo u periodu od 17, 18 godina, još uvijek u razvitku i fizičkom i psihičkom. Upravo takve osobe se uzimaju od strane, ne znam, to je sad neka dublja priča, upravo takvim osobama se predstavljaju ta neka, pod navodnim znacima, “vrijednosti” ako odemo, ako se ode na te borbe za, na strana ratišta i tako dalje. Mislim da je to neka ideja, da je neko osmislio tu ideju kako da napravi razdor, ajmo reći, među Muslimanima, među određenom grupom, ja mislim da je to samo jedna ideja i da su za tu ideju plaćeni, ili podstaknuti nečim, neki ljudi, da bi među mlade unijeli tu ideju i predstavili tu ideju. Dakle, to je neki širi kompleks nekih ciljeva, pozadina svega toga.

AMNA

21.09

22.38

Sirija

Ratišta

ISIS

Mislim da je pritisak sa nama mladima, pogotovu u BiH, veliki. Od nas se očekuje da mi budemo ti koji će preći te barijere ali stariji nam jednostavno u tome uopšte ne pomažu. Oni traže da mi idemo naprijed, da mi formiramo svoju budućnost, u zemlji BiH, u zemlji ravnopravnijih. Ali, oni jednostavno nas vraćaju u tu prošlost, u taj rat.

HANA

03.31

03.57

Položaj mladih

Mislim da toliko budeš ti, toliko da nemaš razloga za život…jedno je kad primoraš, kada je tvoj domovina u pitanju, kad ti, ne znam, imaš neki razlog, ali on je, to zaista ne znam. Trebaš biti dobro izgrađena ličnost da shvatiš da to nije rješenje problema. Tvoja smrt nije rješenje.

MERJEM

08.45

09.12

Sirija

ISIS

Politika

U tim vjerskim ustanovama, pošto sad to vežemo većinom sa islamom, da se vrši ta regrutacija, vrši se to psihološko, možemo reći, pranje mozga, da se djeluje na mlade, ne znam, da oni idu, ginu za islam ako zaista vole svoju religiju, da pomognu svojoj braći Muslimanima,imala sam, došli smo do tog stadija da je religija zapravo iskvarena.

INAIDA

11.53

12.26

Sirija

ISIS

Jedan od razloga odlaska na strana ratišta je da je kod nas društvo takvo da, većinom, ja ne bih rekao da su to nestabilni ljudi nego baš suprotno, ljudi koje društvo ne razumije. I njih, onda, društvo osudi, na određeni način i onda oni, da bi pronašli sebe u nečemu, da bi pronašli razumjvanje odu kod takvih ljudi, gdje kasnije idu na strana ratišta.

FARIS

13.19

13.42

Sirija

ISIS

To što neki takoreći bolesni umovi nameću drugima i šire tu mržnju ne znači da je vjera iskvarena nego da je samo predstavljaju na drugačiji način. I mislim da je u našem svijetu puni laži, i nekako ljudi koji predstavlljaju nešto na drugačiji način, a zapravo su sami dvolični.

ADNA

14.34

14.52

Mržnja

Mi svi, čini mi se, gledamo iz svoje vizure rješenje nekog problema ne vodeći računa o interesima, o percepciji, o stavovima onih drugih.

SRĐAN

PUHALO

Profesor

17.52

18.07

Različitosti

Ja bih rekao samo da je naše društvo, nekako općenito, osjetljivo na tu temu vjere, na tu temu nekih religioznih obilježja. Nekako, ja mislim, da to našem društvu više zasmeta kad dođe tako do nekih konflikta, kad je u pitanju dal neko može nosit maramu i ne može i slično, a nekako, po mom mišljenju to razmišljanje nekog našeg društva je da su se već pomirili s činjenicom da je nama zagađen zrak, da nam je država u lošijem stanju, jednostavno, na takve situacije kada ne mogu doć do tog dohotka što ste govorili, da su to njima OK stvari. Jednostavno, tako je, država ide prema dole mi ne možemo ništa promijeniti. Što se tiče protesta, zašto nema više protesta, meni je ružno, nekako, glupo mi je što nema više protesta po pitanju, naprimjer, željezare. Pokušalo se jednom, nije uspjelo i to je to. Nekako, sami smo svjesni da je sve gore i gore stanje, da je nekad i opoasno izać na ulicu zbog tog lošeg zraka, a ništa ne miijenjamo, ništa ne poduzimamo, samo pričamo.

HARUN

08.49

09.51

Protesti

Protesti se iz dana u dan sve više ugnjetavaju tako što nam plasiraju neke druge priče i zamažu nam oči. Recimo, mi udišemo taj prljav zrak, ali se ne priča o tom prljavom zraku nego nama se nametne to da mi raspravljamo da li RS ima pravo da slavi dan RS! Pa onda, opet, se trujemo, trujemo tim zrakom, pa onda dođe, hoće li se revisidirati presude za Srebrenicu!

BORIS

10.42

11.09

Protesti

Političari

Manipula

cija

U isto vrijeme smo trovani zrakom i vijestima samo se oni trude da nas više truju vijestima tako da mi zaboravimo da se trujemo zrakom.

B0RIS

11.22

11.30

Manipulaci

ja

A ovo za zagađenje zraka, mi znamo da smo pokušavali sve to. Ljudi su godinama pokušavali, ali njihovi glasovi se nisu čuli baš iz razloga što su postojali ljudi, sa parama ljudi, koji su pokušavali da ugase sve to. I sve kažu, biće, biće, i nikad i ne bude.

AMILA

12.49

13.05

Protesti

Zagađenje

U našoj državi političari ne gledaju za dobrobit čitave države već gledaju za dobrobit njih i njihovih pojedinaca. I tu nam pokušavaju prodati neku lažnu sliku njihovih svađa ili nečega, a u stvari svi rade jedni za druge i svi rade u svoju korist.

AMILA

14.32

14.47

Političari

Stvar je, vraćamo se na ono staro što je bilo nekada, to namečući te simbole jedni drugima, gdje kao dva ovna idu jedan prema drugom, pa će jedan morati tu pasti i nekako pokleći, mi idemo, vraćamo se u prošlost. Jedan vječni krug gdje će se nastaviti to isto. Nema napretka bez tog preokreta stvari kakve danas jesu.

FERID

19.32

19.53

Simboli

Društvo

Smatram da je religija nešto što mi moramo čuvati za sebe i to trebamo ostavi kod kuće. To je nešto što mi možemo praktikovati svakodnevno ali to je nešto što mi nosimo u srcu i ne trebamo to, kako da kažem, javno eksponirati.

DEMIR

20.40

20.52

Religija

Mislim da je vrlo važno kada se javlja ova tema, da promošljamo, da nam se sukob vrlo često javlja zato što jedini kontranarativ koji se u našem društvu javlja, kada govorimo o LGBT zajednici jeste religija i tradicija. MI čupamo iz dva sistema njihova načela koja naprosto se ne mogu uporediti, ne mogu se čupati iz konteksta, i sukobljavamo ih, pri tome se kompletno udaljavajući od nekih tema. I to je ono što smatram, recimo, da zajednica koja percipira populaciju LGBT, kao i LGBT zajednica da oboje, na svim stranama, moraju shvatiti da nije uopće potrebno da se mi načelno slažemo sa bilo kim. Potrebno je samo da ispoštujemo i da ne dozvolimo bilo koji vid represije. Sve dokle vi očekujete da neko živi vaše vrijednosti koje vi živite i da vjeruje u njih, pored poštivanja njih, vi namećete nešto i očekujete nešto što je načelno nemoguće.

