Kritičkim razmišljanjem i preispitivajem svih svojih odluka možemo donijeti i doprinijeti do kako razvoja društva, tako i dio boljih odluka kad je naš lični život u pitanju.

ELVIRA

HADŽIBEGO

VIĆ

BUBANJA

07.05

07.20

Nacionalni

odnosi

Meni se čini da su najveći problem zapravo politiičari u regionu koji neuspehe, sve svoje neuspehe pokušavaju da zamaskiraju izazivanjem te neke nacionalne mržnje i netrpeljivosti koja onda, naravno, ima i reakciju i sa jedne i sa druge strane.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Profesor

07.40

08.00

Nacionalni

Odnosi

Političari

Nažalost, bilo je i tih ludaka koji su odlazili u rat srećni, koji su imali zadovoljstvo u tome što su ubijali. Naravno da je najveća odgovornost nad političarima koji su u tim devedesetim vodili Hrvatsku, Srbiju i ostale države. Postoji jedna mantra da je Jugoslaviju razbio svet. Da li je to NATO pakt, da li su to Amerikanci, Rusi? Ne to nije tačno. Ja sam svedok tog vremena, imao sam tada dovoljno godina, bogami i bio u tom nekom političkom diskursu, sami ti vladari tadašnjih država bivše Jugoslavije su doveli do toga. To je moglo da bude prevazidjeno, bilo zajedničkim ulaskom u EU, a onda kao što sam već rekao, kao Češka i Slovačka da se razidjemo mirno ako je to već neophodno. Ili da se prvo razidjemo pa da onda svaka pojedinačno udje. Ali, najvažnije je, bez krvi, bez razaranja, bez stvaranja neke nove zle mantre koje žive na ovim prostorima.

ZORAN

ŽIVKOVIĆ

Nova Stranka

08.32

09.43

Jugoslavija

I vi dajete izjave koje naravno tamo mogu da budu iritantne, a opet ciljate na neki svoj politički interes. I to je ključni problem. Pitanje je da li se mi kao društvo možemo tome suprostaviti. Ja verujem, kod starijeg sveta, nažalost smo podeljeni i nas su ratovi devedesetih obeležili, a i nešto istorije pre toga i nisam siguran koliko tu može da se deluje. Na mladji svet tu sigurno može da se deluje, ali to bi zahtevalo daleko odgovornije političare na obe strane koje mi nažalost nemamo i pitanje je veliko da li ćemo ih ikad imati i da li možemo izaći iz tog preskakanja preko tuđeg plota svaki put kad nam to iz nekog razloga odgovara, bez svesti, bez odgovornosti šta to zapravo za sobom vuče. Dakle, ja mislim da je to veoma opasno, ja mislim da je to veoma neodgovorno. I ja prosto mislim da bi to trebalo kažnjavati. Po meni bi neki nivo izjava, neke izjave, zaista morale biti kažnjive da političari zasta shvate da to ne može da se radi.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Profesor

09.54

11.14

Nacionalni

Odnosi

Jugoslavija

Političari

Mislim da političari ne mogu više da zadoje nikog. Možda jednu malu grupu ljudi i tako dalje. Mislim da smo, nadam se da smo, i ne mogu da vjerujem da nismo, naučili pouke iz devedestih. Vidite kako lijepo razmišjaju ovi mladi ljudi. Tako da kad bi ove glavonje probale nešto slično, mislim da ne bi imali odziv kao nekada, prije nekoliko decenija.

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

11.53

12.19

Nacionalni

Odnosi

Jugoslavija

Političari

Kad god dodje do nekog smirivanja regionalne situacije onda opet se pojavljuju, jer su političari u našim državama, koji vode države, uglavnom političari iz devedesetih, ili stranaka koje su bile aktivne devedestih, i onda bilduju neki nacionalni ponos, i na to se najlakše svi ljudi zapale, i onda počinje rat, s tim što sad rat nije više da se puca u ljude nego se puca preko fejsbuka i tvitera gdje postoje trolovi koji su daleko bolji od onih trolova, gde niko nije poginuo ali i dalje oni šire neku mržnju. Ta ratna atmosfera i dalje tinja samo kroz druge kanale.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

Novinar

13.17

14.09

Nacionalni

Odnosi

Jugoslavija

Političari

Ono što je bitno za sve nas jeste da imamo što jači i što stabilniji region, a to ne možemo ostvariti ukoliko nemamo mlade ljude koji se poznaju, podržavaju, i na kraju krajeva, mogu slobodno reći, zašto da ne – i vole.

ELVIRA

HADŽIBEGO

VIĆ BUBANJA

17.00

17.15

Region

Stabilnost

Ljudi su zapravo dobri ili loši, pokvareni ili pošteni, nezavisno od toga kojoj naciji pripadaju i kad naučite da gledate iz te vizure gledate ljude onda je zaista jako teško probuditi neki nacionalizam, neku mržnju koja naravno vodi u neke nove sukobe.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Profesor

20.50

21.09

Region

Stabilnost

Kao braniš svoj tor, i sad tvoj bog je veći od ovog drugog, i sve tvoje je bolje od ovog drugog. Dakle, nisam siguran da može da se ide dalje ako imate ovu vrstu zadojenosti. Pustite mlade ljude da taj grb vole, ali da taj grb nije više od onoga što su oni. Da su dobri ljudi.

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

23.31

23.55

Region

Stabilnost

Mladi

Nije moje da se mešam u ono šta radi crkva, ali crkva apsolutno ne sme da se meša u ono šta je država i kako ona odlučuje. A svoju mitsku ulogu ili svoju praktičnu ulogu može da dokazuje tako da pomaže onima kojima je ta pomoć potrebna bilo da im se smiri duša bilo da im se pomogne u smislu socijalne pomoći, ekonomske pomoći i crkva to danas može, i crkva to danas, naravno država pre svega, ali i crkva to treba da radi.

ZORAN

ŽIVKOVIĆ

Nova Stranka

03.06

03.42

Uloga

crkve

Smatram da crkva mora imati jednu edukativnu ulogu i mora praštanja i mora biti okrenuta ka onom ko je do tebe. A mi smo svi okrenuti jedni ka drugima, a zajedno, ka svijetu. Tako da bi bilo bolje da se ukloni njen uticaj iz politike, politika da se ne miješa u vjerske stvari

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

04.10

0436

Uloga

crkve

Mislim da crkva pripada svakoj privatnoj osobi, mislim da se ljudi mole bogu privatno, a ne na političkim skupovima, i mislim da se boga ne mora moliti na političkim skupovima jer tu bog ne pomaže. I ako se tako nastavi neće bogami pomoći ni vjernicima sa takvom vrstom politike.

NENAD

PEJIĆ

Novinar

05.52

06.09

Uloga

crkve

Dobro je da se ljudi okupljaju makar i oko crkve. Ali to je onda velika odgovornost crkve da to ne zloupotrebljava na bilo koji način.

ZORAN

ŽIVKOVIĆ

08.32

08.42

Uloga

crkve

Svaka promena, prava promena, počinje uvek kod mene, pa se onda nađemo vi i ja, pa se tako stvara grupa, a grupa vremenom prerasta u masu. Ali, uvijek svjesnih pojedinaca.

JASMINA

MILOŠEVIĆ

Profesor

09.07

09.26

Promjene

Na svakoj generaciji je da promjene predeubjedjenja onih koji su ih postavili biološki i društveno tu gdje jesu. Ja nijesam srećan, na primjer, cijelo vrijeme odrastanja bio gdje sam odrastao i u kakvom sistemu. I cijelo vrijeme sam se trudio da ga promijenim. Tako da, i dan danas se trudim. Tako da to je odlična polazna tačka. Dakle, ne podilaziti dogmama koje su prisutne, graditi svoj put i ići naprijed. To je jedini recept.

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

13.47

14.21

Promjene

Političari su uspjeli da EU predstave kao neku vrstu, ono što bi se kolokvijalno rečeno reklo, “kasice prasice” iz koje će da ispada novac čim se u nju uđe. Po meni, pojam EU nije vezan za novac, iako mi se čini da je EU vrlo važna sa ekonomske tačke gledišta.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Novinar

16.16

16.39

EU

Ja mislim da je unija nastala izmedju ostalog i zato da bi se obezbedio prostor koji ima pola milijarde stanonvištva i koji onda može sa tih pola milijarde da konkuriše nekim drugom prostorimana kugli zemaljskoj koji imaju otprilike komparabilan nivo stanovništva.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Novinar

17.20

17.41

EU

Mladi ljudi odlaze. I ne odlaze zato što nemaju novca. Odlaze zato što žele da podižu decu u sređenim državama. Dakle, ključni razlog zašto ljudi odlaze iz ove zemlje, ili iz zemalja regiona, nije ekonomija nego je potreba da živite u društvu u kome postoje institucije, u kome sudovi rade svoj posao, u kome parlament radi svoj posao, u kome imate manje korucije ili se korupcija makar kažnjava, znači, u kojima zapravo postoji pristojno društvo.

SRBIJANKA

TURAJLIĆ

Novinar

19.05

19.40

Odlazak

Korupcija

Tamo, ako radiš imaćeš pristojan život. Ovdje to nije garant. Ovdje, to mislim na Balkan, čitavi. I onda nije čudo frustracija mladih ljudi, nije čudo da ne vide perspektivu i da jedva čekaju odskočnu dasku da idu.

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

22.25

22.44

Odlazak

Nije problem što mladi odlaze iz nekih država. Problem je što se ne vraćaju, problem je što im ne pada na pamet da se vrate.

ZORAN

ŽIVKOVIĆ

24.25

24.32

Odlazak

Svaki sistem u kom je glavni zamajac demokratskih promjena, gdje su to mediji i NVO sektor, to je bolesno društvo. Jer, mediji i NVO sektor treba da budu “watchdogs”, treba da prate odredjene procese demokratizacije u društvu i da napominju odredjene stvari. Ne oni da kreiraju afere, da ih non stop stavljaju pred lice javnosti kao uzbunjivači. To treba da rade političari, odgovorni političari, da kažu “ovo ne valja, hajde da mijenjamo”, a ne da non-stop mi mediji i NVO sektor napominju.

DARKO

IVANOVIĆ

Novinar

03.42

04.22

Obrazova

nje

Očigledno je došlo vrijeme, i ja se lično radujem, da su sami mladi ljudi koji su direktno uključeni u proces obrazovanja upravo shvatili postojanje odredjenih negativnih tendencija u obrazovnom sistemu. Naročito, ono se očituje u nemogućnosti njihovog učešća u procesu obrazovanja, a to je prije svega, je li, kritičko promišljanje, kritički odnos prema društvu kojem pripadaju, kritički odnos prema problemima koji ih okružuju.

SARINA

BAKIĆ

FPN

Sarajevo

05.26

06.00

Obrazova

nje

Slažem se da je obrazovni sistem jedan od najznačajnijih puteva za izlazak iz sadašnje situacije cijelog ovog regiona. Obrazovanje dobija dramatični značaj, ali ne samo kod nas, u cijelom svijetu. I nije nimalo jednostavno, svi pokušavaju očajnički da nadju kako to u vremenima ovakve eksplozije tehnologije, kakvo je za obrazovanje potrebno.

RADOJE

CEROVIĆ

Psiholog

06.04

06.35

Obrazova

nje

Ono što bi stvarno valjalo da stvorimo, to je vrijednost obrazovanja kao takvog, vrijednost da, za svaku od jedinki, da u kulturi vrednujemo potrebu za sticanjem znanja. Jer samo tako ćemo donekle da uspijemo da stignemo brzinu kojom se stvari mijenjaju.

RADOJE

CEROVIĆ

Psiholog

07.18

07.39

Obrazova

nje

Kad čovjek dublje razmisli i kad postavi sam sebi pitanje može li iko, bilo gdje, u bilo kom pogledu, u bilo kojoj državi, u bilo kom gradu, u bilo kojoj oblasti da krene dalje bez kritičkog razmišljanja, onda je, naravno, odgovor da ne može. I pitanje glasi zašto se onda tako nešto ne uvede kao osnovni kriterij u školama kao što je, na primjer u Pragu gdje moja kćerka uči, ili tamo na zapadu gdje takav način razmišljanja dominira u školama? Da li to neko hoće da to tako bude? Da li to neko ne zna pa ne može to da sprovede ili je nešto treće u pitanju? Kad slušate mlade ljude onda shvatite da ti mladi ljudi, koji očigledno imaju informacije kako se na zapadu razmišlja, očigledno znaju šta to znači kritičan način razmišljanja u zapadnim školama, i ako oni kažu da to hoće, pa zašto im se to ne da? I ko to spriječava?

NENAD

PEJIĆ

Novinar

10.09

10.52

Obrazova

nje

Čini mi se da bi bilo dobro da se proučavaju sve religije, dakle, svetske, i da to onda bude zaista kao nauka o religiji i da se deci pruži uvod u to šta je religija za ljudsko društvo i na koji način ona utiče na odredjene segmente svakog čovjeka, na koji način se ona ispoljava i šta je verska tolerancija pre svega.

NATAŠA

DRAGOJLO

VIĆ

EU

12.41

13.13

Religija

Naravno da to nikako nije ključna odrednica identiteta bilo kojeg čoveka, a kamoli bilo koije države u XXI veku, mahom su sve multireligijske i multi-kulturalne i čitav svet je danas takav, pod uslovom da je civilizovan.

NATAŠA

DRAGOJLO

VIĆ

EU

13.18

13.39

Religija

Ako vi počnete djecu sa vjeronaukama da dijelite u školi, u vrtićima, pa onda neko dođe u vrtić sa 4,5 godina, pa djecu uzimaju za ručice, pa jedni vodaju u jednu učionicu, pa drugi u drugu učionicu, i svi znaju sve samo o jednoj vjeri, drugi samo o drugoj, a treći samo o trećoj, a onoj četvrtoj, takozvanoj nevjeri, ne zna niko, onda ne znam kuda to vodi. I zašto se mi onda čudimo da djeca kad danas odrastu, sa ne znam koliko godina, kad već odrastu, razmišljaju recimo u samo jednovjerskom načinu razmišljanja, kad ih odmalena odvajaju? Kako se može graditi multi-etnička država ako djecu od malena odvajaju, čak na početku ih vode na različite vjeronauke? Nisam siguran da je to nešto što osigurava bilo kakvu budućnost.

NENAD

PEJIĆ

Novinar

14.34

15.23

Religija i

obrazova

nje

To su društva čiji pojedinci zadovoljavaju isključivo svoje potrebe, bile one egzistencijalne, interesne i sve ostale potrebe. To su u stvari osobine društava, mi sociolozi kažemo, u zamci. A društva u zamci jesu društva gdje nema osjećaja pripadnosti društvu. Čim nema osjećaja pripadnosti društvu, državi, lokalnoj zajednici, ljudi nemaju povjerenja u druge. Iz tog razloga oni su koncentrisani isključivo na svoje potrebe i na svoje interese.

SARINA

BAKIĆ

FPN

Sarajevo

19.36

20.12

Zašto radimo te identitetske podjele? Zato što pojedinca ograđujemo, stavljamo ga u grupu, stavljamo ga iza zida, u kojoj će on da se osjeća sigurno. Ali, nažalost, uvijek to pripadanje grupi zahtjeva kontra stranu, zahtjeva protivnika. I onda vam se identiteti, da kažemo, najbolje grade tako što vi usadite u ljude strah od nekog, strah od nekog drugog identiteta. I onda ljudi u toj grupi čvrsto drže svoj identitet jer su uvijek u strahu da će neko drugi da ugrozi njihov identitet.

