Naše društvo je, pa možemo reći čak i politički koncipirano da su prava kolektivita ispred interesa i prava pojedinca.

03.15

03.29

Društvo i

kolektivitet

Moral je koncipiran tako da ono što je dobro kolektivitetu treba da bude dobro svima. Čak ni takmičenje nije poželjno unutar grupa jer sve je podređeno znači određenoj grupi, a pojedinci su ti koji ne smiju mnogo da štrče, da se izdvajaju iz kolektiva.

Socijalni psiholog

03.44

04.06

Moral i društvo

Naše društvo jeste apatično i anemično i teško je reći šta je to što ga može probuditi što ga može pokrenuti. Ali, s druge strane, postavlja se pitanje ako to ne urade mladi, ko će to onda, ko to može da uradi?

Soc. Psihol.

07.22

07.45

Apatija

Danas u BiH prosto imate mnogo ljudi koji potiskuju svoje ja, koji potiskuju svoju osobnost, koji pokušavaju da se kroz nedjelovanje uklope u tu grupu nastojeći, koliko je to moguće, da kapitalizuju, a s druge strane i da nauče da žive u toj nekoj anonimnosti.

Soc. Psihol.

09.59

10.33

Potiskivanje pojedinca

Ako izaberu borbu, ako izaberu da ostanu ovdje i da se bore, za to svoje lično ja, za te svoje individualne sposobnosti, za tu svoju kreativnost onda, čini mi se, da ima šanse za ovo društvo. I to je nešto što treba u principu snažiti, odobravati, podsticati jer jedino na taj, čini mi se, ovo društvo može otrgnuti od nečega što se zove konstitutivnost ili nekog nacionalizma koji nas gleda kao jedan čopor u koji se mora držati zajedno, koji ne smije da podstiče drugačije, kritiku da bi uopšte opstalo.

Socijalni psiholog

10.57

11.54

Promjene

U BiH, svi zajedno, mi još uvijek nismo došli do konzensusa, zajednički, kakvo je to društvo u kojem trebamo živjeti, koje to vrijednosti trebamo njegovati i oko kojih koncepata razvoja se trebamo slagati.

Psiholog

16.42

17.03

Društvo bez konzensusa

Moramo imati na umu da se mi u stvari borimo protiv sistema, odnosno ljudi koji su napravili takav sistem da svaku kritiku, sve ono što je drugačije, sve ono što im se ne sviđa, vrlo lako mogu da kontrolišu, mogu da ga kazne, mogu da ga izoluju, i zato je s jedne strane važno da imamo pojedince koji misle svojom glavom, koji pokušavaju da promjene sebe, ali i s druge strane da se mora ići, ajde da kažem pravila igre, gdje će promjenom poravila igre, ta igra učiniti fer, poštenom, gdje će se učiniti humanom i gdje će zakoni koji danas vladaju u BiH prosto biti drugačiji

Socijalni psiholog

24.30

25.28

Promjene

U nacionalističkom ambijentu i diskursu mi nemamo priliku upoznati drugog i drugačijeg i zbog toga što ga ne poznajemo onda rađamo razne stereotipe i predrasude koje škode kako nama tako i drugima.

SARINA BAKIĆ

sociolog

06.44

06.58

Stereotipi

Teško je bilo kojeg čovjeka svesti na jedan identitet pa makr to bio i nacionalni indentitet jer, zamislite samo čovjeka koji je 24 sata samo Srbin, Hrvat ili Bošnjak.

SRĐAN

PUHALO

Soc. Psihol.

07.43

07.58

Identitet

To nepristajanje na jedan identitet makar to bio i etnički je u stvari velika pobuna protiv ovoga društva i možemo reći pobuna protiv roditelja koji su pristali das današnje, sadašnje društvo u BiH svedemo na n.acionalne identitete

SRĐAN

PUHALO

Soc. Psihol.

15.07

15.34

Religija jeste važna u životu mnogih, ako ne i većine pojedinaca u BiH društvu, ali to ne znači da se religijom smije manipulisati kako bi se religija koristila kao mehanizam za animozitete među ljudima, među narodima i među kulturama.

SARINA BAKIĆ

sociolog

21.12

21.34

Religija

Seksualni odgoj, seksualno vaspitanje i uopšte razgovori o seksu su i dan danas mladima, barem se meni čini, iz mog iskustva, još uvijek postaju jedan tajnoviti aspekt njihovog razmišljanja i odnosa prema istom dok sa druge strane imamo ovu nesalomivu porno kulturu koja je svugdje oko nas, i onda imamo ta dva aspekta koja se nikako ne slažu, i jedni i drugi nanose probleme u odnosu mladih ljudi prema seksu i temama vezane za njih i za seks.