IMŠIROVIĆ

FPN

Sarajevo

11.21

Meni se čini da korupcija kod malog čoveka je ono sa čime korupcija završava. Čini mi se da korupcija na tom, takozvanom visokom nivou, na državnom nivou, na sistemskom nivou jeste ona koja determiniše lono šta se dole dešava.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

16.54

Ukoliko oni koji se nađu na visokim položajima jedini tako mogu da obezbede materijalni benefit onda je logično da taj neko ko se trko da dođe gore, isprva je imao tu nameru da se obogati, isprva je imao nameru da stekne neko materijalno bogatstvo.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

03.35

U nekom, hipotetički govoreći, egalitarnijem društvu gde sebe možete da ostvarite i materijalno, i duhovno, i kulturno, intelektualno, u bilo kojoj sferi društva i da sve zapravo zavisi od vaših preferencija i predizpozicija, utoliko ti ljudi koji bi se trkali za javne funkcije, ne bi to radili isprva zato što bi željeli materijalni benefit jer bi to mogli da ostvare kroz bilo koju sferu. Ali, u društvu u kojem su stvari postavljene tako da u svim drugim sferama imate manjak materijalnih stvari za egzistenciju, a samim time i manjak mogućnosti da sebe ostvarite kroz druge neke duhovne, kulturne i ostale aktivnosti, onda su takve pojave nekako, nekako logične.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

05.10

VI kada ne plaćate porez vi uskraćujete državu da obavlja te neke stvari ukoliko je država normalna i ukoliko u državi sede neki časni, pristojni i nekorumpirani ljudi u ministarstvima, na visokim državama koji bi zaista taj novac usmerili u neka zajednička dobra. Međutim, ako živite u državama poput naših u regionu, onda ta skepsa spram onih koji sede na visokim položajima i koji bi trebalo da redistribuiraju taj novac, onda je ta skepsa opravdana.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

17.09

Najbolji rezultat svega šta su naše države uradile tako ponosite na sebe, tako fascinantno plemenite, svaka jel na svoj način, i najbolje na svetu mi smo napravili klince koji ne žele da menjaju svet ni sa 17 godina!

21.08

bunt

Imati 17, 18 godina, 20 i kusur godina, a ne želeti da menjaš svet nego da se uklopiš u nađubren svet kakav je danas na Balkanu to je nama naša borba dala druže Tito, što bi rekli čuveni stihovi.

21.52

bunt

Ako ove sada generacije pristanu, i rade na uklapanju, u taj sistem bezvrednosti, onda zaista nade više nema ni u teoriji.

23.06

bunt

Vi ne vidite među studentima određenu konkretnu formu, ideal društva kojem oni teže. Dakle,studenti, masovno u regionu, pa tako i u Hrvatskoj, Zagrebu, detektiraju, analiziraju određene probleme. Oni pričaju o stvarima, kako one trebaju da budu, međutim, vi vidite, konstantno, da se dalje od toga ne ide. Dakle, ne postoji nikakva vrsta društva koje bi oni rekli da se zalažu za njega, da je to neka alternativa, to je manje više priča koja je prisutna svugdje, o slobodama, izborima i tako dalje i vrlo često sve ostaje na apstraktnom nivou.

IMŠIROVIĆ

Politolog

Sarajevo

07.34

Društvo

Promjene

U našem kontekstu se nacionalizam pojavljuje kao kleronacionalizam jer je on od samog početka, dakle, njegova, on je sve vreme bio u sprezi sa tim nekim klerikalnim tendencijama i jako je teško rasčivijati tu neku spregu između nacionalizma ili državnih struktura ili crkve.

BALUNOVIĆ

FPN

Belgrade

14.49

nalizam

Vi imte u regionu situaciju gdje je svako spreman da kaže “moj narod”, “pripadnici moje poltičke stranke”, ovo, ono, jesu korumpirani, jesu, ne znam, pod utjecajem nepotizma, mi ovo mi ono. Međutim, niko i nikad, vrlo rijetko će te zapravo naići na situaciju da će neko reći, možda smo upravo mi ti koji su ksenofobični, možda smo upravo mi ti koji smo radikalni, možda mi druge ne tretiramo onako kako očekujemo da se nas tretira.

IMŠIROVIĆ

Politolog

Sarajevo

16.40

Region

Nepotrebno je potencirati razlike koje su tako male, treba negovati ono što nam je zajedničko, a to je naša ogromna, preogromna sličnost.

TODORO

VIĆ, Novin.

21.17

Ono što se kod nas često dešava je čišćenje od svake vrste identiteta koje imamo sve pod krinkom toga da će mo na taj način biti liberalni i biti u stanju da prihvatamo sve.

IMŠIROVIĆ

Politolog

10.22

Kolektivitet

Jedino ako vi imate identitet kao takav, koji poštujete, koji se njeguje od strane drugih, vi imate društvo koje ima izazov za toleranciju i ono ima, jeli, određenu šansu da pokaže koliko je tolerantno. Društvo u kojem se identiteti čiste i vi dobijate osobu koja, naprosto se zalaže za neki liberalizam bez ikakvih identiteta, bez ikakvih pripadnosti, to već, jeli, postaje problematično. S druge strane, mislim da je vrlo važno, kad percipiramo, kad kažemo da je nekome nametnuta religija, nacija i tako dalje, mislim da je vrlo bitno shvatiti da ono što je naslijeđe, svaka religija i nacija se većinom naslijeđuje od strane roditelja, međutim, to ne znači da je nametnuta jer svaki pojedinac prolazi kroz procese samoidentifikacije sa svojom nacijom, religijom ili samodbacivanja od strane nacije, religije.

IMŠIROVIĆ

Politolog

Sarajevo

11.23

Nije potrebno držati monologe nego voditi dijalog, osjećati šta drugi osjećaju. To je nešto više od tolerancije. Tolerancija znači: OK, ono tamo je nešto što je drugačije i ja to toleriram. Ne, nije to. Ja govorim o prihvatanju i uvažavanju raznolikosti. Izumila sam riječ “dignism”. Kad već postoje komunizam, kapitalizam, zašto ne bi postojao i “dignism” u nekoj budućnosti. A šta bi to bio “dignizam”? Šta bi riječ dignitet bila? To bi bio pojam kojim se opisuje osjećaj svakog živog bića da vrijedi i da mu/joj je dat prostor da ispolji tu svoju vrijednost kroz razne talente. I na taj način bi smo mogli prosperirati i mi i naš planet. Nažalost, mi danas zagađujemo našu planetu i prekomjerno iskorištavamo njegove prirodne resurse. Mi smo do sada iskoristili više nego što jedan planet može postići.

LINDNER

Human

Dignity

Movement

14.38

U budućnosti heroj neće biti onaj ko je ratnik. U prošlosti ste mogli dobiti ratove ako ste dobar ratnik, ali u globalno povezanom svijetu to više neće biti održivo. To može samo rascjepkati naš svijet i voditi do propasti.

LINDNER

16.31

U tom usko povezanom svijetu budućnosti mi smo svi na istom brodu, ili, bolje rečeno, na čamcu za spasavanje, pa ćemo ili svi skupa potonuti ili ćemo svi preživjeti. Nema tog novca ili titule koji mogu spasiti pojedinca kad brod tone.

LINDNER

Human Dig.

Movement

17.08

Ono što je tipično za Prijedor jeste ta neka ignorancija. Nekako je napola zaista ignorancija, a napola se može vidjeti neki sram sa kojim se ljudi vrlo teško suočavaju što je razumljivo, do neke mere.

BALUNOVIĆ

FPN, Bgd

07.49

trakama

U eri interneta, kada je sve što treba da uradite je da ukucate «bele trake» na googlu, zapravo govori o tome da većina, čak i mladih ljudi, ne želi da zna šta se tu, šta se tu dogodilo.

BALUNOVIĆ

FPN, Bgd

09.05

trakama

Naravno da bi tu trebala biti i škola, i mediji i političari, alu, uoravo iz svega onoga šta su oni govorili, vidimo da i mediji i škola i političari rade u potpuno suprotnom smjeru! I sad sam bez teksta jer ne znam kako ne primjetiti najvažniji događaj u gradu! Samo ako vam neko stavi povez na oči, a to je najopasnije što možete mladima napraviti, da im ne dopustite da razmišljaju!

SUBAŠIĆ

Politolog

Liverpul

11.19

trakama

Našao sam samo jednu rečenicu, a potrudio sam se da to iščitam, koja kaže, o tome pitajte svoje roditelje ili prijatelje. I profesore. Dakle, pitajte o tome one koji će vam reći da ništa od toga što je bilo ovdje nije bilo. A, ono o čemu se ne priča, što se krije, to se nije dogodilo. Ono što nema u njihovom sjećanju to se nije dogodilo. Dakle, problem sjećanja je ključna moralna kategorija ovih prostora, Bosne i Hercegovine i njene budućnosti.

BAJTAL

Doktor nauka Sarajevo

15.57

trakama

Istorija mora počet govoriti jezikom povijesti, onoga šta se događalo. Istorija ne može samo prepričavati na svoj način te događaje. Ona ih mora identifikovati, ona ih mora pokazati. I to je razlika između povijesti i istorije. Zato mi ovdje imamo tri istorije, a jednu povijest. Imamo ono što se događalo na tri načina interpretirano, na tri načina prepričano i na tri načina skrivana istina od onoga što se zaista događalo i šta pripada povijesti BiH 90-tih godina.

