PERSPEKTIVA
TEKSTUALNA ARHIVA
PERSPEKTIVA promovira slobodu govora i kritičko razmišljanje, preispituje predrasude i stereotipe, potiče na aktivizam kako bi društvo bilo bolje, ohrabruje mlade ljudi iz svih država da otvoreno među sobom razgovaraju o najosjetljivijim pitanjima današnjice – podjelama, nacijama, religiji, eskstremizmu, obrazovanju. U njoj govore mladi koji su radikalizirani i oni koji nisu, oni koji odlaze i oni koji ostaju, za i protiv LGBT populacije…. PERSPEKTIVA ne bira ni podobne ni poslušne, PERSPEKTIVI se vjeruje.
Na web platformi https://perspektiva.plus su prikupljeni najrelevantniji materijali iz emisija na lokalnim jezicima, engleskom i arapskom, čime je proširen domet i van granica Zapadnog Balkana.
PROJEKAT je pokrenut 2015. godine omogućen je podrškom National Endowment For Democracy, (NED), sa sjedištem u Washingtonu kao i suradnjom sa Radijom Slobodna Evropa.
Producent: Produkcijska kuća MEBIUS, Sarajevo. mebius@bih.net.ba
Izvršni producent: Šuhreta Duda Sokolović
Arhiva je pripremljena u programu WORD, ima tražilicu i sadrži najatraktivnije izjave učesnika u programu.
Za sve zahtjeve u cillju korištenja arhive molimo obratite se na adresu producenta.
PERSPEKTIVA
ARHIVA
2015. godina
DATUM: 2015-02-09
https://www.youtube.com/watch?v=G6tI2p_xVRU
PERSPEKTIVA, Mostar
Epizoda 1
Citat Učesnik Od-do Tema
U Mostaru, zapravo, postoji nevidljiva granica koju mi mladi pokušavamo srušiti ali ne uspjevamo. |
SELMA |
03.53 04.04 |
Podjele |
Mislim da u našem gradu ljudska prava se ne zastupaju kako bi se trebali zastupati i kako se vidi ta odredjena podijeljenost i kako ima razlike, i kako se ljudi gledaju drugačije. Evo recimo vjera koja je veliki, koja doprinosi tom sukobu, znači svim problemima koji su zastupljeni. |
MATIJA |
04.51 05.19 |
Podjele Religija |
Mladi ljudi nisu ti koji bi trebali živjeti u prošlosti. Oni ljudi koji žive u prošlosti su oni ljudi koji su doživjeli rat, koji su doživjeli ono što se zapravo događalo prije toliko godina. Mi mladi ljudi, pogotovu generacije koje su rodjene nakon rata, pa ako i u tijeku rata, nisu bili svjesni svega, trebali bi živjeti u potpunosti izvan tog doba, izvan razdoblja koji bi trebali obuhvatati bili kakve ratne sukobe ili bilo kakva ratna dogadjanja. Jednostavno, smatram da sve nekako dolazi iz obitelji iz koje dolaziš. Ukoliko te roditelji uče da rat još uvijek jeste prisutan u ovom gradu, da ti trebaš dijeliti ljude po njihovoj, primjerice, religiji odnosno vjeri, ti ćeš ih dijeliti. Ali ako te uče da si rodjen u gradu gdje je rat završio i nema ga više ti definitivno nećeš dijeliti te ljude. |
NINA |
05.20 06.15 |
Podjele |
TI jednostavno shvatiš, da si bio svo vrijeme zatupljen, da se tako izrazim, zatupljen, i tek kada, na primjer, do neke granice sazrijemo možemo razmišljati vlastitim umom, i spoznati neke stvari, i dokučliti kako to mi trebamo misliti, a ne ono što svo vrijeme su nas, ne samo naši roditelji, nego i svi mogući učitelji, nastavnici i profesori, ljudi zapravo, odrasli, koji su pridonosili našem odrastanju, učili i podučavali. |
NINA |
06.23 06.51 |
Podjele Obitelj |
Po meni nebi trebala biti ljubav, druženje je OK. Ali ako hoćemo da naša vjera ima budućnosti to ne bi trebalo da bude ljubav, to, momak, cura, da se vjenčaju. Po meni, ja ne žeim, ako jednog dana budem imao djecu, a da mi je cura Bošnjak, Muislimanka, da moje dijete ne zna šta će slaviti. Znači, hoće li slaviti Bajram, hoće li Božić. |
IVO |
07.38 08.02 |
Podjele |
Ne bi trebalo biti ljubavi medju dvije nacionalnosti, to jest vjere, zbog toga, mogu oni biti, ali, mislim da Mostar nije prava sredina za to. |
MARIO |
08.34 08.44 |
Podjele |
Ovdje religija nema nikakve veze sa bogom. To je ono o čemu mi zapravo cijelo vrijeme pričamo. Onaj ko zaista ima vjeru, i ko zaista poštuje svoju religiju, definitivno neće dopustiti da mu se dogodi bilo kakv ispad, bio kriv ili ne, to neće dopusti ako zaista vjeruje, posjeduje vjeru u sebi. |
NINA |
09.25 09.44 |
Podjele Religija |
Upravo ta djeca što su iz mješanih brakova trebaju biti ponosni jer oni znaju kulturu znači oni znaju kulturu jednih ljudi, kulturu drugih ljudi, i to su zapravo bolji ljudi. Oni poštuju sve oko sebe jer oni su i jedni i drugi. |
MATIJA |
09.51 10.09 |
Podjele |
Ovaj svijet ne bi bio u neku ruku normalan da smo svi isti. |
LEJLA |
10.39 10.41 |
Podjele |
Mostar nije podijeljen onako kako svi misle na dvije strane. Mostar je podijeljen na one koji su na jednoj strani i na one koji su na obje strane. |
IVO |
12.31 12.42 |
Podjele |
Kada imate prijatelje koji su različite nacije od vaše i odrastate s njima desetak godina i onda se u jednom trenutku sve promjeni. Jer, djeca nemaju te predrasude prema ostalim ljudima, nego kroz život i kroz odgoj u svoj kući vlastitoj, valjda roditelji potiču na te podjele. U jednom renutku kada je sve to nestalo, ne znam, valjda se i sam čovjek promjeni sa odrastanjem pa postane niko i ništa u ovoj zemlji. Pošto sam ja Musliman, Bošnjakinja, i Hrvati su bili moji najbolji prijatelji. I jednom su se svi odrekli svojih, oni su se odrekli nas. Jednostavno nisu htjeli komunicirati s nama jer smo druge vjere. I eto, jednostavno, odbacili su nas. Našla sam svoju prijateljicu, Mariju i zvala je da idemo vani iz zgrade i ona nije htjela…..Mislim da ne mogu dalje. |
AMILA |
16.24 18.26 |
Podjele POTRESNA PRIČA |
Ja sam u jednom momentu imao tri imena. Bukvalno. Kad sam na onoj strani kad me neko zaustavi, ja se zovem Marko, kad sam na ovoj strani Salih, kad sam u Srbiji – Saša. |
SALIH |
20.03 20.12 |
Podjele |
To je sve jedan grad, to je sve jedno. I mi smo svi jedno. Za mene su svi jedno. |
ANESA |
23.26 23.31 |
Podjele |
DATUM: 2015-02-16
https://www.youtube.com/watch?v=3oAQDv2HQo0
PERSPEKTIVA, Mostar
Epizoda 2
U mom razredu imaju dvije cure koje često idu na onu stranu i imaju čak momke druge vjere. Naprimjer, nama u razredu to ne odgovara zato jer mi nismo navikli na to i često su odbačene s naše strane. |
BARBARA |
03.32 03.48 |
Podjele |
Pa eto jednostavno imam neki strah, ne osjećam se tamo nikako dobro, osjećam se kao uljez, doslovno. |
BARBARA |
04.35 04.43 |
Podjele |
Što se tiče odnosa izmedju Hrvata i Bošnjaka, to se popravit ne može. Jer, taj rat, i te mržnje su započele prije dosta godina to se dovoljno udubilo u podsvijest ljudi da se to više ne može ispraviti. |
LUKA |
04.44 05.02 |
Podjele |
Ja ne smijem otići na lijevu obalu. Da na Starom mostu nisam nikad bio. Znači, Stari most koji cijeli svijet zna Mostar po Starom mostu, ja Mostarac nisam nikad na njemu bio. Zato što ne smijem. Znači, dešavaju se s jedne i druge strane ti incidenti, a mi mladji bi se trebali odmaknuti od toga jer je više nas koji ne želimo te incidente, nego onih koji žele. Samo što mi pratimo ove koji to počinju. |
ANTE |
08.28 08.58 |
Podjele |
Mi smo poslijeratna djeca i naši roditelji su prenijeli na nas tu mržnju. I sa bošnjačke i sa hrvatske strane. |
ANTE |
09.16 09.24 |
Podjele |
Pa ne znam, vidi se, ta tekstura lica i tamnija boja kože se odnosi na Bošnjake, bar ovdje u Mostaru, sad ne znam kako je u drugim, ne znam kako bih to obrazložio. |
ANTE |
17.39 17.49 |
Podjele Rasne razlike |
Nama su nametnute, nametnuto nam je da mrzimo jedni druge. I grad je podijeljen na dvije strane od strane starijih generacija. |
MARKO |
22.58 23.06 |
Podjele |
DATUM: 2015-02-23
https://www.youtube.com/watch?v=ipMn_ZuQMOU
PERSPEKTIVA, Mostar
Epizoda 3
Ja lično ne bih se oženio nikad ženom druge vjeroispovjesti jer tu bi se stvarali problemi kome djeca pripadaju, odnosno kojoj vjeri. |
ANEL |
02.58 03.09 |
Mješoviti brakovi |
Pa ne znam. Ja ne bih nikada mješala svoju vjeru s nekom drugom, ali kad bi došlo do toga, pa bože moj, šta. Ne biramo za koga ćemo se zaljubit. Ako on bude taj pravi, ko zna… |
AMINA |
03.49 04.05 |
Mješoviti brakovi |
Po mojoj vjeri, po islamu, zabranjeno je miješati brak. Ja na primjer ne bi nikad mješao svoju vjeru sa nekom drugom. |
ADIS |
04.25 04.33 |
Mješoviti brakovi |
Moj stav, ljubav izmedju dvije druge vjeroispovjesti je da tu ne bi trebalo biti nekih granica. Ako se ljudi vole normalno da će se vjenčati, da će napraviti porodicu i sve ostalo. Vjera ne bi trebala, i nacionalnost, graničiti to. |
ESAD |
05.30 05.51 |
Mješoviti brakovi |
Kad bih ja imao curu neke druge vjeroispovjesti ne bi, naravno, predstavljalo problem da je oženim. Pa ne znam. Nisam razgovarao sa mojim roditeljima i rodbinom. Pa naša vjera nalaže, mislim oni koji iskreno vjeruju, da poštujemo sve ostale vjere. A nacionalizam se stvara u ovim navijačkim skupinama, preko tih nekih utakmica, huliganstva i to. |
SABAHUDIN |
05.52 06.24 |
Mješoviti brakovi |
Prvenstveno u ljubavi, tu se ne pita pamet nego srce. Znači mi nećemo odlučiti hoćemo li voljeti nekoga druge nacionalnosti ili vjere, to, jednostavno priroda odlučuje i mi se moramo naučiti nositi s tim. |
RIJAD |
06.25 06.41 |
Mješoviti brakovi |
Meni ne smetaju razlike što se tiču vjeroispovjesti. Svi smo mi isti, što se toga tiče. |
AVDO |
14.32 14.40 |
Mješoviti brakovi |
DATUM: 2015-02-28
https://www.youtube.com/watch?v=K0wfSFNYYd8&t=1608s
PERSPEKTIVA, Mostar
Epizoda 4
Tada sam se prvi put suočila sa odvojenošću mene od cijele ove situacije u gradu. I bilo mi je jako teško, ne radi njega, mislim, niđe veze, ne, samo mi je bilo teško jer sam se prvi susrela sa tim da me neko odbaci radi toga što ja zapravo jesam. Nisam ništa uradila, samo sam bila to što jesam. Nisam bila ono što je njima odgovaralo. Iako smo bili djeca, nije niko rekao da se mi planiramo vjenčat nakon mjesec dana. |
NINA |
14.56 15.27 |
Podjele |
Neće i religije kroz istoriju, i nacije i narodi nisu nestajali zato to su sklapani brakovi sa nekim različitostima, što su u te korpuse ulazile neke različite grupacije. Naprotiv, religija, vjera ili nacija će nestati zato što se upravo zatvorila u svoje okvire, zatvorila se u svoje atare, a nije se otvorila prema nekakvim univerzalnim vrednotama. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ |
25.06 25.31 |
Podjele |
Posljedica rata če uvijek biti sve dok se, sve dok se generacije koje su preživjele rat, ne izumru i dodju nove generacije. |
BORIS |
26.25 25.31 |
Podjele |
Barem mi bi trebali gledati u budućnost i trebali taj rat staviti po strani i svi zajedno raditi da ovaj grad učinimo puno boljim i ljepšim mjestom za budućnost, za naše odrastanje. |
AMINA |
34.00 34.13 |
Podjele Budućnost |
Ja smatram da svaka mržnja, bilo za različite nacionalnosti, boju kože, bllo šta, seksualnu pripadnost, dolazi samo iz neznanja. Jer, ljudi koji nisu upoznati sa razliičitim kulturama, nikad ne mogu znati kakav će neko drugi pogled na svijet imati. Jer, ako mi ne dolazimo u doticaj sa ljudima koji su različite nacionalnosti od nas, mi nikad nećemo srušiti te granice koje postoje. Ne samo u Mostaru nego na cijelom Balkanu. Jer, Balkan je uvijek bio spoj različitih kultura i nikad to nije predstavljalo problem do prije par godina kada su ti neki ljudi koji su želili samo svoju ličnu korist, kada su oni odlučili sudbinu 20 miliona ljudi. I tek kada ljudi počnu uređivati svoju zajednicu, i kada pođu od sebe, i kada kažu “ne” toj mržnji koja je svuda oko nas, mislim da tek onda da će Mostar biti u mnogo boljoj situaciji nego što je sada. I prvi koji to trebaju uraditi smo mi mladi. |
SELMA |
38.18 39.15 |
Mržnja Neznanje |
DATUM: 2015-03-07
https://www.youtube.com/watch?v=NXfViJQpWGs&t=6s
PERSPEKTIVA, Budva
Epizoda 1
Brat, jedan od braće, i sva ostala normalno, prvi sjedaju za sto. Kad se postavi ručak prvi sjedaju za sto. Kad ih pitamo zašto ne pmogneš da se postavi sto, ne, vi ste žene, vi to radite. Znači od malih nogu su naučeni da su oni muškarci, da oni sednu na čelo. Ko sedne za slavu? Otac. Ako otac nije tu, znači jedan od sinova, najstariji najčešće. |
SONJA |
03.48 04.11 |
Ravnoprav nost polova |
Ne znam zašto žene žive u nekom strahu da ne trebaju da kažu to što se dešava, da ne trebaju da potraže pomoć, da se žale. Jer, ne znam, kada ženu neko maltretira logično je da je žena slabija. Fizčki, ona je slabija i treba da potraži pomoć. Ne treba da se ustručava ni od čega. To nije nikakva sramota, nije ništa. Baš suprotno. Sramota je za muškarca. |
TAMARA |
05.12 05.36 |
Ravnoprav nost polova |
Status žena u Crnoj Gori, mislim da se dosta promenio, jer došla su druga vremena, naravno, obrazovanje se razvilo. I dosta je učeno, dosta se radi na ženskim pravima. |
SANDRA |
07.36 07.51 |
Ravnoprav nost polova |
Pa ako imamo brata i sestru više će gledati kao naslednika brata i više će podržavati brata i ulagati u njega. Ulagati da završi bolji fakultet, a sestru će gledati kao, na primjer, može i ne mora. |
NEVEN |
09.30 09.52 |
Ravnoprav nost polova |
Ja smatram da ti ljudi koji ne žele žensku djecu da ti ljudi nisu normalni. Jer, svako dijete treba da se voli i poštuje, bilo ono muško ili žensko. |
VUKO |
12.40 12.51 |
Ravnoprav nost polova |
Žene u CG jesu u podredjenom položaju ali mislim da svi težimo ka tome da se to popravi. |
VUKAŠIN |
13.02 13.10 |
Ravnoprav nost polova |
Smatram da danas, po primeru iz moje porodice, žene imaju ista prava kao muškarci ali je njihov izbor da se bore za ta prava. |
NINA |
13.47 13.56 |
Ravnoprav nost polova |
U budućnosti, ako bih imala muža koji bi bio protiv toga jer nosim žensko dijete bila bi mu vrata, što se kaže otvorena. Ako ne želi žensko dijete, znači nema tu šta da čini. |
NINA |
14.58 15.11 |
Ravnoprav nost polova |
Ja mislim ipak da je položaj žena i dalje ugrožen. Po mom mišljenju ne može nikad ni biti 50-50 posto, ono što se kaže. Jer, ipak, moj otac, moj džed, su isto tako radili. Ipak, mislim da se zna ko kosi, a ko vodu nosi, što se kaže. |
MILOŠ |
17.53 18.16 |
Ravnoprav nost polova |
Nek je zdrava al neka bude muško. O toj poslovici mislim sve najbolje. Meni se svidja ta poslovica. Jest, sad ispada u toj poslovici da su žene diskrimnisane ali ta poslovca je pametna. |
LUKA |
18.16 18.30 |
Ravnoprav nost polova |
Kad sam se rodila ja, bilo je razočarenje. Nije bilo toliko slavlja kao kad se rodio moj brat. To se slavilo tri noći za redom. |
SARA |
24.06 24.18 |
Ravnoprav nost polova |
Da žena radi, a muškarac da sedi kod kuće, to…teško. Zato što ipak muškarci treba da ipak preuzmu svu odgovornost za porodicu i sve šta treba. |
LUKA |
25.03 25.15 |
Ravnoprav nost polova |
Nasilje u porodici je dosta zastupljeno kod nas i ta se tema izbjegava na neki način jer žena kada je udarena muž je krivi za neku situaciju. |
MIRA |
26.27 26.38 |
Ravnoprav nost polova |
Zato ni se toliko trude da postignu neka prava? Šta one hoće? Da rade neke fizičke poslove? To muškarci treba da im obezbjede sva sredstva za život. Da one po kući da budu i to je to. |
LUKA |
27.08 27.30 |
Ravnoprav nost polova |
DATUM: 2015-03-14
https://www.youtube.com/watch?v=jyXH8jPICZI
PERSPEKTIVA, Budva
Epizoda 2
Moj vid te ravnopravnosti je zapravo da žena ima pravo izbora. Znači, ravnpravnost je kada žena da muškarci ne kažu, ona je za kuću, ona će uz djecu i to je to. Ali, mislim da je ravnopravnost postignuta onda kada žena može slobodno da kaže ja želim da budem u kući, ili kada žena može slobodno da kaže ja želim da budem radnik na gradjevini, ja želim da se bavim fizičkim poslom. |