SARINA BAKIĆ

sociolog

23.18

23.59

Seksualni odgoj

Ukoliko ovakav vid političke klime bude vladao u bilo kojoj državi, u ovom slučaju na Kosovu, jedna od najvećih posljedica biće masovni egzodus mladih ljudi, najpotentnijeg dijela populacije svake države, dijela populacije koji na svojim plećima može da iznese one najteže momente u kojima se svaka država praktički može da nađe.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

04.22

04.50

Egzodus kao rezultat politike

Problemi mladih ljudi u regionu su skoro pa identični. I, upravo zbog toga, ono što je potrebno mladim ljudima pokazati da je nebitno u kojoj zapravo šest zemalja Balkana oni živjeli, da problemi sa kojima se oni suočavaju, da problemi koji si izazvani političkim djelovanjem ili nedjelovanjem, su zapravo identični.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

11.13

11.39

Problemi mladih identični

Političari često jasko dobro jedni s drugima sarađuju i upravo, iz tog razloga, čak i ne vidim da postoji tolika netrpeljivost između političara, kada govorimo na osnovu onoga šta oni rade iza kulisa. Upravo iz tog razloga treba mladim ljudima pokazati, razbiti tu famu vječnog neprijateljstva, o tim mitovima uzajamne mržnje koja je navodno vječna, koja je neizbrisiva, koja je inherentna za ovaj prostor. Što više budemo imali priliku susretati svoje vršnjake i vršnjakinje, kolegice i kolege iz cijelog regiona to ćedmo zapravo prije shvatiti da je mržnja itekako iskonstruirana i jako dobro kontrolisana od strane vladajućih elita koje, kao što rekoh, iza paravana, vrlo dobro, koordinirano rade na održavanju statusa quo. Jer, upravo je status quo jedan od glavnih i osnovnih preduslova za njihov postanak i ostanak na vlasti.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

11.59

12.50

Mržnja je kontrolirana i namjerna

Kosovo je zapravo primjer da upravo zbog svog etničkog, religijskog pluralizma predstavlja jedan od najboljih primjera ne samo u regionu, već i u Evropi, ako ne i u svijetu kako jedno pluralističko društvo može zapravo da se izgradi na osnovama demokratije, blagostanja, uzajamnog poštovanja samo ako ukoliko, kao prvi korak, političari odluče da krenu tim putem. Međutim, za one koji su trenutno na vlasti, za neke od njih okretanje tim putem, putem pomirenja, izgradnje povjerenja bi zapravo predstavljalo svojevrstni kraj karijere.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

14.05

14.48

Političari ne žele pomirenje

Ja bih rekao da su mladi ljudi pasivizirani, kroz sistem napravljeni pasivnima. Jer, aktivizam, kritičko razmišljanje, aktivni mladi ljudi, aktivna mlada osoba nije nešto što se nagrađuje kroz obrazovanje. Propitivanje autoriteta, postavljanje kritičkih pitanja nije nešto za što će te dobiti plus ili neku dobru ocjenu u osnovnoj ili čak srednjoj školi ili na fakultetu.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

16.03

16.30

Pasivnost je sistem

I sve dok se mi ne oslobodimo okova starog sistema, po kojima funkcionišu naši roditelji, imaćemo mlade koji ne žele da rade, da otvaraju start-upe, jednostavno čekaju posao u sistemu, u javnoj administraciji koja često i najviše zapošljava.

SAMIR BEHARIĆ

„Balkan Forum“

17.00

17.22

Pasivnost

Ja moram ovdje naglasiti da moramo promjeniti narativ da društvo, odnos no država, treba da nam da sve nego da se i mi, koliko svako može, potrudi da i mi radimo na promjenama koje su nam itekako potrebne, o kojima stalno govorimo, ali ne vidimo da se dešavaju. To je iz ovog „čekajućeg statusa“ koji, nažalost, svi imamo.

SARINA

BAKIĆ

sociolog

02.53

03.20

Promjene

E, to je ono, što je, ajd da kažem, rastrazan izmđu škole koja je staromodna koja je negdje iz XX-og, još uvijek XX-og vijeka, a s druge strane, mladih ljudi koji ne žele da učine taj neki napor da unaprijede svoje obrazovanje mimo škole.

SRĐAN

PUHALO

Soc.psihol.

06.04

06.27

Obrazovanje

Usljed raznih događanja kojih smo i mi svjedoci dolazi do obersmišljavanja, kako obrazovanja tako i znanja uopšte

SARINA

BAKIĆ

07.19

07.29

Obrazovanje

Još uvijek smo daleko od koncepta da nastavne planove i programe, barem tematske jedinice radimo u saradnji sa našim učenicima i sa našim studentima, da osluškujemo njihova interesovanja, da osluškujemo šta oni žele, nauče, šta žele da znaju. Ali, u isto vrijeme, naravno, i poštivati uzuse obrazovnog sistema.

SARINA

BAKIĆ

sociolog

10.30

10.56

Obrazovanje

Ne možemo zauzeti stav da su svi isti, da svi lažu već da pokušamo da nađemo i medije i novinare i autoritete koji su relevantni za datu temu da im damo povjerenje onoliko koliko zaslužuje njihovo znanje i njihova pozicija.

SRĐAN

PUHALO

Soc.psihol.

21.14

21.40

Medijska pismenost

Najveća opasnost danas za demokraciju u BiH danas je, čini mi se, neizlazak na izbore. Jer koliko god smo razočarani, koliko god mislimo da su svi isti, nije to baš tako.

SRĐAN

PUHALO

Soc.psihol.

03.38

03.56

Neizlazak na izbore

Onoga trenutka kada dignete ruke od izbora, bojim se da ste digli ruke od života u ovome društvu. Na kraju krajeva, nisu izbori samo demokracija i politika.

SRĐAN

PUHALO

05.12

05.28

Neizlazak na izbore

Oni su svjesni svoje pasivnosti ali ja ne vidim tu njihovu volju, mogućnost da se ta pasivnost prevaziđe. Znamo ko je krivac za ovakvu situaciju. Međutim, smatram, da mladi ljudi BiH ne samo da imaju znanja, nego imaju i snagu, imaju kapaciteta da se na razne načine bore kako bi prestali imati ovaj osjećaj koji čujemo u svim prilozima, da osjećaju gađenje (prema politici).