BAJTAL

Doktor nauka Sarajevo

16.42

Ima li iko moralno pravao uskratiti nekome sjećanje na istinu, koja je bila, koja se dogodila. Postoje informacije, postoje grobnice, postoje žrtve, postoje oni koji plaču, postoje suze, postoji krv. Sve to postoji. Koji je smisao uskraćivanja? Ideološki, politički, odnosno politikanski, ništa više.

BAJTAL

Doktor nauka Sarajevo

18.06

istinu

Koliko je problematična ta pojava u našem društvu da ljudi ne žele ništa da imaju pred očima. Bilo šta, šta im je pred očima, šta ih iritira, da li je to bilo koja vrsta manjine, da li je to LGBT zajednica, da li je to bilo koji, da li su to neki povratnici u mjesto gdje se dogodio ratni zločin, pa ih podsjeća na to, samo je bitno da to nije pred njihovim očima.

IMŠIROVIĆ

Pravni fak.

Sarajevo

19.19

Istina

Svi ti naši narodi, sve te države, jeli, konkurišu da budu primljene u Evropu gdje se hoće stabilnost, a oni koji to treba da izvedu dobijaju glasove tako što potpiruju nestabilnost i mržnju! I to tako prolazi, i to je svima potpuno OK.

02.24

Većina nacionalizma koji možda postoji u BiH od strane, recimo, hajmo to tako nazvati običnih građana, da to ne dolazi iz zlonamjernosti, i vrlo često, čak, i ne dolazi radi planirane promišljenje mržnje, idelogije i slično. Ono, zaista, često dolazi na nekom preklapanju vlastitog iskustva, težnji, egzistencijalnih problema, principa, savjesti i tako dalje.

IMŠIROVIĆ

Pravni fak.

Sarajevo

10.31

zam

Saznati istinu može i moći će onaj koji se odluči na individualno istraživanje, ko zaista iz životnih i smislenih razloga bude sebi postavio pitanje, šta se ovdje događalo. I čitajući sve te izvore, i jedne i druge i treće strane, i domaće i strane, oni će uz pomoć kritičkog mišljenja moći doći do istine. Istina se ne može sakriti, kao kašalj i kao ljubav. To su tri stvari koje se sakriti ne mogu. Dakle, ta će djeca moći doći do istine onoga dana kad se odluče da je traže, da tragaju za njom. Istina nije nešto što se može potopit pod vodu pa da ostane dole. I to se nađe jednog dana. Put tog traganja psiholozi zovu kritičko mišljanje. A kritičko mišljenje se razvija u školi. Ono mora biti programski zacrtana stavka razvoja ličnosti učenika.

BAJTAL

Doktor nauka Sarajevo

14.44

Razmišljanje

Istina

Ako vam se istina nudi na svakom koraku i ako vam je istina u proturječju sa svim ostalim istinama onda se nalazite u potpunom, u konačnici, obeshrabreni uopće da tragate za istinom, posebno jer su institucije koje bi vam to trebale pružiti – porodica, škola, pa čak i vrtić, i javne institucije – u proturječju jedna sa drugom. I, normalno, da će te se vi od toga odmaknuti i jednostavno zaključiti – lakše je ne razmišljati.

SUBAŠIĆ

Politolog

Liverpul

16.38

Svi mladi, svima je jasno da su izmanipulirani, svima je jasno da im netko zatvara oči i slično, ali dalje, kad pokušaju argumentirati, koriste iste te argumente od strane elita za koje smatraju da ih manipuliraju.

SUBAŠIĆ

Politolog

07.15

Imate dva paralelna narativa. Jedan je da je potrebno na svim stranama da se sankcionišu ratni zločinci, istovremeno se kreira sumnja u Haški tribunal kao sud pravde, istovremeno se propituju sve te neke odluke koje su donešene u odnosu na neke koji su u ime mog naroda učinili nešto. I imate recimo devalvaciju zločina gdje se, recimo, zloičin koji je počinjen u ime mog naroda smanjuje intezitetom, brojčano, dok se recimo zločin koji je neko drugi preživio, on se naprosto, ili koji je neko drugi počinio prema meni on se dalje jeli, uvećava.

IMŠIROVIĆ

Pravni fak.

Sarajevo

10.07

Minimizira

nje zločina

Kolektivna prava proističu iz individualnih. Tamo gdje je kolektiv, samo, slobodan, individua nije. Tu nema ni prava ni slobode. Dakle, svako ima pravo na svoj izbor i pravo na sebe! Pazite, naglašavam, pravo na sebe, jer niko nije kriv zato što postoji i još manje zbog načina na koji postoji, kako u vjerskom, kako u etničkom, tako i u smislu seksualne orijentacije.

BAJTAL

Doktor nauka Sarajevo

22.49

Kolektivitet

U krajnjoj liniji krivice i zločinci se moraju identifikovati kao persone, kao osobe, krivica mora biti pojedinačna. Moralna odgovornost može biti i kolektivna. Ako neka zajednica uporno brani one koje su počinili to što su počinili onda ona snosi, makar se zvala i narod, moralnu krivicu i moralnu odgovornost za takvu vrstu vlastitog samopostavljanja u životu.

BAJTAL

Doktor nauka

Sarajevo

02.14

Odgovor

nost

Statistika koja govori o pismenosti, bojim se, da se već stvarno svodi na to ko zna sva slova i ume da ih koristi, a definicjja pismenosti se odavno proširila i to proširenje ne ide nam u korist i čni se da ćemo morati mnogo da se potrudimo da bi se opismenili na taj način.

17.40

pismenost

Vi, ako osjećate sažaljenje prema nekom Borisu, ili bilo kome, zato što ste konačno vidjeli Hrvata koji voli BiH, onda vi znate da ste u velikim problemima sa svojom percepcijom svijeta, sebe i drugog.

IMŠIROVIĆ

Politolog

Sarajevo

08.43

Imamo jedan košmar, morlani košmar u BiH. Imam o vrijednosni košmar u BiH. Imamo civilizacijski košmar u BiH. Košmar, ludilo, iracionalizam. Prozveden, projektovan, planiran ideološki. Imamo ljude, imamo sloj ljudi, to je onih 20% koji žive od tog košmara i zato ga tako uporno njeguju. Zato ga tako uporno održavaju. I zato tako uporno pričaju da hoće u Evropu, a u stvari, praktično čine da se tamo ne ide.

BAJTAL

Doktor nauka

Sarajevo

12.50

Mislim da je to, generalno, veliki problem i ukazuje, takoreći, na odricanje od odgovornosti od individualca i onoga što individualac može napraviti, Jer, uvijek smo u ovisnisti o bogu, bilo kakvom bogu, bilo kakvoj sili, uopće je nebitno raspravljati o tome, znhači da ne donosimo mi odluke nego neko u naše ime donosi odluke.

SUBAŠIĆ

Politolog

Liverpul

04.48

Mislim da cijelokupnom aparatu društvenom koji danas postoji to odgovara jer, pojedinci se, nažalost, neće osloniti samo na sebe nego će i dalje biti, otvaraju mogućnost da budu uvjetovani od strane medija, polltičara i slično što političkim elitama i odgovara.

SUBAŠIĆ

Politolog

Liverpul

05.59

Živimo u vremenu religiziranog prostora ireligiziranog sistema vrijednosti, pa ljudi ne daju uvijek odgovore u skladu s onim šta misle, nego u skladu sa očekivanjem onih koji ih pitaju, javnog mnjenja, pa će reć, pa će po toj formuli davanja pravih, a ne stvarnih odgovora, možete dobiti cifru o 100-postotne religioznosti. A to ne znači ništa. Neka svo društvo bude religiozno, ali moderno demokratsko društvo i sekularna država, kakva je ova po ustavu, mora razgraničiti te sfere. To je Evropa raščistila.

BAJTAL

Doktor nauka

Sarajevo

13.20

Vjetra propagira jednakost. Vjera, religije su nešto drugo. One su politizirane vjerske institucije pa rade to što rade. U tom smislu oni se guraju u javni prostor naprosto da bi zaposlili svoje kadrove srednjoškolske i one druge. A to što injžineri, doktori profesori, ovi i oni, nemaju posla, to nikog ne zanima, to nije društvena briga. Ispada da je sva društvena briga da se sve teološki pokrije, cjelokupni javni prostor, i da svako onaj ko je završio ma koji stupanj obrazovanja u toj sferi, mora automatski, čim izađe, stavi diplomu u džep, dobiti radno mjesto.