TAMARA |
04.02 04.30 |
Ravnoprav nost polova |
Ja smatram, ako muž nije spreman da prihvati prvo žensko dijete da ni žena ne treba da se žrtvuje, da pobaci to dijete već ne treba da dopusti da on ucjenjuje, da će on da ode ili tako nešto već da prihvati to dijete. Jer ako on nju ucijeni jednom, on će nju stalno ucjenjivat tako će ona da zavisi od njega. |
TINA |
09.26 09.34 |
Ravnoprav nost polova |
Koliko god mi pričali o ravnopravnosti ponavlja se to, treba muškarac da joj dopusti. Ja mislim da nikakvo dopuštanje treba da se pominje već da žena samostalna bude od početka i svjesna toga da je njoj već sve dopušteno i da zauzme takav stav, ja mogu, ja hoću, znači radiću sve što ja želim. |
TAMARA |
09.40 09.59 |
Ravnoprav nost polova |
U dosta porodica je i dalje zastupljen taj patrijahlani status i to što žena nema neku slobodu. Tamo gdje žene trpe muškarce, trpe muževe, to su uglavnom one koje nisu završile fakultete, nisu završile osnovnu školu, koje su se odmah udale, rodile djecu. Jer, dosta njih je vidjelo to kao neki osnovni cilj u životu, što uopšte nije. |
KSENIJA |
16.37 17.05 |
Ravnoprav nost polova |
Znam jedan primjer koji, moja drugarica, od moje drugarice deda je rekao na njenom rodenju, izjavio je saučešće njenom ocu, to znači da nije ni trebala da se rodi. Crna Gora je patrijahalna zemlja i ima te predrasude da je muškarac sposoban za sve. Žena je stvorena samo za kuću i da radja djecu. |
HELENA |
19.08 19.38 |
Selektivni abortus Nasilje |
Statistike pokazuju da je sve više i više pobačaja djece, a ta djeca su ženska djeca. Problem je što majka, kao i otac odlučuju na pobačaj djece. Zašto? U Crnoj Gori je postavljena neka norma da ženska djeca su manje vrijedna nego muška. Pa možemo vidjeti iz primjera kad se rodi muško dijete. Svaki otac, djed, ili neki muškarac iz porodice ide da puca. Da slavi to. Kad se rodi žensko dijete, sve je u miru i harmoniji. OK, rodilo se dijete, prinova je došla. Nikakva buka, nikakvo veselje. Problematika je u tome da se i same žene odlučuju na to. |
VARIJA |
20.16 21.01 |
Selektivni abortus Nasilje |
Meni nije jasno zašto žene pristaju na taj selektivni abortus. Zašto. Samim tim nekako omalovažavaju sopstveno postojanje. Omalovažavaju sebe samim tim što abortiraju žensko dijete. One kao žene. |
TAMARA |
22.17 22.33 |
Selektivni abortus Nasilje |
Selektivni abortus bi nazvala monstruoznim zato što je to veoma glupo i zato što, realno, kad se ženska djeca ne bi radjala ovaj svet ne bi postojao. |
SANDRA |
23.03 23.16 |
Selektivni abortus |
Često puta u toku nasilja, one ne smeju da prijave to nasilje u strahu da muž to ne sazna i da budu još gore posledice što se tiče toga. Ja bih samo rekla da je to u stvari pogrešno jer ako one stalno čekaju i trpe to naslje i nikome ne prijave za to one će s vremenom više i više da to doživljavaju i ne mogu tako da reše problem. Tako, da bi trebale da prijave kome god mogu. |
SANDRA |
25.31 26.06 |
Nasilje |
DATUM: 2015-03-21
https://www.youtube.com/watch?v=UOoocRp5V40
PERSPEKTIVA, Budva
Epizoda 3
Nekako mi nije pripadajuće to da žena ostavi njeno prezime ili da muž uzme njeno prezime. To mi je potpuno nelogično, nekako. Pa ipak je muž stub kuće. |
MILOŠ |
03.19 03.32 |
Rodna rav nopravnost |
Ja sam žensko i sutra bih uzela muževo prezime. Imam brata i on će da nastavi tradiciju naše kuće, a ja ću da se uklopim u neku drugu porodicu. |
DEJANA |
04.32 04.45 |
Rodna rav nopravnost |
Ako roditelji vide da je to žensko dijete i odluče se za abortus, to je bolest. |
MILOŠ |
07.07 07.09 |
Selektivni abortus |
Muškarci misle da pošto su žene slabiji pol da oni imaju pravo da ih maltretiraju jer žena je tu da podrži muža za sve pa čak i da on istrese nervozu neku na nju. |
NINA |
07.37 07.48 |
Rodna rav nopravnost |
Ja stvarno ne razumijem žene koje trpe batine. Mislim, koliko god da je ljubav batine su batine. Nije niko došao na ovaj svijet da bude maltretiran. Pa, stvarno, treba da zauzmu stav. A to što ne zauzimaju stav to je njihova krivica. |
NINA |
08-14 08.38 |
Rodna rav nopravnost |
Mislim da je nasilje na neki način povezano sa tradicijom, kad muškarac vrši nasilje nad ženom. Žena želi da iskaže svoj stav, on se ne slaže sa njom, i samim tim on želi na neki način nju da ušutka i ako to ne uspije javlja se agresija kod njega i on je onda ispoljava. |
SIMONA |
12.10 12.40 |
Nasilje |
DATUM: 2015-03-28
https://www.youtube.com/watch?v=RMW2T8eRlZ4
PERSPEKTIVA, Budva
Epizoda 4
Zbog čega to je to muškarac bitniji? Zbog čega to kuća počiva na muškarcu? Zbog čega to majka, baba, sestra, nije bitno, moraju da se odreknu nasleđa za nešto što je očevina. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ Profes |
09.33 09.46 |
Rodna rav nopravnost |
Ono što je jako je da razliku od žene koje su živjele u patrijarhatu, koje su se mirile sa takvom situacijom i sa takvim položajem, da danas žena, savremena žena u CG se ne miri sa takvom situacijom nego pokušava da se izbori kroz svoje obrazovanje, ekonosku nezavinsot i druge stvari socijalizacije. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ Profesor |
10.08 10.26 |
Rodna rav nopravnost |
Oni više žele da sliče na svoje djedove ili džedove, a djevojke bi sve u manjoj mjeri htjele da budu poput svojih baka. I taj trend nije samo prisutan u ovakvoj jednoj tradicionalnoj, zatvorenoj, plemenskoj zajednici kao što je CG gdje postoji neki niz nepisanih pravila, ko će naslijediti obiteljsko nasledje pa je prirodno, dakle, kćer će se udati za nekoga, a to je nečiji sin koji je nešto naslijedio, ali je zapravo zanimljivo da se mladići i dalje, drže se kruto ovih rodnih indetiteta koji se formiraju u procesu socijalizacije i ništa drugo. |
JADRANKA KOLENOVIĆ DŽAPO Profesorica |
10.34 11.13 |
Rodna rav nopravnost |
Sasvim je nešto drugo kada žena iz neemancipovane porodice dodje u neemancipiranu porodicu, ai ima namjeru, ima želju, ima htijenje, da pravi svoju emancipaciju. To je onda herojski čin te žene koja uspije i ako uspije to da napravi. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ Profesor |
14.57 15.12 |
Rodna rav nopravnost |
Dokle god žene ne skupe hrabrosti da se suprostave svojim muževima i starim običajima ovo će isto ovako da ostane. |
JASMINA |
44.51 44.58 |
Rodna rav Nopravnost |
Većina ljudi ne kapira da nije problem u zakonu već u svijesti, svijesti našeg naroda, i tu je uzrok svih problema. I nije samo da žene trebaju same da se bore za to već treba da postoji i podrška muškarca, njihovih očeva i braće da ih podrže u tome da budu nezvisne time što će im omogućiti jednake prilike. |
KATARINA |
45.23 45.53 |
Rodna rav nopravnost |
Nama su udžbenici i crnogorski, i bosanskohercegovački i hrvatski, žao mi je što govorim u ovim kategorijama, oni su, udžbenici su puni stereotipa, puni predrasuda, dakle, ovih rodnih stereotipa. To trebamo iščititi i , vi ste to u jedom trenutku kazali, uključiti očeve u odgoj djece. Jer, na taj način se smanjuje ta percpecija ravnopravnosti, a povećavaju se neke osobine, razvijaju se osobine ličnosti koje djevojčica treba da ima. Da bude atraktivna, prodorna, dominantna, da sebe cijeni da ne bude, da se ne osjeća nesigurnom zato što je djevojčica, da se ne osjeća nesigurnom zato što je žena nego da ima jedno temeljno osjećanje sigurnosti, koje može samo obiltej ponuditi. |
JADRANKA KOLENOVIĆ DŽAPO Profesorica |
50.21 51.11 |
Rodna rav nopravnost |
DATUM: 2015-04-04
https://www.youtube.com/watch?v=ttIuIQ0LhMc&t=1s
PERSPEKTIVA, Sarajevo i Istočno,
Sarajevo, Epizoda 1
Odgajana sam na dva različita načina. Tu dolazi do suprostavljanja. Otac govori jedno, majka govori drugo, da ja sa svojih 17 godina se nadjem u takvom kaosu da ja ne znam šta da mislim. |
MEDINA |
05.58 06.12 |
Nacionalni odnosi |
Ako su ljudi u BiH mogli živjeti preko 300, 400 godina, različite nacionalnosti zajedno, mislim da možemo i sad. |
ISMAR |
06.54 07.03 |
Nacionalni odnosi |
Ja volim svoje, ali poštujem tuđe. Mislim da se time trebamo voditi. Naravno, mislim da sila, korištenje sile, istući nekoga, imati verbalniu sukob, verbalno nasilje prema nekom, nije uopšte potrebno, pogotovu ako to govorimo u smislu nacionalizma. Ja smatram da ovaj rat koji se desio sada, nemili rat, više se desio iz nečijih ličnih političkih ubjedjenja koji je nametnut ljudima da se bore za svoju teritoriju i nisu imali drugog izbora. To kako su oni prošli u ratu mislim da ne treba ostavljati posljedice na mene jer sada nije takva situacija. Situacija je drugačija, imamo razvijenu zemlju, demokratsku zemlju i trebamo poštovati jedni druge. |
MILOŠ |
12.11 12.54 |
Nacionalni odnosi |
Ja mislim da je sve do kućnog odgoja. Roditelji ako nam kažu da trebamo, to jest ako nam pune glavu da trebamo da budemo nacionalisti, bićemo. |
ALEKSAN DAR |
12.55 13.04 |
Nacionalni odnosi |
Ja nikad nisam čuo da je grad jedan od drugog dva metra. Znači, granica. I ja sad to ne razumijem nikako. Znači, ja sad hodam i za 5 sekundi sam u nekom drugom gradu. I to mi nije jasno. Voilio bih, volio bih da bude jedan grad, sve. |
VEDRAN |
14.00 14.55 |
Sarajevo |
Evo ja sam pravoslavni hrišćanin. Ja sam uzeo knjigu islama da vidim o čemu ti ljudi govore. Vidio sam, čitao sam. NI u jednom momentu nisam vidio da se u toj knjizi govori o mržnji. NI u mojoj Bibliji se ne govori o mržnji. |
NIKOLA |
16.25 16.41 |
Mržnja |
Mi smo generacija čiji su mozgovi nekako isprani i pod uticajem smo politike, pod uticajem društva, javnosti. Ne gledamo svojim očlima. Jer, roditelji često odgajaju djecu u tom smislu, ti si Srbin, ti moraš sve mrziti, ti moraš imati nož, moraš imati pušku, moraš znat rukovat puškom, ti si ustaša, ti si ovo, ti si ono. Mi Muslimani se nekako uvijek nađemo između toga i imam osjećaj da mi jedini postanemo žrtve toga. |
ZERINA |
22.13 22.49 |
Nacionalni odnosi |
Da se ne lažemo. Mi svi jesmo nacionalisti. Da li je to podsvjesno, da li mi to svjesno biramo, mi jesmo, mi imamo predrasude, na podsvjesnom nivou ali mi ih imamo. |
ELDIN |
22.50 22.59 |
Nacionalni odnosi |
DATUM: 2015-04-11
https://www.youtube.com/watch?v=Ms-vVBIRKh0&t=86s
PERSPEKTIVA, Sarajevo i Istočno,
Sarajevo, Epizoda 2
Da se desi da je djevojka sa maramom na strani RS, i da postane vid verbalnog ili fizičkog nasilja išao bih u zaštitu jer je to jedan od najgorih načina rješavanja nacionalnih pitanja koji su nametnuti od strane nekih drugih ubjeđenja. |
MILOŠ |
02.08 02.28 |
Nacionalni odnosi |
Ne mogu te neke ljude da shvatim koji samo kažu, e oni su krivi. Oni su krivi. Krivi smo, isto smo krivi. Jer su nas uspjeli neki drugi ljudi da zavade. Nije to preko noći bilo. |
VEDRAN |
03.04 03.17 |
Nacionalni odnosi |
Ovo da su roditelji samo krivi za odgoj djece i to, jeste i do toga, ali društvo u kojem se ta djeca kreću, da li je to do toga. Da li je to do medija koji prenose sve to. Mediji utiču na neki način na naš odgoj. |
ANJA |
04.05 04.21 |
Nacionalni odnosi |
Ljubi sebe kao bližnjega svoga. Ajd’ da se potrudimo, al’ mi nećemo, dok nas ne snadje još neka veća nevolja iz koje ćemo mi moći izaći samo ako se udružimo, da nešto zajedno stvorimo. |
NIKOLA |
05.06 05.20 |
Nacionalni odnosi |
Ja ne mislim da je podijeljen grad. To samo neko nameće priču i priča da bi njemu bilo bolje. |
STEFAN |
07.33 07.39 |
Nacionalni odnosi |
Najviše me nerviraju mediji. I naši i njihovi, koji samo dižu svoje. |
NIKOLA |
10.05 10.09 |
Mediji |
Treba sjesti i razgovarati. Treba zajedno ići naprijed. Ali, dok god ima zločina iz prošlosti koji nisu osudjeni, koji će uvijek biti tu, koji će biti neka mrlja iz prošlosti, te sjekire nezakopane, nikada se to neće desiti. A počevši od I svjetskog rata do 95-e ti zločini znači još nisu osudjeni. |
NIKOLA |
15.49 16.07 |
Zločini |
U mom udžbeniku iz istorije, pa u smisliu, nema o ovome. Nema. Nema toliko. Nema toliko o tome. O tome se ćuti. U tome i jeste problem što se ne smije iznijeti ta istina. Svi tu istinu kriju. Gdje se ona nalazi? Zašto je niko ne smije pokazati? Zašto svi okrivljuju jedni druge? Zašto? I zašto tih pitanja nema po medijima nego sve, oni su krivi za ovo, oni su za ovo. Evo u federalnom Sarajevu se desila tuča izmedju Srba i Muslimana. Jer to toliko bitno? To je sramota? To nije nešto što se treba prenositi i oglašavati. To treba da se krije. |
ANJA |
19.18 19.57 |
Mediji |
Roditelji prenose svoju neku patnju u vidu mržnje na svoju djecu. I samim tim, mladi ako ne komuniciraju sa drugom nacionalnošću, odnosno vjerom, sa mladima druge nacionalnosti, onitaj stav zadržavaju i šire dalje. |
MILAN |
23.42 24.07 |
Roditelji Djeca Mržnja |
DATUM: 2015-04-18
https://www.youtube.com/watch?v=th7ox31AguM
PERSPEKTIVA, Sarajevo i Istočno,
Sarajevo, Epizoda 3
Prošle generacije, to jest generacije koje su rodjene u toku rata, preiživjele rat, nekako mogu i shvatiti njihov stav zašto odvajaju Hrvate i Srbe, i Bošnjake u BiH mada smatram da mi to ne bi trebali. |
IMAN |
01.23 01.40 |
Nacionalni odnosi |
Mržnja. Mislim da je to najrasprostranjeniji osjećaj unutar BiH. Pogotovu prema narodima druge nacionalnosti. |
ISMAR |
02.03 02.17 |
Nacionalni odnosi |
Ima roditelja, meni poznatih, koji misle da je biti vjernik – mislim, ja nemam ništa protiv vjere i to – ali biti vjernik, evo konkretno Musliman i to, samo poštuješ svoju vjeru i da poštujemo samo svoje, sve drugo da zaboravimo ili da preziremo, što ne bi trebalo da je tačno. |
ISMAR |
04.50 05.10 |
Nacionalni odnosi |
Ja ne znam da li su to iskreni vjernici. Ali, susretao sam se sa ljiudima, Srbima, pravoslavcima koji sada, ajd da kažem idu u crkvu…ah…imaju to, neku dozu..mržnje u sebi. Ne znam zbog čega, ne znam koji je razlog. |
NIKOLA |
05.13 05.31 |
Nacionalni odnosi |
Sam taj da mi sve u ovoj državi moramo kočiti da bi je što prije rasformirali i svi otišli na svoju stranu je negativan pošto, ti si tu rodjen. To je tvoja domovina, ti tu živiš od kad znaš za sebe. |
NEMA POTPISA |
09.13 09.24 |
Nacionalni odnosi |
Posjeta IRME Istočnom Sarajevu |
10.00 20.00 |
DATUM: 2015-04-28
https://www.youtube.com/watch?v=YdT_4U_6Pyw
PERSPEKTIVA, Sarajevo i Istočno,
Sarajevo, Epizoda 4
Meni se čini da su ova deca prave žrtve onog sistema koji je uspostavljen početkom 90-tih godina. Čini i se da odgovori koji dolaze i sa njihove strane, i u slučaju kada potpiruju ono što zapravo imamo kao realnost, i kada je u pitanju vrsta odgovora koja zapravo izaziva, pokušava da nadje alternativu tome što imamo. I jedna i druga vrsta odgovora ostaju unutar sistema. Nisam od ove dece čuo ni jedan odgovor koji zapravo apsolutno konfrontira sistem u kojem su oni zatočeni. Dakle, i kada se govori o mržnji, i kada se govori o toleranciji, mislim da čak i ta tolerancija ako bi došla, ona bi ponovo došla unutar granica onoga to je već nametnuto. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
04.05 05.30 |
Nacionalni odnosi |
Ako bi smo stvari postavili tako da se toj deci kaže da njihov srpski identitet, ili njihov bošnjački identitet ili hrvatski identitet ne postoji bez ovog drugog pitam se šta bi ta deca odgovorila. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Bgd |
06.09 06.12 |
Nacionalni odnosi Identitet |