KRISTINA ĆETKOVIĆ

Aktivista

22.42

23.23

Identitet

Obrazova

nje

Ti problemi datiraju još od ranijih vremena gdje se omladina suočava sa diskriminacijom, strahom, nejednakošću i strahom od individualnog izražavanja. Tu mogu uključiti i pripadnike drugih zajednica, gdje oni ne mogu izraziti svoje probleme, ne mogu iskazati svoje želje, podvrgnuti su predrasudama. Na sve ovo, osim društva, utiče i porodica, to je stvar mentatiliteta. Problem i strah kod mladih Prištine jeste da nam je to nametnuto od strane političkog sistema, ujutro kad ustaneš imaš strah od budućnosti, da li se možeš obrazovati, ekonomski problem.

ERA

06.47

08.00

Strah

U početku kad sam odlučila studirati medije mislila sam da mogu slobodno da se izrazim. Medjutim, kad sam počela studirati, prva godina je bila u redu, ali kad sam počela ići na praksu, pisati i posjećivati razne medije, kao npr, televiziju, vidjela sam da nema slobode govora, ne možeš biti to što jesi, nema slobode izražavanja, uvijek moraš biti pri nekoj partiji kojoj pripada televizija i to me demotiviralo. Iako sam uspješna u studiranju, motiv nije isti. Ne vidim sebe kako radim pri medijima a da ne mogu pisati slobodno, nemam slobodu da mogu biti glas naroda. Za budućnost razmišljam nastaviti master studij u Beču a zatim da se vratim na Kosovo da pokrenem vlastiti medij i da budem slobodna.

MARIGONA

12.39

14.16

Sloboda

medija

Što se tiče problematike koju imamo mi na Kosovu, toliko je velika da bih to opisao kao jedno veliko more gdje mi plivamo. Prilično je loša činjenica da mi za 20 godina nismo uspjeli u mnogim planovima, da imamo prava na naša osnovna ljudska prava, na slobodu govora. Ovo pitanje produžava naše životno putovanje. Problematika velike migracije mladih koji iz ekonomskih razloga odlaze i emigriraju. Ja dolazim iz bošnjačke zajednice i mislim da tu treba biti puno više poštovanja našeg jezika, prava na školovanje, poštovanje radnih mjesta koja su nam garantirani prema Ustavu i zakonu i drugim pravilnicima. Loša je činjenica da smo mi kao zajednica ostavljeni po strani zato što su u fokusu dogadjanja medjunarodne zajednice, EU, UN-a, dvije velike zajednice, albanska i srpska, dok je 10 ostalih zajednica ostavljeno po strani. Teško je da se mi sami suočavamo sa raznim izazovima, mi nemamo nikog da nas podržava, nema dostojanstvene predstavnike, nemamo ljude koji će pratiti velike procese, i ja radim na nekim procesima, nadam se promjenama i radim na tome da mi možemo isplivati iz ovog mora i spasiti se.

REDŽO

14.17

17.02

Prava

Bošnjaka

Mislim da je u ovoj sredini politika glavni faktor i mi nemamo dovoljno mladih koji bi nas predstavljali. Mislim da je politika glavni problem koji ja predstavljam. Iako smo rasli u Evropi, iamo nemamo slobodu izaći vani, mentalitet je ono što mi moramo promijeniti, oni nas pokušavaju zavarati tako što grade infrastrukturu, ekonomiju koju mi ne vidimo, ili je samo figurativno. Treba početi od malih stvari i riješavati dalje.

ARBER

17.32

18.10

Politika

Htjela bih reći da na fakultetu na kojem studiram ima dosta diskriminacije po pitanju Turaka koji sturiaju na Kosovu i Albanaca koji studiraju na Kosovu. Oni često dobijaju bolje ocjene od Albanaca koji su ovdje.

ALBINA

19.11

19.32

Manjine

Problem na Kosovu, osim ekonomskog razloga jeste i diskriminacija, jer mentalitet na Kosovu je takav da npr. kada želiš nešto, kažu ti da to ne može jer si žensko, jer si djevojka. Imam puno želja koje nisam mogla ostvariti zato što sam žensko. To je nešto što po meni ne dozvoljava napredak Kosova. Htjela sam biti vojnik ali su mi rekli da to nije za mene upravo iz razloga što sam žensko.

ALBINA

19.47

20.30

Položaj

žena

Da, postoji korupcija ali se možda trudimo to sakriti, ima je u mnogim područjima.

RON

21.31

21.35

Korupcija

Ja sam htjela reći da je korupcija rak kosovoskog društva. Svi smo svjesni da ima korupcije. I sami političari priznaju da je korupcija prisutna. Svi kažemo da se želimo boriti protiv korupcije ali u praksi se ne borimo. Ne znam neki konkretan slučaj ali znam da ljudi kad su bolesni idu u Klinički centar i Prištini da bi se liječili, da bi ušli na listu za operaciju ili intervenciju, porodica možda i nema sredstva, ali mora naći način da daje mito kako bi ih doktori ubacili na listu i liječili. Na neki način smo i sami primorani biti dio sistema korupcije jer nemamo drugog izbora.

TEUTA

22.28

23.21

Korupcija

Ove godine sam trebala poduzeti jedan mali zahvat na ledjima i ostalo mi je dva dana da ne izgubim noge, da ne ostanem paralizirana. Kad sam otišla na Univerzitetsku kliniku rekli su mi da nemaju mjesta i da treba čekati tri mjeseca za tu operaciju, a ja sam imala samo dva dana vremena kako ne bih izgubila nogu. Djevojci od 18 godina ostaju dva dana da nastavi hodati, ali na Univerzitetskoj klinici nisu mi mogli pružiti tu uslugu koju ja zaslužujem kao gradjanka koja plaća doprinose. Moji roditelji plaćaju doprinose za zdravstvo, zaslužila sam. Na svu sreću, i pored toga što smo razgovarali sa doktorima i potrudili se da im objasnimo da sam mlada djevojka i da je moje stanje teško, što su i oni sami priznali, oni su rekli da trebam čekati. Na sreću, moji roditelji su bili u mogućnosti platiti taj zahvat u privatnoj bolnici. Medjutim, ja ne mogu shvatiti šta bi uradila jedna mlada djevojka koja nema moje uvjete, koja živi od jedne roditeljske plaće od 200 eura mjesečno. Šta može ona učiniti? Nastaviti život kao invalid zato što Kosovo ima škart sistem! Šta uraditi? Ja sam danas aktivna i borim se za glas što se tiče sistema zdravstva na Kosovu. I, iako znam da tu ima puno posla i zato molim sve da dignu glas i što više govore o toj temi. Jednog dana kad vi to ne budete očekivali, osjetit će te ovaj sistem koji mi prihvatamo i o kojem smo ovisni.

SARANDA

03.22

05.33

Korupcija

U zdravstvu

Potresna

priča

Sigurnost ljudi je izgleda na najnižem nivou uzimajuću u obzir korupciju. Pitanje zdravstva je tužna tema.Tužno je ne želeći da stvaram atmosferu koja je bila maloprije, teško je ispratiti majku na nogama u bolnicu, a iznijeti je na kolicima, što je moj lični slučaj i to je veoma teško.

SKENDER

05.42

05.59

Korupcija

u zdravstvu

Što se tiče zdravstvenog sistema, ja imam vlastito iskustvo po primanju mita. Zavisi kako ih prihvatamo. Imam sedmogodišnjeg brata koji ima problema sa govorom zbog doktora ovdje koji su zakasnili sa procedurom ali ni jednom nisam dozvolila roditeljima da se jedan doktor koji se plaća doprinosom mojih roditelja dodatno plati novcem. Sva ova kašnjenja su doprinijela da se moj brat sada razlikuje od ostale djece zbog govora. Niti jednom, niti jedan doktor…još smo ih tužili…Dali su tako jaku anesteziju sedmogodišnjem djetetu tako da mu je stradao mozak.

REZARTA

08.45

09.39

Korupcija

U zdravstvu

Potresna

priča

Zdravstveni sistem je danas oronuo, ali mi smo krivi za to. Navikli smo da odemo sa 50 eura u džepu i platimo da nas ubace na spisak za operaciju. Navikli smo platiti medicinsku sestru da nam uključi infuziju. Nismo ih naučili na to da mi njih plaćamo našim doprinosima, ne plaća njih vlada iz vlastitog džepa.

REZARTA

09.50

10.16

Korupcija

u zdravstvu

Već godinama živim u Prištini ali sam se suočio sa slučjevima rodne diskriminacije gdje se kaže da žensko dijete treba ostati u kući, a muško treba da se školuje. To je jedan ekstrem rodne nejednakosti koja počinje u porodici, a kad počne u porodici onda to postaje rutina pošto svi mi znamo da ćemo pratiti model koji imamo u porodici.

SKENDERA

11.31

11.57

Položaj

žena

Ja sam umoran sa ovom teorijom krijumčarenja, jako je tužno držati skrivenim ovaj problem Kosovo polja, i dobro, ako već znamo da postoji krijumčarenje onda neka se neto uradi. Imamo pripadnike KFOR-a u velikom broju (milionima) koji imaju obavezu, opise svojih zadataka, da oni riješe taj problem. Ako ih ima onda ih treba naći i riješiti problem, ne samo naći prostora samo da nešto kažu.

FATLON

13.12

13.44

KFOR

Kriminal

Jedan od problema je da časovi nisu kreativni, a ni profesori nam ne pridaju na važnosti. Naprimjer, kad želim izraziti svoje mišjenje, profesor me prekine u toku izaganja i to je problem zato to bih želio da me pusti da kažem svoje mišljenje.

DIONIS

18.02

18.21

Obrazova

nje

Oblast obrazovanja na Kosovu ostavlja mnogo željenog, zabrinjavajuća je činjenica koliko neprogresivno i neefektivno je predavanje u edukativnim ustanovama na Kosovu. Mogu reći iz vlastitog iskustva da svo moje iskustvo po školama na Kosovu nije zadovoljavajuće, počevši od osnovnog pa sve do univerzitetskog obrazovanja gdje sam sada. Nedostatno je, ima dosta nedostataka, nema dovoljno smjerova na fakultetima, nema dovoljno specijalizacije, zatim predavači, profesori, kadar, pozadina osoblja na univerzitetu, sve to drže Kosovo u nekom statusu koji nam ne dozvoljava da napredujemo već se nalazimo na nivou od prije 50 godina, ne možemo ići naprijed.

SARANDA

18.27

19.32

Obrazova

nje

Sada bih željela ispričati jedan slučaj koji se desio u Ferizaju (Uroševcu) u srednjoj poljoprivrednoj školi gdje je jedan učenik suspendiran, zapravo ne znam da li je izbačen ili suspendiran. Njemu je zabranjeno školovanje zato što su posumnjali da je pripadnik LGBT zajednice. Za mene je veoma delikatan ovaj slučaj jer se zalažem za prava svih ljudi, a ne samo priadnika LGBT. U trenutku Kad sam čula da je jednoj osobi zabranjeno pravo na školovanje zbog seksualne orijentacije, osjećala sam se veoma loše i i nisam mogla zamisliti kako se osjeća ta osoba, a što je još gore, niko ništa nije poduzeo po tom pitanju. Ni prijatelji, ni nastavni kadar, ni institucije u Ferizaju i Kosovu.

SARANDA

19.58

20.57

LGBT

Što se tiče poštovanja slobode mišljenja, mislim da nije tako jer u raznim mjestima mentalitet je različit. Iz mjesta iz kojeg ja dolazim izražavanje slobodnog mišljenja je voma bitni, često naša mišjenja su ona koja dopunjuju razmišljanja profesora i uopće nastavnog kadra.

BLEND

22.00

22.29

Obrazova

nje

Što se tiče zajednica koje žive na Kosovu za neke od njih je veoma teško. Radi se o Romima i LGBT populaciji. Svi znamo da se ne tretiraju kako treba i njihova prava se ne uvažavaju iako imaju ista prava kao i mi svi ostali. Mi znamo da je realnost drugačija. Meni je jako žao jer su diskriminirani i imaju minimalna prava. Pripadnike romske zajednice tretiramo jako loše nekad kao da nisu ljudi.

LIRIDONA

23.16

23.49

Manjine

Romi

LGBT

MI prije svega treba da poštivati prava svakog čovjeka, bez obzira na rasu, pol i sve drugo.

RON

05.39

05.47

Ljudska

prava

Inače, ime mi je Rom, a prezime Kosovo. Maloprije smo gledali video gdje su mladi bili podijeljeni u dvije grupe. Jedni su bili pesimistični, a drugi optimistični i oni su spomnjali neke stvari koje se dešavaju u našoj zemlji. Znajući da je naša zemlja u tranziciji već 20 godina nakon rata i 10 godina nakon nezavisnosti, normalno je da jedna zemlja kao Kosovo ima problema ali da isto tako ima i stvari koje nas zabrinjavaju. Nesumljvo je da ovo mjesto koje je najizoliranije u Evropi ima i dobrih rezultata u svakoj oblasti i kod svake zajednice.”Verba volant” je latinska izreka koja me jako dotakla, a kaže da pisane riječi ostaju i zbog toga ja kao pripadnik romske zajednice Kosova nisam imao dovoljno pisanih dokumenata o nama Romima i zato sam izabrao novinarstvo, jer sam mislio da je glavno oružje da, ako ništa drugo, podignem svijest o Romima.

BESNIK

07.09

08.12

Položaj

Roma

U vezi ovoga što je bilo govora o obrazovanju na Kosovu, mi kao pravo imamo ići u školu ali romska zajednica to pravo koje ima ne koristi u dovoljnoj mjeri. Zajednica imamo U Peći, odakle ja dolazim, ima malo Roma koji pohadjaju školu. Oni ne žele ići u školu, ne žele se obrazovati. Ja mislim da je to problem odraslih, jer kako se ponašaju odrasli tako i djeca njih oponašaju.

DŽENETE

08.41

09.36

Položaj

Roma

Mi rušimo te tabue o diskriminaciji. Govorim lično o sebi, ja sam prije 5-6 godina razbio stigmu, svoju pripadnost pretvorio sam u prednost. Iako sam Rom, zašto da me bude stig onog što jesam? Ja sam ponosan na ono što jesam i to me čini takvim da se ne razlikujem od drugih ljudi.

BENJAMIN

10.45

11.15

Položaj

Roma

MI kao društvo trebamo reagirati tako što trebamo pripremiti sebe da živimo zajedno, da poštujemo jedni druge.Neću reći da mi svakako trebamo prihvatiti druga mišljenja, ali pročitao sam negdje jednu izreku: Ja ću se boriti svojim životom da ti imaš pravo izražavanja iako se ja ne slažem sa tim. Tako da mi trebamo pristupiti dijalogu, jedni sa drugima unutar našeg društva.

BESNIK

12.53

13.27

Među nacio

nalni

odnosi

U svakom mjestu na Balkanu, ne samo na Kosovu, političari žive tako što formiraju kaos. Kad kažem kaos, ne kažem to u smislu kaos u najekstremnijem smislu nego kaos u smislu da oni ne stvaraju prostor za mlade ljude, ne stvaraju prostor zajednicama da žive jedni s drugima. Oni nas upotrebljavaju kao elemente, instrumentaliziraju nas kao društvo jer je to jedini način da na najvišem nivou bude nacionalizam kako bi oni ostali na političkoj sceni Balkana.