BAJTAL

Doktor

nauka

Sarajevo

16.22

društvo

Današnji studenti mi djeluju više kao servis političkim strankama, i oni koji doprinose lošem stanju, nego kao nosioci promjena na bolje. Zahvaljujem.

03.48

To nije fakultet. To nije ni koledž. Mislim na smjerove koje sam pomenuo ranije. Mislim da je ono što je potrebno je da zastanemo na trenutak, mi, omladina i ostvarimo neku vrstu revolucije jer državi trebaju revolucionari, tj. ljudi koji će dići glas, a ne samo žaliti se i stalno ponavljati “kriv je sistem, kriv je sistem.”

10.17

Nažalost, djelovanje studentskih organizacija na Kosovu nije na zadovoljavajućem nivou jer postoji uticaj političkih subjekata na Univerzitet. Način na koji oni kontrolišu studentske organizacije je takav da se vidi da oni, na ovaj ili onaj način, žele kontrolisati Univerzitet.

15.38

univerzitet

Dakle, ova sadašnja politička elita je svjesna da studenti mogu biti jako bitan faktor u društvu pa ih zato i drži pod kontrolom. Ona određene osobe favorizuje pa i na taj način drži stvari pod svojom kontrolom.

16.15

univerzitet

Kad govorimo o jezičkoj raznolikosti, konkretno o učešću naših zemljaka Srba, u obrazovnim institucijama zajedno sa nama, njihov broj je, reći ću, simbolično mali jer su Srbi sa Kosova, na izvjestan način, pod pritiskom Srbije da se ne integrišu u Kosovo. Kosovo tu ima jedan drugačiji pristup, kao naprimjer Albanija ili Hrvatska koji svoje sunarodnike koji žive van svoje matične države kao manjine u nekoj drugoj državi, uvijek motivišu da se integrišu u institucije države u kojima žive. To je problem, dakle, srpske manjine na Kosovu. Ostale manjine su prilično dobro integrisane u zajednički život, za razliku od srpske manjine koja je distancirana od od tog procesa zbog pritiska koje ima iz Srbije.

19.28

manjina

Potrebno je znati šta je srpska zajednica na Kosovu uradila za Kosovo. Oni uopšte ne daju svoj doprinos. Samo koriste beneficije koje ima daje Kosovo. Ne plaćaju poreze. Sa jedne strane ne žele biti dio države Kosovo, a kad su u pitanju razne koristi, kao npr. penzije, i druge beneficije koje im Kosovo daje država Kosovo, oni ispruže ruke i kažu: “mi smo manjina, morate nas uvažavati.”

20.52

manjina

Potrebni su nam, dakle, novi lideri, oni pro-evropske orijentacije koji će ponuditi nešto drugo u odnosu na ono što je nuđeno do sada. Stoga je promjena percepcije, uključujući i prateće kampanje na Kosovu, neće biti zasnivane na onoj ratnoj priči. Dakle, potrebno je da na scenu stupi nova elita jer su nove generacije spremne za promjene.

23.55

Lideri

Promjene

Nažalost, prava pripadnika romske, aškalijske i egipatske manjinske zajednice su na Kosovu esktremno zapostavljena, počevši od obrazovanja pa nadalje. U većini slučajeva djeca iz tih manjinskih zajednica se diskrimišu u državnim školama na Kosovu.

03.32

Jasno je da bol iz nekih prethodnih vremena uslovljava naše odnose. Naš odnos sa srpskom zajednicom je drugačiji u odnosu na druge zbog rata, ali to, s druge strane ne opravdava davanje većih prava toj zajednici u odnosu na druge. Svi građani Kosova moraju biti jednaki. Članovi srpske zajednice ne plaćaju struju na Kosovu. Taj gubitak elektrodistribuciji plaćamo mi. Na ovom primjeru se ogleda ta pozivitna prema srpskoj manjini, da tako kažem. Ono što važi za njih trebalo bi onda vrijediti i za druge.

05.37

Dakle, potrebno je ostaviti prošlost sa strane, ali i ne zaboraviti je, te zajednički raditi sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom i Albanijom da bi se postigla određena stabilnost.

14.37

Srbijomm

Samo u kratkim crtama, kada govorimo o manjinama, potrebno je naglasiti da albanska manjina u Srbiji spada u najdiskriminisanije manjine u Evropi.

08.05

Mislim da nema dokaza da su Kosovski Albanci izašli van svoje teritorije sa namjerom da uzurpiraju tuđu zemlju, niti su slali svoju vojsku u neku drugu zemlju sa namjerom da u toj drugoj zemlji provode teror. Nisu Albanci ti koji su bacali žive ljude na mjestu gdje su se nalazili leševi i ubijali ih kiselinom. Zato ne mislim da smo mi ti koji smo uzurpirali tuđu zemlju. Mi smo bili oštećena strana.

10.14

Srbijom

Genocid koji je proveden nad Albancima bio je sistematski genocid. Drugim riječima on se nastavljao kroz istoriju. Dakle, mi smo poslednjih 400-500 godina bili pod stalnim pritiskom. Čim se riješimo jednog okupatora, na vrata se pojavi drugi.

13.09

Albanski nacionalizam kao takav, ne mislim samo onaj šovinistički nacionalizam, to može biti i ovaj nekakav liberalan nacionalizam, nikada, zaista, nije bio religijski. Ni onaj u Albaniji, ni onaj na Kosovu, pa čak ni onaj u Makedoniji. Međutim, to je trajalo do nekog perioda. Mislim da je sa ratovima u bivšoj Jugoslaviji, taj kraj devedesetih i sukob na Kosovu onda rane 2000-e, krajem devedesetih i rane 2000-e, sukob u Makedoniji mislim da je došlo do promene čak i među albanskim stanovništvom u svim tim zemljama u kojima Albanci čine ili većinu ili manjinu i da je religija isto tako, ne možđa do mere u kojoj je to u ostalim zemljama, u tom pogledu se slažem, ali da ona uzima maha, to je svakako slučaj.

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

19.16

Radikalizam

Ako sada posmatramo stvari kroz prizmu uticaja Rusije na Evropu, možemo reći da je Srbija poslednje preživjelo mjesto ruskog utjecaja u Evropi. Stoga se konflikt između Srba i Albanaca može posmatrati i kao konflikt pod utjecajem konflikta na relaciji Istok-Zapad.

04.57

Rusije

Balkanski lideri manipulišu igrajući na kartu stabilnosti. Oni kažu:”Ako vam možemo obezbjediti stabilnost morate podržati našu stvar” bez obzira da li u njoj ima korupcije i sl. Dakle, ja mislim da svi lideri regije igraju na kartu stabilnosti, odnosno nestabilnosti.

06.59

Glavna tema, ili teme, o kojoj naša omladina najčešće razgovara je politika, a društvo u kojem je to glavna tema je društvo u tranziciji ili u razvoju. U zemljama sa konsolidovanom demokratijom, jako se malo govori o politici u svakodnevnom životu. Tamo je glavna tema posao. Na Kosovu se ljudi više bave raspravama o problemima umjesto rješavanjem problema.

09.18

Drugim riječima mi ćemo rijeđe pratiti vlastita htijenja i potrebe, a češće htijenja i potrebe druge osobe. To je kao lanac koji puca ako se prekine jedna halka, a to je nešto jako loše. Drugim riječima, mi se lako predajemo. Na prvi pogled mi djelujemo kao neko ko je sposoban pružiti jak otpor ali se daljnom analizom uviđa da više nismo. To me dovodi do zaključka koji je neko spemenuo ranije, a to je da smo mi sami ti koji devalviramo vrijednosti.

10.59

vrijednosti

Amerikanac to radi da bi očuvao svoj identitet. Mi zastavu koristimo iz patriotskih razloga. Dakle, zloupotreba je to što mi zastave koristimo za patriotizam, a Amerikanci za nacionalizam.

15.52

Mislim da se na Balkanu, pa tako naravno i na Kosovu, zastava ističe više da bi je vidjele komšije nego radi nacionalnog identiteta.

16.40

Kad ističeš zastavu, zato što se osjećaš kao Albanac ili Srbin, to bi trebao raditi za sebe, a ne za druge. MI, nažalost, to radimo za nekog drugog, a ne za sebe. To je onaj stav “ističem ovu zastavu sa orlovima iz inat onom drugom.” To treba raditi za sebe.