SARINA

BAKIĆ

sociolog

11.46

12.19

Mladi i pasivnost

Ako očekuju da će dobiti slobodu, da će dobiti pravdu, da će dobiti…da će neko zastupati njihove interese umjesto njih, mislim da se grdno varaju. Oni to moraju otimati, oni se za to moraju izboriti, oni moraju natjerati današnje i sadašnje političare da ih slušaju.

SRĐAN

PUHALO

16.57

17.20

Neizlazak na izbore

Ja mislim da ne treba bježati od politike koliko god ona bila prljava, ili označena je, etiketirana kao prljava već naprotiv, trebamo gurati nove snage, mlade ljude koji će, kroz jedno drugačije ponašanje pokazati da politika nije ni loša, ni prljava, ni nemoralna, a s druge strane koji će natjerati stare političare da promjene svoj način ponašanja ili da idu u penziju. Zato bih zamolio mlade ljude da otimaju vlast za sebe, da se bore za tu vlast i da pokušaju kroz te promjene učine ovo društvo boljim.

SRĐAN

PUHALO

Soc.psihol.

23.50

24.44

Mladi i vlast

Život mlade osobe u Beogradu je trenutno jako tragimkomičan zato što se puno toga očekuje,a s druge strane kad god neko nešto pokuša u startu se sasjeku krila. To znači da nam svi zamjeraju, nama mladim ljudima, kako ne učestvujemo u javnom životu u Srbiji, u Beogradu danas, a onda kada nešto pokušamo instant dobijamo kritike kako smo prosto premladi i kako ne znamo o čemu govorimo.

ALEKSANDAR

PAŠALIĆ

02.00

02.26

Pasivnost mladih

Promjene su moguće u Srbiji. Promjene se svakodnevno dešavaju. I, zapravo, bih se začudila da zauvijek ostane ovako. To mi je prosto, krši mi svaki zakon prirodni. Promjene su moguće iz razloga što se i mi kao društvo mijenjamo. Mi smo se i u poslednjih nekoliko decenija itekako promjenili. Samo je pitanje da li ćemo se promjeniti na bolje ili na gore.

ANA MILIĆ

05.31

05.58

Promjene u Srbiji

Nijedna promjena se nije desila bez angažovanja velikog broja ljudi. I upravo zbog, ne bih da pokazujem prstom ni na koga, već zbog osoba koje se sklanjaju pred najmanjim problemom smo mi ovdje gdje trenutno jesmo.

ANDREJ

STOJANOVIĆ

09.50

10.07

Promjene u Srbiji

Beograd jeste zabavan kad se gleda filmski. Skupimo se svi u parkiću, dok smo mladi nemamo obaveza, sve je haotično, night life, cijelu noć i tako sve. I ta nestabilnost može da bude zabavna u neku ruku. Ali, ja kad razmišljam, mi živimo u XXI vijeku, mi u Srbiji živimo u XVI! Čak i u Beogradu, u glavnom gradu, ti kao pripadnik bilo koje manjinske zajednice ne možeš da se osjećaš sigurno.

MARIJA TAKIĆ

12.47

13.14

Nesigurnost manjina

Ja sam bukvalno prije neki dan imala situaciju gdje sam pozvala moju mamu na telefon nakon što sam prošla pored ne znam koliko grafita da je Ratko Mladić srpski heroj, sam ja rekla, mama ja moram dfa dođem kući večeras da pričamo kad ćemo mi da se selimo pod hitno.

MARIJA TAKIĆ

13.47

14.02

Društvo

Ja bih rekla da, što se tiče života u Beogradu da on može da bude veoma podnošljiv ako ste učaureni, ukoliko iz svoga stana, iz svoje jedne čaure, kad izađete napolje, uđete u svoj automobil, u svoju drugu čauru, zatim odete u neki restoran da jedete u nekoj trećoj čauri, onda odete na posao u narednu čauru i tako se taj krug nastavlja potpuno bez ikakvog dodira zapravo što ovaj grad nosi sa sobom, to jest što je nekako njegova istorija, s onim što on jeste toliko nekako zatrpano svim i svačim što to ovdje zapravo ne pripada.

ALISA RADAKOVIĆ

14.03

14.47

Društvo – iz čaure u čauru

Ja kao neko ko je mlad, osjećam neku dužnost, da ostanem ovdje i da se izborim za neku pravdu u ovoj zemlji koliko god je to moguće.

JELENA NOVINIĆ

16.13

16.23

Odlazak

Toliko veliki broj ljudi želi da ode. To nije neka odluka koju donosiš olako. Ti si ovdje odrastao, ovdje su tvoji prijatelji, tvoja porodica, to nije nešto…starija generacija krive mlade zbog toga kao da je to neka negativna stvar, kao da mi bježimo, da nam je to laka odluka. Ali, zapravo, da bi ti otišao iz nečega što ti je sigurno ti treba da iamš jak razlog.

ANA STANKOVIĆ

18,54

19.14

Odlazak

Kako doći do medijskog prostora kad je sve pod kontroilom, kad od gospodina Vučića ne možemo uopšte da dođemo do riječi, Iskače ljudima iz frižidera, i to je činjenica. I sad kako ti da zadobiješ bilo kakav medijski prostor, bilo kakvu pažnju i tih starijih koji prate te medije te medije, u stvari Vučića najviše, mi trebamo znači da se probijemo do njega i da pričamo. To nije moguće, ne daju nam priliku za to. Tako da mislim da je problem našeg društva što je sve politizovano, konkretnio u Beogradu sve je centralizovano, i tako dalje, i tako dalje.