Društvo je, generalno, jako konzervativno i nacionalna ideologija je sama po sebi jako konzervativna i da uopšte ne dopušte ikome da izadje iz tog začaranog kruga. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zgb |
09.52 10.03 |
Nacionalni odnosi |
Čak i ova deca koja pokupavaju da se konfrontiraju sa tom nacionalnom predominantnom ideologijom ovog društva, odgovore traže u istorji. Odgovore u istoriji traže, najjače uporište nacionalista je upravo u istoriji. Ono što, takodjer, treba da znaju jeste da nacionalisti iz istorije uzimaju samo ono što im odgovara. Ono drugo što im ne odgovara to odbacuju. Ukoliko ne mogu da nadju ono što im odgovara oni, jednostavno, izmisle stvar i onda se formiraju mitovi na kojima počivaju ti nacionalni identiteti. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
10.30 11.08 |
Nacionalni odnosi Istorija |
Uvijek će biti dobrih i loših ljudi tako da ja uvijek nadjem one dobre bilo koje vjere, nacionalnosti i to mi zaista nije problem. |
ANĐELA |
15.46 15.54 |
Nacionalni odnosi |
Upravo ta struktura je već prilično čvrsta i neizgradjena i ona onemogućuje da se iko identificira sa nečim što je izvan te tri identitetske skupine. Zato i postavljamo sad pitanje ima li uopće nereligioznih? Oni su najopasniji. Oni potpuno iskaču iz organizacijskog okvira cijelog društva i države u konačnici. Zato mi njih ne možemo ni prepoznati, niti ih možemo vidjeti. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagren |
18.19 18.46 |
Nacionalna struktura blokira |
Ukoliko oni izadju iz tih kategorija u Bosni, oni su niko. Još uvek nemaju valjda ni dovoljno godina ni strukturnih preduslova da probaju da dekonstruišu kategorije u kojima se operiše. Dakle, ne prisvojiti, pa okrenuti. Ne. Potpuno dekonstruisati, staviti ad acta kao nerelevantbe, irelevantne, istorijske i kao nešto što se nas ne tiče danas. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
23.47 24.23 |
Nacionalna struktura blokira |
Nešto što mi čini jako tužnim je to što ja nemam poznavaoca, a kamoli prijatelja druge nacionalnosti. Imam više tih SKYPE prijatelja koji su Estonci, Norvežani, Englezi, a nemam ni jednog Nikolu, Marka…mislim…to je jako glupo da ja imam nekog fantomskog druga kojeg nikad u životu neću vidjeti, a nemam jarana s kojim ću popiti kafu, koji je pripadnik druge vjeroispovjesti, druge nacionalnosti. To mene čini jako tužnim, da ću možda prije tog jarana posjeiti, ili on mene, šta ja znam u Estoniji ili u Madjarskoj nego što ću ja doć sad u Istočno Sarajevo i reć, ajmo na kafu, ajmo…. |
DŽELIL |
28.15 29.02 |
Nacionalna struktura blokira |
Mislim da te razlike, ja se ne bih složio sa tim da one treba tu da ostanu. Mislim da i evolutivno, i u svakom drugom pogledu treba da se raskrinka, prosto počev od vokabulara “moje” i “tudje”, preko tih veštački stvorenih razlika koje služe jedino i samo legitimizaciji poretka koji radi od dece i naredne generacije upravo ovo što vidimo tu. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
32.41 22.08 |
Nacionalna struktura blokira |
Kod nas, oni koji žive po religiji, ako smo već Muslimani, to je nama odredjeno religijski gdje se po islamu zna da se žena ne može oženiti sa nekim ko je pripadnik druge vjere, dok je muškarcu to dozvoljeno tako da što se mene tiče, lično, ja baš iz vjerskih razloga, jer sam tako odgojena, i poštujem svoju vjeru, i ono što vjerujem to i pratim, tako da se nikad ne bi, oženila, udala, za nekog ko nije Musliman. Ne znam, ja to samo iz vjerskih razloga. |
IMAM |
34.09 34.47 |
Mješoviti brakovi |
Ono što oću da naznačim, što je danas tužno, da smo mi generacija koja ne gleda svojim očima i u velikom broju slučaja ne razmišja svojim mozgom već mediji manipulišu sa nama. To su mediji kojima upravljaju politilčke stranke, političari, te osobe. I tužno je što se politika umješala u obične stvari, u muziku, film i umjetnost, što ne bi trebalo, ne smiju imati veze s politikom. I ne smiju iskorištavati takve stvari da bi uticali na nas, da bi nas ovdje razdvajali. |
ZERINA |
43.14 43.53 |
Manipulacija Mediji Političari |
Sve dok ne dođemo dotle da nam drugi, postane samo onaj ko deli ljude na nas i njih. Dakle, kada drugi postane onaj koji stvara drugog. Dakle, postojimo mi koji nemamo drugog, koji imamo samo nas i postoji onaj koji deli ljude. I samo taj koji deli ljude, za njega ćemo reći da je naš drugi. Ja mislim da je to ideal kome treba da se teži. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
48.18 48.44 |
Podjele |
DATUM: 2015-05-02
https://www.youtube.com/watch?v=e4W59dY2X8c&t=3s
PERSPEKTIVA, Novi Sad
Epizoda 1
Problem ovdje kod nas je što, nažalost, ljudi su skloni uopštavanju i predrasudama i imaju dosta sužene vidike, nažalost. I, ne mogu da nauče da neke osobine, oni posmatraju nake osobine kao važnije od drugih. Kao naprimjer, verska pripadnost ili seksualna orijentacije i tako dalje. Trebalo bi da shvate da takve osobine ne treba da budu prepreka ka upoznavanju ličnosti tog pojedinca. |
ALEKSAND DRA |
03.42 04.12 |
Predrasude |
Isto smatram da predrasude igraju veliku ulogu u problemima današnjice i uopšte diskriminacija na nacionalnoj osnovi je veoma velika, i na verskoj, a u poslednje vreme ima još takvih problema kao što su fašističke organizacije koje se javljaju trenutno. |
NEMANJA |
04.12 04.39 |
Predrasude |
Danas možemo da vidimo te kukakste krstove i fašistička obeležja po gradovima i malo je zabrinjavajuće zašto se to uopšte dešava. Mislim stvarno ne znam šta im je cilj, da li ima je cilj da svi budemo čistokrvni Srbi. |
MILAN |
05.29 05.44 |
Fašizam |
Dobili smo letke da se vidi da li ima dovoljan broj zainteresovanih učenika da se u školi dodatno uči madjarski jezik, kao slobodan predmet. U jednoj školi je bio slučaj da je razredni starešina rekao ko momentalno ne iscepa taj papir do će slučaj da je razredni starešina rekao ko momentalno ne iscepa taj papir do će civilizovanom tako nešto može da se desi. I sad kako mi očekujemo da mladi budu tolerantni kad nas u startu, nama u startu stariji daju takav primer? |
ANDREA |
06.55 07.29 |
Diskrimina ciJa Obrazovanje |
Mislim na ulici, bilo gde, možete da vidite i versku i nacionalnu diskriminaciju. Ako je neko Madjar…ako je Hrvat, dovoljno je. Ne mora ni da priča drugim jezikom, može da priča istim jezikom kao mi, odmah je, ne znam, vanzemaljac. To se uvek tako shvata. Mi imamo veliki problem što živimo u prošlosti. Nama su Hrvati, moram reći, Muslimani, zakleti neprijatelji. Nas tako uče. Presađuju nam tu mržnju od ranije i mi dalje nastavljamo. |
ANDREA |
07.48 08.28 |
Mržnja |
MI tražimo naše, draže nam je ono malo naše nego njihovo sve. Ali, iz te nemoći da dobijemo to naše, nastaje taj govor mržnje. |
NIKOLA |
11.54 12.04 |
Mržnja |
Meni nije bitno da li je neko Srbi, Musliman, Hrvat. Meni to nije bitno. Meni je bitno da je taj čovek dobar čovek. |
NIKOLA |
12.09 12.18 |
Mržnja |
Govor mržnje pre svega dolazi iz neznanja. |
VERICA |
13.44 13.47 |
Mržnja |
Kosovo je naše bilo i ostalo. Mogu da pričaju šta god hoće, Kosovo je naše. Ja Kosovo smatram svojom zemljom i svojom teritorijom. Ne mislim da glava nečija treba da leti nego mislim da svako treba da dobije svoje. |
NIKOLA |
16.45 17.06 |
Kosovo |
Oni su se osećali moćnim zato što je zapad stao na njihovu stranu da podržava njihove gestove, njihov nacizam, njihovo ubijanje, otimanje teritorija. |
NIKOLA |
17.18 17.30 |
Kosovo |
To je meni glupost, jako velika glupost. Jer, mi s tim nemamo veze. Niti smo se mi ubijali u Bosni niti smo se mi ubijali u Hrvatskoj, a pričamo tako kao da smo se mi ubijali s tim ljiudima. Da smo mi ratovali protiv njih. Znači, kao da smo mi bili tamo. |
NIKOLA |
18.30 18.45 |
Rat Mržnja |
To je bolest, koju je progurao zapad. Da se mi rezumemo. |
NIKOLA |
19.30 19.34 |
LGBT |
Smatram da homoseksualcima u Srbiji treba dati sva moguća prava ali treba, naravno, da imaju odredjene obaveze. Neki ljudi se jednostavno rode kao homoseksualci i oni to ne mogu da promene, a neki ljudi, jednostavno, zastrane i postanu homoseksualci. |
STEFAN |
20.26 20.56 |
LGBT |
Balkan je veoima trusno područje gdje se odigrava Mappet show. Nekim moćnim ljudima odgovara tenzija i oni će učiniti što je potrebno da bi se tenzija stvorila. |
STEFAN |
22.04 26.16 |
Tenzije |
Ne smatram da su oni drugačiji od nas. Oni su isti kao i svi drugi. Samo što je kolega spemenuo ne vidim smisao te gej parade. Samo izazivaju mržnju drugih. |
MARICA |
22.41 22.54 |
LGBT |
Verovatno da sam od početka učen, možda bih i shvatio. Ali pošto nisam od početka učen da se dva muškarca drže za ruke ili dve devojke, ja to sad be mogu da shvatim. Imam neku odbojnost prema tome. Ne, ne mogu, nego ne želim da shvatim. Nisam od početka tako učen. |
NIKOLA |
25.01 25.35 |
LGBT |
DATUM: 2015-05-09
https://www.youtube.com/watch?v=0vk3Q0c-aY0&t=121s
PERSPEKTIVA, Novi Sad
Epizoda 2
Ja sam na strani u stvari pravde. Ja mislim da svi treba da imaju ista, jednaka prava i homoseksualci, heteroseksualci, nevezano s tim kakva je njihova seksualna orijentacija. MI smo svi ljudi i to uopšte ne treba da se dovodi u pitanje. |
KATARINA |
01.57 02.17 |
LGBT |
Jedino što nas deli je jezik, a to nije nešto što ne može da se prevaziđe. Danas svi znamo engleski. |
MILAN |
03.44 03.52 |
Mađari i Srbi |
E sad, da li tu ima neke komunikacije medju nama…slabo. Jako slabo. Mi smo pokušavali s naše strane da priđemo njima ali to se nekako nije ostvarilo u najboljem svetlu. Ja mislim da oni, kao manjina se osećaju ugroženo i drže se zajedno sa sobom i neće da izađu iz tog svog kolektiva. |
MARKO |
04.54 05.23 |
Mađari i Srbi |
Skoro sve netolerancije prema raznim grupama društvenim se zasnivaju na neznanju. Oni ne znaju o tome, ne razumeju to i plaše se toga. Posmatraju to kao nešto strašno što će ugroziti njih, njihov život, porodicu i uopšte državu. |
KATARINA |
10.24 10.39 |
LGBT |
Ne razumem toliku mržnju i odbojnost prema nečemu to nas, “strait” ljude tehnički ne zanima i ne utiče na nas. To što je neko homoseksualac ne znači da ako ja pričam s njim postati tog seksulanog opredjeljenja i takodje ne razumem ljude koji hoće nasiljem da to reše. Da li zaista batine mogu nekoga ko je homoseksualac on će postati strait jer sam ja njega pretukla!? |
MILICA |
10.57 11.19 |
LGBT |
Kada bi homoseksualci bili prihvaćeni u društvu u smislu da imaju jednaka prava pri stvaranju socijalnih krugova, pri zapošljavanju i tako dalje onda ne bi bilo ni potrebe za gej paradama. |
ALEKSAN DRA |
13.48 14.00 |
LGBT |
Velike polemike se vode oko toga da li oni imaju pravo da se venčaju, usvajaju decu ili slično. Pa zar nije mnogo gore kada je to dete u sirotištu, ili kod nekih staratelja, ili čak kod roditelja koji ga zanemaruju nego kada je kod dve osobe istog pola? |
ANDREA |
14.36 14.57 |
LGBT |
Istina je da to može, i verovatno hoće trpeti neka šikaniranja u školi od vršnjaka u školi iz prostog razloga što mi nismo na dovoljno razvijenom nivou svesti, da mi to razumemo, da mi to objasnimo deci. Isto tako će dete, isto tako će trpiti šikaniranje dete iz siromašne porodice, iz porodice gde je otac alkoholičar i slično. Trpeće isto to. Pa zar nije onda bolje da ima neku porodicu koja će ga voleti u kojoj će biti srećno i biće mu mnogo bolje. |
ANDREA |
15.04 15.36 |
LGBT |
Šta je nacionalizam? Šta je šovinizam? Nacionalzam znači, volim svoju državu, volim svoje, patriota sam i poštujem tuđe. Šovinizam je ono što je u Srbiji mnogo zastupljeno, volim svoje, samo svoju veru, samo svoju državu, a sve ostalo mrzim. To bi trebalo da se iskoreni iz ove države. |
MARKO |
17.09 17.31 |
Nacionalizam Šovinizam |
Nama ti ratovi, ta naša prošlost kao da je to izgovor za sve. Ne napredujemo zbog ratova, mrzimo se zbog ratova, sve je zbog ratova, ratovi su krivi za sve. |
ANDREA |
19.48 19.59 |
Rat Prošlost |
Mislim da se previše oslanjamo i tražimo izgovore u prošlosti. Fascinira me ta činjenica kako i posle toga i svih tih posledica nismo puno naučili koliko bi mogli zapravo. |
SERDJULA |
22.02 22.14 |
Rat Prošlost |
DATUM: 2015-05-16
https://www.youtube.com/watch?v=dIbvr9lQQmA
PERSPEKTIVA, Novi Sad
Epizoda 3
To je njihov život, i oni mogu da rade s njim kako žele i s kim da ga dele i sve. Ne bi je podržala, ili ga podržala, ali, ovaj, to je njihov život i njihovo pravo. Oni imaju pravo da biraju kako ga provesti. |
SLAĐANA |
03.44 04.00 |
LGBT |
Svako ima svoje narodne heroje i ratne zločince. I mi svoje, i Hrvati svoje, i Bosanci svoje. I u našim očima njhovi su ratni zločinci, a u njihovim očima naši su ratni zločinci. Tako da, Svako ima svoje. |
NIKOLA |
09.45 10.06 |
Heroji Zločinci |
Da ubiješ nekoga ko ti ne može nauditi, ko te ne može povrediti, to ne podržavam uopšte i za mene je takav čovjek ratni zločinac. Koji u ratu sa puškom, sa nožem, bajonetom napadne na nekog ko je goloruk i ubija ga…dete, ženu…to je ratni zločinac. |
NIKOLA |
10.58 11.19 |
Ratni zločinci |
Mislim da bi bilo dobro da radimo neke prezentacije sa đacima iz srpskog odelenja, jer mislim da bi mi mogli da se družima s njima, mislim da bi možda i njima bilo zanimljivo da upoznaju nas i našu kulturu i nešto možda o našem jeziku. |
AGNES |
20.26 20.46 |
Mađarska i srpska škola |
Bilo bi super da imamo još puno takvih prilika gde možemo zajedno nešto da radimo i družimo. |
IRENA |
21.19 21.25 |
Mađarska i srpska škola |
Naravno da mi ne prija kad vidim tako nešto, nešto loše bilo o Madjarima, bilo o Srbima. To meni jako smeta, ali znam da je to samo grafit, to je samo na zidu. |
AGNES |
21.29 21.43 |
Mađarska i srpska škola |
Jeste, ima jako puno dobrih ljudi koji su Madjari i koji su Srbi. Svi smo mi različiti i svi smo različite vere. Ali to ne znači ako je neko, na primer, Srbin ili Madjar, onda je bolji čovek. I tako treba da poštujemo svakoga. |
AGNES |
21.55 22.10 |
Mađarska i srpska škola |
DATUM: 2015-05-23
https://www.youtube.com/watch?v=QNRtlDyymSo&t=5s
PERSPEKTIVA, Novi Sad
Epizoda 4
Rat je zapravo kolektiviziranje krivnje i to mi se pokazuje kao jako problematično. Na neki način optužuje se zapravo cijeli jedan narod za neke zločine koji su vjerojatno bili organizirani od strane jedne skupine ljudi. Tako da me to općenito smeta kad govorimo i o povijesti i odnosima i slično. Mislim da svako ima pravo na svoju tragediju ali koliko ta tragedija može ograničavati javni diskurs i slobodu sviju drugih nisam siguran. Svi mi u sebi imamo neku tragediju pa ne znam koliko je dobro radi te tragedije ograničavati druge da iskazuju svoje mišljenje. |
MATE SUBAŠIĆ FPN |
13.38 14.21 |
Rat Kolektivna krivnja |
Meni je interesantno kada se govori o himni i nacionalnim simbolima kako se taj čitav koncet nacije redukuje na te simbole, kao što su himna ili nekakva druga nacionalna obeležja. Ovo ne nači da je sama forma nacija odredjena tim nego da je i sama suština, sam sadržaj nacije odredjen tim simbolima. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
14.46 15.14 |
Nacije Simboli |