17.37

Ne može da privreda napreduje, a samim tim i cjelokupna država, ukoliko na sceni imamo veliki broj fakulteta i diploma koji nemaju neke velike vrijednosti. Ako imamo veliki broj privatnih fakulteta, univerziteta gdje se diploma bukvalno kupuje za novac.

04.27

Kupovanje

diploma

Iskreno, bojim se za svoju budućnost jer, prvenstveno, u ovoj državi gleda se veza i porodični posao.

05.05

Većina njih je navela da bi radili u državnoj firmi, to je samo jedna slika, da smo svi mi zadovoljni. Znači, ako imamo neku minimalnu platu, da nam je posao obezbjeđen do kraja života, onda odemo u penziju, da stvorimo neku porodicu, da je to to.

06.52

Zašto bi neko ko može da ode u neki drugi, veći grad, gdje su mu veće šanse, veće mogućnosti da se ostvari u bilo kom polju, zašto bi on ostao ovdje i zašto bi žrtvovao sebe?

09.51

Žene, znači, čine veliki procenat stanovništva Crne Gore, a da su nasuprot tome vrlo malo zastupljene što je, također, velika greška sistema države.

14.19

žena

Mislim da je ova zemlja “piši propalo” iako je takva, ja smatram, treba da ostanem ovdje i treba da se borim za svoju budućnost.

16.14

Smatram da su žene dobile mnogo više prava nego što ih zaslužuju i smatram da prava koja su žene dobile uopšte nisu iskoristile na pravi način. Znači, žene danas mogu da se obrazuju, mogu da budu uspješne, mogu da budu dobre majke, mogu da lijepo kuvaju, da se lijepo ponašaju, ali žene danas prvenstveno biraju da se skinu, da spavaju sa nekim za novac, da kupuju skupe krpice, da idu po splavovima, izlascima, da voze skupa auta, zanemaruju čitanje knjiga, zanemaruju uzimanje recepata od majke, ne znam, zanemaruju u stvari sve ono što su prave vrijednosti jedne žene.

16.54

žena

Ja smatram da svaka žena zaslužuje jednaka prava kao muškarac bez obzira na kakav će način ona sa iskoristi ta prava, to su njena prava.

03.02

žena

Smatram da svaka žena treba da bude u potpunosti ili djelimično ostvarena na svim poljima. Ne bih se složila sa mojim vršnjakom koji je rekao da san svake žene zapravo jeste to da joj mušakarac donosi novac, obezbjeđuje sve živo za dom i porodicu.

04.09

žena

Svi kad pričaju govore o tome, majka, uloga majke, a gdje je otac tu? Zašto niko ne pominje tu da mora da postoji otac i ta muška figura. Zašto je uvijek majka ta koja treba da bude kući i da čuva djecu, a da otac ide da radi. Problem je u tome što generalno kod nas postoje ti patrijahalni okovi, patrijahalni ostaci iz prošlosti koje mi nismo sposobni da se oslobodimo.

04.48

žena

Kod nas se obično gleda koliko žena radi po kući, koliko je vrijedna i ne samo što je drugi ljudi napadaju već i njena porodica, njena majka, starije žene, obično je napadaju zbog toga smatrajući da je žena ta koja treba da bude unutar kuće, da se ona ne vidi, da se njen glas ne čuje. I obično za ženu koja više priča iznosi svoje mišljenje, smatraju da je manje vrijedna, da treba da ćuti, da se pomiri sa situacijom kakva je. Zbog toga je kod nas često porodično nasilje.

07.12

žena

Koliko se meni čini, djevojki koja ima 18 godina neki, mogu reći bliski ljudi i članovi porodice, nameću temu oko toga da li ja treba dalje da se školujem jer sam imala i komentara, trebaš da se udaš sad, kao bolja je prilika udati se, i ne ići na školovanje. Ja mogu da kažem da se to kosi sa zdravom razumom za moje razmišljanje neko.

07.41

žena

NAPOMENA: Dosta vremena potrošeno vezano za protest majkama sa 3 ili više djece kojima je ukinut dodatak. Nema svrhe to arhivirati.

Naše društvo ne predstavlja neko, ajde da kažemo, demokratsko društvo već ima neki, rekao bih, oblik oligarhije, gdje jedna određena grupa ljudi, to nije samo problem u Crnoj Gori već i u svim bivšim jugoslovenskim republikama. Jedna određena grupa ljudi nekoliko decenija unazad vladaju imaju kraj sebe određeni broj pristalica i njihova, ajde da kažem politika, se svodi na to da je njima dobro i tom određenom broju ljudi.

21.55

Tajkuni

Mi možemo dosta toga u gradu da uradimo. Samo treba da se složimo. Mi meni ličimo na male političare. Jer, i političari samo pričaju ništa ne sprovode, takvi smo u suštini i mi. Pričamo i samo pričamo, kukamo, jadamo se, a u suštini sve ostaje isto, svaki dan je isto.

10.23

Smatram da se ovdje atmosfera odvija u pogrešnom smjeru s obzirom na to da je puno, puno, puno politike između nas kao 18-godišnjaka, mislim da je to puno pogrešno. Politika političarima. Definitivno. Politika ne treba da odlučuje i o umjetnosti ne znam ni ja, o bilo čemu drugom. Politika treba da odlučuje samo o politici.

10.59

politika

Mi svi govorimo da kao pojedinci ne možemo ništa promjeniti. Pa kada bi, naprimjer, bar pola tih ljudi koji kažu mi ne možemo ništa da promjenimo, ustalo i reklo svoje mišljenje i svoj glas, nešto bi se promjenilo, a ne, ne znam, ne kao neke amebe bukvalno da budemo zatvoreni i da ne ispoljavamno svoje mišljenje. Mislim da to nigdje ne vodi.

12.15

Društvo

Bitno je da se građani osjećaju uključeni. Dok god se osjećaju uključeni sistem može funkcionirati, a ako se osjećate isključeni, naravno da se nikako stvari ne mogu promijeniti.

ŠUBAŠIĆ

Politolog

14.05

Promjene

Mislim da bi se žena kao muškarac trebala osjećati potpuno slobodno, raditi što god želi, što god sanja i ne bi je trebalo stavljati u te okvire obitelji, kuće i skrbi nad djecom.

ŠUBAŠIĆ

Politolog

18.53

žena

Mislim da ovom narodu ne treba vođa. Mi se najbolje sklanjamo pod neki autoritet i najbolje funkcionišemo pod nekim autoritetom, to smo vidjeli kroz istoriju. Ovaj, treba nam ideja, vođa nam ne treba. Vođa treba samo neuspješnim ljudima, ljudima koji se nisu ostvarili, ljudi koji žele da se sklone pod nečije velo i da oni u stvari pravdaju svoj neuspjeh time što će opravdati neuspjeh tog vođe.

05.07

Nije mi jasno kako možete, kako neko može da formira svoje mišljenje, da ga tako snažno zastupa, a da nije saslušao drugu stranu. Mislim da, generalno, to nije samo problem što se tiče politike. Evo, naprimjer, što se tiče vjere. Ja sam nekako mišljenja da djeca, da nije u redu da se maloj djeci, da se puni glava o tome, o vjeri. Ja sam se našla par puta u prilici da djeca koja bukvalno ne idu u školu, koja, ne znam da li su skoro progovorila, ali oni znaju nešto o vjeri i oni to tako zastupaju. Ja sam da malo dijete ne može to da razumije. Ne znam koliko ja, trenutno, sa svojih 18 godina, sam u mogućnosti da razumijem to. Zašto onda ne bi bilo logično da se mladima ostavi mogućnost, nakon što se razviju, sazriju, nakon što se upoznaju sa svijetom kojim su okruženi, sami sebe pronađu u nečemu.

08.20

Tolerancija

U Crnoj Gori, po mom mišljenju, nema slobodnih medija. Znači, upalimo jednu televiziju, slušamo jednu priču. Sve najbolje ili najcrnje o nekome ili nečemu. Drugu televiziju, o istim tim ljudima, o istim stvarima, samo skroz druga priča. To je problem što ljudi to ne umiju da iskoriste. Ili se oslone samo na jedan mediji ili na drugi. Niko neće da uzme dobre stvari jednog i drugog medija.

08.54

Neko ko ima platu do 200 eura pričpa o nacionalnosti, neko sa već većom neku normalniju temu počinje da priča.

12.14

Mi u vođi gledamo neki ideal i uopšte ne shvatamo da je potrebno danas, u društvu u kojem živimo, da je potrebno izgraditi institucije, nešto što će biti potrebno da kontroliše sve, pa čak i tog vođu.