BESNIK

14.31

15.07

Političar

manipulira

Vjerujem da mladi najlakše prihvataju promjene i najviše žele promjene zbog toga što promjene i omladina nikad nisu strane jedna drugoj.

ALBIN

KURTI

Premijer

03.06

03.15

Promjene i

mladi

Tri stvari su najvažnije za učenje. Prva je, ova je radoznalost. Moraš da imaš nešto od deteta u sebi i kad porasteš. Da imaš unutar dete kao radoznalost. Drugo je, mašta. Mašta je još važnija od kreativiteta. Jer, kreativitet je to čemu je drugi svjedok, ali mašta je unutar tebe.Možda neće bii svjedoka tome. Ali, kreativnost je kao reč došla u zadnje vreme, u ovom veku, pogotovu. A kad sam ja bio dete mi smo rekli mašta, mašta je mnogo važnija ja mislim. I treće je, samopouzdanje. Moraš imati samopouzdabje, a to značl moraš biti…sve sumnje koje imaš to su u duhu samopouzdanja. Ponekad je dobro imati sumnju da bi učvrstio samoopuzdanje. I to za mlade znači ne praviti kompromise sa svojom željom. Znači, ići napred, želiti to što želiš bez kompromisa.

ALBIN

KURTI

Premijer

08.02

09.38

Mladi

Veći je broj populacije koja emigrira nego one koja se zapošljava. Jedan od razloga, a ima ih više, jeste da je novac otišao iz zemlje. Kad ode novac, odu i ljudi, to je kapitalizam. Neophodno je pretvoriti našu zemlju u zemlju akumulacije kapitala, a ne samo protoka kapitala. Kosovo ima 10 banaka od kojih su osam strane banke, Tri banke imaju tri četvrtine bankarskog kapitala. Dvije domaće banke nemaju ni 10% kapitala. 3.2 milijarde eura drži se kao depozit gradjana u tim bankama sa 1% kamate u deponiranim sredstvima. A oni nama daju 2.7 milijardi eura sa 6% kamate na kredit. Mi imamo razvojnu banku EU (IBRD), ali, mi nemamo ni jednu razvojnu banku. Mali i srednji obrtnici na Kosovu ne mogu napredovati kako bi zaposlili mlade ljude zato što je narod siromašan i zato što je pristup financijama veoma težak. Kapital dijaspore je veoma jeftin, doznake s kojima financiramo uvoz, a kapital banaka je veoma skup. Mi želimo ići sa jednom razvojnom bankom koja će držati naš novac i naše ljude unutar naše zemlje.

ALBIN

KURTI

Premijer

11.46

13.35

Razvoj

Kosova

MI ćemo osloboditi tužilaštvo od izvršne vlasti na način da može djelivati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala zato što imamo 200 tužilaca na Kosovu koji su, nažalost, uglavnom pasivni. Mi ćemo omogućiti tužilaštvu da aktivno učestvuje, a ne samo da u uredima čeka na krivično delo nego da istjeruju kriminal i osiguraju pravdu. Povečaćemo stručnu pomoć za tužioce jer sofisticirani financijski kriminal nije lagan, ali vidljiv je i kažnjiv, on je kompleksan za uočiti ga, ali je takodjer uspjeh naše vlade jeste ako uspijemo za sve nas da stvorimo najpoznatijeg čovjeka na Kosovu, jednog tužioca, a ne mene.

ALBIN

KURTI

Premijer

15.26

16.27

Korupcija

Generalno. Mladi žele da, ono, čekamo druge. Ne želimo da sami budemo inicijatori promjena. Ako uočimo neki problem na fakultetu, ne želimo da se suprostavljamo sistemu i svemu. Ako imamo jednog koji je glasan i koji iznosi ono što svi znamo, niko ne želi da stane uz njega i to je veliki problem.

AMRA

03.26

03.48

Pasivnost

mladih

Naš problem je to se ljudi jako boje izaći na proteste. I onaj broj ljudi što se pobuni, šta se desi, političari pošalju policiju, policija izvrši silu, ljudi se povuku i apsolutno svaki protest, ne samo u Tuzli nego u cijeloj BiH, zadnjih nekoliko godina se završava na isti način. Mali broj ljjudi se pobuni, policija, sve se stiša, apsolutno ništa se ne desi.

SAMELA

05.06

05.37

Protesti

Nas, većina mladih danas nisu ni samokritični. Mi uvijek tražimo opravdanje za neke naše greške i postupke, za bilo šta se nama desi, a nije onako kako smo planirali, tražimo u nekom drugom.

UNA

06.06

06.19

Pasivnost

mladih

Mi smo odrasli u takvoj jednoj sredini da nas uvijek neko, da tako kažem ugnjetava. Znači, ko god ima drugo mišljenje od onog kako masa misli, taj je izložen nekom ruglu, i ogovaranju, i odbacivanju od te mase.

UNA

06.33

06.51

Pasivnost

mladih

Kada neko napravi neki projekat, preuredi obdanište, hoće neki ekološki projekat, evo želi neke deponije smeća zapravo da očisti, da radiomo nešto bolje za našu zajednicu, o tome se ne priča, ne dijeli se toliko po društvenim mrežama i zato mladima zapravo pada motivacija za tim volontiranjem, njihov rad nije cijenjen.

AMINA

08.40

09.00

Pasivnost

mladih

Kad čovjeku kažeš da uradi nešto besplatno, volonterski, kažu ti da si budala. Kad ti to uradiš, onda ti kažu, e,e, to je lako bilo, to vam je bez veze.

VEDAD

11.48

11.58

Voluntira

nje

Mislim da su mladi prilično aktivni, pogotovo ovi koji su sada u srednjoj školi. Po mom nekom iskustvu, i to skorijem, su baš zainteresovani da se više uključe u voluntarizam, mislim da je to uzelo maha u zadnje vrijeme.

MIRNA

12.42

12.56

Voluntira

nje

Više smo okrenuti materijalnim stvarimna, kako se ko oblači, koliko para ima, kakav mobitelj ima, šta mu roditelji voze, šta on vozi, nismo okrenuti jedni drugima, izgubljena je ta empatija.

DUŠKO

14.02

14.17

Empatija

Ne možeš ti biti lijepa i pametna, ne kožeš ti, otkud ti znaš to, ovako, onako, Dosta bude te neke diskriminacije na osnovu izgleda, sjedi tu, budi lijepa, šta ti ba znaš, nemaš ti pojma.

AMRA

19.38

19.52

Prava

žena

Smatram da većina društva boluje od nekog vida mentalne bolesti i da je rješenje toga uvodjenje psihologije, lične psihiologije, čak i od osnovnih škola i sama edukacija pojedinca o psiholoigiji, to jest i ličnoj i socijalnoj. Na taj način bi puno lakše shvatili neke stvari i mogli da se nosimo drugačije sa odredjenim problemima.

NERMIN

07.14

07.38

Samoća

Otuđivanje

Cijelo vrijeme se pominju neki razgovori sa psiholozima u osnovnim i srednjim školama i onda meni pade na pamet, pa ljudi moji mi ne pričamo sa ljudima oko sebe. Živimo u zgradama, ne znaš ko ti je komšija. Znaš jedino ako ima neko malo dijete pa plače, pa znaš ko ti je komšija. Ako kažeš “dobar dan” na vratima, to ti je. Djeci sad tableti, mobiteli…Dijete zaplače, evo ti sine telefon. I dijete ima 5 godina i ne izlazi iz sobe, samo gleda onaj tablet ne znam šta da radim s njim.

SAMELA

07.39

08.13

Samoća

Otuđivanje

Ja kad god dodjem na vrata bilo koga oni me pogledaju, samo puste sjenu, i nema reakcije, apsolutno nema reakcije. Što god ja kažem nema nikakve povratne informacije. Da li sam ja pričala na pravi način ili razgovarala, nemam informaciju. Pošto sam radila sa grupama koje rade unutar te zajednice, muške su sve grupe, svi koordinatori odredjenih grupa su bili muškarci. Kad god ja s njima kontaktiram oni se ne javljaju na telefon, ako se jave jako su drski i slične situacije. Sve dok ja nisam dovela svog muškog koordinatora u organizaciji kojeg sam morala da vodam da bi sjeo on i vodio sastanak jer što god ja kažem, oni ne čuju. Bukvalno ne čuju. Momak ponovi za mnom, koordinator moj, onda oni reaguju. I tih godina sam ja srozala svoje samopuzdanje samo zato što sam žena jer me niko ne može da prihvati. Jer sam mlada i još sam žena. Pa kažu šta ti još znaš? Kod načelnika, bože sačuvaj. Nikad ne možeš doći do riječi. Tako da, to me još uvijek ubija u pojam da u 2017, 18-oj, 2020-oj godini još postoje sredine u kojima žena nema nikakvog glasa kako god da se bori.

SAMIRA

12.13

13.16

Položaj

žena

Najviše što manjka je kulture, odnosno ljudskog obrazovanja. Mislim da je to nekako na nivou čitave regije, Balkana. Jer, nemamo potrebe da se kulturno razvijamo, da izradjujemo sebe kao ličnosti, nego vječito grabimo za to hoćemo li imati dovoljno para, nećemo imati dovoljno para, ko je bolji, ko nije.

SAMIRA

14.35

14.53

Kultura

U obrazovanju politika vodi glavnu riječ. To je ružno reći ali, to je tako. To znači da profesori koji rade na fakultetima na osnovu stranačke opredjeljenosti dobijaju poslove u većini slučajeva. To dovoljno govori, znači, da ne gledamo na obrazovanje, ne gledamo na prosjek, ne gledamo na naučne i stručne radove koje su ti profesori napisali, odradili kao studenti.

EMINA

14.57

15.17

Obrazova

nje

Ponovo se nalazim na nekoj raskrsnici gdje ne znam treba li sad ostati jer sam uvidjela na koji način funkciniše naš sistem, ili ipak treba ići.

MELIKA

17.10

17.19

Odlazak

Ono što mi se ne svidja je što u BiH nema instituta, a nema…ja kad kažem šta studiram svi kažu, uf, ti možeš biti samo profesor. Ja stvarno ne podcjenjujem, meni je to predivno zanimanje, pogotovu za ženu, ima vremena, sve to. Ali, ja bih recimo voljela da se bavim nekim eksperimentalnim dijelom, ja to ovdje ne mogu. I to je nešto što će mene možda otjerati odavde. Evo, sad sam se prijavila za CERN, summer school, i šta ja da napišem u CV-ju. Šta ja da kažem tim ljudima da sam vidjela, da sam radila? Nisam ništa! Nisam imala priliku da radim nešto na tom eksperimentalnom dijelu, a to je zasluga države koja ne ulaže dovoljno u taj dio. MI nemamo instituta, nemamo mjesta i prostora da se obrazujemo na taj način. Kome da se žalim na to? Kako?

ERNA

17.58

18.48

Obrazova

nje

Sistem nije postavljen kako treba. Znači, imamo školovane ljude, imamo obrazovane ljude, nisu na pravim mjestima. Zašto nisu? Zato što stranački nisu podobni. Ja mislim da je to najveći problem.

NEDIM

19.56

20.06

Obrazova

nje

Ja se ne slažem sa kolegama da je tako, da nemaju kome da se obrate. Mislim da samo nisu pokušali. Svaka naša institucija ima zakonski rok u kojem treba da vam odgovori. Mislim da je to stvar u koju vi, prvobitno, niste upućeni. Na kraju krajeva, kažete nema prilika. Stvorite sebi priliku!

MIRELA

20.14

20.32

Pasivnost

Moje mišljenje jeste da nam političke partije namještaju, tako da kažem, nameću, drugačija mišljenja. Ne možemo doći do izražaja. Razlog tome jeste da su svugdje u svijetu studenti pravili najveće promjene i revolucije. Mi smo kao društvo danas mnogo pasivni.

ARMIN

21.43

22.02

Pasivnost

Ako mi nećemo glasno reći da nešto ne valja, ako mi nećemo pokrenut promjenu neće ni naši roditelji, neće ni naši djedovi, bake. Njih apsolutno ne zanima. Mi moramo biti ti koji će ustati, reći ovo ljudi ne smije ovako. Hajmo da mi mijenjamo. Ako ćemo mi svi otići iz države, ko će promjeniti državu? Kako očekujemo da će jedno društvo, kao što je bosansko-hercegovačko društvo, koje je po prirodi pasivno, da se promjeni ako mi kao mladi ljudi to ne uzmemo u svoje ruke?

MARKO

02.36

03.04

Mladi i

promjene

Zatim smo napisali projekat, dobili smo potrebnu opremu, donaciju, sa svim sistemima i tom modernom tehnologijom kako se danas radi knjigovodstvo, i tu je došao problem da profesor koji je nama predavao, ima ovako, jako je star čovjek i uopšte nije znao da to koristi. I mi smo narednih godina još uvijek ostali da crtamo konto, a ti kompjuteri i dan danas skupljaju prašinu jer taj profesor ne zna to da koristi.

EMINA

04.28

04.53

Obrazova

nje

Da li ja trebam da istanem u državi iz proste ljubavi prema domvini ali na štetu svoju? Znači, gdje ja moram da uložim trud, da se borim protiv sistema koji ne ide u moju korist kako bih ja ostala! Znači, jesam definitvno tog mišjenja. Znači da treba ostati, treba se boriti, borimo, da treba ostati ali ne do te mjere da mi ostajemo i da smo ogorčeni zbog tog što smo ostali.

MIRNA

06.58

07.21

Odlazak ili

ne

Prvo bih željela da odem zbog kvaliteta života, zbog drugačijeg mentaliteta i što bih željela da moj trud i rad da se cijeni, da ta plata koju dobijem na kraju mjeseca bude dovoljna za moj život.

EMINA

10.10

10.21

Odlazak

Dok se jedna mlada osoba izbori sa sistemom, ona je kroz 10 godina, ono što se kaže, pregorila. I šta se dešava? Imamo mlade ljude koji su izgorili, koji nemaju snage, koji su toliko iscrpljeni, a s druge strane imamo ljude na vlasti koji bi trebali da rade sve te stvari i da se bore za nas i koji sa 60 godina su puni snage i volje, samo da pokradu dovoljno para za su svu svoju buduću unučad, a naravno, neće ništa nastavit da rade.

ANAMARI

JA

12.23

12.53

Sistem

Ja smatram da mladi nemaju toliko razvijeno kritićko mišljenje nego da vlada ono, nemoj talasat, pusti samo da prolazi, da ne stanem nikom na žulj.

DUŠKO

13.56

14.07

Sistem

I kad oni počnu nekako da traže da se mi nastavnici odgovornije odnosimo prema svojim predmetima i svom radu mislim da će to biti dosta važan korak za neku reformu našeg univerziteta, a onda posljedično za neko poboljšanje života u našoj zajednici.

NENAD

VELIČKO

VIĆ

Profesor

21.49

22.13

Obrazova

nje

To jeste jedan trend već 20 godina da se od univerziteta praktično javno očekuje da bude kvalitetan na svjetskom nivou, a zapravo, tajno se od njega očekuje, i to oni i rade, da djeluje u interesima vodećih političkih stranaka.