ANDRIJANA JOVANOVIĆ

19.43

20.22

Mediji pod kontrolom

Ja samo mislim da nemam i ne želim da napravim od sebe neku mašinu za popravljanje Srbije. Jer, ja ne mislim da je naše društvo spremno za to., jer mi stvarno živimo u nekom svijetu koji je stotinama godina daleko. Patriotizam se kod nas potpuno pogrešno razumije kao da je patriotizam „Kosovo je Srbija“, a ne da pazim na svoju okolinu, ljude oko sebe

MARIJA TAKIĆ

20.39

21.09

Promjene

Mi smo svi ovdje zato što smo revoltirani, nemamo kome da se obratimo. Mi smo ovdje došli da bi smo se nekome obratili i da bi možda neko to čuo. Mi bijemo bitku, pogotovu ovdje u Srbiji, ne znam kako je preko Drine, sa autošovinistima i autošovinizmom. To je nešto što se kod nas nameće. Taj epitet uopšte nije prijatan, ali niko ne zna šta on znači. Ako ja izađem u javnost i kažem Ratko Mladić je zločinac, učio je jedan neupitan zločin, u tom slučaju srpski narod staje iza Ratka Mladića i identifikuje se sa njim. I to je oo što meni smeta.

ALEKSANDAR

PAŠALIĆ

02.15

03.01

Autošovinisti

Ratko Mladić

Ratko Mladić nije srpski narod. On je otpadnik od srpskog naroda. Ratko Mladić nije Srbija i ne može nikad biti Srbija. I zato osjećam potrebu da kažem da je on otpadnik baš zato što hoću da svoj narod prikažem u najboljem svjetlu. Pa mi smo narod koji je izrodio toliko pisaca, toliko muzičara, slikara, naučnika,

ALEKSANDAR

PAŠALIĆ

03.17

03.33

Ratko Mladić

On je morao negdje da ode da bi postao Nikola Tesla. To je, nažalost, činjenica. A mi danas jedna čekamo da svojatamo Nikolu Teslu. A da se Tesla rodio danas, kao što se rađaju naučnici koji odlaze, šta mi imamo da kažemo danas o naučnicima koji odlaze? Izdajica! Autošovinista!

ALEKSANDAR

PAŠALIĆ

03.53

04.15

Nikola Tesla

MI jesmo pod okupacijom. Ovaj režim okupira sve nas. Ne samo mlade i stare, nego sve. Svi koji su protiv režima su izdajnici, neprijatelji, i to je veliki problem. I iz tog razloga ne treba da odlazimo iz našeg stana, odnosno našeg mjesta i da ostanemo da se borimo, da tog okupatora istjeramo odavde.

ANA MILIĆ

05.27

05.59

Režim

Nas vuče taj patrijarhat kojeg se nećemo riješiti uskoro. I ako smo mi urbana omladina u Beogradu, možemo reći da prihvatamo neke stvari, da mi posmatramo svijet na jedan liberalan evropejski način da takoi kažem. Ali, kako to čini ostalih 90% Srbije, koji su van kruga dvojke, ili nekog proširenog centra, ne mogu reći. Ne mislim da su se stvari nešto pretjerano promjenile od 90-ih godina.

ALEKSANDAR

PAŠALIĆ

13.59

14.30

Patrijarhat

MI imamo taj neki problem da je politički sistem napravljen da bude loš. Odnosno, napravljen je da neradnike i, generalno, nestručne ljude stavlja u prvi plan.

LAZAR RADI

SAVLJEVIĆ

15.20

15.33

Sistem

MI smo imali ovdje primjer negativne selekcije. Poslije demokratskih promjena, 5. oktobra 2000. godine, nama su se na političkoj sceni pojavili neki ljudi, koji, da li imaju kredibiliteta, profesionalnog ili bilo kakvog je upitno.

LAZAR RADI

SAVLJEVIĆ

15.42

16.01

Negativna selekcija

Smatram da ljudi treba da se više informišu i da biraju svoje izvore, da dobro proveravaju svoje izbore dobro, prije nego uopšte povjeruju nešto, prije go što počnu da kažu nešto,

ANĐELA STA NIMIROVIĆ

17.33

17.48

Izvor

informisanja

Deset najboiljih novinarki u Srbiji su ili samohrane majke jednog djeteta, rijetko da imaju dvoje djece, ili su bez djece, a deset najboljih novinara u Srbiji su porodični ljudi.

ANA MILIĆ

26.06

26.21

Ravnoprav

nost žena

Nažalost Tuzla, kao i svigdje u državi, gubi onu svoju progresivnost koju je imala i dobijamo situaciju da nekompetentni, nestručni ljudi svi više dobijaju mogućnost da vode gradska preduzeća, gradske institucije

OMER

BERBIĆ

Vijećnik

02.02

02.21

Nekompeten

tnost

Najveći problem je što su mjesne zajednice totalno napuštene. Mjesne zajednice su bile osnovna ćelija demokratije, međutim, sada su, uništene i služe samo za uhljebljivanje određenih političkih kadrova koji kasnije rade na izborima za političke moćnike.

OMER

BERBIĆ

Vijećnik

02.59

03.14

Mjesne zajednice

Demokratija

Problem je, prvo, zapošljavanje preko stranke i zato danas imamo formalno obrazovanje u nastavi gdje su nastavnici tu da samo „prenose“ svoje znanje učenicima. Uopšte ne igraju na tu ulogu odgojnom, a znamo da odgoj bez obrazovanja uopšte ne može i ne ide.