13.21

Institucije

Ako hoćemo uspješnu državu, obrazovanje i obrazovni sistem su, dakle, jedini pravi temelj na kojem mi treba da se oslonimo da bi država bila uspješna i ekonomski da bi ljudi bili sretni u njoj.

15.37

Navikli smo dosta da neko drugi brine o nama. Po sistemu komunizma navikli smo dosta da živimo kao zajednica, a ne da živimo kao pojedinac, pa bi ja, direktno baš uveo neki taj sistem u kome se pojedinac ističe.

16.04

Kolektivitet

Mi propagiramo demokratiju i želimo demokratiju ali i dalje želimo nekog vođu, nekog ko je čvrsto tu.

19.50

Demokratija

Ja smatram da trebamo srušiti barijere između nas.

03.16

Jer se kao smatra, mi smo još uvijek mladi, i do 20-e godine ne samo do punoljetstva. Mi smo još uvijek mladi da odlučimo šta ćemo mi vjerovati, mi nemamo izgrađeno mišjenje. I to je mišljenje većine roditelja, znači velika većina, 95% roditelja smatra, ti si još uvijek mlad, šta ćeš ti. Ne možeš. Ja smatram da nije tako.

04.25

Ja sam učena od početka da poštujem sve ljude i gradim barijeru tek onda kada vidim kako se ljudi postavljaju prema meni. Ako su oni loši prema meni, ako mi rade nešto što ja u principu ne volim, tek tad pravim zid, a ne pravim zid ako je Musliman, katolik ili pravoslavac.

05.25

Koliko god mi pričali, to će uvijek biti tiho. Jer, živimo u takvoj državi gdje se teško čuje ono što mi mlađi govorimo. I sve neke asocijacije mladih, sve neke grupe koje imamo, čuju se, ali koliko, to je već pitanje.

05.56

mladi

Odlaze mladi stanje se ne mijenja, ostaje isto i ja nemam baš neko pozitivno mišljenje da će Bosna napredovati u budućnosti.

06.52

Odlazak

Stvarno ne znam šta da radim dalje, i kako ću dalje, i, jednostavno, šta god da krenem uspori me neko, nešto me uspori. Većinom su to problemi, ajmo reći, u neku ruku, financijski. Nije to toliko financijski koliko ljudi smatraju da je to ozbiljan problem.

08.51

Ja ne smatram da ću ići putem kojim su moji roditelji išli. Jer, oni i sad žive u prošlosti u kojoj su prije živjeli. Oni nisu smatrali da velika škola gtreba, imali su Tita koji je dao posao. MI sada nemamo Tita, mi imamo neke koji samo misle na sebe. Tako da treniram, učim, radim. Ako ne mognem ovdje uspjeti zašto ne bi otišao dalje? Pokušat dalje, izvan BiH. Ako mi BiH ne ponudi ono što ja želim, ja ovdje neću ostati.

09.23

Ja bih izašao iz BiH, sad, odmah. Zato što ovdje nema posla.

09.59

Smatram da mi trebamo voljeti svoju državu, međutim, ona nama ne pruža adekvatne uslove za živjeti. I smatram da uspjeh mene kao odlične učenice nije cijenjen kao nekog djeteta koje ima poznantsva sa načelnikom ili nekom drugom višom silom. I smatram da izvan granica BiH bi bila više cijenjena i moje znanje i moj usojeh, i prije svega, dobro plaćen.

11.56

Nacionalna pripadnost, religijska ili bilo koija druga apsolutno ne teba da utiče na sistem školstva ili bilo čega drugog.

13.09

Obrazovanje

Mislim da kod nas postoji veoma mali broj ljudi koji su zapravo hrabri i da iznesu svoje mišljenje onakvo kakvo jeste, da ga istinski kažu. I ako iznesu neko mišljenje ono ima neku drugu pozadinu, nekog ko zapravo upravlja tim mišljenjem.

14.45

Moji roditelji su mene učili da volim svoje, ali da poštujem tuđe. Isto tako da ne vjerujem nikome, puno više ko je druge vjere, jer su oni vjerovali drugima i drugi su im zabili nož u leđa.

19.50

Nacionalizam, pošto je to pojam pogrešno definisan u BiH, i da treba nekoga ili nešto u stvari mrziti, u stvari je, glavno oružje vlasti, da se ljudi samo time bave.

20.52

zam

Ne može nama EU pomoć. Ne može nama ni NATO pomoć. Samo mi možemo sebi pomoć. I dok to svi ostali ne shvate nama će ostati isto.

22.00

U jedinstvu je snaga, jednostavno. Tako, trebamo se tako ponašat u tom smislu. Ne trebamo ništa drugo razmišljati nego trebamo svi biti zajedno.

03.54

MI kao omladina jedino što znamo jeste da kukamo kako smo razdvojeni i kako nam nije dobro u BiH, kako nemamo nikakve perspektive…

08.13

Mladi

…a zapravo kad dođemo kući iz škole prvo što uradimo je da odemo spavati, zatim ponovo rasporedimo knjige i tako iz dana u dan. Nemamo nikavu svoju rutinu koju bi trebali, trebali bi da se bavimo sportom, da radimo nešto dobro za našu budućnost, a ne da, da se manimo koji pričamo jezik, da li će moja kolegica Magdalena reći kava ili kafa, a da to meni zasmeta.

08.58

Mislim da BiH nikada neće ući u EU zato što su svi naši političari lopovi.

10.41

EU

Kad skontam i pogledam šta, kako ljudi rade, šta trebaju sve da urade da bi ostvarili svoje planove, i da nije bitno koje sam školovanje, kakav sam učenik, koji sam smjer, nije ništa bitno, bitno je da imamo samo nekoga iza leđa. To mi prvenstveno smeta u ovoj državi. Bitno je koja si stranka, bitno je kako ti je ime! Nije bitno kakav si ti čovjek, kakav si ti učenik, šta si ti uradio za školu, svoju, u koju ideš.

16.07

Ako mi sami sebi nismo stvorili taj zid, ako nam neko kaže, nemoj sine ovo, ako im mi fino nismo objasnili ili odbranili se od tog stereotipa, mi ćemo i ostati tu, ostaćemo zatočeni, dakle, u tome da naš prijatelj isključivo mora biti Sefir, a ne Mladen

20.56

Nažalost, mnogo je slučajeva, u stvari, kada su ljudi koji vide nasilje pasivni i to je veliki problem.

03.22

Ljudi koji su pasivni, koji ne rade ništa po tom pitanju nasilja, oni su uvijek na strani zla.

03.57

Ja smatram da, mislim, kao i njihova škola, i učenici njihove škole, da većina nas želi da mi idemo zajedno. Ali, smatram da mi, možda, kada bi se naše škole općenito udružile i kada bi učenici obe škole poduzeli nešto povodom toga, vjerujem da bi se uspjelo, a sumnjam da bi nešto samostalno naše škole uspjele uraditi. Jer, mislim, da mora bikti obostrano.

11.48

škole pod

jednim

krovom

Kada sam upisivala sad ove godine, drugu srednju školu, medicinsku, imala sam izbor ili Travnik ili Gornji Vakuf. Međutim, u Gornjem Vakufu ja bih morala položiti hemiju samo što, iz razloga što mi u gimnaziji u Bugojnu ne piše “kemija”, već “hemija”. Zbog jednog slova! To je mene toliko nanerviralo pa sam ja upisala u Travniku. Morala bih čitav jedan predmet polagati radi tih političkih glupost koje su, najviše je politika kriva zbog toga.

15.00

Strukturno nasilje, ja bih ga nazvao, koje se vrši nad ovom decom, pa su ona primorana da operišu u kategorijama koje nisu njihove kategorije, da se bave temama koje uopšte nisu njihove teme.

BALUNOVIĆ

FPN, Bgd

15.44

Čini mi se da u ovim, to i inače važi za BiH društvo, na društvenom nivou se događaju stvari koje apsolutno nemaju veze sa onim što se dešava na političkom nivou. Ta vrsta jednog normalnog dijaloga, čak i saradnje koja se vodi u mnogim delovima, jednog normalnog suživota, bez ikakve opterećenosti različitim etničkim, verskim kategorijama, ne korespondira sa time šta se dešava na političkom nivou u nekim slučajevima.

BALUNOVIĆ

FPN,

Beograd

22.47

U Gornjem Vakufu isto ima dvije škole pod jednim krovom. I tu, iskreno, ima mnogo problema. Bilo je čak slučajeva da su profesori dijelili ukore Muslimanima, ili Bošnjacima što ulaze na isti ulaz kao što ulaze katolici! To je bio problem.