NENAD

VELIČKO

VIĆ

Profesor

24.16

24.37

Obrazova

nje

Ukoliko ne glasamo nemamo nikakvih prava da se žalimo ni na kakvo stanje koje nama se dešava jer u momentu kad si trebao da biraš, nisi.

VEDAD

03.59

04.06

Glasanje

Treba razumjeti da se ovdje godinama gradilo nepovjerenje, treba razumjeti da su nas loše politike dovele do ove tačke gdje se trenutno nalazimo, ali isto tako treba razumjeti da je bolja budućnost, bolje sutra, ljudska prava i slobode nisu božični ili bajramski poklon. U demokratiji imaš prava tačno onoliko koliko se za njih izboriš.

ZLATAN

BEGIĆ

Zastupnik

07.24

07.55

Povjerenje

u politici

Ugroženost i nacionalni interesi konstitutivnih naroda u ovoj zemlji su samo paravan za ostvarivanje interesa ovih političkih vođa koji su od 91-e, 92-e već na vlasti. Znači, 30 godina. Još malo nadmašiće pokojnog Broza.

DUŠKO

09.45

10.02

Ugroženost

Osnova obrazovanja kod nas je interpretacija znanja. MI dodjemo, uzmemo znanje, interpretiramo ga, ideš dalje. Od osnovnog do visokog obrazovanja, osim ako imate sreće da imate nekog profesora koji je raspoložen za raspravu.

VEDAD

10.40

10.54

Kritičko

mišljenje

Mislim da pasivnost mladih nije problem, nego je to jedan odbrambeni mehanizam koji oni imaju na sve što im se dešava jer se moje kritičko misšljenje kažnjava, jer se moja moralna hrabrost kažnjava, pa sam ja naravno obeshrabrena ali mi je drago da ima nas puna soba studenata i sigurno više koji kažu, jesam obeshrabrena, ali još više tvrdoglava.

MIRNA

19.35

20.01

Pasivnost

mladih

Možda fali upravo taj gradjanski aktivizam. Možda su konačno uspjeli da nas sve pretvore u poltrone. Možda. Ili, barem većinu nas. Možda su nas uplašili. Ali, dakle, to je jedan sistem koji melje 30 godina. Puno je lakše, mnogo je lakše, pokupiti stvari i otići. Odustati od vlastite zemlje, od svega onoga što jesi i doći tamo. E, sad je pitanje tamo, šta i kako. Zapamtite. Ako jednom u životu odustanete, odustajat će te stalno.

ZLATAN

BEGIĆ

Zastupnik

24.13

24.49

Pasivnost

mladih

Pogledajte kako mi tepamo našoj djeci. Pa i vama kako su tepali. “Ljubi nana svog razbojnika.” Ona kaže “lopove moj mali.” Znate, ima nešto što je, ili, recimo, što je meni grozno, ali to je tako. Ako hoćete da vidite kakav je narod pogledajte izreke. Kaže “pametniji popušta”. Pazite, to je postala izreka na ovim prostorima. Znači ti treba da pustiš budalu i ti treba da popustiš. Ili kaže “ne bode se s rogatim”, “kraju ladju”. Znači ostalo nešto ukorijenjeno, tradicionalno, u kolektivnoj svijesti da trebamo puštati budale, rogate, koji su prividno jači od nas da nam nameću način života kakav mi treba da živimo.

ZLATAN

BEGIĆ

Zastupnik

24.41

26.38

Pasivnost

NAPOMENA:Emisija se sastoji od izjava mladih ljudi iz prethodnih emisija.

Kao da smo se zaglavili u nekoj od godina. Često to izgleda kao da su to 90-e godine jer preovladavaju teme nacionalozma, pa i tog patriotizma koji je nekad, često, pokriće za nacionalizam. Ja često ističem da se ne može biti malo nacionalist Ili jesi ili nisi. Dosta ljudi sebe pokukašava predstaviti patriotom ali iza toga se često krije neka vrsta mržnje prema drugom i drugačijem ili promoviranja sebe i svoje etničke grupe kao neke koja je vrijednija, zaslužnija ili ne znam ni ja kakva u odnosu na druge. Sa neke istorijske perspektive čitav ovaj život koji mi živimo od rata na ovamo, nažalost biti toliko, ne mogu reći bezvrijedan, ali sa istorijskog aspkta on će sigurno u nekim knjigama zauzeti svega pola stranice.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

12.31

13.33

Nacionali

zam

Istorija

Ovo u suštini se mora mijenjati od srednje škole, od učenja, od samog početka kroz obrazovanje. Dakle, da se da akcenat djeci da smo svi jednaki i da nema podjela, moje, tudje, i da svi zaslužujemo poštovanje bez obzira na izbor. Nažalost, stanje iz 2014-e godine i danas, 2020-e se nije puno promijenilo. Znači, da u sistemu nije došlo do nekih promjena. Ono što moramo raditi su sistemske promjene. Znači, moramo djecu učiti da smo svi jednaki i da nema nikakvih podjela. Jedino je u tavom razmišljanju budućnost ove naše države.

AIDA

BUČURIJA

Zastupnica

14.46

15.02

Sistem

Mladi ljudi nisu senzibilizirani za druge i drugačije, to je više na nivou vokabulara, potrebe da kažu da su progresivni i otvoreni, a u praksi se dešavaju evo ovi slučajevi koje smo imali priliku da čujemo. U našem društvu svi se takmiče u tome ko će se pohvaliti da je otvoren, spreman, da je spreman da prihvati druge, drugačije, da je senzibilizirana, a kad dodje do praktičnih primjera, onda vidimo da u suštini, matematski govoreno, većina nije tolko spremna da prihvati one koji su, opet kažem matematski, manjina.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

22.50

23.38

Različitosti

Mislim da je rješenje, ne samo za mlade ljude, nego za sve ljude u BiH da budemo malo više u sadašnjosti, okrenuti ka budućnosti nego da odgovore na trenutne probleme tražimo u prošlosti.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

24.24

24.39

Budućnost

Prošlost

NAPOMENA: Emisija se sastoji od izjava mladih ljudi iz prethodnih emisija, nove izjave nisam smatrao potrebnim arhivirati

Emisija se sastoji od izjava mladih ljudi iz prethodnih emisija i komentara dvoje zastupnika

Priča o djevojci koja prvi put ide u Istočno Sarajevo

02.00

10.00

Nije kriva ni ova djevojka ni njeni roditelji nego politika koja je kreirala takav sistem da ljude medjusobno odvaja, ma koliko njihova želja, koju smo mogli i čuti iz svega što je djevojka rekla, da to bude potpuno drugačije.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

10.50

11.09

Politika

Taj njen subjektivni osjećaj straha je u stvari njoj nametnut, da se ona boji otići u taj dio Sarajeva, kao što reče ti, tako blizu, i da vidi ljepote i tog dijela Sarajeva, ali se boji da će doživjeti neku neugodnost.

AIDA

BURUČIJA

Zastupnik

11.58

12.13

Strah

Dok ne dođu poruke od onih koji imaju strah, poruke od mene, tebe, ili bilo koga drugog, imaju mnogo manji značaj.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

13.12

13.23

Strah

Predrasude koje su važile neposredno poslije rata imale su u svakom slučaju svoj osnov za razliku od ovih predrasuda koje su nepromjenjene, a dešavaju se 20 godina poslije.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

17.52

18.08

Predrasude

Emisija se sastoji od izjava mladih ljudi iz prethodnih emisija i komentara dvoje zastupnika

Svi živimo poslijeratni period koji još uvijek, postoji jako puno razmišljanja koja, u čijem temelju je strah. I čak kada pokušavaju da predstave svoje stav koji je u biti progresivan gledaju da izadju iz nekog okvira koje im društvo nameće. Od mladih ljudi se zapravo uvijek očekivalo da izađu izvan okvira, ali vidimo da ova čitava situacija zapravo ih u tome sputava.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

07.28

08.06

Strah

Mladi

Bosanskohercegovački identitet koji je pomenut, ne možemo reći da ne postoji. Postoji, ali ga ne prihvata jedan značajan broj ljudi koji živi u BiH. Ja mislim da je propuštena prilika da se on na jedan jednostavan način izgradi. Ovo sada ide jako teško. A mislim da su ga jednako urušavali i oni koji ga ne žele i oni kojima je puna usta BiH. Ovi koji ne žele identitet BiH, za njih nam je jasno, ali meni nikada neće biti jasno da oni koji bar naglašavaju da to žele, zašto su učinili sve da taj bosanskohercegovački indentitet pripada samo jednom narodu. Zašto je Federacija BiH prigrlila obilježja države kao svoja i time ih omalovažila da su time jednako i entitetska i državna obilježja. Zašto se nije više ruka pružala onome ko je u matematskom smislu malobrojniji. Tako se gradi identitet, a ne na način, nas je više pa smo zato ravnopravniji. Zapravo, ne želim izjednačavati krivicu ali po meni i oni kojima je puna usta BiH, a u djelima ne čine da je bude toliko, kao i oni koji je osporavaju imaju svoju krivicu.

SAŠA

MAGAZINO

VIĆ

SDP

09.00

10.26

BiH identi

tet

NAPOMENA: Emisija se sastoji od izjava mladih ljudi iz prethodnih emisija kao i izjava nekih zastupnika o pandemiji.

NAPOMENA: Dva zastupnika komentiraju emisiju iz Mostara 2015-e godine.

Kako se živi u vrijeme korona epidemij u Tešnju. Dva zastupnika komentiraju emisiju iz Mostara prije 5 godina

01.00

08.00

Obrazovanje njih također dijeli na ovaj način, dvije škole pod jednim krovom, njih odmah usmjerava da oi trebaju biti odvojeni jedni od drugih, da se ne trebaju miješati, da se ne trebaju povezivati i da ne trebaju biti prijatelji, da ne trebaju ulaziti u neke dublje emotivne odnose. To je ono što mlade sputava.

JASMIN

EMRIĆ

Zastupnik

08.29

08.48

Obrazovanje

Nije normalno to što imamo ovakve situacije da su dvije škole pod jednim krovom. To je problem našeg društva i takve pravne norme, one su u suprotnosti sa temeljnim slobodama i u suprotnosti sa pravom na jednako obrazovanje.

JASMIN

EMRIĆ

Zastupnik

09.33

09.57

Obrazovanje

Dvije škole pod jednim krovom, to je diskriminacija. Dakle, to je kršenje ljudskih prava. To je nešto što ja nisam mogla da zamislim da postoji na teritoriji regiona, dakle, na teritoriji one naše bivše države koju smo imali prije nego što je rat počeo. To je za mene bilo nezamislivo, ali evo, vidimo da traje. To je nešto što u startu, jednostavno, treba zabraniti. Dvije škole pod jednim krovom, ponavljam, to je diskriminacija, to je nešto što podsjeća na aparthejd. Samo što ovo nije rasna, ovo je nacionalna, ovo je nacionalno razdvajanje, nije rasno kao što smo recimo imali u Južnoj Africi. Ali, ovo, da se djeca ne viđaju, da se čak namjerno napravi ta pauza da se djeca ne sretnu, to je zastrašujuće.

MIRJANA

MARINKO

VIĆ LEPIĆ

Zastupnica

09.57

10.51

Obrazovanje

Aparthejd

Ovdje nema političke volje da se ove stvari poprave i da se vrate u jedan normalni tok, da nemamo ovakve priče koje su rezultat tog obrazovnog sistema koji je podijelio mlade ljude, koiji je podijelio srednjoškolce.

JASMIN

EMRIĆ

Zastupnik

11.29

11.50

Obrazovanje

Priča o Anti koji nije prelazio Stari most

01.00

11.00

Kada slušamo zvaničnike iz Mostara, svima su puna usta evropskih vrijednosti. Mislim da ovo ne da nije blizu evorpskih vrijednosti nego je dijametralno različito od evropskih vrijednasti. Jer, istovremeno pričati o evropskim vrijednostima, a onda željeti entitetsko glasanje, onda željeti da se sve u ovoj zemlji podredi upravo nacionalnom – to nisu evropske vrijednosti.

MIRJANA

MARINKO

VIĆ LEPIĆ

Zastupnica

11.26

11.56

Podjele

EU

Pod plaštom tog nacionalnog interesa učvršćuje se vlast i po svaku cijenu se želi sačuvati. Tako da, nacionalne stranke imaju najveću odgovornost jer nisu spremne da demokratiziraju prije svega svoju organizaciju, a zatim i cjelokupno društvo u državi jer, ako bi se demokratiziralo, ako bi postigli tu otvorenost onda, sigurno, veliki broj njih ne bi bio u vlasti, niti bi presdatavljali građane ove države.

JASMIN

EMRIĆ

Zastupnik

23.41

24.15

Nacionalne

Stranke

Demokratija

Trebamo da damo svoj doprinos, da prvenstveno mlađim ljudima, da kažem novim generacijama, objasnimo, ukažemo koliko je važno da poštujete druge, oliko je važno da čujete i drugačji stav i koliko je važno da u tom nekom ambijentu stvarate neku vrstu uzajamnog poštovanja među samim vama, bez obzira iz koje etničke grupe ili statusne grupe dolazite, a imam utisak kad slušam ovu priču iz 2015-e godine da je stanje danas još teže, još složenije iako se nalazimo u 2020-oj godini, da je to neka vrsta raslojavanja, više ne toliko etnički, koliko po nekoj statusnoj ili političkoj liniji.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

08.35

09.28

Podjele

Mislim da treba vremena ovdje u BiH da se prihvati jedna realnost da LGBT populacija jednostavno postoji i da se oni samo bore za svoja ljudska prava kao što se i sve druge manjine bore za svoja prava.

EDITA

DŽAPO

Zastupnik

23.30

23.47

Podjele

Onog momenta kad naučite da poštujete drugačije mišljenje, ono će vam pomoći da kreirate možda najbolju sliku da kreirate neki najbolji stav koji vi možete da ponudite i bićete sigurno i zadovoljniji i uspješniji. Sve ovo ostalo je po meni retrogradna, već viđena priča koja, nažalost, još uvijek ima tu neku većinu, mada sam ja ubjeđen da je stanje, generalno, u zemlji potpuno drugačije kada je u pitanju, kada je u pitanju to razumjevanje, ta neka vrsta uzajamnog poštovanja, shvatanja, razmišljanja, potpuno drugačija, ali….