BELMINA

TURSUNO

VIĆ

05.23

05.40

Obrazovanje

Ja moram reći da je naše obrazovanje daleko nego dobro. Prije svega politika se davno ugnijezdila u naše obrazovanje što je veliki problem

BENJAMIN

HALILČEVIĆ

06.07

06.17

Obrazovanje

MI učimo iz knjiga koje su stare 40, 50 godina, koje su napisane još u doba bivše države, a naša tehnologija i sve ostalo ide naprijed iz dana u dan.

BENJAMIN

HALILČEVIĆ

06.28

06.38

Obrazovanje

Za našu generaciju „Z“ je kritično stanje. Ljudi su melanholilčni, padaju duhom i to je najveći problem meni i mojih vršnjaka.

AMINA

TRUMIĆ

07.45

07.57

Pozicija mladih

U ovoj starijoj generaciji nema razumjevanja za potrebe mladih. U velikoj mjeri su u toj prošlosti zapeli, kako je Tuzla prije izgledala. I onda se svađaju po društvenim mrežama kako je, u stvari, Tuzla prije izgledala umjesto da se ode do srži šta bi se moglo dati Tuzli da ponovo se vrati onaj duh mladosti koji je prije imala. Mislim da taj duh išeznuje ne samo u Tuzli nego u većini gradova. Ne samo što mladi napuštaju, nego i zato što nema interes da mladi ostanu ovdje, da im se pruži nešto adekvatno.

MIRZA HALILČEVIĆ

08.05

08.47

Pozicija mladih

Mislim da je najveći problem u mojoj zajednici nesluh lokalnih vlasti prema potrebama mladih. Najveći problem u mojoj zajednici je, također, što najbolji među nama ne žele da se bave politikom. Tu prvenstveno mislim na sve ove mlade koji su ovdje u ovoj prostoriji.

AJDIN

09.14

09.29

Položaj mladih

Cijela poenta promjene opšteg stanja u državi i globalno počoiva na tome da krenemo od sebe, da krfenemo od nekog našeg mikrokosmosa u kojem funkcionišemo.

AJDIN

09.43

09.54

Promjene

Ako pogledamo to isto dijete u prvom razredu srednje škole, ono zapravo uzima zdravo za gotovo sve što mu je rečeno. Naprimjer, neka definicija ili bilo koji pojam, to jeste tako zato što je neko drugi tako rekao., a nigdje ne razvijamo taj momenat kritičkog mišljenja i kritične mase koja je, zapravo, potrebna za promjenu stvari i onda vidimo da se to odražava u mladim ljudima, u nedostatku proaktivnosti.

DINA BARJA

KTAREVIĆ

10.36

10.58

Kritičko mišljenje

Jedini razlog što nisam upisala fakultet upravo jeste činjenica da kompletno naše obrazovanje, kompletan obrazovni sistem zahtjeva takvu reformu, a do nje, nažalost, ne dolazi i iz tog razloga sam ja odlučila da se educiram na drugim frontovima.

EMINA IMAMOVIĆ

13.12

13.29

Obrazovanje

Jedini način da ovdje dođe do reforme jeste rat. Ja ne želim rat, pa se bojim da reforma nije moguća.

EMINA IMAMOVIĆ

13.57

14.04

Promjena

Ljudi su ovdje prosto navikli da grizu ruku koja ih hrani, a to je sama domovina, a da ližu čizmu koja ih gazi, a to su te nacionalističke stranke.

EMINA IMAMOVIĆ

14.47

14.56

Društvo

Taj strah od isticanja, da se ističemo, da budemo drugačiji, da njegujemo slobodno mišljenje, postoji strah. Jer u nama je nekako taj strah ako budceš se puno isticao, ti ćeš biti napadnut, prognan iz društva

MIRZA HALILČEVIĆ

16.47

17.05

Strah

Na primjer, na dan pobjede nad fašizmom stajala sam tu na korzu i pjevala sam „Bela ćao!“. Par medija je propratilo taj događaj i usput mi je jedna gospođa opsovala majku, fašističku.

EMINA IMAMOVIĆ

18.08

18.23

Društvo

Negdje ste vi na osudi društgva zato što želite da promjenite ovo društvo na bolje, a negdje se bojim da se svi bojimo promjena bile one pozitivne ili negativne jer svaka promjena znači da mi izlazimo iz nekog šablona na koji smo mi navikli.

DINA BARJA

KTAREVIĆ

21.23

21.37

Ja lično nisam patriota, ne vjerujem da mi je ova država dala neki povod da budem patriota. U meni je opće prisutno stanje tjeskobe i akcioznosti, i uopšte nemam neki motiv, nisam nadahnuta, nisam inspirisana da se borim za ovu državu, ali vjerujem u individualizam.

AMINA TRUMIĆ

21.46

22.04

Društvo

Tjeskoba

Nemotivira

nost

Kad riješimo elementarna pitanja običnog čovjeka riješićemo sva ostala. Jer, kad je čovjek zadovoljan, sit, kad ima novca kad ima određene potrebe, ljudske potrebe, i kad su njegova prava zadovoljena onda će mu biti svejedno i koje si nacije i koje si vjere i s kim spavaš, s kim se udaješ, ženiš, da li su dvije majke, očevi, to je svejedno.

MIRZA HALILČEVIĆ

25.56

26.24

Kod nas je problem što smo XXI stoljeću, vijeku, kako god želite, digitialno ostali u kamenom dobu. I dalje smo na nuli.