08.00

Pod jednim

krovom

Mislim da je problem tu, većinom, opet u starim ljudima koji upravo žive u prošlosti. Neće da idu naprijed ljudi. Znači, ne sviđa im se naprijed, gledaju nazad, gledaju u rat, gledaju koliko je, bezbroj, ljudi poginulo i mislim da su oni jedini problem.

08.23

Podjele

Bizarno mi je pričati da su to neke drastične toliko promjene, da su to neke tolike razlike pa da moraju biti dvije škole pa da to mora da bude toliko podijeljeno. Lično smatram, baš kao što je to neko rekao, da to nije toliko do nas samih nego da je to više do medija, do vlasti do jednostavno sistema u kojem živimo zato što sistemu odgovara da smo mi podijeljeni.

12.01

Ja mislim da naše društvo prikriva to, sakriva se to nasilje.

12.49

Smatram da smo i mi sami nasilnici čim prikrivamo taj problem.

16.42

Ja smatram da u našem društvu, stvarno, ima mnogo predrasuda. I zbog tih predrasuda ljudi nemaju hrabrosti da se upoznaju sa nekim ko je drugačiji od njih, da spoznaju nešto njegovo novo jer su skloni zaključcima prije nego što ljude upoznaju.

20.44

Što se tiče političkih dešavanja u našoj državi mene nešto i ne zanimaju pošto svaki političar vodi svoju priču i svaka priča je drugačija i uglavnom se trude da predstave državu na što bolji način, na onaj način koji njima odgovara. I nikad ne govore ono što bi baš trebalo, što bi trebalo da se baš trude oko toga da njihovi mladi imaju neku posebnu budućnost, da imaju bolje uslove. Oni se trude da steknu ono što će njima odgovarat, da bi oni više novca dobijali, a za ostale ih manje više ne zanima, samo prividno, da bi izgledalo da se trude, da bi ljudi glasali za njih i bi imali bolje te funkcije u državi.

06.04

Ovdje svako živi svoj život i onda niko ne obraća pažnju na druge samo ako je u pitanju neka glupost ili nešto slično. Niko ne obraća pažnju na nečiji uspjeh, da ga podrži, već svi samo gledaju kada će on da napravi neku grešku da bi mogli to da komentarišu.

07.06

Mi mladi smo ovdje slobodni. Imamo punu slobodu, ali ne toliko i slobodu da se izrazimo, ono što mi mislimo i što hoćemo.

09.44

izražavanje

Ne bi trebali da se dotičemo te teme o korupciji jer sigurno možemo upasti u neke probleme, znači. Postoje neki ljudi koji će se pronać u svemu tome i koji će, znači, gledati na neki način da nas oštete posle. Jer, samim tim, zaboljeće ih možda ta istina, jer to u većini slučajeva tako jeste.

10.38

Strah

Ja smatram da je najveći problem što obrazivanje se ne posmatra kao obrazovanje, tj. da mi posjedujemo neko znanje. Mnogo je bitnije da mi imamo diplomu nekog fakulteta, a ne da mi u stvari znamo da radimo taj posao. I ja smatram da je to pogrešno, zato što dosta ljudi danas kupuju te diplome. Kupuju diplomu za neki fakultet i oni dobiju posao zato što su prijatelji sa nekim uglednim čovjekom ili im je on neki rod, a oni u stvari ne znaju taj posao.

11.52

Koliko slobode imam u tome, pa jako je mala, zato što su ljudi uglavnom ograničeni, ne žele da prihvate drugačije stavove i, uglavnom moja generacija, ako imam drugačije stavove od njih, i odmah tu ide vrijeđanje, nije tako, te ovako, i baš su ograniučeni i ne žele da podrže ako je neko drugačiji.

15.07

Tolerancija

Generalno, na našem prostoru, se slabo o tome uči. Sve što mladi saznaju to je iz priča roditelja, poznanika od uticaja okoline. To su subjektivna viđenja tih događaja.

19.29

Da se zaljubim u djevojku druge vjeroispoivjesti, pa, ne znam, trenutno smo u sredini u kojoj je to malo nemoguće. Ne bih imao ništa protiov toga kada bih živio u sredini gdje je to normalno. Ali, to je ovdje malo, sad veći zvuči, i nemoguće. Moguće je iz naše perspektive, ali iz perspektive drugih, već sam rekao, okolina to ne dozvoljava.

23.04

brakovi

Mi imamo svako svoju žrtvu, znamo da smo patili zbog toga. Ali treba da razumijemo i da razumijemo i druge, da nismo mi jedini koji zapravo imaju nekoga koga su izgubili, i koji su patili zbog njega. Jednostavno, treba da poštujemo sve ostale i da se odnosimo prema njima, da su i oni shvatli to. Problem je što mladi to i baš ne razumiju onako kako bi to trebalo i ne smiju da kažu neko svoje iskreno mišljenje o svemu tome.

03.26

Postoji taj neki plamen mržnje koji nikad neće da iščezne i mogu se samo pogoršati stvari, ovako su u kritičnom stanju.

04.26

Ovdje uveče kad se izađe napolje, mogu sresti tri osobe, maksimalno, ako pređem kilometar prema donjem dijelu grada. Dvije, tri osobe. Preko zime, pustinja. I to je najveći problem. Nema ovdje toliko problema u tim razlilčitostima. Veći je problem što nema ljudi.

05.59

Razlog zbog kojih bi se okrenuli jedni protiv drugih jeste vjera. I smatram da je to glavni razlog. Ako ikada dođe do toga, to će biti vjera.

06.53

Bez da se neko uvrijedi, ja bih ipak izabrao da mi žena, i da mi sutra izrodi djecu, osoba moje vjeroispovjesti, uz svo poštovanje, naravno, suprotnoj vjeri.

08.44

brakovi

Smatram da je nemoguće, jer živimo u takvoj sredini da će prvo narod govoriti da je to nešto loše, da to ni pod razno ne treba da se nastavi. Roditelji, znam da će biti protiv toga, većina roditelja je protiv toga, osuđuju tu ljubav koja se desi. Naravno, djeca tu najviše ispaštaju jer djeca ne mogu izabrati u koga će se zaljubiti.

09.12

brakovi

Pa ovdje, i poslije samog rata, bili su dokumentarci da su milijarde pristizale od stranih donacija, EU; i te pare su naravno profućkane, potrošene, oprane, otišle u tuđe džepove, tuđe vile, tuđa kola, grad se vrti na čemu jeste, na tim sitnicamna.

10.14

Ne možemo mi tu uticati. Mi tipa, organizujemo akcije, odemo očistimo “Lovac”, očistimo Omladinski centar, očistimo park, sve što stignemo. Mi ovdje glumimo komunalce u gradu. I to je jedini projekat koji podržavaju, da mi čistimo.

10.29

Mladi

Mislim da niko iz Srebrenice, niko od učesnika iz Srebrenice nije otišao da oda počast žrtvama na Memorijalnom centru, upravo, da li zbog roditelja, ili što se plaše osuda drugih iz okoline, da li starijih ili svog društva. Mislim da je to problem, što, mi ako jesmo da prihvatimo prošlost i odamo počast svim žrtvama, nebitno vjere i nacionalnosti, mislim da i dalje ima neki strah u nama šta će nam drugi reći.

20.22

Strah

Zločin posmatram kao individualni čin i smatram da zbog tog nekog čovjeka, neke osobe da ispašta njegov narod, kasnije i na tom području, a i dalje u svijetu da se zbog tog individualca čuje, ne znam, daleko, daleko loša riječ o tom narodu i o tim ljudima. U stvari, čuje se ta riječ o njemu, koliko je on u stvari loš i onda se ta riječ proširi na narod cijeli i da je taj nariod samim tim loš. I da su ti individualci koji kuju ovdje društvo, stvaraju društvo i neke odnose, a u stvari kolektiv, kao kolektiv, sluša te individualce i nemaju, nemaju, ne razmišljaju kako bi trebalo da razmišljaju oni svi zajedno. Razmišljaju samo kako taj individualac nameće neko svoje razmišljanje.

04.43

Ja ne pravim razlike, ali imam drugaricu koja je godina kao ja ali govori da ona ne može da voli drugu vJeru jer je njen deda poginuo u ratu.