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

23.47

24.27

Podjele

Politici je najlakše da pravi to konzervativno društvo u kojem ćemo ići sa tom pričom, ili sam za ili sam protiv. I tu se političari najbolje osjećaju, najbolje snalaze pričom, ili sam za ili sam protiv. I tu se političari najbolje osjećaju, najbolje snalaze su oni, a mi smo mi.I ta nekqa vječita polarizacija u suštini je bijeg politike, bijeg elite od ozbiljnih, suštinskih problema u društvu.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

24.48

25.21

Političari

Gdje korupcija nastaje? Moje mišljenje je da korupcija nastaje u političkim strankama. Da je izvor koruocije u društvu, korupcija u institucijama, korupcije u svakom segmentu društva. Da li je u pitanju pravosuđe, da li je u pitanju vladine institucije, da li je u pitanju bezbjedonosne institucije, da li su u pitanju zdravstvene institucije, da li su u pitanju obrazovne, sve institucije u suštini, da dolazi do onoga ko, na kraju krajeva, daje legitimitet takvim radnjama i ljudima koji dolaze, čiji je izvor dolaska u suštini politička stranka.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

16.36

17.11

Korupcija

Svaka vrsta izolacije u kojoj živimo, u stvari, osnažuju te neke retrogradne, nasilne metode kijima se ljudi udaljavaju jedni od drugih. I zato sam protiv izolacije društva, protiv političkih elita koji svojim političkim stavovima, nametanjima izolacije, sukoba, mržnji nas dovode u ovakvu vrstu priča koje su, možda i najbolje odslikavaju kako je teško odrastanje u društvu u kojem mi danas živimo.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

07.43

08.21

Izolacija

Mržnja

Mi u ovoj zemlji imamo,pored te velike neiskrenosti, imamo puno lažnih evropejaca, ljudi koji pričaju o EU, zalažu se za ukazak u EU, u suštini oni čine sve da ne budemo dio EU, jednog organizovanog, uređenog društva u kojem postoje pravila. Voljeli mi ili ne, ili govorili o nekim negativnim primjerima, kako se tamo EU raspada,izašla Velika Britanija, pa će izaći još neke zemlje, kako tamo jačaju neke populističke strukture, činjenica je da je to prostor u kojem postoji neko uređenje, postoje određena pravila, postoje određeni kriterijumi, postoje odrešene procedure, u kojima kad ste javna ličnost još više ste izloženi poštovanju svih tih isth pravila, za razliku od nas gdje je sve suprotno. Kad ste javna ličnost, kad ste dio te elite onda ste amnestirani od bilo kakve društvene pošasti i zato imam osjećaj da su te političlke elite lažne po pitanju poštovanja evroipskih vrijednosti i ulaska u EU, da ono, što se kaže narodski, kada kažu mi smo za Evropu drže prste ovako (fige).

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

12.23

13.29

Političari

i EU

Oni (se) u suštini boje Evrope, jer u toj Evroopi ih neće biti nigdje i biti uopšte, niti bi mogli biti bilo koji politički faktor tamo gdje postoji red, gdje postoje praviila, gdje se poštuje znanje, struka i gdje, kada učinite nešto što je društveno neprihvatljivo automatski ste izolovani, izopšteni i morate se skloniti sami iz bilo kakve politilke priče što je postalo potpuno nevjerovatno i nije prihvatljivo.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

13.43

14.13

Političari

i EU

Mislim da je očigledno da je akademska zajednica zaćutala, Da su ljudi, umjetnici koji se bave kuilturom, da ćute. Da li oni glasno ćute ili idu linijom manjeg otpora, vrijeme će pokazati. Ali, ono što primjetim da to neko nezamjeranje, nečinjenje zaista pravi štetu jednako onima koji svojim direktnim radom prave neke loše radnje. Bojim se da ta neka politika «nemoj da ja nešto uradim jer ću se zamjeriti tamo nekome», zbog te neke svoje poziije koje imamo nas jednako uvodi u ovakvo stanje u kojem imamo nekoliko glasnih ljudi koji dolaze iz političke opozicije koji kritikuju anomalije u društvu, jedan dio hrabrih medija, analitičara i koji imaju svoje ime i prezime, ali ne vidim, generalno, taj opšti krik javnosti koji bi trebao u suštini najviše dolaziti iz akademske zajednice.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Zastupnik

18.02

19.21

Ćutanje

akademika

Očigledno je da nemamo izgrađene institucije sistema koje bi zapravio liječile ovu bolest, ako je tako mogu nazvati, društvenu bolest. Jer, bojim se da će generacije koje dolaze sa ovom percepcijom, sa ovim stavovima i sa ovim načinom razmišljanja uzrokovati nove podjele i nova sučeljavanja, da ne kažem, sukobljavanja.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

03.31

03.59

Podjele

Ovog momenta trebamo se više okrenuti i fokusirati ka izgradnji mira, povjerenja i međusobnog uvažavanja. U tom smislu najveći stepen odgovornosti je prije svega na porodici i obrazovnim institucijama i izuzetno visok stepen odgovornost predstavnika religijskih zajednica u BiH i u ovim sredinama.Ono što mislim da je ključni problem koji se dešava u razumjevanju među mladima u BiH je jako visok stepen fragmentiranosti.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

12.14

12.52

Mladi i

društvo

Siromašni ljudi i bez perspektive su potencijalna meta različitog esktremnog ili radikalnog djelovanja, uključujući i, dakle, ne isključujem bilo koju religijsku zajednicu i u tom smislu potrebno je više raditi na obrazovanju, i takođe smatram da vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, ukoliko se održava negdje bi morala o tome posebno povesti računa

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

16.17

16.44

Ekstremi

Zam

ISIS

Ključni razlog sučeljavanja, sukobljavanja je upravo težnja, ne samo kod mladih ljudi, nego ljudi generalno, da se drugi ljudi ponašaju, ili povinuju načina ponašanja kako se ja to ponašam, što je potpuno pogrešno. Ljude moramo prihvatiti potpuno drugačije. Svaki čovjek je original, niko nije kopija bilo koga

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

21.54

22.24

LGBT

U moje vrijeme su se mladi identifikovali sa uspješnim sportistima, sa uspješnim glumcima, uspješnim pjevačima i td. A, čini mi se da je politika toliko ušla u svaki dio društvenog života da,evo da mladi ljudi se identifikuju sa određenim ličnostima koji, evo, su prošlost, koji su istorija. I pomalo se vidi da dožiljavaju razočarenja. Mi moramo graditi sistem koji neće zavisiti od jedne, da ne kažem, političke ličnosti, bilo koje ličnosti, nego bilo kojeg pojedinca, nego sistem koji će omogućiti da naš način razmišljanja, naš stil ne ugrožava bilo koga ali ne smeta bilo kome.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

03.55

04.45

Idoli

Treba izgrađivati institucije, jer institucija je garant budućnosti bilo koje

zaednice, nije bilo koji pojedinac.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

05.04

05.11

Važnost

institucija

Ko su ljudi koji uče ovu djecu, ko su ljudi koji uče našu djecu u BiH i koji je uopšte motiv za ovakvim stepenom zatvorenosti i u datom trenutku netrpeljivosti, diskriminisati i eliminisati nekoga, a to je jako, jako, zabrinjavajuće

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

12.24

12.46

Obrazova

nje

Stvar je samo da moramo prihvatiti drugog i drugačijeg ravnog sebi. Nemoj da, pogotovo mladi, očekujete da drugi ljudi budu onakvi kakvi vi želite negi pustite ih. Naše bogatstvo je u razlilčitosti i mi se međusobno moramo poznavati, moramo razgovarati. Mislim da je živa komunikacija, najvažnija u komunikaciji jer hibridna komunikacija uzrokuje nesporazume.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

05.16

05.49

Različitosti

Ne možemo za postupke drugih koji se pojave osjećati se neodgovorni ako smo učestvovali u izgradnji tih ljudi.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

07.22

07.30

Različitosti

Ako postavljaš pravila, ili zakone, ili uredbe koje važe za sve onda ih se prvo ti moraš pridržavati

LAZAR

PRODANO

VIĆ

09.00

09.09

Različitosti

U BiH i sada imamo više borbu za pozicioniranje radi sticanja statusa, a ne pozicioniranje zbog stečenog statusa da bi smo, dakle, doprinijeli razvoju zemlje. I onda to potpuno derogira javni, a favorizira privatni interes. To je, dakle, problem negativne selekcije, dakle, i u javnom prostoru.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

11.26

11.51

BiH

društvo

Mladi ljudi su vrlo podesan medij koji traži sebe, traži svoje mjesto u društvu. Podesan su medij za manipulaciju određenih pojedinaca i skupina koji žele da ih usmjere u željenom pravcu.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

26.26

26.42

Manipulaci

Ja mladima

Ovdje bio skrenuo pažnju na jedno važno pitanje koje se odnosi na manipulaciju. Dakle, ako regrutujete nekoga, na neku stranu ratišta, vi ste učinili, kao da ste… u tom smislu. To je vrlo opasna teza. Ne treba zaboraviti da je krivični zakon u BiH, da je to krivični djelo koje se procesuira, ne samo govorim sada, ako to govorim na ratištu u području Sirije, to se odnosi i za učešće na ratištu u Ukrajini. Dakle, u bilo kom smilu. Dakle,da se ne osjeća na način da je to..imate jednu apsurdnu situaciju. Ono što je još najopasnije, povratak takvih ljudi unuatr BiH, ili u zemlje regiona, je prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemalja bez ikakve sumnje.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

07.17

08.04

Povratak

Sa ratišta

Heroizirati nastrana delovanja unutar religijskih zajednica ili heroizirati u bilo kom smisli nekoga ko je činio zločoine, mislim da je to zločin prema samom sebi, prema svojoj lokalnoj zajednici, prema narodu.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

08.51

09.08

Heroiziranje zločinaca

Ne možemo parametre vrijednosti postavljati na to da je neko heroj ako je nekom učinio zlo u bilo kom smislu.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

09.21

10.31

Heroiziranje zločinaca

Znate, ne postoje ni musliman, ni pravoslavac, ni katolik, nkiti Srbin, niti Hrvat, niti Bošnjak po zanimanju. To vas lažu, to je često jedna potpuna obmana i to nije identitet, to je ono lično što mi sa sobom nosimo čitav život, neko možda ne. Ali, mnogo važnije je da li smo mi ličlnosti, kakav je naš identitet. Dakle, identitet da samo se afirmisali u nečemu, da smo dobar čovjek, da smo obrazovani, da možemo nekom pomoći, da imamo neki životni cilj

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

15.37

16.17

Identitet

Gledajte, za vrijeme agresije na BiH Tešanj je bio u potpunom okruženju JNA, takozvane i četničkih formacija i tako dalje, koji su granatirali, rušili su sve islamske vjerske objekte koje su mogli, koji su im bili na dohvatu. S druge strane, mi smo u takvom jednom okruženju, u takvom ambijentu sačuvali i pravoslavnu i katoličku crkvu koje su ostale netaknute. Sačuvali smo ikone pravoslavne crkve koje su od ogromnog bogatstva, što ne znači, što znači, zapravo, da smo se mi postavili potpuno drugačije. Jer, te ikone su bogatsvo BiH, bogatstvo naroda BiH.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

18.21

19.13

Različitost

Kada revanšizam proradi u glkavama bilo koga, onda to nema kraja. Onda to proizvodi samo, i radikalizira ne samo pojedince, nego i čitavu jednu zajednicu.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

20.09

20.23

Revanšizam

Naše bogatstvo je u našoj različitosti. I u načinu oblačenja, i u načinu razmišljanja, i u vjerskoj različitosti, tradiciji, kulturi i tako dalje. Ta naša percepcija, odnosno proklamovanje naših vrijednosti, pozitivnih naših vrijednosti bit će, zapravo, borba između dva dobra i na taj način ćemo imati sretnije društvo, sretniju zajednicu. Ako budemo jedni druge gledali s podozrenjem, ili, ne daj bože, jedni druge vrijeđali, ili, što je najgore, jedni prema drugima činili nasilje onda nas to neće dovesti ni dokle.

ŠEMSUDIN

MEHMEDI

NOVIĆ

Zastupnik

23.30

24.11

Različitost

je bogatstvo

Bez vladavine zakona, eliminisanja dakle, korupcije, bez pozicija kompetentnih ličnosti na najvažnijim mjestima, bez eliminacije svega onog što je negativno i što zagorčava život mnogima na ovim prostorima, koji će otići, koji neće imati vremena da čekaju da se stanje sredi, moramo više raditi da funkcionišu sve institucije sistema, tu prije svega mislim na pravosuđe, da se sve zloupotrebe sankcionišu, istopi stepen korupcije kako bi se vratila vjera ljudi. U protivnom, mi ćemo biti zemlja staraca, siromašnih i tragičnih penzionera, i onih, da se ne uvrijede građani, koji odavde ne odu samo ako ne mogu bilo gdje.

LAZAR

PRODANO

VIĆ

Zastupnik

25.31

26.26

BiH

društvo

MI ovde u Srbiji zapravo ne znamo šta se dešava na Kosovu i mislim da na Kosovu ne znaju šta se dešava u Srbiji. Ono za šta svi znamo jeste da su tenzije izuzetno visoke, da su pregovori u toku, kao što su sve vreme u toku, da se nešto, navodno, razrešava, niko ne zna kako će to rešenje biti, kada će do njega doći. I mi, prosto, i jedni i drugi živimo u stanju konstantno tihog rata. Ljudi se mrze. I nisu im date nikakve informacije na osnovu kojih bi mogli to svoje mišljenje iole da preispitaju.

MARČELO

04.11

04.54

Kosovo

Srbija

Ako kao manjina ne umete da prepoznate potrebu druge manjine, onda smo mi očigledno u problemu. Ovde pre svega mislim na srpsku manjinu na severu i albansku većinu u ostalom delu Kosova. Nekako se nadam da smo iz svih ovih sukoba i onoga šta se dešavalo shvatili da je zaštita manjina značajna. Ako to nismo naučili iz one biše Jugoslavije, na greškama, onda smo, bojim se, zaista u problemu.

MILAN

ANTONIJE

VIĆ

Fond Otvor

eno društvo

08.38

09.08

Manjine

Na Kosovu, kao i na čitavom regionu, teško se baviti istraživačkim novinarstvom u našim tradicionalnim medijima. Teško je zbog činjenice da se zna stanje medija i zavisnost većine medija od centara ekonomske i političke moći i ova finakcijska zavisnost pravi medije manje slobodnim da se istražuje i objavljuju svi ti novi momenti oko nefunkcionisanja sistema, korupcije, organizirani kriminal itd.

XHELAL

NEZIRI

Novinar

Skopje

13.19

14.14

Mediji

Politički sistem nameće strah. Ja mislim da nije samo politički sistem koji nameće strah. Strah nameću sami temelji kosovskog društva, strah nameće politička kultura koja vlada u kosovskom društvu. Činjenica da od 2000-e na ovamo, a pogotovu od proglašenja nezavinsosti 2008-e naovamo kosovsko društvo nije političkih pozicija koje su zauzeli nakon 2008-e godine, govori u prilog tome da je kosovsko društvo jedno zarobljeno društvo. I svedočenja mladih koji govore o svakodnevnim problemima, možemo da vidimo da se ta njihova zarobljenost oseća na svakom koraku.

FILIP

BALUNOVIĆ

FPN

Belgrade

17.20

18.15

Strah

Osobno ne vjerujem specijalnom sudu zato što ne definira svoj rad niti druge okolnosti. Nije mi jasan ni njihov rad ni misija koju imaju.

LEART

01.28

01.42

Specijalni

sud

Ne, mi ovdje ne vjerujemo tom sudu. Mi smo se borili za našu zemlju i vjerujemo u nevinost naših vojnika, šta god da su radili. Šta su oni radili? Da im se sudi za korupciju, to bi bilo nešto sasvim drugo. Ali, što se tiče Oslobodilačke vojske Kosova, poznato je da su oni nevini.

BESART

01.43

02.02

Specijalni

sud

Da, ja vjerujem Specijalnom sudu jer mi u našoj državi trebamo pravdu. Kao što nam je poznato mi, za sada, nismo imali previše pravde, a mi je trebamo. Posebno, što moramo obnoviti povjerenje u našu zemlju. Mladi trebaju specijalni sud.