U himni Srbije se govori o tome da bog spasi srpski rod, time isključujući čitav jedan dijapazon različitih ljudi u Srbiji koji ili se osećaju pripadnicima druge verske, etničke nacionalne skupine ili se uopšte ne osećaju, ne identifikuju se sa bilo kojom nacionalnom skupinom. Ta himna je klerikalna, ona u sebi sadrži boga isključujući automatski one koji nisu religiozni. I kada ti imaš poistovećivanje nacije sa nečim tako površnim, tako sa stanovišta zdravog razuma nebitnim, onda zapravo ne vidiš kako zapravo ti odnosi izmedju nacija počivaju. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
15.58 16.42 |
Himna Srbije |
Ja baš mislim da je taj osećaj nagori, I da to što mi mislimo da je tako tamo i što mi mislimo da nas oni mrze i što mi msilimo da samim tim prirodno, mi njih treba da mrzimo, jer jako teško je nekog voleti koji tebe mrzi tako da taj osećaj i ta siika koja je u nekim slučajevima i lažna to je možda i najgore. To što stvaraju mediji i što je stvoreno u narodu, postoji dugo, i niko ne zna odakle je. |
MILIJAN |
20.49 21.07 |
Mržnja Mediji |
Mislim da se upravo zbog medija svaki Srbin radja s teretom istorije od 500 goidna na svojim plećima. Mislim da je to jako loše. Mislim da je to razlog mržnje, koju ocećamo, a definitivno mržnja postoji izmedju Srba i Hrvata. |
VUKAŠIN |
22.43 23.00 |
Mržnja |
Ono što mediji rade od tih nekih, pa možda čak sve izolovanijih slučajeva na kojima imamo izlive takve nekakve, pa možemo slobodno da kažemo i profašističkih nekih ideja i tako dalje, oni uzimau te ekcesne situacije i od njih prave pompu. Da li je sad problem u medijima? Mislim da je problem inače u načinu na koji društvo funkcioniše jer su mediji jednostavno orijentisani ka profitu. I to jesu nekakve teme koje ljudi rado čitaju baš zato što su banalne, baš zato što su površne. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
23.42 24.24 |
Mržnja Mediji |
Ja mislim da nijedna država od naših država u regiji nije dovoljno učinila da pošalje jasnu poruku da takvi koncerti i ono što se na njima promovira nije u redu. Ne samo prema drugim narodima nego prije svega prema svom narodu jer se širi jedna kultura mržnje prema bilo kome pa i prema svom narodu. |
MATE SUBAŠIĆ FPN |
25.19 25.41 |
Mržnja |
Ja razumem da nekoga boli što je izgubio baku, deku, mamu, tatu, brata ili sestru, ali zašto bi onda ti dozvolio da tvoje dete ispašta u budućnosti zato što ćeš ti njega učiti..vidiš ti onoga tamo, on je te i te nacije, on je tog i tog ubio, ti njega moraš da mrziš. A to danas ide tako. |
VERICA |
37.44 38.05 |
Mržnja |
Ne treba da propagiraju tu neku mržnju. Nije to ni neka mržnja. Mržnja kao emocija ne postoji, već to je jedna sebičnost, svakome je svoje najdraže i najbolje. |
VERICA |
38.19 38.31 |
Mržnja |
Zaista mislim da je najjednostavnije i najbolje rješenje, treba organizovati druženje mladih Srba i mladih Hrvata, ne znam, dovoditi u školu ljude koji su homoseksualci i koji su se suočili sa problemima diskriminacije, dovoditi ih da pričaju deci kako je bilo. Mi probleme sa kojima su se oni suočili ne razumemo i u tome jeste problem. Od nerazumevanja i neznanja, nepoznavanja. Od toga počinje sva mržnja. Suočiti se sa tiime i rešiti to mislim da će te rešiti problem diskriminacije. |
VUKAŠIN |
39.52 40.30 |
Diskrimina cija |
DATUM: 2015-05-30
https://www.youtube.com/watch?v=7DywOjvjRMA&t=5s
PERSPEKTIVA, Banjaluka
Epizoda 1
U suštini nismo nevidljvi ali ne priznaju nas dovoljno. Naš glas nije to što mislimo, i tako. |
NEBOJŠA |
04.28 04.36 |
Mladi |
Smatram da, možda, kad bi svi mladi, te tri nacionalnosti spojile se, da bi se njihov glas bolje čuo. |
OGNJEN |
04.36 04.42 |
Mladi |
Kao što znate u našoj državi postoji dosta nacija, i dosta religija, I smatram da mladi ljude treba više da teže tome, ka nekakvom pomirenju samih tih nacija i tih relgija da idemo protiv te mržnje. |
JOVICA |
05.22 05.39 |
Mladi |
Ja imam suprotno mišljenje od drugih. Ja mislim da mladi imaju šansu da izraze svoje mišljenje i da urade nešto korisno za sredinu i sve, ali mislim da kod nas mladi nisu dovoljno zainteresovani za to. Prije će sjedit u kafiću, pit kafu, nego otić nešto radit, neku akciju. |
DRAGAN |
07.09 07.25 |
Mladi |
Ja mislim da mladi, trenutno, nemaju dovoljno motivacije da iskažu svoj stav, jer smatramo da nam je država takva kakva je i nemamo perspektivu za to. Nemamo volju da mijenjamo neke stvari. |
ZORANA |
10.19 10.35 |
Mladi |
Oni se u suštini plaše omladine jer je omladina ta koja je sposobna da iznese tu revoluciju. Omladina je ta koja ima najviše ideja. A vi ako imate dobru ideju onda ste vi u mogućnosti da srušite onoga ko je iznad vas i da ugrozite njegov položaj sa znači nekom dobro idejom. Ali, naravno, to njima ne odgovara pa će oni na sve načine se potruditi da nas potapaju, da nam ne daju da mi dodjemo do izražaja. Zato će većina nas da se pokunji i prodje kroz tu školu, taj fakultet sa tom rečenicom “samo da ja to uradim, pa neka, meni će biti super». A niko neće zapravo razmišljati o suštini tog problema i onoga što nas sputava, što bi danas sutra moglo dovesti u pitanje budućnost naše djece, a ne budućnost nas samih. |
FILIP |
10.36 11.29 |
Mladi |
Ovdje mladi, koji nisu preživjeli rat, više pričaju o ratu nego stariji. I smatraju da imaju pravo da sude iako nisu bili dio toga. |
MARIJA |
12.53 13.08 |
Mladi |
Država je loša, ekonomska situacija, nema perepektive, medju najgorima smo u Evropi, možda i u svijetu i to je su stvari opravdanje za vodeće političke strukture, nacija u stvari, i ti neki nacionalni sukobi preko kojih oni pokušavaju u stvari da prikriju sadašnju ekonomsku situaciju, kriminal i korupciju. |
BOJAN |
14.00 14.22 |
Mladi |
Ovdje, čim si drugačiji smatraju te za čudnim. Nisi pripadnik našeg društva, odmah ostaješ bez prijatelja i tvoj društveni život nije toliko bogat kao što bi bio da si isti kao svi ostali. Tako da je u tom stvar u našem društvu – biti kao svi ostali. |
FILIP |
15.40 15.58 |
Nacije Manipulacija |
Ne treba da dozvolimo drugima, ne trebamo dozvoliti internetu, medijima, političarima da zastupju nas i da zastupaju naše mišljenje. Mi smo ti koji obrazujemo svoje mišljenje, mi smo ti koji ga iznose i mi smo ti koji stoje iza njega. |
IVAN |
21.53 22.08 |
Mladi |
Jedini nači da se prevazidju te tabu teme je da se razgovara o njima. To jeste da se ne potiskuje ni razgovor o proteklom ratu, o nacionalnoj opredjeljenosti jer je to jedini način da se prihvati medjusobno da iznosimo svoje stavove ali ne onako zadrto već da umijemo saslušati i drugi stav. |
PAVLE |
25.17 25.37 |
Tolerancija |
DATUM: 2015-06-06
https://www.youtube.com/watch?v=YScITA2mt68
PERSPEKTIVA, Banjaluka
Epizoda 2
Itekak podržavam mješoviti brak izmedju različitih nacionalnosti. Mislim da je to stvarno svjetski i da je to, ono, super…i da je to ljubav u prvom planu. Iste vjere da budu ali ne i ista nacionalnost. Znači Romkinja, Ruskinja, Makedonka, nebitno, samo da se krsti, a ne klanja. |
NEMANJA |
02.35 02.57 |
Mješoviti brak |
Ne treba nametati neke patrijahalne odnose u našem društvu nego jednostavno pustiti individualca da odluči o tome u kom pravcu će život nastavljati. |
LANA |
02.58 03.10 |
Mješoviti brak |
Ako je nama neko dobar, i ako smo mi nekom dobri, vjerujte mi, mene barem ne zanima kakve je vjeroispovjesti. |
DARKO |
06.03 06.09 |
Mješoviti brak |
Zbog poltičara, najviše zbog politike imamo taj problem nacionalnosti, mješanih brakova i to. |
NJEGOŠ |
06.56 07.12 |
Mješoviti brak |
To je, mislim da su čiste gluposti, jer vjera nije nikakva prepreka, ako se dvoje vole zašto bi to trebalo da spriječava njihovu sreću ili dalji neki život. |
JOVICA |
07.48 07.59 |
Mješoviti brak |
Mislim da to, ne bismo trebali osuđivat te ljude jer to nije njihovom voljom. To je biološko, sa rođenjem je tako bilo. I smatram da bi oni trebali imati svoju slobodu iznošenja mišljenja, a ne bi trebali imati neku veliku propagandu da ne bi da utiču na djecu našu ili neke buduće naraštaje, buduće generacije. |
NJEGOŠ |
10.48 11.08 |
LGBT |
Ako ti sebi kažeš ja hoću, ja mogu, ja ću to uradit, ako ti to preneseš na deset ljudi, tih deset će prenijet dalje, ja mislim da je to jedini način da mi uspijemo, da govorimo i da hoćemo to da promjenimo. |
DRAGAN |
12.41 12.54 |
Promjene |
Mislim da to stvarno nije bitno. Ja ne pravim razliku izmedju Bošnjaka, Hrvata, Srba. Samo da, dijelim ljude generalno na dobre i loše, recimo. |
ALEKSAN DAR |
18.52 19.01 |
Nacional nost |
Smatram da ta istorija je uljepšana. Dakle, to nije istorija koja stvarno se desila nego su je uobličili, napravii su neku sliku koju hoće da mi vjerujemo u to. Iskreno, ja sama ne vjerujem u tu istoriju. |
MILICA |
19.06 19.20 |
Obrazovanje Istorija |
Ovdje kao što su svi rekli nema budućnosti i kolike su šanse da će mladi ostati ovdje, jer ako mladi odu ova država svarno nema budućnosti. |
DEJAN |
21.46 21.53 |
Odlazak |
Moja je želja da odem iz ove države. Zašto je želja? Zato što u ovoj državi nema budućnosti. Zašto da ostanem negdje gdje ne mogu ništa da stvorim svojim radom i trudom. Mogu da stvorim ako imam neke dobre veze i slično. |
ŽARKO |
23.49 24.05 |
Odlazak |
DATUM: 2015-06-13
https://www.youtube.com/watch?v=PDQuP9mZ6S
PERSPEKTIVA, Banjaluka
Epizoda 3
Najveći problem je to što svaka od naših nacija ima svoju istoriju. Ništa nije utvrđeno. Nikome ništa…meni prvom ništa nije jasno. Mama će mi reći jedno, tata će mi reći drugo, deda će mi reći nešto treće, vi će te mi reć četvrto, ja ću zaključiti nešto deseto i to neće uopšte biti tačno. |
IVAN |
02.32 02.46 |
Istorija |
I ne smijemo zaboraviti. Ako zaboravimo ponovit će se. Ako se vraćamo na to ne idemo naprijed. Dakle, jedini način jeste da, ne znam. Akademici. Akademici uzmu da se sastanu, da se dogovorimo šta je bilo, da kažemo mladim ljudima. Stariji to svakako neće prihvatiti. Jer, njima je dosta i ratova i revolucija i akademika i istorije i svega. Ali, nama je potreban odgovor. |
IVAN |
03.08 03.34 |
Istorija |
Uvijek su tu prisutni broni profesori koji nose neku traumu iz rata koji će nama predavati to na način koji oni žele koji će možda u nama potaknuti mržnju |
NATAŠA |
03.34 03.45 |
Istorija Mržnja |
Znači ja volim ovu zemlju, volim Banjaluku, ja volim svoj grad. Ovdje su mi prijateji. Ali, moja perspektiva i moja budućnost nije ovdje. A opet, s druge strane, ako odem ko će ostat. Mislim, ostaće samo mame i tate da sahrane babe i dede i onda mi iz inostranstva da sahranimo mame i tate. Nema više šta. |
IVAN |
05.44 06.01 |
Odlazak |
LIJEPA PRIČA O MLADIĆU IZ BANJALUKE KOJI JE IŠAO DA SE TUČE, MRZIO, PA SE PROMIJENIO. |
|||
SLIJEDI PRIČA O DJEVOJCI KOJA SE IZBORILA ZA PRAVO DA IMA SVOJ STAV O LGBT POPULACIJI. |
|||
SLIJEDI PRIČA O MLADĆU KOJI SE BAVI FOTOGRAFIJOM |
DATUM: 2015-06-21
https://www.youtube.com/watch?v=PWignFMxmYk
PERSPEKTIVA, Banjaluka
Epizoda 4
Mislim da su u suštini granice sa entitetima zapravo u našim glavama i da mi kao pojedinci stvaramo sebi granice. I dok god ja u glavi, kad odem u Sarajevo, ili Zagreb, ili neki drugi grad, imam tu dozu straha ili neprijatnosti, do tada ću i gledati na tu podjelu u našoj zemlji. A kada se počne graditi ta tolerancija koja je sad slabo zastupljena kod nas, mislim da će onda najmanji problem biti ukinuti entitete. Mislim da se prvenstveno treba graditi tolerancija ozmedju tri nacije, a onda ragovarati o ukidanju entiteta i uopšteno podjela oko nas. |
LANA |
12.50 13.30 |
Tolerancija Entiteti |
To je ono što zovemo dvostrukom subordinacijom. Ako smo mi narod koji živi na ovim prostorima subordinirani kao stanovnici i stanovnice jedne periferne regije, onda smo subordinirani u odnosu, ajd da kažemo centar kapitalizma, evropskog ili svetskog. Ali, taj drugi nivo subordinacije se upravo tiče naše subordinacije kao naroda u odnosu na one elite koje su ovdje u ovim našim perifernim zemljama opet iznad nas. I koji, zapravo, ne dijele taj periferni status sa ostatkom naroda već su podjelile taj kolač sa onima koji pokušavaju da eksploatišu ovaj region. A to mogu da budu multinacionalne kompanije, mogu da budu vlade bogatih zemalja i tako dalje, i tako dalje. Ali mislim da je upravo ova druga polovina krucijalna kada se radi o rešavanju problema ovdje u regionu, da bi, mladi ljudi trebalo, naravno, da budu svjesni jednog i drugog, ali bi trebalo poraditi upravo na ovome, da moj taj predsjednik ili moja političa elita nije neka koja pokušava da moju zemlju izvuče već upravo okorišćava taj položaj svih naših zemalja ovdje. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
17.16 18.32 |
Uzroci Raspad Elite |
Nije poenta u tome koliko ima informacija oko nas, poenta je u tome šta je agenda, koje su one informacije koje odlaze u javnu sferu i koje su informacije kojima se daje prevashodni značaj. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
25.54 26.09 |
Mediji |
Svi kažu kako je naše obrazovanje loše, a u drugu ruku mi smo nezainteresovani. Stoji. Ali, mi imamo profesore koji su nezainteresovani za svoj posao, tako tu svoju nezaiteresovanost prenose na nas. |
ALEKSAN DAR |
37.58 38.12 |
Obrazovanje |
Kada završim četvorogodišnju školu kao učenik jedne stručne škole, bukvalno ne znam da uradim ništa praktično. I smatram da imamo previše gradiva koje je nebitno. |
ALEKSAN DAR |
39.44 39.55 |
Obrazovanje |
Mislim da se u našim, uvjetno, ne uvjetno rečeno, tradicionalnim zemljama zapravo još uvijek potiče način obrazovanje u kojem su profesori tu da nametnu ideju i da nametnu djeci i mladima način na koji treba razmišjati. Mislim da je tu ključni problem. Jer, možda je u prošlosti tako i moglo kad ste imali stroge profesore koji su mogli bilo kako se odnositi prema djeci ali u današnjim okolnostima u kojima imaju obzira prema djeci trebali bi im dozvoliti i da razmišljaju. I svi ovi problemi, i nezaintesiranost i sve ostalo što su naveli zapravo izlaze iz toga što se djecu ne pušta da razmišljaju. I vidimo da oni imaju toliko toga za reći, medjutim u školi vjerojatno nemaju predmete ili vremena da iskažu ono što žele reći. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagreb |
43.04 43.51 |
Obrazovanje |
Problem u samom teorijskom delu taj da teoretski deo ne podstiče nikakvo kritičko razmišljanje, promišljanje. Ne samo da ga ne dozvoljava već ga i ne podstiče. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
44.49 44.59 |
Obrazovanje Kritičko razmišljanje |
MI svi ovdje ne shvatamo da imamo veliki alat i da imamo društvene mreže, sve što želimo, i da mi u trenutku kad nam se pruži prilika mi pričamo o tome kako ne želi da radi za nas, ne želi da nama bude bolje. A mi prvi sami nismo spremni i ne želimo da neke stvari pustimo kroz medije i da jednostavno osjetimo da su društvene mreže i sve ono što nas okružuje veliki, veliki, ali veliki ovaj, najbolji zapravo način da nešto iskažemo u tom smislu. I ako mi budemo sjedili ovdje razgovarali o tome kako nama neko ne daje prilike onda je najbolje da u ovoj zemlji ne ostanu mladi ljudi, ne ostane niko, da se svi kolektivno iselimo i da se ovdje nasele neki Mongoli i Čečeni. |
LJUKO |
52.34 53.25 |
Odlazak Pasivnost Mladih |
DATUM: 2015-06-27
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektive/27096709.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Mostar, Epizoda 1
Adina priča rađena u dokumentarnom stilu. |
ADA |
01.25 05.00 |
|
Sve su izjave arhivirane kad je emisija PERSPEKTIVA emitirana |