LUKAS NIKOLIĆ

04.50

05.00

Obrazovanje

Ja sam sproveo jedan kviz na koje je sudjelovalo oko stotinjak mladih i gdje se ne zna, na primjer, razlika između muškog i ženskog kondoma. I to i i jest problem nas mladih. Nama to neko spomene, sramno pređemo preko toga, ne želimo se time bavit i onda dobijamo, na primjer, veliki porast adoloscenskih trudnoća u BiH koji je također jedan veliki problem o kojima se, ponovo, malo priča i možda bi se trebala opva gtema još više otvoriti.

LUKAS NIKOLIĆ

08.02

08.28

Seksualno obrazovanje

Ključni momenat gdje sam se ja razočarala u sistem, gdje sam ja počela da gubim nadu, je momenat kada sam se našla kao statista na mezarju. To je nešto što je meni prikazalo čitav naš sistem u BiH.

09.24

09.40

Sistem

Stranke

Predmet vjeronauka postaje obavezni predmet sve četiri godine. Naravno, imamo previše časova te su oni iz tog razloga morali ukinuti jedan čas stranog jezika kako bi imali nastavu vjeronauke. I mislim da je to jedan apsurd neviđenih razmjera

LUKAS NIKOLIĆ

11.46

12.05

Vjeronauka

Ne vidim potrebu uopšte da imamo vjeronauku iz razloga što to treba biti stvar ličnog izbora.

LUKAS NIKOLIĆ

13.22

13.29

Vjeronuka ne treba

Ja vidim da i religija koristi kriminal. Ja sam doživio das meni fratar dođe i da mi govori za koga bi ja trebao glasati. Zašto? Nemaš ti pravo da mi govoriš za koga ću ja glasati. „Ti kao Hrvat…“ Čekaj jesi li ti meni dao nacionalnost? Nemaš to pravo da meni daješ nacionalnost! To je njima nevjerovatno. Onda se posvađamo, a oni meni smanje ocjenu iz vladanja zbog toga! Kako ja smijem tako iznijeti svoj stav!? Mogu, zašto ne mogu? Ja sam po nacionalnosti čovjek i ne možete vi meni nametati da li sam ja Bošnjak, jesam li ja Srbin. Ja se ne osjećam tako. Onda je bilo ono, HDZ, crkva to je oni što daje novac katoličkoj školi i to je ono što daje toj školi da i dalje funkcioniše.

DARIO MARIĆ

15.38

16.40

Religija utiče na izbore

Ovdje je samo pitanje prioritizacije. Umjesto što prioritiziramo vjeronauku, religiju i tako dalje, koje nam neće donijeti hljeb u usta, mi smo trebali da prioritiziramo upravo ovo o čemu je kolega govorio. Da li da prioritiziramo robotiku, IT sektor gdje stvarno moće doći do napretka, sa visomim polatama u BiH; da li da prioritiziramo kulturu, sport, da li da prioritiriziramo neke stvari koje nam se sistemsku urušavaju, da li da prioritiziramo nešto od čega će ljudi da žive ili da prioritiziramo nešto što će skinuti učitelje sa biroa? To jeste najboilji dokaz da određene političke partije jesu u suradnji sa Islamskom zajednicom, katoličkom crkvom, pravoslavnom crkvom, bilo kojom drugom vjerskom organizacijom.

OMER BERBIĆ

22.09

23.01

Vjeronauka

Politika i religija

Ja, dok živim u BiH, ja ne mogu biti Hrvat. Ja,dom živim u BiH, mogu jedino biti Bosanac i Hercegovac. Jedina moja domovina može biti BiH, niti jedna druga. Niti su Hrvati, niti su Srbi, niti su Bošnjaci počinili bilo kakve zločine. Srbi nisu počinili zločin, pardon, genocid u Srebrenici. Počinili su ga oni koji se nazivaju Srbima. Ja znam Srbe. Moji prijatellji su Srbi, moji prijatelji su Bošnjaci, moji prijatelji su Hrvati. Ja nikada ne bih izgovorio takvu rečenicu da su Srbi počinili genocid. Sramotno je nazivati istoriju, historiju, povijest nečijom, tuđom, našom ili vašom. Ono što hoću reći, o ovome o čemu pričamo. MI mladi se zaista moramo okrenuti nekim drugim temama

LUKAS NIKOLIĆ

23.05

26.05

Narod ne čini zločine

Stopa maloljetničkih trudnoća nikad nije bila veća na nivou tuzlkanskog kantona. O tome niko ne priča. I dalje se ne uvodi seksualno obrazovanje u školi. I dalje je to tabu tema. I dalje se ne priča o mentalnom zdravlju i ne uvodi se predmeti kao što je psihologija i predmeti koji mogu da doprinesu da mladi mogu sebi pomoć u određenim situacijama.

MARKO DIVKOVIĆ

02.00

02.19

Seksualno obrazovanje

Ako već ne postoji mogućnost da apsolutno sklonimo vjeronauku ili religiju iz obrazovnog sistema onda želim da vjerujem da možemo to da ostavimo kao izbor.

DINA BARJA

KTAREVIĆ

04.44

04.54

Vjeronauka

Moja sestra je imala smanjene fondove časova hemije i fizike da bi učila vjeronauku. Hemije i fizike koje su fundamentalne nauke da bi jedno društvo moglo da funkcioniše.