LORIK

02.10

02.26

Specijalni

sud

Sad je na, ostavljeno između Srbije i Kosova odnose grade ljudi koji su rođeni posle rata jer oni nisu opterećeni ratnim nasleđem. A šta ćemo sa svima onima, ne govorim samo o ljudima iz vlasti, iz vojske, iz policije i OVK. Nego i o svim onim ljudima koji se sedeli i ćutali dok su se ti zločini dešavali. Što oni sada malo svojih grešaka ne uzmu da poprave i ne kažu, OK, tad sam zabrljao, tad sam ćutao, tad samo bio neuspešan, čak i ako sam govorio, sad ću ja to da uradim, a ne ove koji se tad nisu ni rodili, da na njih svaljujemo odgovornost.

IVAN

ĐURIĆ

Inicijativa

Za ljudska

prava

03.44

04.19

Kosovo-

Srbija

Zaista se postavlja pitanje, i u Beogradu i u Prištini, šta ćemo kada Kosovo više ne bude na dnevnom redu? Šta ćemo ako se Kosovo jednog dana, odnosno na neki način reše odnosi između Beograda i Prištine šta se onda dešava sa tim konkretnim pitanjem? Meni deluje da politička elita nema baš neki jasan i čvrst, čvrstu želju da se pitanje trajno reši, jer ukoliko u Beogradu više ne pričate o Kosovu ili u Prištini o priznanju Beograda,vi se susrećete sa nekim drugim važnim pitanjima, a to je kako vam izgleda ekonomija, kako vam izgleda infrastruktura, koja je

budućnost vaše zemlje i ljudi koji tu žive.

NAIM LEO

BEŠIRI

Institut evropskih

poslova

05.54

06.43

Kosovo

Srbija

Nacionalne države se vrlo retko ili gotovo nikad ne formiraju zbog naroda, nego se formiraju zbog beneficija koje političke i treba dodati, ekonomske elite, bi mogle da dobiju, naprimer, u jednoj nezavisnoj državi.Ekonomske i političke elite na Kosovu, su to pokazale. Pokazale su i one u Srbiji, pokazale su i one u BiH. Najbolji pokazatelj toga da od sticanja nezavinosti svih ovih republika naovamo, od raspada Jugoslavije naovamo, su uglavnom na sceni uglavnom iste političke partije i u slučajevima Kosova, Srbije, BiH čak i iste političke ličnosti, što govori o tome da su njihove pozicije zacementirane. Pre svega narativom o nacionalnom oslobođenju a onda i narativom o tome kako su oni jedini koji mogu da državu učine stabilnom, da očuvaju red i mir. I kako su rekli studenti i studentkinje, kontradikcija je ta da oni koji govore da su jedini koji mogu da obezbede stabilnost, mir, i red, su upravo oni koji kreiraju najveći haos. I žrtve toga su ne samo mladi več i sve generacije.

FILIP

BALUNOVIĆ

FPN

Belgrade

11.19

12.51

Kosovo

Srbija

Dosta dugo smo verovali i mi u Srbiji, i verujem i na Kosovu, da su mladi ti koji su pokretači, koji vole promene, i koji žele da do tih promena dođe. Međutim, istraživanja u poslednjih 10 godina nama pokazuju da mladi, sve i više, imaju konzervativnije stavove u odnosu na svoje starije sugrađane. Pre svega kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine, pre svega kada je u pitanju rešavanje višedecenijskog spora i kada je u pitanju budućnost tog dijaloga. I u Srbiji, definitovno, ali i na Kosovu, vrlo je malo razumevanja među mladim za ekstremno kompleksne, vrlo netransparentne pregovore između Beograda i Prištine i čemu oni zapravo budućnost vaše zemlje i ljudi koji tu žive.

NAIM LEO

BEŠIRI

Institut evropskih

poslova

15.51

16.39

Mladi su

Konzerva

tivni

Ono što još više mladim ljudima u nezrelim, novim demokratijama, ako ih uopšte možemo zvati demokratijama, smeta, je upravo jedan zatvoren sistem u kome on nema pristup bilo kakvim mogućnostima rasta u hijerahiji bez obzira na svoj trud i rad.

DESPOT

KOVAČEVIĆ

FPN

Belgrade

18.46

19.03

Odlazak

Neke ključne stvari su se u Srbiji zaista promenile od 2000-e godine i ta potreba za radikalnom promenom je mnogo manja. Sada ljudi biraju da menjaju mesto prebivališta, a ne da menjaju Srbiju pošto se plaše da je Srbija nepromenljiva, jer su izdali tolike ljude, neki su i glavu izgubili, a mnogi su izgubili svoje, svoje, sve, i životne ambicije, energije i karijere pokušavajući nešto da promene.

IVAN

ĐURIĆ

Inicijativa

Za ljudska

prava

24.12

24.46

Odlazak

Prilog o muralima u Prištini

01.00

02.47

Gori problem od korumpirane zemlje je zemlja koja tebe korumpira, koja ti ne ostavlja drugu mogućnost, da, pod znacima navoda “završiš posao”, taj posao nekad može biti i glavni, i goli život, i onda, naravno da ljudi u takvim dramatičnim trenucima naročito preispitivati da li je moralno podmititi ljekara. To nisu časovi kad se baviš takvim preispitivanjima. Ali, cela priča pokazuje da se dole na Kosovu dešava ista stvar koja se dešava na teritoriji bivše Jugoslavije. Sve je usisano u sintagmu koja glasi “zemlja u tradiciji.” I mi smo u toj tranziciji već dve decenije i ja iskreno, koliko god to pesimitično zvučalo, ja suštinski ne vidim nikakav pomak.

MARČELO

04.36

05.32

Korupcija

Svi smo se pobrinuli da imamo svoje zemlje, a onda nismo znali šta ćemo s njima. I raspadamo se do dana današnjeg.

MARČELO

06.46

06.57

Raspad

Ne vidim jasan izlaz iz takve situacije, ali čini mi se da je korupcija, odnosno ove koruptivne vrste raznih demokracija koje mi imamo zapravo su u jednom začaranom krugu iz koga će teško izaći.

DESPOT

KOVAČEVIĆ

FPN Beograd

08.48

09.00

Korupcija

Zdravstvo jeste samo najjači simptom bolesti javnog sektora, bolesti jednog društva koje ne ulaže u ono što ni trebalo da bude javno dobro, u ovom slučaju u ono što bi trebalo da bude javno zdravstvo, koje bi trebalo da se brine o onome što nazivamo javno zdravlje.

FILIP

BALUNOVIĆ

FPN

Beograd

17.10

17.32

Korupcija

Priča o kazalištu u Prištini

01.06

03.00

Kosovo nema dovoljno razvijene institucije koje mogu da obezbede minimalne uslove za rad tužilaštva, a kamoli da obezbedi bezbednost tužilaštva, njihovih porodica, da ih plati dovoljno da mogu da rade svoj posao, a na način da ne razmišljaju o ličnoj egzistenciji. Dakle, tu nije pitanje da vi samo jednim dekretom odlučite, evo sada je tužilaštvo nezavisno, nego morate da preduzmete različite poltike, obezbedite užasnu mnogo sredstava u budžetu, da to tužilaštvo, ti tužioci migu nesmetano da rade svoj posao, ali da omogućite da oni koji ne rade posao na zakonom propisan način, oni koji su možda korumpirani ili oni koji značajno krše pravila struke, da možete da ih pozivate na odgovornost.

NAIM LEO

BEŠIRI

Euro

institut

14.13

05.09

Neovisno

tužilaštvo

Srećna društva su ona koja imaju tih drugih koji kažu, za mnom, ajde da dignemo glas mnogo, pa se oni posvađaju među sobom ko će da vodi. Nesrećna društva su ona u kojma nema toga koji će da kaže, ajmo da se borimo protiv ove nepravde. Bojim se da sva društva izrasla iz komunizmna pre spadaju u ovu drugu grupu nesrećnih jer čekaju da neko to drugi uradi.

ZORAN

OSTOJIĆ

Novinar

07.23

07.55

Srećna društva

Naša društva u čitavom regionu balkanskog poluostrva, i šire, nisu u stvari društva istinskog dijaloga, nego smo mi društva unakrsnih i suprostavljenih monologa što znači, ukoliko ja hoću nešto da kažem, ja ću to saopštiti na razlilčite načine ali neću saslušati svoje sagovornike. I obrnuto. Moji sagovornici neće saslušati mene i mi ćemo imati dva bukvalno suprostavljena monologa. Zadovoljićemo svoju potrebu da saspemo u lice ono što želimo da kažemo ali svesni, vrlo često svesni toga da to nema nikakvu svrhu i da neće imati na žalost nikakav efekat.I, naravno, to proizvodi određenu dozu nezadovoljstva, oxdređenu dozu frustracije u društvu i to se na neki način manifestuje i kroz javne proteste od kojih neki, nažalost, završe i sa nasiljem.

DEJAN

RISTIĆ

Istoričar

09.01

09.44

Društvo

Monologa

Mislim da je u vremenu u kojem živimo ideja protesta definitivno izgubljena. Ljudi koji vladaju ovom zemljom, i generalno, regionom kontrolišu sve poluge, kontrolišu i sud, kontrolišu, policiju,jednostavno našli su način kako da svaku vrstu protesta okrenu u svoju korist. I, jednostavno, to onda bude sve zajedno beskorisno. U stvari, protestirajući radimo za njih. Ubacuju svoje vodove siledžija, bildera nekih koji se maskiraju u protestante, jednostavno uđu unutra i, najčešće, provociranjem nasilja proteste okreću u željenom smjeru kako vlastima odgovara. Nama, jednostavno, ostaje da nastavimo životariti, plaćati poreze i punit državne kase, dok ne smislimo neki način kako možemo uticati na društvo.

BRANKO

JAKUBOVIĆ

«Dubioza

kolektiv»

12.57

13.47

Protesti

Promjene

Mislim da je manjak političke pismenosti i manjak tog nekog angažmana u vidu političkog aktivizma, a ne stranačkog aktivizma, zapravo ono što nedostaje našem društvu. Mislim da se puno više može promijeniti na taj način, a ne protestima na ulicama,miako to jeste, kažem, način, ako svi ovi prethodni ne uspiju.

EMIR

ZULEJHIĆ

Raskrinkava

nje.ba

16.53

17.14

Protesti

Promjene

Konstantno imam utisak da se ljudi ciljano drže u stanju da zaborave koja je moć u rukama građana bilo koje zemlje. Dakle, mi imamo posla sa režimima, koji te ubeđuju, od malih nogu, a ovo je bitno za temu naše emisije, od malih nogu, upravo i to obeshrabrenje koje smo čuli – “nema ništa od toga”. To je misao koja se utuvljuje svima u glavu od malena. Nema vas 100.000! Nema vas 200.000! Nema vas 300.000!

MARČELO

19.29

19.57

Protesti

Promjene

Negativna selekcija se kod nas neguje kao jedanposebno bitan korov već čitav niz decenija, on se proširio u našim društvima i mi danas vidimo na razlilčitim mestima primere negativne selekcije, posebno u onim oblastima koje su vitalno važne za funkcionisanje jednog društva.

DEJAN

RISTIĆ

Istoričar

23.30

23.45

Društvo

Ljudi su postali tempirane bombe manjih i većih nekih depresija koje u jednom trenutku galopiraju ka onoj pravoj, ka kliničkoj depresiji. Ljudi osjećaju strašnu tjeskobu, strašno beznađe i samo otvaranje teme, sama pšansa da neko bez srama progovori o tome pred sopstvenim vršnjacima, da možda čuje, samo da čuje da je još nekome teško, to su one stvari koije svi znamo iz sosptvenog života, iz svakodnevnice, zaista jeste lakše kad se izgovori naglas, kad vidiš da da to što tišti tebe ne tišti samo tebe.

MARČELO

05.08

05.51

Mentalno

zdravlje

društva

MI nismo uređaji, mi smo ipak ljudi ma koliko pokušavali da postanemo uređaji.

DEJAN

RISTIĆ

Istoričar

12.00

12.04

Mislim da ljudi žele da pričaju, žele da budu saslušani, ali društvo, kao što vidimo, im to često ne dopušta upravo zbog te stigme koja, ja mislim, je osnovni problem zbog čega je mentalno zdravlje, bukvalno, tabu teme u BiH, što povlači još neke druge probleme, a to je razvijanje tih problema, potiskivanje tih problema koji nas muče, o kojima ne razgovaramo ni sa kim vrlo često, a pogotovu ne sa stručnim osobama koje nam zausta mogu pomoći iz stručne perspektive.

EMIR

ZULEJHIĆ

Raskrinkavanje.ba

16.20

16.54

Mentalno

zdravlje

društva

Ja smatram da ljudi u BiH ne živi nego preživljavaju sa ovim platama.

AMINA

03.45

03.50

Odlazak

Ta tema odlaska mladih sa ovih prostora, što iz Srbije, CG, BiH, Hrvatske i ostalih zemalja ex-YU, i šire na Balkanu jeste sistemski problem. I ne samo odlazak mladih, nego i odlazak ljudi koji su u nekoj srednjoj dobi, čak i oni koji su zaposleni sa nekim pristojim platama za naše uslove, odlaze, dakle, i pojedinci i cijele porodice, i tako dalje, ja smatram da je ključno to, naravno plata je bitna da bi opstajali, da bi živjeli, i svi ljudi,prosto nebitno od starosne dobijali ono što jeste definitivno, mislim, ključna stvar koja svima nama, nekako, ovaj, tu postoji, jeli, kod nas u svijesti, to je to da se rad zaista cijeni, čak on ne mora biti strogo materijalan.

MARKO

JEREMIĆ

Novinar

03.51

04.36

Odlazak

Čak možemo da razmišljamo iz ugla da što više odlaze ljudi koji su kvalitetni, sve više onda ostaje nekvalitetnih, i onda se problem sve više, naravno, produbljuje zato što nema onih kvalitetnih koji bi ti mijenjali.

MARKO

JEREMIĆ

Novinar

05.58

06.11

Odlazak

Društvo

Mladi jesu pokretač ali ne treb da mi čitavu krivicu svaljivati na mlade zato što je, zapravo, neophodno da se za mlade napravi neka vrsta uređenog sistema, da mladi ljudi mogu da daju svoj doprinos. Ne možete vi da zamjerite mladima koji će da napuste bilo koju zemlju na zapadnom Balkanu ukoliko u toj zemlji ne mogu da žive u uređenom sistemu.

BOJAN

KLAČAR

«CESID»

Direktor

06.34

07.16

Odlazak

Društvo

Mislim da moramo igarati u smislu da moramo jako, jako puno i vrijedno raditi da bi promijenili nešto jer naspram sebe imamo upravo takve osobe koje nam ne dopuštaju da uradimo bilo kakvu promjenu.

EMIR

ZULEJHIĆ

Raskrinkavanje.ba

10.01

10.16

Odlazak

Društvo

Političari koriste svaku priliku da zadrže svoje pozicije moći koje su velike. Politika je na zapadnom Balkanu manje više osnov za svaku vrstu društvene moći jer se preliva i na kulkturu i na ekonomiju i na sport.