DATUM: 2015-07-06
https://www.youtube.com/watch?v=QMZVg0TWyJ4
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Mostar, Epizoda 2
Vidimo da stereotipi vladaju, da se teško njima oduprijeti. Mislim, to ima veze sa cijelom situacijom, ne samo u BiH, nego u svim zemljama regije u kojoj su identiteti prolazili kroz jedan čudan, često praćen i ratom, proces preispitivanja. I, na kraju, teško je odrediti što je i što nije identitet tako da se on često vezao za religiju i religijsko shvaćanje jer je to jedno, posebno u BiH, jedna od temeljnih razlika koja se pravi. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagreb |
03.28 04.06 |
Identiteti |
Na našim prostorima gdje imate kompletnu manipulacije svega i svačega gdje nikad ne možete doći do podataka koji zaista održavaju realnost, gdje je sve ili ispolitizirano ili izidelogizirano, gdje je kritičko mišljenje nešto protiv čega postoji stalni otpor, ne samo onih kojih se to mišljenje tiče, nego i onih koji su na neki način uz njih, imaju neke nepotističke, partijske, stranačke, rođačke ili bilo koje druge koristi. Ovdje ta vrsta slobodnog mišljenja i vrsta slobodnog govora koja je kao šansa data mladima kroz ovaj serijal nisam siguran šta može donijeti. A volio bih da može. |
ESAD BAJTAL Profesor Sarajevo |
04.45 05.32 |
Sloboda govora |
Društvo samo zahvaljujući drukčijima može rasti i nikako drukčije. |
EDO MAJKA |
08.02 08.08 |
|
Politički ambiijent, mogu reći u BiH, a svakako i u svim zemljama bivše Jugoslavije odredio mlade da se bave pitanjima koja su vezana za nacionalizam ali bez prethodnog možemo da kažemo, udubljivanja, šta je nacionalizam i na čemu mi gradimo svoj nacionalizam. Današnji nacionalizma možda možemo da poistovjetimo sa šovinizmom, ali zahvaljući medijima i samom političkom ambijentu koji stvaraju političke elite. |
ALEKSAN DAR KLARIĆ FPN Beograd |
09.42 10.10 |
Nacionali zam |
DATUM: 2015-07-11
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospekiva-perspektive-treci-dio/27122004.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Budva, Epizoda 1
NISU ZABILJEŽENI CITATI ZA ARHIVU, SVE JE IZ PRETHODNIH EMISIJA |
DATUM: 2015-07-18
https://www.youtube.com/watch?v=QMZVg0TWyJ4&t=315s
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Budva, Epizoda 2
Činjenica je da je preživio jedan sistem vrijednosti koji je u civilizacijskom, normativnom smislu, potpuno besmislen, koji opet ima neku svoju unutar ljudsku selekciju. Pošto to važi u cijelom društvu, pošto su svi na taj način drilovani i pošto su to prihvatili prećutno i bez bilo kakvog kritičkog poniranja u tu vrstu faktografije i životnih činjenica, naravno da onda i žene i mediji i oni koji sa stanovišta bilo koje javnosti, a javnost može biti obrazovna, vojna, politička, prihvataju takav sistem potpuno prećutno, potpuno neosvješteni za njegovu iščašenost, naravno da održava na površini to da će žena pobaciti žensko dijete. |
ESAD BAJTAL Profesor Sarajevo |
02.43 03.33 |
Položaj žena Selektivni abortus |
Kad se politička sfera reformira u jednom humanističkom, u jednom drugačijem vrijednosnom smislu, tada će ona uzeti za sebe da reformira ostakle segmente društva, zapravo, to je njen zadatak. |
ESAD BAJTAL Prof. Saraj |
03.42 03.54 |
Položaj žena Selektivni abortus |
Ne možemo se nikad sami osloboditi vlastitih slabosti. |
ESAD BAJTAL |
04.10 04.14 |
Društvo |
Demonizacija te jugoslovenske socijalističke prošlosti u našim postsocijalističkim zemljama je takodje doprinelo tome, izmedju ostalog po pitanju odnosa, muškaraca i žena, da se vratimo na onaj period koji smo prevazišli nakon II svjetskog rata. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
11.02 11.22 |
Položaj žena Selektivni abortus |
Ne samo u Crnj Gori, nego generalno, na Balkanu, položaj žene je u nekom mediokritetnom stanju. |
HANA OBRADOVIĆ Politolog |
11.23 11.30 |
Položaj žena |
To je nešto s čime se mi suočimo samo onda kad to neko predstavi na javnom servisu, pa nam se čini to je naša sramota, to nisu oni trebali prikazati. Čekajte, mi živimo sa tim svaki dan. |
HANA OBRADOVIĆ Politolog |
13.00 13.15 |
Položaj žena |
DATUM: 2015-07-25
https://www.youtube.com/watch?v=bVQO02Tw68Y
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Sarajevo, Epizoda 1
NISU ZABILJEŽENI CITATI ZA ARHIVU, SVE JE IZ PRETHODNIH EMISIJA |
DATUM: 2015-08-01
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektive/27164194.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Sarajevo, Epizoda 2
Idealan scenario po meni da mladi, usprkos toj nametnutoj nekakvoj priči, povijesnoj, budu dovoljno otvoreni i ostave prostora za drugačije interpretacije, za drugačije okolnosti koje će onda nuditi drugačije interpretacije. Znači, samo ta neka otvorenost, po meni, je nešto što nas može dovesti u jednu ugodniju budućnost za sve nacije bivše Jugoslavije. |
REMI |
04.08 04.40 |
Mladi Istorija |
To je naprosto jedna prirodna potreba identificirati se s nekim. Zadaća svakog društva je da nađe prave uzore, da ih izbaci na površinu, koje će mladi naraštaji moći da prihvate da bi se pravilno identificirali. Dakle, uzori u vrijednosnom smislu, u humanističkom smislu, u ljudskom smislu. To se ovdje, kroz naše obrazovanje, kroz naš sistem školovanja ne događa. Ovdje su uzori nešto što se preporučuje, a prije svega se preporučuje biti ovo ili ono u konfesionalnom biti ovo ili ono u etno smislu. |
ESAD BAJTAL Profesor Sarajevo |
05.06 05.43 |
Identifikacija |
Ono što je mene posebno zaintrigiralo kod izjava srednjoškolaca i srednjoškolki šta oni, zapravo, misle šta je tolerancija, momenti kad kažu ja ima prijatelja druge vjeroispovjesti i čestitam im bajram, božić, religijske praznike. To je mene strašno, onako, fasciniralo do kojem smo se mi mjere spustili kao ljudska bića da smatramo toleranciju kad nekome pošaljemo poruku za bajram ili božić. |
HANA OBRADOVIĆ Politolog Mostar |
10.35 11.02 |
Tolerancija |
DATUM: 2015-08-08
https://www.youtube.com/watch?v=uRMtqeuQbJ8&t=97s
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Novi Sad, Epizoda 1
NISU ZABILJEŽENI CITATI ZA ARHIVU, SVE JE IZ PRETHODNIH EMISIJA |
DATUM: 2015-08-15
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektive/27190299.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Novi Sad, Epizoda 2
Moram da kažem da se sada, zaista, razni oblici mržnje tretiraju kao oblik bunta i kao oblik ličnog identiteta jednog čoveka, da prosto, mene definiše ne šta volim i za šta se zalažem nego protiv čega sam i šta mrzim, pa se na skali, ne znam, od 1 do 10, razlikujemo po intezitetu toga ali to je negde…neka vrsta nekapiranja prema drugom ušle, bojim se, u skoro svakoga. |
MARČELO |
03.48 04.14 |
Mržnja kao identitet |
Svi su učeni ovdje da je biti drukčiji biti kriv. To je najveći problem, razumiješ, biti drukčiji je biti kriv. To nije tako. |
EDO MAJKA |
06.34 06.46 |
Različitost |
Postoje ljudi koji postoje na ovaj ili onaj način. Njima treba priznati pravo tog postojanjasve dotle dok te taj način postojanja ne ugrožava. Zašto bi me ugrožaval činjenica da je neko ovo ili ono, u seksualnom, idejnom, političkom, klero, etno ili bilo kojem drugom smislu. Ljudi imaju pravo na svoje postojanje. Treba im to pravo priznati, kao što oni, svako svakom, uzajamno mora da prizna pravo na tu vrstu razlike. Dakle, isključivost nije ono što bodi dobrom. Svaka isključivost je zapravo porazna. |
ESAD BAJTAL Profesor Sarajevo |
07.30 08.06 |
Različitost Isključivost LGBT |
MI ovdje još živimo u svojim etnio, klero, sekso i drugim zabludama i orijentacijama. Ovdje još živimo logikom isključivosti koja isključuje sve ono što se njoj samoj ne sviđa. Sviđanje mora biti privatni stav. Javni stavovi moraju biti u skladu sa javnim normativima. |
ESAD BAJTAL Profesor Sarajevo |
09.24 09.46 |
Različitost Isključivost LGBT Zablude |
DATUM: 2015-08-22
https://www.youtube.com/watch?v=uRMtqeuQbJ8
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Banjaluka, Epizoda 1
NISU ZABILJEŽENI CITATI ZA ARHIVU, SVE JE IZ PRETHODNIH EMISIJA |
DATUM: 2015-08-28
https://www.youtube.com/watch?v=174MfOLYx3s&t=1192s
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE Banjaluka, Epizoda 2
NISU ZABILJEŽENI CITATI ZA ARHIVU, SVE JE IZ PRETHODNIH EMISIJA |
DATUM: 2015-09-05
https://www.youtube.com/watch?v=_i_H0X23WXk
PERSPEKTIVA, Novi Pazar
Epizoda 1
Ko mladi ljudi trebalo bi da zaboravimo na to. Ne da zaboravimo kao da se nije desilo nego da se učimo na tim greškama starijih da se više nikad ne ponovi. |
KADIR |
04.06 04.17 |
Rat |
Ima veliki broj osuda sa strane, osuda ljudi koji jednostavno ne razumeju da osoba moje vere može dabude sa osobom tvoje vere. Osećaju, to nije njima normalno. |
DŽENIS |
07.39 07.49 |
Mješoviti brakovi |
Ja mislim da niko od nas sam, odnosno sa svojom voljom, nikad ne bi širio taj nacionalizam već mnogo toga pada pod uticaj medija, roditelja i sredine u kojoj se nalazimo. Same te navijačke grupe, one šire priču ne dozvoljavajući mladom čovjeku da sagleda drugi deo priče. |
MERDAN |
08.45 09.02 |
Navijačke grupe |
Nacionalizam se mnogo brže širi nego ta tolernacija. Da bi nekog naučio da bude toletantan mora mnogo više da radimo nego da popalimo taj nacionalizam kod čoveka. |
KADIR |
09.25 09.35 |
Nacionali zam |
Ali se jesu osetile posledice (rata) i ovde u Pazaru gde su se stvarali neki stereotipi o Srbima kao naprimjer gde su generalizovali kad kažu, primer, savetuju me, nemoj da se družiš sa Srbima, vidiš šta su uradili u Bosni. I onda se Srbi generalizuju, da su oni šta ja znam, svi oni počinili genocid ili, kako ih ponekad nazivaju, četnici. |
TARIK |
12.16 12.40 |
Generaliza cija |
Smatram da nametanje pitanja rata i tih stvari koje povlače nacionalnu pripadnost ili versku, nameću mediji u ovom gradu jer mi ne osećamo tu mržnju. I neke stvari koje se ovdje nisu dogadjale, to nameću ljudi koji nikada nisu dolazili u ovaj grad. |
AMAR |
14.50 15.11 |
Mediji |
Dešavalo mi se da mi se dopadne neka devojka druge veroispovesti ali postoje neke barijere šta bi sredina na to rekla i to bi većinom bio problem. |
PETAR |
17.08 17.17 |
Mješoviti brakovi |
Ne treba osobe različite veroispovesti da stupaju u bilo kakve veze. Kasnije, ako ta se veza kruniše brakom, kad tad će doći do nesuglasica, Naprimer, deca će najviše da ispaštaju zbog toga. |
MELIDA |
17.56 18.14 |
Mješoviti brakovi |
Smatram da je ljubav jača od vere, ali samim tim, možda u Pazaru ljudi pravoslavne vere koji su u Pazaru mogu da opstanu u braku sa čovekom islamske veroispovesti. Ali neko iz Raške ne bi uspeo u tome. Drugačija su razmišljanja o životu i svim postupcima koje trebaju da rade. |
TAMARA |
18.42 19.06 |
Mješoviti brakovi |
Realno, ja nisam za te veze sa devojkama iz druge vere. |
NEMANJA |
21.06 21.13 |
Mješoviti brakovi |
To su uglavnom koliko ja znam, koliko sam ja upoznat sa tim, to su neke osobe koje ranije nisu imale nikakvog dodira sa islamom pa su napravili skok i otišli su u ekstremiste gde se tu nalaze, ta ja znam, kratka pantalona, dugačka brada. |
IRFAN |
25.48 26.05 |
Ekstremizam |
Takodje, ženi je ostavljeno ako umre na porodjaju da bude šehid, što je isto jedna od velike blagodati za tu ženu. Mi sad ne znamo da li ću ja umrijeti na porodjaju, da li će neka žena umrijeti na porodjaju. To je sudbina, tako nam je bog odredio kada smo bili u majčinom stomaku. E sad, šta bi posle bilo sa tim detetom, verovatno bi ostatak porodice brinuo o tome detetu. Iskreno ja bih volela da budem žena koja će umreti tim putem. |
HURIJA |
26.59 27.03 |
Šehid |
DATUM: 2015-09-12
https://www.youtube.com/watch?v=mJaQuDeYTBI
PERSPEKTIVA, Novi Pazar
Epizoda 2
Duh Sarajeva nikad nisu činili samo Bošnjaci. Duh Sarajeva su činili i činiće i Hrvati i Srbi. I duh Sarajeva, kad jednom prođete Baščaršijom, ne možete, kako Safet Isović kaže “ko se jednom napije vode sa Baščaršije iz Sarajeva ići ne umije.” Tako isto u Novom Pazaru, bez Srba i Muslimana čaršija nije pazarska. I što kao bez Hrvata i Bošnjaka Mostar nije taj osećaj Mostara. |
SEAD |
06.39 07.07 |
Duh Sarajeva, Mostara, Pazara |
S obzirom da smo multietničko društvo ljudi ovde imaju neku potrebu za tim dokazivanjem. I onda zbog toga dolazi do manje ili veće ekstremnosti i medju i pripadnicima pravoslavne i islamske veroispovesti. |
ISIDORA |
08.49 09.02 |
Ekstremizam |
Dakle, uvek, ali uvek, posle rata posebno, sve strane su pokušale da lažiraju istoriju na svoj način, neki način. Istorija je jedna i ona istorija koju nas je učila SFRJ, to je jedina ispravna istorija koliko god se nekome svidjalo ili ne svidjalo. |
SEAD |
10.35 10.52 |
Istorija |
Ja lično smatram da je jedini način da se naše buduće generacije prestanu da se podsećaju rata jeste da prestanemo da živimo za grobove već da počnemo da živimo za one koji će doći i za naše buduće generacije. |
DŽENIS |
13.32 13.44 |
Nacionali zam |
Mislim da samo mi znamo kakva je stvarna situacija u Pazaru i koliko god se često pominje i ta neki latentni oblik nacionalizma, smatram da uopšte nije tako već je prilično otvoren. |
ISIDORA |
15.27 15.41 |
Nacionali zam |
Moram da kažem da se gvožđe kuje dok je još uvek užareno. Mnogo lakše nego platiti vojsku, uzeti grupu omladinaca i napuniti im glavu nekim ideologijama koje možda i nisu tačne i poslati na ratište. Jer, mnogo će radije ići i mnogo će žustrije se boriti jer tako su naučeni. |
DŽENIS |
21.31 21.49 |
Nacionali zam |
Hteo sam da kažem da omladina polazi u te ratove pre svega iz nezadovoljstva. Kakva nam je ekonomska situacija sjajno da još omladinaca ne ode, verujte. Omladina je toliko nezadovoljna, pre svega odrasli su nezadovoljni životom. |
SEAD |
22.04 22.19 |
Ekstremizam |
Te frakcije, fundamentalističke, islamske, veoma lako uspevaju da kažem da vrbuju mlade preko interneta, jer preko interneta, bukvalno, roditelji ne prate šta mladi rade na internetu i onda oni u te frakcije ulaze. Zašto mladi ulaze u te…neko kaže ulaze zbog vere. Ne ulaze oni zbog vere. Oni ulaze zbog čisto ekonomskih razloga. Ja tačno znam da svi oni ulaze iz ekonomskih razloga i za to dobijaju pozamašne sume. |
SEAD |
22.33 23.04 |
Ekstremizam |
Ne slažem se sa svojim drugom Seadom koji kaže da je u pitanju novac kada mladi odlaze na ratišta već je to uglavnom, odlaze iz verskih razloga. Jer, zna se da po islamu ljudi koji poginu na božjem putu idu u dženet, to jest raj. Novac nema bukvalno nikakve veze. |
ELMEDIN |
23.54 24.20 |
Ekstremizam |
DATUM: 2015-09-19
https://www.youtube.com/watch?v=PM3kCyXqtyw
PERSPEKTIVA, Novi Pazar
Epizoda 3
Smatram da je izmedju Srba, ili ti Muslimana, potrebna komunikacija da se ne bi pričalo o toj mržnji, ili da se ne bi pričalo kako je Novi Pazar, ne znam, grad gdje ima najviše Muslimana, ili da je Raška gde ima najviše Srba i da mi, pošto smo toliko blizu da ne možemo da odemo do Raške da prošetamo tamo i da oni ne mogu da dođu ovdje da prošetaju Novim Pazarom, zbog toga što se plaše da će ih ovde neko zaustaviti. Ili, da će da odu sa lošim iskustvom odavde. Prvo nas u medijima, pričaju o nama, o gradu Novom Pazaru sve najgore, a da dođe reportaža ne znam, kako je Novi Pazar gostoprimljiv grad, Novi Pazar ima najbolje ćevape, ima najbolje mantije, ali ima najgori narod. |