MARKO DIVKOVIĆ

05.03

05.12

Vjeronauka

Kakva je to složenica? Vjera plus nauka su dva pojma koja su tako kontradiktorna, jedno se kosi totalno sa ovim drugim jer jedno se bavi uvjerenjima, drugo se bavi objektivnim činjenicama koje se ne mogu osporiti.

AMINA TRUMIĆ

06.28

06.42

Vjeronauka

Mislim da je to više bukvalno shvaćeno i, trebalo bi više kao metafora da se gleda. Ako tako nešto sa 7,8 godina kažeš učiteljici dobiješ neki freedback, u smislu gorićeš u paklu vječnom, eto kakva je to vječnost, da pijem vrelu vodu i ako ja to sa 7 godina čujem i to objeručke prihvatim kao činjenicu da je tako, dođem kući istraumatizirana bukvalno. Koja je to razlika u odnosu na fizičko nasilje? Mislim da bi prije prežalila da me neko udari, to bi zaboravila, a ovo mi ostane u podsvjesti, i to će dugo da ostane u podsvjesti.

AMINA TRUMIĆ

07.46

08.26

Vjera i vjeronauka

Ne postoji kolektivna odgovornost kada su u pitanju zločini. Zločiun je počinio jedan čovjek koji je zlopupotrijebio boje i ambleme države u kojoj je rođen, time osramotio, u stvari nanio ogromnu štetu državi iz koje dolazi i svim svojim sunarodnjacima.

EMINA IMAMOVIĆ

11.14

11.31

Kolektivna odgovornost

Jedini način da prestanemo da živimo i da tvorimo misao, u smislu, za vrijeme rata, prije rata, poslije rata nije da se odrfeknemo kolektivne odgovcornosti, jer ja nisam odgovorna što je neki Bosanac, Bošnjak, kako god se izjašnjavao ubio nekoga ko se izjašnjavao kao Srbin ali kriva jesam, ako tog Bošnjaka koji je počinio zvjerstvom smatram herojem. To je dio moje krivice i to je dio moje kolektivne odgovornosti

EMINA IMAMOVIĆ

11.43

12.12

Kolektivna odgovornost

Sve dok se mi budemo raspravljali koji jezik postoji ili čiji jezik je stariji, više od 50% stanovništva uči njemački i napušta ovu državu.

ALMASA BEČIĆ

15.10

15.25

Jezik

Tu se pokazalo koliko politika zaista utiče na školstvo i koliko to prosvjetni radnici koji su stranački zaposleni, uglavnom, gledaju i koliko prave razlike među djecom, što je jedna strašna stvar.

TIBOR KOVAČEVIĆ

17.42

18.01

Politika i obrazovanje

Mladi o „Perspektivi“.

18.58

25.38

Sve više uviđam da trebamoi više kvalitetnijih ljudi, neku novu generaciju političara. Možda po uzoru na zapada gdje imamo političare koji se bave politikom iz zaista nekih ideoloških principa principa i to ja, očigledno, kao klasični liberal zagovaram već 10 godina, dakle.

ADMIR

ČAVALIĆ

Vijećnik u TZ

03.03

03.24

Promjene

Sporo je, previše sporo. Uvijek kažem dovoljno ako ste kornjača pa živite 100, 150 godina, OK, ovakav tempo napretka. Međutim, ako imate vijek trajanja 75, 80 godina, što je OK, raste životni vijek trajanja, previše stvari sporo idu pogotovu za mladu osobu koja hoće brzinu, da se brže stvari mijenjaju i zbog toga, nažalost, odlaze ili postanu ignorantni spram sistema.

ADMIR

ČAVALIĆ

Vijećnik u TZ

03.49

04.25

Promjene

Mlada osoba u politici vrijedi samo ukoliko može dovući nove glasove i koliko može obezbjediti opstanak tog političkog subjekta.

ADMIR

ČAVALIĆ

07.07

07.17

Mladi u politici

Nemojte ići u asocijacije mladih, nemojte se zatvarat u te klubove već budite normalan član nekog političkog subjekta da imate, da brže ide, da brže napredujete.

ADMIR

ČAVALIĆ

Vijećnik u TZ

07.51

08.00

Mladi u politici

Kad su u pitanju izbori ove i svake godine, ne mogu donijeti nikakve promjene jer bez obzira za koga ja glasam, naćalost živimo u podneblju gdje je bitnije ko broji glasove nego za koga smo glasali. Temeljno nepovjerenje ne počiva na želji za promjenom. Jer, ako sjedimo na kavi mi ćemo svaki put čuti šokove i prosto zaprepašćenje ljudi, kako ponovo isti, a svi ih jednako preziremo.

EMINA IMAMOVIĆ

10.33

11.02

Izbori očekivanja

Ključni problem je da studenti, učenici nisu u fokusu obrazovanja, fokus je zapošljavanje nastavnika, predavača, profesora. Zašto? Zarad politike. Jer oni donose glasove. Mladi ne donose glasove. I naše čitavo obrazovanje je političko obrazovanje.

ADMIR

ČAVALIĆ

Vijećnik u TZ

12.42

13.02

Obrazovanje

Ukoliko se mi ne uključimo prijeti nam totalni raspad sistema. Mi smo jučer imali izvještaj na gradskom vijeću koji kaže da je u Tuzli, u odnosu na 2013-14 godinu kada je bilo 9,500 hiljada srednjoškolaca, ove godine upisano oko 5.000 srednjoškolaca! Znači, skoro 50% manje djece imamo u srednjim školama u Tuzli. Skoro 50% u roku od 7 godina! To je krah sistema, totalni krah sistema, apsolutni!