BOJAN

KLAČAR

«CESID»

Direktor

10.16

10.31

Odlazak

Društvo

Mladi ljudi nemaju gdje da se izraze. Uzet im je onaj zadnji centimetar gdje bi oni mogli da rade ono što svi mladi ljudi trebaju da rade, a to je da se ižive. Onda, kad ljudi spakuju kofere, to jest ruksake fra rzglle negdje jer to mogu, kao svi se čude zašto je to tako.

BRANO

JAKUBOVIĆ

«Dubioza

kolektiv»

12.14

12.34

Odlazak

Društvo

Čini mi se da ne postoji taj društveni ambijent koji predstavlja neku vrstu sistemske podrške mladima, i ne samo mladima, već i nama starijima, da se uključimo u različlite volonterske aktivnosti, u različite kampanje i da doprinemo boljiitku naše zajednice.

DEJAN

RISTIĆ

Istoričar

17.41

17.54

Odlazak

Društvo

Ukoliko mi različitosti budemo doživljavali kao prepreke i kao nešto što je loše, sami ćemo sebe u mnogo čemu hendikepirati. Naprotiv, ako različitosti doživljavamo kao nešto što je pokazatelj bogatstva onda, čini mi se, ćemo biti mnogo uspješniji i mnogo zadovoljniji. Na kraju krajeva bilo biu beskrajno dosadno da smo svi isti.

ZORAN

OSTOJIĆ

Novinar

24.19

24.40

Različitosti

Politika je postala takvo blato da se ljudima koji imaju časne i poštene biografije i karijere stavlja sjenka sumnje već onog trenutka kad kažu, u redu, izaći ću na crtu problemima i na taj način, uči ću u stranku, pokušaću da se borim i tako. Mislim da je to glavni razlog, ne da mislim, nego sam prilično uvjeren da je to glavni razlog zašto se ljudi ne odlučuju na taj korak. Ljudi gledaju, sve je propalo, zaštio bih ja sad stavljao bilo kakvu sumnju na sopstveni život samo zato što imam dobre namjere u koje se više ne vjeruje. Međutim, tako nevolja počinje. Mi smo upravo na taj način otjerali sav pošten svijet iz politike i prepustili politički život najgorima među nama, najjednostavnije rečeno.

MARČELO

02.53

03.52

Politika

Politički karteli su politikama, mladima jasno stavili do znanja da imaju tri opcije: Prva opcija je, još dok si u srednjoj školi učlaniš se u onaj mladi pogon stranke i gradiš karijeru. Druga opcija je, otvoriš privatni biznis ali radiš isključivo za stranku, treća opcija, ako ti se ovo dvoje ne sviđa, kupi stvari i razguli.Na taj način se, u stvari, betonira biračko tijelo. Istomišljenici ostaju ovdje i rade za partije, neistomišljenici se kupe. PO principu, svaka igra, svaka dobija.

BRANO

JAKUBOVIĆ

«Dubioza

kolektiv»

06.09

06.45

Politika

Mislim da je sistem stvorio to znanje beznađa i obeshrabrenosti među mladima, da su mladi prestali da budu hrabri i aktivni, ono što se od njih očekuje zapravo. Ako nemamo bunta, tog nekog, tvrdoglavosti u mladima u kome onda očekujemo da imamo.

AZRA

HUSARIĆ

Novinar

08.55

09.13

Mladi i

promjene

Problem je što i dalje većina njih nije svjesna da mora promjeniti svoje ponašanje bilo da se radi o BiH, Njemačkoj, Italiji ili bilo kojoj drugoj zemlji, da ne možemo nigdje na svijetu samo čekati da se stvari riješe, da nam dođe savršeni poslodavac sa ponudom savršenog posla.

EMIR

ZULEJHIĆ

Raskrinkavanje.ba

22.36

22.54

Promjene

Italija, Dejan Azeski

01.24

01.40

Pandemija

COVID-19

Srbija, Beograd, Aleksandar Kostić

01.40

02.15

Pandemija

COVID-19

BiH, priča iz Usore

02.15

03.30

Pandemija

COVID-19

Francuska, Mahira Pašalić

03.40

04.46

Pandemija

COVID-19

Priča OTAC, iz Luksemburga, Damir Prljača

04.46

13.14

Pandemija

COVID-19

Engleska, Liverpul, Damir Subašić

13.14

19.50

Pandemija

COVID-19

Italija, Milica Lipovac

19.50

22.58

Pandemija

COVID-19

Rusija, Darija Lazarenko

22.58

25.15

Pandemija

COVID-19

Bosna i Hercegovina, Tešanj, Milica Petković

01.16

01.40

Pandemija

COVID-19

Srbija, Beograd, Aleksandar Kostić

01.45

02.30

Pandemija

COVID-19

Bosna i Hercegovina, Usora

02.20

03.45

Pandemija

COVID-19

Italija, Trst, Dejan Azeski

03.45

11.00

Pandemija

COVID-19

SAD, New York, Jade Nickols

11.12

14.33

Pandemija

COVID-19

Hrvatska, Zagreb, Nina Doklesić

14.33

19.38

Pandemija

COVID-19

Italija, Milica Lipovac

19.40

24.59

Pandemija

COVID-19

BiH, Denmark, Jamajka, Merisa Ahmetpasić, Bangladeš, SAD, Kosovo, Priština, Petrit Bylykbashi, Besnik Boletini, Besim Korda, Fatlum Jashari.

01.15

26.20

Pandemija

COVID-19

Srbija, Aleknsandar Kostić; Njemačka, Lejla Husagić, Srbija, Maja Lipjankić; Tuzla, Đejla Đugančić; Priča djevojke iz Srbije koja je inficirana ali želi ostati anonimna

01.11

26.25

Pandemija

COVID-19

Mi nemamo puno stanovništva, odnosno stanovnika, ali ako ovako nastavimo, ako ovako budemo podijeljeni u školama, u učionicama, u vjerama, ne znam, u priči zastave, istorije, povijesti, misli da će proći puno, puno vremena, da mi Bosanci i Herceovci osjetimo na svakom dijelu prostora svoju zemlju, BiH.

VLATKO

GLAVAŠ

Zastupnik

08.14

08.39

BiH

simboli

Ovdje recimo imate problem su djeca podijeljena u osnovnoj i srednjoj školi, i to treba politici.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

11.02

11.09

Podjele

Ovdje se vidi da politika, odnosno dvije političke stranke predvode tu podjelu, ne daju djeci da se miješaju i to treba za biračko tijelo, da ih dugoročno pripremaju, da ostaju na vlasti, da ih homogeniziraju.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

11.19

11.35

Podjele

Nameću

stranke

Vidi se, također, iz priloga da su neki predmeti ili neke teme dominantne, a to je ono, više je dominantno ono što dijeli, nego ono što bi zbližavalo ovu djecu. I opet se vraćam na te tragikomične političke priče kojima je cilj samo da ostaju na vlasti, nekakav lični interes tih ljudi,a sve kroz ovu djecu i zrelost. Djeca kad postanu zreli ljudi, onda će vidjet, većia njih, da su bili instrumenti u rukama ljudi koji su imali dobru i debelu korist od njihove podjele i njihove mržnje jedni prema drugima.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

15.34

16.21

Podjele i

koristi

Nekako mi se čini da su manje razlike između obrazovnog sistema Francuske i Njemačke nego li između dvije škole u jednoj maloj Fojnici ili Kreševu, između, ovaj, učenika.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

19.24

19.37

Uvijek se nude tri priče i uvijek želi se da dominira jedna priča, pogotovu da dominira jedna priča na jednom području i svi žele da se tri priče stave u jednu. A jako teško

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

05.43

05.53

Podjele

Politika

Tamo gdje ja sjedim, pojedini ljudi ne poštuju zastavu i himnu, a primaju platu od tog istog parlamenta Bosne i Hercegovine

VLATKO

GLAVAŠ

Zastupnik

09.39

09.49

Himna

Zastava

Nama treba neka multietnička, građanska priča uz poštovanje svih identiteta i puštanje slobode vjeoispovjesti svima onima koji žele da u to vjeruju. Ali, treba nam, ponavljam po ko zna koji put, treba nam nacionalizam bosanskohercegovački, a ne bošnjačlki, srpski ili hrvatski.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

12.07

12.31

BiH nacio

nalizam

Priča djevojke koja nema problema sa momkom druge nacionalnosti iz 2015.

02.00

04.00

Ovo bi sasvim normalno bilo u jednom Beču, bilo kojem gradu Austrije, Švedske, ne znam, izaberite evropsku državu koju god hoćete. Niko to ne bi Finske, primjetio. A ovdje, recimo, evo, ja sam u nekoj svojoj 50-oj godini fasciniran sa jednom djevojkom koja priča jednu normalnu priču koja se otrgla iz tog nekakvog nacionlanog klišea gdje ne smijete kontaktirati, ona je napravila iskorak i taj njen mladić momak, oni su vjerovatno glavne zvijezde u tom malom gradu, Fojnici, što bi trebalo biti neprimjetno u jednom normalnom civiliziranom društvu.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

07.21

08.00

Mješovite

veze

Mislim da su to stvari koje naše društvo neće još dugo prevazići iako mi mislimo da smo blizu Evrope, ali mi smo, po ovome, mnogo, mnogo daleko od Evrope

VLATKO

GLAVAŠ
Zastupnik

08.26

08.38

Mješovite

veze

Očigledno da smo svi nekako postali tih 90-ih godina, ne znam šta nam je trebalo da nam se desi, neki spoj u glavi, neki kuršlus, pa da odjedanput budeš veći, ne znam, veći Hrvat od Pape, ili veći Musliman od Reis-Uleme ili vamo od ovoga popa. Mislim da su to te stvari, ti pokazatelji koliko smo mi nezrelo društvo i kako tu nezrelost prenosimo na djecu.

VLATKO

GLAVAŠ
Zastupnik

09.21

09.51

BiH

društvo

Nažalost, propustili smo priliku da odmah iza rata napravimo integraciju društva kroz obrazovni sistem, kroz ove mlade ljude. Neko se dosjetio od tih nacionalnih stranaka da to podijeli. Danas imate u BiH apsurd da su se prvo pomirili, napravili zajedničku priču vojnici koji su ratovali. Neposredno iza rata napravile su se zajedničke oružane snage, jedinstvene, je li, i skupa su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, skupa spavaju, skupa jedu, druže se, rade, iste plate primaju.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

10.44

11.37

Podjele

To (podjele) nameću institucije, i religijske, i one su u dobrom smislu agresivne, jače su od državne priče, puno, puno jače, nažalost. One su te koje diktiraju u BiH kako će se nešto odvijati. VI danas ne možete zamisliti bilo koju manifestaciju, na bilo kojoj strani, u bilo kojem identitetu da nisu vjerski velikodostojnici, u velikom broju, u prvim redovima i daje im se priča broj jedan. Oni su tu glavni, nekako, potisnuta je država BiH.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

22.58

23.40

Podjele

Nameću

institucije

Kada date dijete nekome da ga, ili u porodici odgaja, ili da ga obrazuje i odgaja u obrazovnom nekakvom sistemu kakav jeste u BiH,da tu hiljadu puta morate raditi ispravke i pitanje je da li će te od toga ikada više napraviti neku kosmopolitsku osobu koja prihvata tu nekakvu građansku opciju kojoj je posve svejedno ko je kakve boje, ko je kakve vjere i tako dalje.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

06.31

07.04

Obrazovanje

Tolerancija

Gdje god odemo, i u Hrvatsku, i u Srbiju, i u Tursku, u Njemačku, mi smo opet stranci, jedino u svojoj zemlji nismo stranci.

VLATKO

GLAVAŠ

08.12

08.21

Odlazak

Volio bih da vidim te ljude rovače, koji su unijeli taj nekakav otrov u ovako mladu, lijepu pametnu osobu, da je okrenu u nekakvom retrogradnom pravcu koji ničemu i nikome dobro ne donosi.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

10.16

10.32

Obrazovanje

Tolerancija

Svi oni koji ne osjećaju ništa prema ovoj zemlji, ljudi moji, možemo da živimo, odnosno mogu da žive gdje hoće. Ako će im biti bolje u Srbiji, Hrvatskoj, u Njemačkoj, moramo se pomiriti s time, ali ne smijemo, ne smijemo zbog potomaka i onih generacija koje će doći poslije nas, omalovažavati zemlju u kojoj smo rođeni.

VLATKO

GLAVAŠ

Zastupnik

13.52

14.16

BiH

Prave se dvije škole, prave se nekakva dva jezika, i kao da ovaj ne razumije ovaj jezik, onaj drugi ne razumije onaj, a u stvari svi razumiju sve, samo se od toga pravi jedna politička podijeljena priča koja samo koristi onim ljudima koji su na dobrim pozicijama, sa dobrim platama, sa malo rada, sa malo truda, da ne kažem teže riječi, da u tim segmentima se najbolje snalazi polusvijet, poluobrazovani, ljudi koji fantastično koriste te nekakve simbole,identitete i koji okreću u pogrešnom smjeru i koriste za pogrešne stvari.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

17.50

18.13

Jezik

Podjele

Koga god od tih ljudi pitate, jel nam ovo treba, kažu pa ne treba, bolje bi bilo to da je zajedno, ovo su gluposti i tako dalje. Međutim, kad uđu u te učionice i kad se to odvoji sve, svi oni moraju da govore po nečijem diktatu, po nečijem nalogu i da provode pojedine polltike. Ja mislim da je sve ovo produkt politike i da sve ovo što se dešava da nema neke velike veze sa onim čistim obrazovanjem kad to gledamo šta je svrha svakog obrazovanja i odgoja u cijelom svijetu.

ZUKAN

HELEZ

Zastupnik

19.36

20.13

Obrazovanje

Podjele

Mislim da je važno zapamtiti da su ovo lokalni izbori, tako da pitanje treba biti lokalno. Pitanje treba biti kako naši načelnici i lokalne vlasti pružaju usluge lokalnoj zajednici.

ERIC

NELSON

Ambasador

02.13

02.26

Lokalni

izbori

Mislim da ste u pravu i da su izbori taćka odgovornosti kada se političari osjećaju kako trebaju pokazati šta su učinili, a šta su ostvarili. Kako to uvesti na jednoj kontinuiranoj osnovi bez da morate imati jedan konstantna krug izbora. Jer, svi znamo da kada su političari i lideri u izbornom načinu rada, onda nisu i u upravljačkom načinu rada, nerado donose odluke koje trebaju donijeti kako bi vodili zemlju jer se pokušavaju pozicionirati. Izbjegavaju kompromis ili neki važan ustupak jer će vjerovatno biti kritizirani.

ERIC

NELSON

Ambasador

04.35

05.21

Lokalni

izbori

Obeshrabruju me izvještaji o tome da je mnogo ljudi spremno prodati svoj glas za 100 KM! Ako je to cijena koju je neko spreman da plati vaš glas, zamislite onda koliko on stvarno vrijedi. Znamo da je stvarna vrijednost tog glasa više od toga i to je razočaravajuće i to me dovodi do razmišljanja o važnosti glasova za mlade ljude na način da vrijednost tog glasa i vrijednost odluke koja se donosi kao rezultat su od još većeg značaja za bilo kojeg mladog čovjeka jer će oni živjeti sa rezultatima još 30,40,50 godina.

ERIC

NELSON

Ambasador

06.37

07.20

Lokalni

Izbori

I učešće

mladih

Kod nas se uporno ističe da su nam potrebne promjene, promjene, promjene. A zapravo, niko ne govori koje su to promjene, a u stvari, po meni, potrebna je samo jedna promjena u ovom društvu, a to je da dođemo do pravednijeg društva.