HURIJA |
10.19 11.05 |
Mediji |
PRIČA O HURIJI KOJA JE PREŠLA NA ISLAM |
|||
PRIČA ALENA KOJI IMA PRAVOSLAVNU BABU I ISLAMSKOG DEDU |
|||
PRIČA O RIJALDI I MLADIĆU KOJI ČESTITA ROĐENDAN SUPRUZI PORUKOM NA ZIDU |
DATUM: 2015-09-27
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-cetvrta-epizoda-novi-pazar/27273726.html
PERSPEKTIVA, Novi Pazar
Epizoda 4
Ja mislim da je Novi Pazar mnogo daleko od toga da bude evropski grad baš zbog razloga što postoje odredeni problemi koji i dan danas postoje. To su upravo razloga što postoje odredeni problemi koji i dan danas postoje. |
SELMA |
05.57 06.09 |
Nacionalni odnosi |
Podržavam ljubav, poštovanje izmedju religija i nacionalnosti ali nikako ne podržavam asimilaciju na kojoj se radi u Evropskoj uniji. Vi u EU nemate svoje nacionalne osećanje. Ne znate ko ste. Vi tamo gubite kulturu i postajete jedan Evropljanin. |
SEAD |
07.00 07.14 |
Evropska unija |
Tačno je da se mnoge stvari neće rešiti u toj EU. Jer, EU nije izvor naših problema već smo mi sami izvor naših problema. I ako ćemo mi rešiti te probleme mi moramo prvo da promenimo sami sebe da bi promenili Srbiju. |
TARIK |
08.07 08.22 |
Evropska unija |
MI ne znamo ko su oni. Oni su toliko potisnuti da ne smeju da kažu ko su oni. Jednostavno, kriju se. Ako je neka populacija koja se krije u jednom gradu, znači ona je, na neki način su njena prava povredjena. Pravo da se deklariše kako ona hoće. |
DŽENIS |
12.44 12.58 |
LGBT |
To nije problem u toj jednoj osobi. To je problem u celoj zajednici koja nije dovoljno otvorena da jednostavno prihvati određenu osobu, takvu kakva jeste. |
DŽENIS |
13.12 13.18 |
LGBT |
Uvijek, uvijek postoji to pitanje da li ćemo predstavljati most ili zid, granicu i slično. Mislim da je upravo u tome čar demokracije da se u takvim razjedinjenim društvima, odnosno da se pokuša upravljati različitostima i da upravo to demokratiju čini drukčijom od drugih sustava vlasti poput totalitarnog i slično, gdje se očekuje da se svi ponašaju isto. Puno je lakše upravljati takvim društvima. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagreb |
18.42 19.10 |
Demokra cija |
Glavni uticaj na to vrše mediji. Svaki čovek koji nije iz Pazara misli da ovde dođe neki sa bradom i sa kratkim pantalonama i da šeta sa Kalašnjikovim na leđima, a u stvari to nije tačno. |
AMAR |
21.33 21.46 |
Mediji |
Pa mi iz Pazara imamo pogled ka Kosovu sličan tom kako oni gledaju na nas. I to je donekle istina. Mediji su glavni krivci toga kako nas oni reklamiraju. |
MIRKO |
21.47 21.58 |
MEDIJI |
Smatram da posle medija veliki problem stvaraju i fanatici kojih u svakoj sredini ima, koji slobodu govora na Internetu kao što svi imamo slobodu govora. E sad kao i u svakoj sredini imate ljude koji su fanatizovani na neki način. Ili verski ili na neki drugi, u nekom drugom svetlu s tim da sloboda govora na internetu im pruža mngo mogućnosti gdje bi oni mogli da se predstave i da predstave naš grad u skroz pogrešnom svetlu. |
ALEKSAN DAR |
24.07 24.37 |
Internet Fanatici |
U jednom razredu na primjer ima 40 učenika što je nepodnošljivo i za profesore i za nastavnike i za same učenike. Što mladi odlaze iz ovog grada? Jako ga vole, ali odlaze zbog nekog boljeg obrazovanja i boljeg školovanja koje traže negdje na stranu, nikad ovde. |
SELMA |
27.41 27.58 |
Obrazovanje |
Što se tiče Novog Pazara i školovanja u njemu, to je u stvari oskudno. Postoji državni univerzitet koji u sebi nosi departmane, koji su godinama tu, koji se nikada ne menjaju, koji natrpavaju socijalne radnike, koji ništa ne rade. Na primer, idem u tehničku školu kojoj ne postoji praktična nastava. |
AMAR |
29.00 29.19 |
Obrazovanje |
Nego nas uče iz neke knjige koja je stara 10 godina i te stvari uopšte više ne postoje i ta tehnologija uopšte, niti imamo, kompjuter imamo, naprimer, koji ne koristimo i koji nema potrebne programe ili nešto, ili neko ko će da nas poduči da radimo na tim programima. |
ALEN |
30.11 30.25 |
Obrazovanje |
Ja sam za to da ima tih veza izmedju različitih vera i nacija ali još to u Pazaru mora da se radi na obrazovaju ljudi, na kulturi. Zato što, najgori čovek je onaj koji je neiformisan. |
UROŠ |
37.23 37.35 |
Mješoviti brakovi |
Posle nekog vremena izgubiš taj osećaj nacije pored te osobe. I to nije bitno, bitna ti je ta osoba, bitno ti je kako se ti osećaš pored nje. I ne razmišljaš uopšte da li ćeš da izgovoriš neku reč koja je tvojoj naciji ili tvojoj veri, da li će to njoj smetati. Jednostavno postane prirodan osećaj, kao s bilo kojom drugom osobom, bilo koje vere, jednostavno nije bitno. Ali opet se osete neki čudni pogledi drugih ljudi. Zašto su oni zajedno, kako oni mogu da budu zajedno. I s druge strane tu je opet neki strah šta ako saznaju roditelji, šta će oni reći. Konkretno, kad su moji roditelji saznali nije im baš bilo svejedno. Glavni problem su ti govori ljudi iza leđa, to što neki drugi ljudi pričaju koji uopšte nisu vezani možda, čak i ne znaju našu istoriju i dalje imaju tu neku sitnu potrebu sitnih duša da nešto prokomentarišu. |
DŽENIS |
39.06 39.53 |
Mješoviti brakovi |
MI trebamo da stanemo u odbranu, i koji imamo neke normalne ideale, normalne moralne vrednosti da ustaemo protiv tih ljudi, jer ti ljudi nikako ne doprinose pomirenju. Mi treba prvo da radimo na pomirenju, ljubav je nešto što treba dugo vremena da se izgradi na ovim prostorima. Veliki put nam predstoji, ali pomirenje je put koji nas čeka. Jer, mi ako se ne držimo dobro sa komšijama onda ne možemo ni sami medju sobom, mi smo bukvalno sami na ovom svetu. |
SEAD |
46.48 47.13 |
Pomirenje Ekstremizam |
DATUM: 2015-10-05
https://www.youtube.com/watch?v=PRK5aMXSksI
PERSPEKTIVA, Kiseljak
i Fojnica, Epizoda 1
Nisam baš upoznat u ta dešavanja koja su bila tokom rata, niti me to uopće zanima. Jer, svi smo ljudi od krvi i mesa, građeni tako da vjera ništa ne predstavlja. |
ANTONIO |
05.50 06.06 |
Rat |
Ja sama sebi ne bi nikad dozvolila da budem sa osobom druge vjere. Ja to gledam tako, na neki način. Ali nikad nisam bila nacionalista, niti imam protiv nekog nešto, ono, uvijek sam tu, uvijek ću i pomoć, i sve. |
IVANA |
08.31 08.44 |
Mješoviti brakovi |
Problem nije u mladima, problem je više u ovim starijim osobama koje na neki način filuju ove mlađe generacije. |
OMER |
09.21 09.29 |
Nacionali zam |
Ne znam da li je objektivno da ljudi koji su učestvovali u ratu, da oni govore o toj istini. Nekako je najbolje da ljudi koji su bili potpuno neutralni da govore o toj istini i da samo historičari pričaju o toj, na osnovu činjenica i video poruka i zapisa, da se na činjenicama gradi ta historija. Jer, ne možemo graditi našu historiju, ovaj je rekao, u Srebrenici nije bi genocid, nije bilo ništa u Prijedoru, i tako dalje, tako dalje. |
NIHADA |
13.53 14.27 |
Istorija |
Trebamo se družiti sa svima, znači, ne samo stvoriti neko svoje društvo u kojem su samo Bošnjaci i samo, neku svoju priču. Nego, jednostavno trebamo upoznati druge ljude da i oni ispričaju svoju viziju o toj prošlosti i dešavanja koja su bila. Znači, koju su oni možda iz nekih drugih izvora saznali. |
MAHIR |
14.27 14.49 |
Istorija |
Mislim da mediji na neki način imaju dvije strane. Nekad utiču loše na nas, zato što nas nekad uče da mrzimo druge. Stvaraju neku mržnju prema drugim nacionalnostima, ali, takodje nekad možemo da imamo neke emisije da smo svi mi jednaki, kao što jesmo, i da nema tog nekog nacionalizma prema nama, izmedju nas. |
EMINA |
17.17 17.41 |
Mediji |
Koliko god mi govorimo sad da živimo zajedno, uvijek ima te nacionalističke obojenosti, i da, nije sve tako divno kao što se priča. Uvijek ima ta neka zategnutost, onda imate neke incidente koji se dešavaju. Ali, to se, koliko toliko pokušava zaboraviti. Ajmo reć sada zataškati. Dok, stvarno ima finih primjera koje možete naći da se ljudi različiti nacionalnosti skupa druže, skupa izlaze, idu u školu, treniraju, mnogo, mnogo primjera. |
EMIR |
17.45 18.27 |
Tolerancija |
Prvensteno, dosta toga politika u BiH utiče, naravno, na nas. |
BELMIN |
18.39 18.47 |
Politika Tolerancija |
Ove generacije treba da rade na izgradnji svoje ličnosti, ali pravilne ličnosti, zato što saradjuju. Moraju da shvate da, ako radimo zajedno, živimo zajedno, ne možemo imati tri historije. |
NIHADA |
20.56 21.11 |
Istorija |
Ja nemam alternativne države. Moja je Bosna, i ja ću je braniti. Neću je braniti oružjem nego ću je braniti znanjem. |
NIHADA |
21.36 21.44 |
Bosna |
DATUM: 2015-10-12
https://www.youtube.com/watch?v=dCciPO24iLY
PERSPEKTIVA, Kiseljak
i Fojnica, Epizoda 2
Što se tiče tog spaljivanja zastave mislim da se ne treba pobuditi mržnja odmah prema čitavom jednom narodu, nego samo prema jednom narodu, nego samo prema osobama, ili osobi, koji su to uradili i njih treba kazniti. |
SANJA |
07.49 08.01 |
Kolektivizam Zastave |
Samo kad se prisjetimo poplava, da li su se uopće razlikovali Bošnjaci, Hrvati, Srbi? MI smo svi jedni drugima pomagali. Hrvatska je pomagala Bosni kolko je bila u mogućnosti, bez obzira što, ako ćemo tu biti pošteni, više prevladava Bošnjačka nacija. Dakle, kada se desilo nešto tako, i ta nepogoda, svi smo bili jedno. Zašto se ne prisjetimo takvih trenutaka kada je bitno ko je čovjek, a ne koje smo nacije. |
SANDRA |
10.06 10.32 |
Tolerancija Zajedništvo |
Realno gledajući, korist od Hrvatske zemlje imaju samo ljudi koji su u HDZ-a. I to nije samo tako u Kreševu, tako je u svakom gradu u koji se dođe, počevši od Kiseljaka, Mostara, Viteza i ostalih gradova koji se nalaze u BiH. MI kao mladi, mi nemamo koristi od Hrvatske. |
IVANA |
12.09 12.37 |
Hrvatska i BiH |
Ja bih više za etiku, odnosno onaj predmet koji bi neutralizirao sve vjere, kako se ne bi ništa, dakle, forsiralo. |
OMER |
16.33 16.42 |
Vjeronauka |
Da se mene pita ja bi sviju poslao i na jedan i na drugi vjeronauk, da se uče o istim vjerama.Jer roditelji na neki način nas motiviraju da mi upišemo, ali isto tako je bitno znati o svojim, drugim kulturama. Nije samo da stavimo jedan pravac, jednu tačku i prema njoj gledamo. Iz kojeg razloga to govorim? Pa iz tog što, ovaj, uvodjenje same vjere u srednjim školama itekako je na neki način tinjajuće ognjište iz kojeg se dalje i razvija sam nacionalzam. |
OMER |
16.52 17.26 |
Vjeronauka |
Vjeronauk mi služi da popravim prosjek u školi. |
BENITO |
20.19 20.23 |
Vjeronauka |
Nemam, nemam nikakve potrebe da ja stanem kršćanin. Čemu vjera ako se u njoj zabranjuje homokesualnost, ako se u njoj zabranjuje biti sa osobom druge vjere. |
BENITO |
20.43 21.03 |
Vjeronauka |
Ja uopšte nisam znala da mi imamo izbora, jer nam je predodredjeno to, nameće nam se to da idemo na vjeronauku. Ja nisam znala da mi imamo etiku u školi, i ja mislim da bi korisnija bila etika puno od vjeronauka jer ja iskreno isto imam neke sumnje i u vjeru. |
IRENA |
21.32 21.52 |
Vjeronauka |
Nas u osnovnoj školi u Kiseljaku su zbog predmeta vjeronauka podijelili u dvije različite škole. Dakle, mi, kršćani smo imali kršćanski vjeronauk i nas su skroz stavili u drugu školu. A njih, s kojim smo bili u istom školskom dvorištu su stavili u drugu školu samo zbog tog predmeta. I zbog tog predmeta su nas podijelili, i velike odmore, znači da se ne srećemo na odmorima. Kad je nama veliki odmor, njima je 15 minuta poslije, da se nikako ne srećemo ni u prodavnicama gdje kupujemo slatkiše za školu. |
SARA |
22.43 23.16 |
Vjeronauka |
DATUM: 2015-10-19
https://www.youtube.com/watch?v=WW_a-QPWoZ4
PERSPEKTIVA, Kiseljak
i Fojnica, Epizoda 3
Kad bih ja imao nekog u svojoj porodici koji je homoseksualac, mislim da bi sjeo sa njim, popričao, stvarno bi popričao da to ne treba biti jer to nije prirodno. |
MUHAMED |
02.08 02.18 |
LGBT |
Kada bih imao nekog tako u bližoj okolini ili u porodici naravno, i ja bih pokušao razgovarati, ali, mislim da to…prije bih se odrekao. |
FARIS |
02.23 02.34 |
LGBT |
Ne bi ja nikako imao tu toleranciju. Prema tome ne mogu ja nikako imati tu toleranciju. Ne znam šta bi ja uradio, istukao ga, ne znam šta bi uradio, ali nemam tolerancije za to. |
ADMIR |
03.00 03.10 |
LGBT |
Ja se njega ne bi odrekao. Ja bi razumio njegov stav, ja bi naučio živjeti s tim, i ja bih podržao to što je on odlučio tako da živi. |
HARUN |
03.17 03.25 |
LGBT |
Bila bih tolerantna prema tim ljudima, to je njihov izbora, njihova stvar i ja ne bih imala ništa protiv toga. |
ADELA |
03.32 03.38 |
LGBT |
Ne podržavam homoseksualce, ali isto tako ih ne osudjujem. Smatram da svako ima pravo na izbor da bude homosekusualac ili ne. |
AMINA |
05.54 06.04 |
LGBT |
Mislim da u našem društvu, u Fojnici, i uopšte, nimalo nemamo tolerancije, pogotovo mladi ljudi jer svi osudjuju onog drugačijeg. Niko ne smije da kaže svoje mišljenje i ono što on stvarno predstavlja, Mislim ako je neko homoseksualac ovdje to ne smije da kaže zato što će on biti odvojen od društva, niko se neće s njim družiti i slično. |
EMINA |
06.30 06.51 |
LGBT |
Ako ćemo realno, danas za 99% omladine vjeronauka služi samo za popravljanje prosjeka. |
FARIS |
07.28 07.35 |
Vjeronauka |
Vjeronauka je potrebna u školama, isto tako i predmet etike u kojem bi učili o drugim religijama i da znamo znači što više, ne samo o našoj religiji. |
MAHIR |
08.01 08.12 |
Vjeronauka |
U osnovnoj školi koju sam pohadjala u sarajevskom kantonu, bilo je u osmom razredu predmet historija religije, gdje sam ja učila o svakoj religiji, o budizmu, o islamu, krčanstvu, pravoslavlju. Tako da u tom periodu u osmom razredu nismo imali vjeronauku. Tako da je to izvrstan neki model kako da izbjegnemo vjeronauku, tako da imamo historiju religije u našoj školi. |
NIHADA |
08.33 09.03 |
Vjeronauka |
Ja isto smatram da bi etika bio jako dobar predmet da se uvede u školu, da bude svakodnevnica jer kad bi se možda znalo o svakoj religiji možda bi to spajalo ljude. |
ADMIR |
09.03 09.12 |
Vjeronauka |
Mislim da vjeronauka ne bi trebala biti obavezna već, smatram, da bi trebala biti dobrovoljna dok etika bi grebala biti obavezna. |
EMIR |
09.58 10.04 |
Vjeronauka |
PRIČA O SANJI KOJA JE JEDINA HRVATICA U RAZREDU |
|||
PRIČA O MAHIRU KOJI GOVORI O KONZERVATIVIZMU |
DATUM: 2015-10-26
https://www.youtube.com/watch?v=d1o11yJYtGI
PERSPEKTIVA, Kiseljak
i Fojnica, Epizoda 4
Kako god se obradjuje povijest Hrvatske medju Hrvatima, tako treba da se obradjuje povijest Hrvatske medju Bošnjacima. Da se zna i da se upozna sa bilo kojim dogadjajima, da budu jednaki i Vukovar i Srebrenica u jednom čovjeku, mada pošto je on patriota i voli svoju zemlju, naravno da će na jedan način prevladavati taj neki vid gencid, odnosno taj neki genocid prevaladavaće u njemu zbog vjere. |
OMER |
04.58 05.26 |
Istorija |
Povrijedi to kada prodju svatovi kroz tvoje naselje, a ide hrvatska zastava. Bude to, nekako, čovjek sebi postavi pitanje, pa zašto oni nisu u Hrvatskoj. Zašto tamo ne slave. Onda isto i kod nas, u tom nekom slavlju, bude i Turska zastava. Mi trebamo shvatiti da mi živimo u BiH. |
NIHADA |
05.41 06.14 |
Zastave |
Iskreno, u meni, se ništa ne budi kad vidim bosansku zastavu, a kad vidim Hrvatsku imam neki osjećaj već. Ja mislim da svako ima pravo na izbor. I mi ne govorimo ništa za njihove zastave i zato kad oni prodju, pa čak i sa onom svojom zelenom. |