05.20

I jedni i drugi narodi znači veličaju te zločince koji su počinili zločine i veličaju ih kao da su heroji, ali, nažalost, to je jedno bijedno djelo koji su mogli da počine samo. Jer, samo za nekog, ko je možemo reći umno poremećen takva osoba može da predstavlja heroja. Heroj, u stvari, nije neko ko će pobiti pola grada ili slično, već heroj treba da bude onaj ko će donijeti nešto dobro za taj grad.

06.24

Heroji

U stvari to nije sukob između naroda nego individualaca koji to započinju i prebacuju na narod.

06.44

U BiH i kod jedne i kod druge i treće grupe naroda, odnosno, Srba, Hrvata i Bošnjaka postoje te neke grupe ljudi, koje, maloprije su oni pričali o tome, veličaju ratne zločince. Ja smatram da je to potpuno pogrešno, i da svi ti ratni zločinci koji su počinili ta grozna djela u ratu trebaju, da im se sudi, da se procesuiraju i da se zatvore.

08.10

Postoji to neko poštovanje između nas, međutim, to neko, konačno, pomirenje da zajedno možemo opet ići kroz grad, i zajedno igrati, ne znam, do neke igre, mislim da treba još puno toga da dođe do toga.

09.43

Ako bih ja sad imala dečka druge nacionalnosti verovatno bi svi pričali, osuđivali, ali, ono, moramo da se izborimo sa tim. Deca ne gledaju to toliko ako imaš prijatelja druge nacionalnosti, dok, možda, stariji bi to osuđivali, kao zbog nekih običaja i to.

11.51

Ovde je evidentno da u državi političarima i jedne i druge i treće strane odgovara to da mi ostanemo u ovom stanju i da ne idemo naprijed, da bi oni mogli da ispunjavaju neke svoje želje, da njima bude lijepo, a nama mladima kako bude. Smatram da ovde uopšte nema perspektive za mlade ljude. Jer uopšte se ne gleda da se krene naprijed. Trenutno, ne očekujem ništa od ove države pošto vidim kakvo je stanje trenutno, a malo je reći da je užasno.

13.27

Odlazak

Priča o “Kući dobrih tonova”

PRIČA: Šta mladi žele da vide za 5 ili 10 godina, mladi odlaze, treba ih vratiti

15.00

Srebrenica ima toliko potencijala,i Srebrenica je toliko svjetao grad ali ga svi mrače. i svi ga nekako vraćaju nazad, umjesto da puste da se krene naprijed.

16.59

Svako ovdje može opstati ali u smislu preživljavati. Svako može početi neki svoj biznis ali bi to sve bilo preživljavanje, nego neki život. Jer, naprimjer, zbog čega bi mi mladi, puni snage, puni energije, išli džaba na fakultete, u srednje škole, završavali dobre fakultete sa dobrim ocjenama, da se vratimo ovdje, za, jednostavno, za pare s kojima bi sebi mogli obezbjediti hranu i neke osnovne potrebe, kada možemo negdje drugdje u svijetu, sa svojim znanjem, sa svojim školovanjem uspjeti i postati neko i nešto.

19.42

Odlazak

Nije lako razlikovati aktuelnu stvarnost od onoga šta je deo nacionalnog bića i tu nastaje strašan problem kako se odrediti. Dakle, ono što se u stvarnosti nesumlljivo dešava jeste da je Kosovo proglasilo nezavisnost i po svemu što znamo ono funkcioniše nezavisno. Po svemu što znamo o funkcionisanju sopstvene zemlje najgora kazna bi bila, najveći problem bi bio da sad dođe Tači i kaže “evo vam Kosovo, organizujte ga vi!”

06.31

Mit

Srbija

To što sada Srbija radi sa Kosovom više nije jasno ni onim najokorelijim nacionalistima. Jer, više nije ni pitanje, u Srbiji se danas više ne dobijaju izbori na pitanju Kosova.

BALUNOVIĆ

FPN; Bgd

07.03

Srbija

Još uvek se vodi polemika “hoćemo da ga damo”, kao da je to pitanje da li ćemo mi da ga damo. U tom smislu mi to već godinama liči na nekakav bračni razvod gde neko kao nije sa nekim i taj neko drugi već ima sledeći brak i decu iz tog braka ali imaš i muškarce i žene kojima nešto znači da nedaju razlog, ajmo da se sudimo po sudovima da se zna da nemožeš da živiš jer ti ja ne dam razlog.

08.22

Srbija

Mladi ljudi iz Prištine su govorili o toj takozvanoj “stabilokratiji” kao načini da se aktuelne vlasti održe, mnogo više nego da se održi stabilnost kao takva. Da je u stvari stabilnost jedan vrlo krhak pojam s kojim se trguje u suštini. Kao, možemo malo i tu stabilnost da ugrozimo, i to je tako u svim ex-Yu zemljama. Ako su izbori, ako je tu neka aktualno politička frka jednom rječju, onda malo ringlu dignemo sa keca na šest, pa posle vratimo na keca, kao da to nije opasno, kao da nam se nije desilo što nam se desilo.

10.15

tija

Političari zapravo koriste te različite mehanizme zastrašivanja, zaplašivanja i bacanja pjeska u oči.

12.15

Evidentna je odsutnost, hajmo reći, građanskog bunta, ako tako taj termin možemo nazvati, možda na području cijelog Balkana.

ADŽANELA

Magistar

13.41

Mislim da je određeni narativ iz prošlosti stvorio određenu distancu između ove dvije kulture ali mislim da mladi uviđaju potrebu da se postepeno ta distanca smanjuje što zbog trgovine, što zbog milion drugih stvari, što zbog razmjene ideja, mislim da se vremenom ona smanjuje.

ADŽANELA

Magistar

Sarajevo

22.39

Mladi

Ta ideja, prisutna u mom narodu, a verujem i u okolnim, našim tu, ex YU narodima, ta postavka, kada neko kaže, “nama treba čvrsta ruka”, je meni poražavajući i sasvim izvan granica ljudskog dostojanstva. Dakle, reći, “treba mi čvrsta ruka” je potpuno isto kao reći “meni treba dreser”. Ja sam stoka i ja ne razlikujem gde jedem, a gde nuždim.

MARČELO

08.38

09.06

Vođa

Mentalitet

Pod etiketom čvrste ruke mi nepogrešivo srljamo ka ljudima koji nas pesniče tom čvrstom rukom.

MARČELO

11.52

12.03

Vođa

Mentalitet

Ja bih rekao da izražavanje potrebe za vođom, da se može interpretirati i kao nesigurnost, izvjesna nesigurnost. A nesigurnost, manje-više, možemo i prepoznati kao jednu od odlika tranzicionih društava, mada se ona uvijek ne mora ispoljavati najjasnije. Ali, evidentna je, više u indirektnom smislu, u svakodnevnom životu, svakodnevnom kontekstu, u pričama mladih koji se često žale, te su priče često opterećene i željom da se ode negdje živjeti. Mislim da iza tog izraza, odnosno želje za vođom možda negdje duboko stoji neki, odnosno, osjećaj nesigurnosti. To bi mogla biti jedna dimenzija pogleda na vođu. Druga bi mogla dolaziti od same priprode, kao što sam ranije rekao, od same prirode čovjeka da postoji neka organizoivana struktura u formi vođe, koja će voditi do neke promjene. I treće što bih mogao pretpostaviti s ove tačke gledišta, kao građanin ove regije, jeste da je možda potreba za vođom dio narativa prenešen od strane roditelja, od strane ranijih generacija, kada smo živjeli u sistemu, hajmo reći donekle, jeste postojao kult ličnosti i kult vođe, koji se poštovao.

ADNAN

ANŽANELA

Profesor

Sarajevo

15.07

16.27

Vođa

Mentalitet

Čak mislim da je pogubno što mi živimo u društvima gdje je veronauka postala obavezna, a građanska prava ne! Ili, načelno jesu, postoji to kao predmet. Čak u nekim školama se bira, hoćeš veronauku ili hoćeš građanska prava! Mi završavamo kao ljudi koji mnogo više znaju ili mnogo veće osećanje religiozno imaju nego što znaju sopstvena građanska prava.

MARČELO

18.22

18.51

Vjeronauka

Meni je oduvek smetala ta sujetaška, ljudska verzija boga, gde bog u stvari voli ulagivanje, gdje bog u stvari voli poltrone, dakle on voli da ga ti ljubiš, a ne da budeš dobar čovjek! Ja mislim da je važnije biti dobar čovjek.

MARČELO

19.18

19.35

Vjeronauka

Religija