TONI

VUKADIN

Narod i

pravda

12.13

12.30

Promjene

Pa ko onda glasa konstantno za te iste ljude? Ako mi sad znamo da se to radi ako onda, znači da to odgovara većini, jel? Onda većina ne želi promjenu. Što je loše, po meni.MI nismo u stanju, evo u ovome gradu, da izađemo na proteste da se skupi 50.000 za jednu stvar!

SEID

ŠKALJIĆ

Nezavisna

BiH lista

14.01

14.20

Promjene

To je jako zabrinjavajuće. Na jako mnogo mjesta u mnogim državama lažne vijesti odvraćaju ljude, porave podjele među ljudima i remetilački su faktor, stoga ljudi trebaju i kritički misliti i mislim da je to nešto u čemu mladi ljudi mogu napraviti promjenu. Ne samo prikjučenjem stranci ili priključenjem nevladinoj organizaciji, već i razgovorom sa obitelji, prijateljima o tome da kritički razmišljaju o stvarnim problemima, o nome šta čitaju, ono onome šta je tema dana. To je također bitno. Lažne vijesti su veliki problem zato što se ljudi mogu lako spinovati i prije nego s e okrenete, razgovarate o priči da je slika je vještački izmjenjena, da se događaj nije ni dogodio ili se dogodio prije 20 godina, a ljudi se ponašaju kao da se to dogodilo jučer.

ERIC

NELSON

Ambasador

17.01

18.02

Lažne

vijesti

Sjećam se prije nekoliko mjeseci MMF je nudio brzu pomoć BiH u financiranju reakcije na krizu izazvanu COVID-19. Mislim da se radilo oko 500 miliona KM koje je MMF rasporedio širom svijeta kako bi pomogao državama da uspiju odgovoriti na financijske zahtjeve. U BiH je bilo teško da se izabrani zvaničnici, odgovorni zvaničnici, ministri, dogovore kako će se taj novac podijeliti. Postalo je problem ko šta dobija. Gdje je moj dio? I niko od njih nije bio spreman donijeti tu odluku jer svi gledaju preko ramena. U koga su gledali? Ne treba da vam ja to reći koga su vidjeli jer ste vidjeli mene i ambasadora Sattlera pokušavajući da posredujemo. Možete li se molim vas dogovoriti? Međunarodna zajednica bi vam htjela pomoći da možete odgovoriti krizi! Na kraju su se dogovirli o formuliu i svjedno su trebali mjeseci da se ispoštuje formula jer je sve više rasprava oko toga ko će šta dobiti, ko će šta dobiti, ko će šta dobiti, a u međuvremenu vani je pandemija! I šta ja tu mogu uraditi kao ambasador?

ERIC

NELSON

Ambasador

19.14

20.48

BiH vlasti

Ono što US vide kada pogledaju BiH je ogroman kapacitet. Kada pogledamo zemlju kojoj pružamo pomoć, imamo mjerne jedinice za kapacitet zemlje i za njenu predanost. Kapacitet da napreduje, da ostvari samozadovoljnost, sigurnost, prosperitet, pravdu naspram predanosti. Kapaciteti su ovdje veliki. Predanost je slaba jer postoji toliko interesa ovdje kojima sasvim odgovara status quo.

ERIC

NELSON

Ambasador

26.10

26.51

US i BiH

Nepovjerenje prema mladima na političkim listama, pogotovu ove godine, vidim iz dva razloga. Prvi je taj što imam osjećaj da se dosta, odnosno veliki broj mladih kandiduje samo kako bi bio viđen i kako bi u društvu na neki način bio zapažen. Nekako, možda je to karikarno da se tako kaže ali mislim da se kandiduju iz razloga kako bi ljudi o njima pozitivno pričali i kako bi se mislilo kako će oni, ustvari, to pozitivno raditi.A drugi razlog zašto nepovjerenje raste jeste taj što mlade ljude koji sudjeluju u vlasti, koje biraju da sudjeluju u vlasti, vidim kao direktan kontakt mladih ljudi sa političkim predstavnicima.

EMINA

OBRADOVIĆ

Humanity in

action

02.25

03.02

Mladi u vlasti

Kada ih pitamo zašto dolazi do manjka žena, naprimjer na glasačkim listama ili ostalo, zašto nisu “predstavnice”, zašto nisu prve na spiskovima, često ostalo, zašto nisu “predstavnice”, zašto nisu prve na spiskovima, često dolazi do rečenice “mi biramo kvalitet preko kvantiteta. Mislim da je to zaista smiješno uzimajući u obzir da dolazi do drugog pitanja tada: “Da li su svi muškarci na današnjoj političkoj sceni taj kvalitet koji BiH treba?” Zato, kada gledamo taj disbalans između muškaraca i žena na političkoj sceniu, jednstavno ne možemo da ne primjetimo toliki neprogres BiH u svakom mogućem vidu, od političkog, ekonomskog, društvenog, ne možemo u stvari da kažemo da tu dolazi do preovladavanja kvaliteta preko kvantiteta, nego jednostavno, da dolazi do jednog vida diskriminacije žena.

SELMA

RAJKIĆ

Studentica

04.05

04.50

Položaj

žena

Također, ne bih rekla da je to zapravo ostatak nekog teškog patrijahlnog sistema. Možda jeste, ali naš je problem zaspravo tu što ga i dalje podržavamo, hranimo i održavamo tu.

SEVLETA

HALILOVIĆ

Studentica

05.57

06.13

Položaj

žena

Lično smatram da je kod nas, u našoj državi, zavrijeđeno mišljenje da je politika nešto loše, da je politika neko nužno zlo, nešto što je prljavo. Smatram da je na nama mladima da promjenimo to mišljenje, da politika treba da bude koncipirana na taj način da pomogne ljudima, to jest da njihove živote olakša.Jako je teško govoriti o povjerenju mladih političara prema, ne znam, mladima koji nisu političari i obrnuto, s obzirom da same političke stranke ne daju dovoljno povjerenja mladim ljudima u njihovim političkim strankama

SELMA

ČATIBUŠIĆ

Platforma za progres

07.19

07.58

Mladi u

strankama

Dosadašnja praksa BiH demokratije je pokazala upravo to da mladi kada dobiju priliku da stupe na određene pozicije možda zbog, da kažem, zbog rukovodstva stranke ili zbog određenih drugih pritisaka i raznoraznih pokušaja ne mogu dati svoj maksimalan doprinos.

AHMET

KOSOVAC

Naša

stranka

08.37

08.57

Mnogo godina je nataloženo lošeg mišljenja prema političarima i u svim tim slojevima nalazi se mnogo mladih koji su se pomiješali. Vrlo je teško mladima sada izabrati te dobre od loših, prije svega zato što velike političke stranke, stare političke stranke pokušavaju samo mali broj mladih uključiti u aktivan rad, a mladi onda pokušavaju da budu čak i gori od ovih svojih starijih kolega kako bi se prilagodili, odnosno kako bi se pokazali da su dostojni ulaska u taj, nazovi, klub.

SEID

ŠKALJIĆ

Nezavisna

BiH lista

10.23

10.56

Mladi u

vlasti

Nažalost, u društvu, mislim da imamo dosta individua koji diskriminiraju i mlade i žene i zbog toga se često zapitam da li je naš sistem zapravo dobro postavljen kada su u pitanju mladi i u politici, ali i općenito u našem društvu.

AHMET

KOSOVAC

Naša

stranka

17.14

17.30

Položaj

žena

Generalno gledano, mislim, da mladima nije baš data prilika da se pokažu u kreiranju te neke visoke politike jer se obično zadržavamo na nekom lokalnom nivou.

BOJANA

GOLIJANIN

SDS

17.30

17.40

Mladi u

vlasti

Meni je fascinantno da kada govorimo o ženamna u politici svi mi navodimo neke brojeve. Imamo jednu osobu ovdje, a imamo jednu osobu ovdje, a niko od nas ne razmišlja u smislu koliko su te žene u stvari poštovane, koliko se pita za njihovo mišljenje, za njihov stav.

AHMET

KOSOVAC

Naša

stranka

21.20

21.38

Položaj

žena

Vidim da oni iznesu svoje mišljenje i glasaju suprotno mišljenju stranke bivaju izbačeni iz stranke, bivaju stavljeni na neki stub srama i onda odjednom cijela ta stranačka mašinerija počne da radi protiv tih ljudi. Mislim da se radi o ovoj prvoj opciji.

SLAĐAN

TOMIĆ

Novinar

04.26

04.41

Unutar

Stranačka

demokracija

Postoji veliki broj mladih koji su sada kandidatskim listama, međutim, zašto niko nije pričao o kompetencijama tih mladih osoba. Ukoliko pogledamo na liste, to su vlasnici kafića, a radnici kladionicama i niko me ne može ubijediti da oni to ne rade iz sopstvenog interesa.

MINJA

ČUČIĆ

Humanity

In action

05.16

05.35

Zastupljenost

mladih

Briga za mlade nije svake dvije godine 3po 0 dana predizborne kampanje. Briga za Briga za mlade je 24 sata, 365 dana u godini.

FARUK

GUTIĆ

07.17

07.27

Mislim, kada govorimo o ove dvije grupacije, to jeste mladih ljudi koji su politički neovisni i mladih ljudi koji su politički aktivni, u ovom kontekstu dolazi do, jedna grupacija udara u klin, a druga u ploču. Gdje mladi koji su politički neovisni stalno kritikuju mlade koji su politički aktivni, konstantno daju im savjete, konstruktivno mišljenje kako mogu da naprave određeni boljitak u stranci pa tako i u samom društvu, dok mladi u politici predstavljaju, u stvari, mini kopije svojih političkih lidera.

SELMA

RAJKIĆ

Student

08.36

09.37

Ono što sam sebi postavio pitanje juče na jednoj kafi jesto to, da li, kada dobri ljudi, sposobni ljudi ulaze u loše stranke, postaju lošiji da li stranke prave od njih lošije ljude, lošije političare, lošije građane, ili oni zapravo, ili stranka postaje bolja ulaskom tih mladih ljudi.

SLAĐAN

TOMIĆ

Novinar

09.37

10.01

Vrlo je interesantno da su političke stranke učinile nevidljivim žene kandidatkinje tako što su ih obukle na isti način! A, naravno, podršku za kompletno odijevanje žena, bijela košulja i crni sako, svakako su dobili podršku od muških kolega koji govore o ženama kako se trebaju odjenuti.

VILDANA

DŽEKMAN

Fondacija

cure

11.29

11.55

Položaj

žena

Mislio sam da će mladi nekako doprinijeti promjeni statusa koji stariji političari nastoje da zadrže, a, međutim, vidi da oni samo nastavljaju da idu dalje njihovim stopama. Međutim, ono što me na neki način ohrabruje je profileracija libertarijanskih stranaka gdje mladi mogu slobodno da istaknu svoj stav i da ga iznesu bez obzira što se taj stav može razlikovati od staca njihovog političkog lidera, odnosno, šefa stranke, međutim, pitanje je koliko libertarijanske stranke u BiH mogu biti da naprave neku promjenu ili da budu utjecajne u ovom procesu

donošenja odluka.

MINJA

ČULIĆ

Humanitiy

in action

15.47

18.25

BiH

Politika

Društvo

Mislim da je veliki problem i dalje, poprilično patrijahalnog shvatanja gdje se ženama, zapravo, ne pružaju iste mogućnosti u politici kao muškarcima i gdje i dalje postoji shvatanje da one moraju biti marginizirane u politici i da ne mogu biti na istom nivou kao muškarci.

MINJA

ČULIĆ

Humanitiy

In action

21.32

21.51

Žene u

politici

Slušajući komentare aktivista ja mogu samo da kažem da naša uloga i

njihova uloga je zapravo ista. Mi želimo bolje ovom narodu, mi želimo

bolje našim sugrađanima. Problem nastaje u tome što mi to aktivno radimo, a većina njih nas, ajmo reći, aktivno napada da mi ne radimo kako treba. I to oni trebaju da rade, oni su naš korektivni faktor.

SEAD

ŠKALJIĆ

Nezavisna

lista

01.27

01.56

Ne treba reć, ja nisam našao političku partiju. Vi nikada nećete naći nekoga ko vam 100% odgovara. I sutra, ni momka, ni djevojku, ni supružnika. Uvijek tražite jedan kompromis sa najvećim procentom onoga što vam odgovara.

SEAD

ŠKALJIĆ

Nezavisna

lista

02.45

03.00

Nužnost kompromisa

Kada je u pitanju generalna percepcija, zašto je loša, to je razlog zato što su najistaknutiji mladi političari uglavnom oni koji liče na svoje lidere. A kod nas je to, lideri su uglavnom nepopularni pa stoga kad vide mladi nekog mladog političara da se trudi sa 20 godina da se oblači kao predsjednik od 60 i nešto godina, automatski se stvara ta netrpeljivost.

TONI

VUKADIN

Narod i pravda

05.13

05.40

Ovdje naše kolege u 100% izlaganju misle da mi radimo iste stvari kao što i rade naši lideri. I, Mislim da je to nama dobar nauk, da pokušamo da naše politićke angažame iznosimo na naše specifične načine koji nisu identični kao naši politički lideri.

DAVID

TEŠANOVIĆ

SDP

05.56

06.22

Upravo razlog određene doze nepovjerenja je upravo u tome što smo jučer govorili da mladi, zapravo, sve više, i kad dobiju priliku, nekako im se ta krila slome od strane rukovodstva stranaka ili nekih određenih političkih lidera, kada ne mogu nikada pokazati svoj maksimum.

VEDRANA

VUJEVIĆ

Demokrat

ska

fronta

07.33

07.48

Mi često o sebi mislimo nešto što objektivno ne mora biti tako i uvijek je potrebno da saslušamo i drugu, i treću, i četvrtu i petu stranu, kako bi znali i kako bi počeli ispravljati neke stvari. Mislim da je to prvi korak u vraćanju povjerenja jer povjerenje se gradi godinama a gubi u sekundi.

DENIS

CHALLEN

GER

SDP

08.33

08.44

Povjerenje

Moj, na neki način apel, kolegama koji nisu direktno politički angažovani jeste da ukoliko smatraju da ne postoji ama baš nijedna osoba koja je vrijedna njihovog povjerenja, smatram da treba oni sami da preuzmu inicijativu i da oni sami uđu u politiku i da oni budu ta osoba koja će, isto tako, zavrijediti povjerenje drugih ljudi.

SELMA

ĆATIBUŠIĆ

Platforma za progres

10.20

10.42

Imam toliko drugarica koje uopšte nisu uključene u politički žvot i ne zanima ih politika, ali rijetko koja hoće da čuje šta ja to nudim, hoću li ja bti njihov glas sutra kada uđem u skupštinu. Ona samo kaže, pa joj, političari su svi isti.

BOJANA

GOLIJANIN

SDS

12.47

13.00

Pasivnost mladih

Smatram da bi mladi trebli da se više uključe u politiku. I bolje da se oni bave politikom nego da se ta politika bavi njima. I da on i kroz to političko djelovanje pomognu tim mladim ljudima u svojem okruženju da ostvare svoje ideje.

MARKO BERIŠIĆ

SNSD

14.02

14.16

Učesnici PERSPEKTIVE o PERSPEKTIVI

16.18

26.11