IRENA |
07.47 08.03 |
Zastave |
Treba graditi nekakav zajednički identitet tu. Mislim da su rane rata, još uvijek postoje, još uvijek su tu. Ali mislim da se to, barem kod mladje generacije, mora nadići. Medjutim, politika je tako struktuirana da oni ne mogu izaći iz tog okvira. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagreb |
11.57 12.13 |
Identitet |
Nacionalne države koje su nastale u ovom regionu nisu nastajale u procesu tipičnom za nastajanje nacionalnih država uopšte. Proces nastajanja nacionalne države u ovom regionu nije bio sekularan. On je bio klerikalan. Dakle, išlo se iz sekularizma ka klerikalizmu. Nacionalni identite jeste bio vezan za etničku pripadnost. Mi u ovom regionu imamo posla sa etnonacionalizmom. I to ne samo sa etnonacionalizmom, nego sa klerikalnim etnonacionalizmom. I to je ono kako su države nastale. Svi oni koji su ostali izvan matice, takoreći, a osećaju se etnički pripadnicima neke druge, odnosno ljudima u nekoj drugoj nacionalnoj državi, samim tim osećaju pripadnost toj nacionalnoj državi jer su nacionalizmi i nacionalne države tako skrojene. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
13.05 13.59 |
Nacionalne države |
Ničeg čudnog nema u tome što neko poistovećuje naciju i religiju zato što nacija i religija u ovom regionu, u takvom svom reaktivnom ruhu, jesu uvezani. I ono što jeste glavna poenta jeste, da bi smo se borili protiv klerikalnog etnonacionalizma mi moramo da se borimo na tri fronta: protiv klerikalnog, protiv etno i protiv nacionalizma. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
14.37 15.04 |
Nacionalne države |
Mi smo akademski gradjani, a ne tamo neke igračke političkih stranaka i to treba da shvatmo kad odemo na faks i treba da shvatimo da tražimo znanje, jer znanje je najvažnije. |
NIHADA |
19.24 19.40 |
Znanje Otpor |
Deca u BiH, Srbji, Hrvatskoj, tim našim etnonacionalnim, tvorevinama ne rade male fašizme. Ona su deo velikih fašističkih tvorevina. I ona odrastaju u takvim uslovima da ona mogu jedino da rade otklone od fašističkih temelja. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
25.08 25.30 |
Fašizam |
Ovde, od malih nogu, si ti uvučen u taj fašizam. TI su uvučen u to da u fašizmu ima tri strane, odabereš samo svoju. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
26.30 26.38 |
Fašizam |
Da bi makli predrasude, posebno kod te djece, treba ih upoznati s drugima, a ne ih konstantno odvajati jer onda opet insistiramo na, a ne na nikakvom upoznavanju i upravljanju i uvažavanju tih razlika. |
MATE SUBAŠIĆ FPN, Zgb |
28.25 28.39 |
Predrasude |
Ova djeca su opterećena tom temom koja uoće zapravo ne bi trebala biti tema. Jel se razumijete ili se ne razumijete i tu staje priča. Nego, neko od njih pokušava napraviti nekakve ljude koji se neće razumjeti niti će se uopće truditi razumjeti druge koliko god to olakšano bilo. |
MATE SUBAŠIĆ FPN, Zagreb |
42.01 42.21 |
Jezik |
Ja nisam konkretno rekla da oni ne valjaju, bože sačuvaj. Nego sam samo rekla da nam ne valja posao. Odvajamo se ljudi. Odvajamo se i jednostavno nastavljamo ono, nastavljamo sve vezano za prošlost. Bukvalno nastavljamo to. Nemamo to, nema potrebe za tim. Uvijek će valjda biti to. Navikli smo. |
AMILA |
53.15 53.36 |
Podjele |
DATUM: 2015-11-01
https://www.youtube.com/watch?v=5pq1SnWa0Yw
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 1
Što se tiče nastavnog plana i programa smatram da to nije nešto što ispunjava naše učenike i njihova očekivanja. Smatram da je dosta zastario i podučava nas nekim drugim stvarima koji više ne obuhvataju naše interese. Uče nas samo da reprodukujemo neko znanje bez da mi to u stvari usvajamo i koristimo sutra. |
SNJEŽANA |
03.13 03.32 |
Obrazovanje |
Pod tolerancijom – prihvaćanje svega onog različitog što nas okružuje pa bilo to po bilo kojoj drugoj osnovi u kojoj se razlikujemo. |
ANA |
04.37 04.47 |
Tolerancija |
Mislim da se mnogi od nas dijele po nacionalnoj osnovi, da je sve to posljedica prošlog rata i ja mislim da dosta Brćaka još živi u prošlosti. |
EMINA |
05.38 05.52 |
Podjele |
Mislim da je dosta toga još uvijek zatvoreno i konzervativno, mnogi ljudi još ne prihvataju naše poglede na svijet, onda često dolazi do ismijavanja, do odbacivanja ne samo u školi, nego, naprimjer, i u zapošljavanju, bilo gdje. |
JELENA |
08.56 09.12 |
Predrasude |
Mislim da je edukacija stvarno rješenje za sve. Ne mislim edukacija da mi sad trebamo neke lekcije po tri sata nego da učimo o nečemu što će nas zanimati, na primjer. Ne znam, možda se neki neće složiti ali zanimljiva je filozofija, ali ne da oni sada nama te ideje trpaju u glavu, nego da mi samo otkrijemo čari takvih predmeta i takvih nauka. Ali, to će se sve moći, treba nam malo manje diskriminacije u društvu, dakle, da mi imamo slobodu da se mi zanimamo, da mi možemo otvoreno pričati o knjigama, o nauci, o bilo čemu što nas zanima. I to će s vremenom doći, samo što Brčko još nije, još nije došlo vrijeme za to. Ni u Bosni još. |
JELENA |
09.29 10.09 |
Obrazovanje |
Vlasti nam govore da im je žao što mladi napuštaju zbog obrazovanja, ali ništa ne poduzimaju povodom toga nego su samo preusmjereni da zadrže te pozicije koje su dobili lažima. |
AZRA |
17.01 17.11 |
Odlazak Političari |
Netolerncija najviše odredjena, kao što je on rekao, prema Romima, zato jer se oni tu smatraju kao neki, kako da kažem, otpadak od društva. |
HAMZA |
21.15 21.24 |
Romi |
Moj otac mi ne bi nikad dozvolio da stupim u vezu sa osobom koja je druge vjere dok moja mama ima sasvim drugačije mišljenje o tome. I u par navrata mi je otac rekao da kada bi se udala za osobu koja je druge vjere da ne bi više, da bi prekinuo svaki kontakt sa mnom. Znači, udala bih se za odobu koja je druge vjere ako je zaista volim. |
JELENA |
21.55 22.17 |
Mješoviti brakovi |
Kod nas, znači, ako ne razmišljaš kao većina, tvoje razmišljanje se, znači, da nije normalno, jer je drugačije. I zato kod nas ljudi nemaju toleranciju prema manjinama. |
JELENA |
22.27 22.39 |
Različitosti |
Mislim da je to najveća pošast današnje omladine što takvi stavovi koji ne zastupaju mišljenje većine bivaju odbačeni. |
DUŠAN |
25.52 26.00 |
Različitosti |
U Brčkom dosta ljudi, kako da kažem, manjinu linčuju na neki način, ako se ne slažu u razmšljanjima, stavovima, bilo čemu. Ne vode računa o tome kako to nije njihov život, da trebaju da vode svoj, da svako treba da vodi svoj život onako kako on hoće, kako voli, samim tim i gej populacija. |
MILICA |
26.41 27.11 |
Tolerancija LGBT |
DATUM: 2015-11-08
https://www.youtube.com/watch?v=HDcOamklhFg
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 2
Netolerancija u Brčko distriktu i u BiH prema Romima je nešto što je usvojeno, prihvaćeno, smatra se normalnim. Samim tim što Romi nisu dio školskog, ni kadra, nemoguće da budu dio školskog kadra jer im nije dostupno ni školovanje, žive u drugačjim naseljima, odvojeni od Hrvata, Srba i Bošnjaka, i samim tim kako će oni biti integrirani u naše društvo koje mi kreiramo. Sve one osobe koje su dio jednog društva trebale bi biti i kreatori tog društva, nikako izopačeni dio društva jer su to što jesu. |
ANA |
05.09 05.46 |
Romi |
Ničija seksualna orijentacija se ne tiče mene osobno niti bi ja trebala biti ta koja osudjuje nešto. Mislim da niko od nas nema to pravo nit bi sebi trebali dati to pravo. Smatram da ono što vi osjećate, i ono što vi smatrate prirodnim, je ono što je dobro za vas, a nikako ono što vam društvo odredjuje. |
ANA |
06.40 06.58 |
LGBT |
Nije me strah da kažem da je glavni problem BiH korupcija, a ne nacionalnost. Imamo korupciju. U tom su sve tri nacije zajedno. U tom što se kod nas zove štela, zapošljavanje preko veze, preko stranke, da je policija takva kakva je, sve je korumpirano do samog vrha vlasti. Izbjegavamo tu glavnu temu. Ko da će nama za 20 godina biti bitno ko je bio koje vjere, koje nacionalnosti. |
JELENA |
09.55 10.24 |
Korupcija Nacionaln ost |
I to je malo depresvno, nemoguće je razmišljati u ovoj državi gde se samo vodi briga ko je koja vjere, to uopšte nije bitno, Bitno je da sredimo svoj sistem već jednom. 30 godina, 20 godina se vuče taj jedan te isti korumpirani sistem, mi ništa povodom toga ne radimo, evo ovdje sjedimo i raspravljamo ko je Srbin, ko je Bošnjak, ko je Hrvat. Mislim da to nije bitno. |
JELENA |
10.43 11.06 |
Korupcija |
Nacionalizam kroz političare se filtrirao jer je to njima jedini opstanak na vlasti. Jedini opstanak na vlasti je nacionalizam i time mažu oči ljudima da se mažu oči njihovom ideologijom, da za njih glasaju, a da oni mogu neprestano krasti zapošljavati svoje, baviti se tim korupcijama i sva svoja loša djela koja naprave da zamažu tim nacionalizmom. |
ELVIN |
13.46 14.12 |
Korupcija Političari Nacionali zam |
Ja smatram da je Dejtonski sporazum samo pravno potvrdio da je u redu to što smo netolerantni jedni prema drugima i samim tim je dozvolio da se 20 godina nakon početka rata dogadja ono što se i dan danas dogadja. |
ANA |
18.38 18.52 |
Dejton |
Što se tiče Dejtona i Dejtonskog sporazuma prvo što nama padne na pamet je podjela. Ne samo podjela društva nego i podjela vremena. Vremena prije rata i poslije rata. I dolazi do ogromnog sukoba generacija izmedju nas i starijih osoba. |
ELMEDINA |
20.25 20.41 |
Dejton |
Većina njih živi u prošlosti. Ja njih razumijem prošli su kroz svašta, ali moraju da shvate da mi imamo neka šira gledanja i ako želimo nešto da postignemo moramo da se okrenemo tom nekom zapadnom svijetu u kojem diskriminacija na osnovu nacije nije uobičajena. |
AMILA |
22.17 22.34 |
Roditelji |
DATUM: 2015-11-15
https://www.youtube.com/watch?v=zJFdGOxdFeo
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 3
Ne razumijem zašto svi pričamo o tome toliko. To nas treba da zanima nula posto. To je nešto što je bilo. Mi sami treba da se okrenemo budućnosti, da razmišljamo o boljem životu, a kako ćemo razmišljati o boljem životu kad ima zatupljenih ljudi koji i dalje pričaju tome. |
ELDAR |
03.30 03.54 |
Podjele |
Ako želite da imate bolju budućnost trebate se potruditi za nju. Ne trebate ići. Ako smo državljani ove zemlje trebate ostati i privredjivati za nju. |
SELMA |
05.24 05.34 |
Odlazak |
Svi bi mi ostali u Bosni kada bi vidjeli neku bolju budućnost. Znači ljude sa boljim razmišljanjima i širim shvatanjima. Ja smatram da otići u stranu zemlji, Austrija, Njemačka, Švicarska, nebitno, nije u biti zaradjivati neki novac nego biti sa ljudima drugačijih razmišljanja, širih shvatanja, kojima nisu bitne nacije i društvo, to jest nacionalni sastav. |
JELENA |
06.22 06.46 |
Odlazak |
Ovdje nema nečega zbog čega bih ostao. |
ARSEN |
07.44 07.49 |
Odlazak |
Oni žive i dalje svoj život, onaj od prije 20 godina jer su ga živjeli ratom, a mi nastavjamo drugim tempom, to jeste poslijeratnim tempom. I trebaju oni da imaju neki utisak kakva je nama mladost. Njihova mladost je možda upropaštena, zbog tih ratnih dešavanja, ali naša treba da ide ka daljem putu. I jedini način je da oni udu u koraku s nama jeste da doju, razgovaraju i budu upućeni u ovo. |
ŠEHEREZA DA |
12.29 12.58 |
Roditelji |
Priča o Jeleni i srozavanju njenih snova, koja ima drugačija razmišljanja |
13.45 |
||
Priča o Dušanu koji je bio «čudni lik u crnom džemperu» |
20.30 |
DATUM: 2015-11-22
https://www.youtube.com/watch?v=8_KDd97zXvo
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 4
Po meni bi trebalo da se izvrši neka homogenizacija, to jeste da sva tri naroda žive, onako, normalno, nebitno, naprimjer, po naciji i religiji, znači da svi ravnopravno žive na jednoj teritoriji bez te entitetske podjele. |
ŠEHEREZA DA |
04.09 04.24 |
Ravnoprav nost |
Prema meni Dejtonski sporazum predstavlja jedno formalno okončanje rata, pucnjave ali se na neki način vrši verbalan rat, to jeste uvredama i po nacionalnoj osnovi. |
ŠEHEREZA DA |
05.11 05.23 |
Ravnoprav nost |
Smatram da smo mo krivci što smo dozvolili da politka prodre u sve sfere našeg života i da nas na taj način degradira i da izgubimo to neko ljudsko osjećanje, humanost za druge, za drugačijem. |
MIRSADA |
08.09 08.27 |
Ravnoprav nost |
Ja mislim da promjena naših ljudi počinje kad mi promjenimo sami sebe. Ako mi nećemo biti nacionalisti, pa možda još neko vidi od nas i možda se i on promjeni. |
IVANA |
10.35 10.48 |
Promjene |
Ja smatram da djeca preuzimaju stav svojih roditelja, da mi na neki način roditelji usadjuju svoj stav. Tako, ne daju im prostora da izrade svoj lični stav i stvore neko svoje razmišljanje. |
JELENA |
19.52 20.07 |
Roditelji |
Kad sam krenula u srednju školu uvijek me učio, kao, to jest nije učio, nego to je više više bila neka naredba, kao, nemoj da se družiš, uopšteno, sa ljudima druge vjere. I za mene je to bilo nepojmljivo. Jer, nekad ti zatreba neka pomoć, nije bitno, nebitno je li ta osoba koja će ti pomoći druge vjere, to tebi ništa ne znači, njegova vjera ti ne donosi ništa, nego samo on kao čovjek. |
JELENA |
20.26 20.52 |
Roditelji |
Mržnja dosta potiče od naših roditelja. To jest, to i nije mržnja, oni su rekli da mi treba da mrzimo i mi to radimo, ali ne znamo zašto to radimo. |
JELENA |
21.35 21.44 |
Roditelji |
Smatram da je privilegija to što sam odrastao sa ocem Hrvatom a majkom Muslimankom. Znači, ja sam polutan. |
BORIS |
24.03 24.11 |
Roditelji |
Na društvenim mrežama bukti rat, a djeca imaju po desetak godina. Znam, na primjer, moja djeca iz komšiluka nemaju više od 10-ak, koja i dalje idu u osnovnu školu, svajđaju se na nacionalnoj osnovi. Odakle njima to i kako im je to došlo to ja stvarno ne razumijem. |
HAMZA |
26.42 26.57 |
Mržnja |
Ograničavanje djeteta u smislu njegove otvorenosti prema svim drugim, u stvari, limitira dijete za stvaranje nekih individualnih veza, i posljedično, socijalnog kapitala. |
DŽENANA HUSREMO VIĆ, Docent |
34.06 34.18 |
Roditelji |
Ove dvije stvari koje su rečene da se bukvalno prvo sagleda situacija u svojoj kući, u svom ataru, i da se tu traži krivac, pa tek onda idemo dalje, to je ključ rješenja problema u BiH. Onog trenutka kada se svako bude osvrnuo na svoje probleme, i kada svoje probleme, svoje protivrečnosti, unutar, nije bitno, svog, identitetskog ili nekog drugog korpusa bude rješavao i iznosio kao negativne primjere, ta će Bosna napravit korak naprijed. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ Docent |
34.59 35.26 |
Promjene |
MI uvijek govorimo “istorija se ponavlja”. Ne, ne ponavlja se istorija nego je riječ o nezavršenim i nedovršenim identitetima, koji nisu zatvoreni, krugovi istorijski nisu zatvoreni, pa se nama čini da se nešto ponavlja. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ, Docent |
36.55 37.05 |
Identiteti |
Ne treba pričati o zvjerstvima jedinih i drugih. Tako možemo postići da generacije koje smo smi, poslijeratne, i naša djeca, počnu pjevati pjesme o osveti. Jer, o tome nema ništa lijepo da se kaže. Tako da je najbolje da zašutimo. |
MIRNESA |
37.32 37.45 |
Zločini |
Najviše me boli taj stav dvostrukih aršina. Pričamo ovdje kako je sve bajno i fino. Da je to tako mi bi već odavno bili kao mnoge napredne zapadne zemlje, i iskoristili bi sve ovo što posjedujemo. Ali, tako nije. I treba da budemo iskreni i iskreni i direktni. |
MIRSADA |
39.33 39.49 |
Zločini |
Jednostavno ću reći da suprotnički blogovi, ili mediji, financirani od strane lobija različitih stranki koriste Srebrenicu kao materijal za prepucavanje. |
DUŠAN |
41.55 42.06 |
Zločini |
Srebrenica je jedan istorijski proces. Kao istorijski krug i proces ona se mora zatvoriti, a zatvorit se jedino može ako se o njoj govori. Pokušaji da se ne govori o Srebrenici, da se prikriva mnogo toga zapravo je tabuiziranje te teme, skrivanje pod tepih nečega što će se ponovo za desetinu ili ne znam ni za koliko godina, vratiti ovom prostoru. Južnoslovenski prostor je tokom XX vijeka mnogo Srebrenica imao upravo zbog tog licemjerja koje postoji medju političkim elitama, i medju ostalim sudionicima političkog života da se mnoge stvari o kojima se ne želi razgovarati sklanjaju pod tepih. |
SRĐAN VUKADINO VIĆ Docent |
43.56 44.31 |
Srebrenica |
Srebrenica i sve druge stvari su izmedju ostalog razlog zašto mi trebamo nacionalne grupe predmeta, zašto su nam nacionalni planovi i programi još uvijek razdvojeni. Upravo zbog toga da bi se djeci uvijek servirala jedna strana priče i onemogućilo taj multi-perspektivni pristup uopšte u razmišjanju o tome šta se dešavalo na ovim prostorima. |
DŽENANA HUSREMO VIĆ Docent |
45.43 48.01 |
Srebrenica Obrazovanje |
Mislim da ova budućnost u ovoj zemlji, ovako kako sada stvari stoje nije moguće. Zbog nekih drugih razloga. To su politički razlozi. Jer, masovno prepiranje političara i to svadjanje nikom ne ide u korist. Pogotovu, tim mladima. I ti mladi se povode za tim idelogijama koje ih vuku i na jednu i drugi i treću stranu, i oni nemaju nikakvih drugih rješenja nego im trpaju glavu od malena i niko ne želi da razmišlja svojom glavom. |
ELVIN |
48.08 41.00 |
Budućnost |
DATUM: 2015-11-29
https://www.youtube.com/watch?v=A0znhJgRAh8
PERSPEKTIVA, Ulcinj
Epizoda 1
Prije su bili konflikti izmedju vjera, nacionalnosti i to. Ja mislim da su to sad opterećeni ljudi koji gledaju šta je bilo prije 100 godina, 200 godina, a sad to nema veze. Sad je demokracija i svako ima svoja prava. Ako ti neko proba kršit tvoja prava imaš sud, imaš zakon na tvojoj strani, niko ti ne može to zabranit. |
REJMOND |
05.44 06.05 |
Prošlost Nacionalni odnosi |
Mržnja je nešto što mi se ne svidja. Ne volim da nekog mrzim, ali ne volim ni da mene neko obespravljuje. |
VILDANA |
07.17 07.25 |
Nacionalni odnosi |
U gradu u kojem ja živim postoje različiti oblici diskriminacije. Postoji diskriminacija počevši od religije gdje Muslimani i Katolici diskriminišu jedni druge. A zatim postoji diskriminacija izmdju Albanaca i Crnogoraca, zatim postoji dikriminacija po rodnom pitanju i to loše. |
ARBENITA |
07.51 08.19 |
Diskrimina cija |
Ne bih se udala za čovjeka druge nacionalnosti jer, najprje to ne bi dozvolili moji roditelji. A drugo, ne znam, prilagodila bi se stavu mojih roditelja. |
FATMIRA |
08.45 08.57 |
Mješoviti brakovi |
Albanci i svi drugi, svi moraju imati razumjevanja i strpljenja jedni prema drugima. |
ERA |
09.41 09.49 |
Nacionalni odnosi |
Uvijek su se pravile te razlike, uvek. Samo, kad se svi skupimo niko ne iskaže svoje pravo mišljenje, ali, većinom kada tako nastane, proslave neke, uvek se razdvojimo. |
IVANA |
15.32 15.46 |
Nacionalni odnosi |
Same mlade ljude, makar inteligentne ljude, ne zanima ko je koje vjeroispovjesti ili nacionalnosti i da oni koji žele da idu naprijed trebali bi da to prevaziđu. |
LENKA |
16.21 16.35 |
Nacionalni odnosi |
Muslimani, ali pogotovu Albanci nastoje da istaknu te neke razlike, i da provociraju nas druge sa strane. Obično su tu neke parole, uzvici, vredjanja i tako dalje. Onda mi odgovorimo na te neke provokacije i to i najčešće je tuča, nastane. |
ARIJANA |
25.23 25.46 |
Nacionalni odnosi |
Znaju da iziritiraju, onda mi vraćamo sa tim nekim našim parolama, najčešće “Kosovo je srce Srbije”, oni se onda iznerviraju i to onda se skupe dvije gomile, i i moraju da ih razdvajaju stariji, i prošli put je bilo i policije. |
ARIJANA |
23.56 26.12 |
Nacionalni odnosi |
DATUM: 2015-12-09
https://www.youtube.com/watch?v=av9GgaAPpf8
PERSPEKTIVA, Ulcinj
Epizoda 2
To je naš praznik, praznik našeg naroda i nemamo ništa protiv njih, proslavljamo ga jer je to naš praznik. Proslavljamo naše mjesto, jednostavno, to je nešto lično, nije usmjereno protiv druge vjere, druge države ili bilo koga drugog. Jednostavno, mi smo jedan narod koji želi da ide naprijed i ne želi se usmjeriti protiv bilo koga. To je nešto lično. Želimo to proslavljati i želimo to dići na neki nivo. Mislim da je mentalitet ovog mjesta takav, kao i cijelo društvo, da omogućavaju, dozvoljavaju probleme u odnosima jer se često dozvoljava tema o nacionalnosti a to ne treba da se dešava. Mislim da je to i naša odgovornost. Nema potrebe za tim. |
ENES |
03.16 04.14 |
Albanski praznik |
Mislim da je moguće bez problema proslavljati sve praznike medjutim, problem je u tome što mi ne možemo zajedno proslavljati praznike jer nas oni ne prihvataju. |
FLAKA |
07.16 07.29 |
Praznici |
Zašto, kada se proslavlja dan Abanske zastave, ima toliko policije na ulicama što nije slučaj sa njihovim proslavama. Zbog čega ima toliko policije po ulicama koja se brine da ne dodje do nekog konflikta izmedju dvije strane. A nema ih kada se proslavlja njihov praznik. |
VILDANA |
07.30 07.48 |
Praznici |
Što se tiče zajedničke proslave mislim da to nije moguće jer nam oni to ne dozvoljavaju, ne dozvoljavaju da proslavljamo ovaj praznik. |
ANISA |
07.48 07.59 |
Praznici |
Mislim da nije sav problem u društvu. Mislim da je problem u mentalitetu, mentalitetu i Albanaca i Crnogoraca i drugih. |
ENES |
09.07 09.15 |
Praznici |
Ovdje u CG iako smo mi Albanci ja mislim da smo isti, da kao imamo ista prava kao Crnogorci. Medjutim, tako je formalno, a neformalno je da nemamo takva prava. |
BESART |
19.11 19.24 |
Ravnoprav nost |
Ja se osjećam kao crnogorska Albanka, Za mene je Crna Gora moja država. Za mene je ova zemlja Crna Gora i tako se treba i shvatiti. Ne možemo reći da je ovo neka druga zemlja kad znamo da je ovo Crna Gora. Ovog ljeta se ovdje desio jedan incident kada je nekoliko mladih ljudi izvikivalo “ovo je Kosovo”. Ja mislim da to nije ispravno i korektno. |
FLAKA |
24.17 24.50 |
Nacionaln ost |
Mislim da ljubav može sve pa bi se možda mogao zaljubiti u neku djevojke srpske nacionalnosti ali ne znam. |
PREMTON |
25.05 25.13 |
Mješoviti brakovi |
Žene su se mnogo borile da bi se izborile za bolji status, medjutim, stvari se ne mogu promjeniti zbog našeg mentaliteta. Mislim kad govorimo o djeci da postoji odredjeno razočarenje kad se rodi žensko dijete jer je mentalitet takav da je muško dijete vrijednije od ženskog djeteta. |
ARBENTA |
25.50 26.15 |
Ravnoprav nost |
DATUM: 2015-12-15
https://www.youtube.com/watch?v=naVJ9WOY0tM&t=2s
PERSPEKTIVA, Ulcinj
Epizoda 3
Albanci, isto kao Crnogorci, znači, imaju potpuna prava. Ja kao Albanka se isto osjećam kao bilo koji Crnogorac, ili bilo koji Srbin u ovoj školi ili u ovom gradu. Postoji nekada kada je neka manifestacija da neko ističe svoju nacionalnost, mada, iskreno kad se to završi, opet se isto druže. Znači, nije bitna nacionalnost. |
JASMINA |
03.24 03.49 |
Ravnoprav nost |
Idu za zastavama po Ulcinju i, bukvalno, provociraju Crnogorce, Srbe, Hrvate i bilo koju drugu naciju koja se nalazi u Ulcinju. Znači to ide do one parole, Velika Albanija, ubit Srbe, isto kao što Srbi idu po Ulcinju i uzvikuju Kosovo je srce Srbije, i tako dalje, ubit, zaklat Albanca. To uopšte nije potrebno. |
ERVIN |
05.24 05.46 |
Provokacije |
Ima tih, ne znam, da kažem, koji vole da se ističu, tako odgajani u kući da mrze, da ne prihvataju nikog ko je drugačiji od njih ili u tome smislu da naprave neke nerede. Takvi vazda postoje i postojaće u ovom društvu. |
MUJO |
10.54 11.06 |
Ravnoprav nost |
PRIČA O AJDINI, DJEOJCI KOJA PIŠE POEZIJU |
15.15 17.00 |
||
RIBARSKA PRIČA O BESARTU KOJI VOLI KICK BOXING |
17.25 20.00 |
||
PRIČAO BESARTU |
20.10 27.50 |
||
Da smo imalo civilzovani mogli bi svi zajedno da slavimo i taj dan Albanije, i dan Crne Gore, i dan Srbije, i dn Hrvatske i dan Afrike. Zato što je ovo XXI vijek, ne treba da se osvrćemo na istoriju, na to ko je koga ubio, ko je koga zaklao, to je jednostavno istorija. |
22.06 22.22 |
Tolerancija |
DATUM: 2015-12-22
https://www.youtube.com/watch?v=ya3dLuw5Qp0&t=4s
Slažem se da ne smijemo imati konflikte ovdje, medjusobne. Ali, s druge strane mi živimo u Ulcinju, mi nemamo mnogo prilika da zaštitimo naš identitet i da ga obilježavamo. Možda jeste greška podići samo albansku zastavu, bez crnogorske. Slažem se. Ali u svakom slučaju mi moramo naći način da zaštitimo našu kulturu i naš identitet. Ne kažem da nam to neko osporava. Ali, pomalo naš jezik nestaje ovdje i zbog toga je potrebno da na neki način pokažemo da još uvijek postojimo. |
AJDINA |
08.31 09.08 |
Nacionalni odnosi |
Mi imamo samo taj jedan praznik i ne znam zašto bi on trebao da bude problem. Rekli su ovdje u emisiji da je sama boja problematična. To je jedini dan koji mi slavimo. |
ENES |
09.41 09.58 |
Nacionalni Odnosi |
Kad se diže albanska zastava, zajedno sa crnogorskom ipak je to na neki način prihvatljivo. Ja nemam ništa protiv da se slavi taj dan. |
ERVIN |
11.02 11.10 |
Nacionalni odnosi |
Mislim da nemam ništa protiv toga da slave taj dan Albanije. Neka izbace tu zastavu, pa ako mora i samo nju. Ali, mislim da to nisu normalna slavlja. Oni obuku majice Albanije, nose zastavu Albanije, nose šal Albanije, sve sa zastavom te zemlje. Onda idu i pjevaju neke pjesme. To nije normalno slavlje. To je već provociranje, to nema nikakve veze sa njihovim identitetom. |
LUKA |
11.41 12.10 |
Nacionalni odnosi |
Što se tiče ovoga, ja sam samo Albanac, i ja znam, da sve ovo što se desi to je zbog lažnog patriotizma. 364 dana mi smo ovdje u Ulcinju, ne radimo ništa. Jedan dan moramo ovako da eksplodiramo. Ja znam sve to. Da obučeš majicu, da obučeš šal, to je sve u redu. Ja sam Albanac, i sam to radim. I kad provociraš drugoga to već nije u redu. I ja ne znam zbog čega, oni to prihvataju kao provokaciju. |
BESART |
12.23 12.50 |
Nacionalni odnosi |
Na cijelom Balkanu postoji, na svim našim prostorima postoji stalan strah od nedovršenosti tih država. Velika Srbija, Velika Albanija, kao da niko ne vjeruje, čak i za Hrvatsku, da bi cijela Bosna trebala biti hrvatska, ko da niko ne vjeruje da je to konačan oblik tih država i onda uvijek strahuju da će svak htjeti svojoj državi. I mislim da se onda tu radjaju ta neprijateljstva i strahovi od drugih. Mislim da bi se na ovom mjestu trebalo institucionalizirati, na nekakav način, medjusobno uvažavanje u učenje jednih od drugih. |
MATE SUBAŠIĆ FPN Zagreb |
16.53 17.30 |
Nacionalni odnosi |
Albanski nacionalizam je malo drugačiji, konceptualno, od ostalih nacionalizama pre svega ne mora nužno, i u velikom broju slučajeva nije religijski inspirisan. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
18.19 18.32 |
Albanski nacionalizam |
Ono što je interesantno za CG jeste da od te tri skupine dva imaju institucionalno, dve jesu institucionalno predstavljene kroz delovanje nekih političkih partija, dok Albanci nisu. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
19.39 19.56 |
Albanski nacionalizam |
Mislim da je ovaj slučaj specifičan zato što mladi Albanci sada na ulici moraju nešto da izražavaju, što bi možda moglo da se izrazi institucionalno. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
20.17 20.27 |
Albanski nacionalizam |
Kad već dodje policija, zašto ne onaj policajac ili oni policajci, ne dovede ih do stanice, pa, ja sam siguran da tamo ima neki psiholog ili nešto, pa svi oni se skupljaju, pričaju šta imaju jedni protiv drugoga, A ne samo da ih odvoje ili da im daju neku kaznu ili da zove porodice. |
BESART |
22.27 24.49 |
Nacionalni odnosi |
Ja sam crnogorske nacionalnosti, ne mogu ja da osporim nekoga da slavi taj dan. Taj dan, OK, istakni zastavu, šal. Skači, urliči, to je totalno nebitna stvar. Mislim da se ovdje radi o drugim stvarima, radi se o stvarima kako “oni” to doživljavaju. To jest, oni, Albanci, ne mogu da kažem oni. Oni to doživljavaju, oni, mi svi znamo da su Albanci velike patriote, s obzirom da žive u CG, u Ulcinju, oni bez obzira na to slave. Znači da su patrioti. I oni slave dan zastave Albanije. To je njihovo slavlje. To njima znači puno. Ja to znam, iz iskustva. Tako. Ali mora da postoji neka granica. |
OGNJEN |
29.16 30.00 |
Nacionalni odnosi |
Granicu ne mogu ja da odredim. Da kažem, granica je do zastave i nema više preko toga. Nema ni šala ni onoga. Ima i šala i ovoga. Ali čovjek mora da stavi neku granicu, mora da kaže, ja ću tu da stabem, to je OK. Znači, neću da psujem nekoga drugoga. |
OGNJEN |
30.36 30.49 |
Nacionalni odnosi |
Ja bih rekao ne kao rešenje nego kao prvi korak do bolje sudbine, da napravimo jedan veliki plakat i tamo da napišemo: ja imam pravo dok ne gazim pravo nekom drugom. |
BESART |
34.50 35.04 |
Nacionalni odnosi |
Imamo institucionalizaciju tog nacionalnog narativa, koji, a institucionalizacija se pre svega ogleda kroz obrazovanje i zato nije slučajno da se u središtu svih ovih priča nalaze srednjoškolci. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN, Bgd |
38.56 39.12 |
Nacionalni Odnosi Obrazovanje |
Voleo bih da naučim više i o drugim kulturama i sve ali to naša škola ne radi. |
MARKO |
44.27 44.32 |
Obrazovanje |
Mi smo jedan necivilizovan narod. Da smo civilizovani slavili bi svaki praznik zajedno, a država ne može da reaguje ni na jedan način. Jedino da šalje interventnu da šalje policiju, stalno reaguju, to je užasan prizor za srednjoškolce da razdvaja policija. |
ERVIN |
49.59 50.07 |
Nacionalni odnosi |
Vidimo da postoji razlika izmedju ove dvije grupe i uvijek smo pod pritiskom jedni drugih. Mislim da bi rješenje bilo da se razbije onaj stav da sve što radimo, radimo iz inata jedni drugima. |
ENES |
50.53 51.11 |
Nacionalni odnosi |
Mislim da rešenje leži u nama mladima. Mislim da moramo popraviti odnose, podržavati jedni druge i da moramo biti tolerantni jedni prema drugima. Da zaboravimo na prošlost, da se malo zbližimo i da smanjimo te raziike, bilo nacionalne, bilo religijske. |
ERA |
51.44 52.06 |
Nacionalni odnosi |
DATUM: 2015-12-30
https://www.youtube.com/watch?v=iifHZVk4zKI
RESTROSPEKTIVA PERSPEKTIVE, Novi Pazar
Novi Pazar, i čitav Sandžak, je u Srbiji percipiran na način nečega što je zaostalo, samim tim što je drugačije. U ovom slučaju radi se o muslimanskom, odnosno o većinski muslimanskom stanovništvu, tako da je Novi Pazar, na neki način, kao centar regiona stigmatizovan od strane ostatka Srbije. |
FILIP BALUNOVIĆ FPN Beograd |
14.28 14.57 |
Sandžak Identitet |
Primjetila se jedna velika identitetska kriza jer konstantno su prevladavali dosta radikalni stavovi, i dosta, zapravo, isključivi stavovi. I to se primjetilo i kod jednih i kod drugih. |
MATE SUBAŠIĆ FPN, Zgb |
22.06 22.24 |
Sandžak Identitet |
Na neki način svi oni pokušavaju na još snažniji način prikazati svoje stavove i još snažnije podržavati nacionalne stavove kako bi izrazili privrženost tim svojim maticama, odnosno identitetskim maticama. |
MATE SUBAŠIĆ FPN, Zgb |
22.53 23.11 |
Identitet |