OMER BERBIĆ

16.47

17.16

Obrazovanje

Izbori

Mladi su u suštini i sami krivi za to. Ne bore se za svoju priliku i nemaju taj neki revolucionarni duh, gdje mogu da dođu do nekih svojih lićnih interesa koje mogu da ostvare na polju politike.

TIBOR KOVAČEVIĆ

21.35

21.54

Pasivnost mladih

Nama ne trebaju nova lica, nama trebaju ideje. Mi možda imamo dosta novih lica, ali nemamo dobrih ideja. I to je najveći problem.

LUKAS NIKOLIĆ

26.07

26.16

Nove ideje

Promjene

Mislim da u BiH trenutno ne postoji nitko ko je vrijedan da zasluži moj glas. Moramo se boriti svi mi, kao mlade osobe, ne samo kao mlade osobe, bilo tko, da od BiH prije svega napravimo jedinstvenu državu.

LUKAS NIKOLIĆ

26.41

26.58

Izbori

Hiperinflacija diploma je, sasvim sigurno, najveći problem ne samo pravnika nego svih studenata u Crnoj Gori.

MILOŠ

02.24

02.30

Nezaposlenost

Imam strah za svoju budućnost, to možemo definisati kasnije kao traćenje posla jer vidim u kakvom se stanju nalazi država koja ne pruža dovoljne mogućnosti za nas mlade.

TATJANA

02.32

02.43

Nezaposlenost

Mi smo društvo koje umjesto da usmjerava ka znanjima, učenju, napredovanju mladih ljudi, živimo u sredini u kojoj će ljudi radije reći „ah, nije to za tebe, nisi ti za to, ti si žensko, ti to ne možeš. I onda mi moramo da se dokazujemo, da grizemo, da gazimo, da nas nebi gazili.

JELENA

03.37

04.00

Položaj žena

Društvo

Život mlade osobe u Podgorici je, otprilike, čekanje da se ode u inostranstvo, većinski.

MARKO

07.34

07.40

Odlazak

Živoit u Podgorici je ovako, kako ga nazvati, zabavno monoton. Mislim jeste dosadno i sve ali u tom nekom penzionerskom životu se može naći neka interesantna stvar s vremena na vrijeme, ali to je dosta rijetko, to su više neki bljeskovi, jednom godišnje.

VASILIJE

08.21

08.45

Život mladih u Podgorici

Mladi nisu u procesu donošenja odluka. Samim tim vidimo da i u parlamentu Crne Gore minijaturan broj mladih poslanika, pogotovo poslanica. Mislim da ne postoji nijedna u zadnja tri saziva skupštine.

LAZAR

10.43

10.54

Mladi i donošenje odluka

Jednostavno smo u tom momentumu da nas brine ko je i šta je ko, tj. porijeklo. Ja mislim da treba već jedanput to da se prrevaziđe. Imamo svi ovdje po 20 godina i neće nas to definisati u našoj budućnosti, naše porijeklo nego neki naš budući rad,

VASILIJE

13.48

14.13

Politika, enički odnosi

Što se tiče strana između Ukrajine i Rusije najpametnije bi bilo mladim ljudima da se dobro informišu o tome pa da onda, kasnije, zauzimaju strane.

LAZAR

15.51

16.05

Rat u Ukrajini

Smatram da nije u redu zauzimati neutralan stav u bilo kojoj situaciji zato što, osim ako osoba nema dovoljno znanja. Onda bi sve bilo apsurdno. Ali, politika, generalno, ne prepoznaje neutralne stavove, posebno se u ratu ne prepoznaju neutralni stavovi zato što, uglavnom, u praksi direktno doprinosi nekoj opštoj snazi impresora.

MILICA

16.06

16.35

Rat u UKrajini

Što se tiče situacije konkretno u Rusiji, odnosno sa Rusijom i Ukrajinom, da je jako važno šta znači neutralan stav. U ovoj situciji mislim da je zapravo neutralan stav više nešto što može biti samo dodatno apsurdno ako uzmemo u obzir da postoji stav koji se zove „Ne“ reći ratu bez nekih podjela i stajanja uz političke idole i stvaranja kulta ličnosti. Mislim da je svakako važno uzeti u obzir da je kao u svakom ratu stanoivništvo to koje pati, a da određena grupa ljudi profitira. U skadu sa tom slikom želim da dodam da je politički mir u regionu jedna od najbitnijih stvari, konkretno, za moj život

MILICA

16.37

17.37

Rat u Ukrajini

Ako recimo da sam ja, podsvjesno ili svjesno, za neku partiju, ja ne smijem da kažem svoje mišljenje zato što je pitanje da li ću ja sjutra naći posao. Mi ne smijemo da kažemo naše mišljenje zato što stav o našoj situaciji će možda sutra biti problem za posao.

MARIJA

18.18

18.35

Stranke i zapošljavanje

Ljudi biraju da ćute. A zašto bi ćutali? Hoćemo li promjeniti situaciju ako ćutimo? Mislim da ne. Dokle god ćutimo mi ćemo da tonemo još dublje.

MARIJA

18.58

19.06

Ćutanje kao ponašanje

To je zaista nevjerovatno da se otvara kurs da bi se žene odbranile od muža u braku. Znači da je pretpostavka da žena koja je zlostavljana nastavi bračnu zajednicu

VASILIJE

23.30

23.45

Položaj žena

Žene po mom mišljenju treba da budu oslobođene od rada, od bilo kakvog zaposlenja. O ženi treba da se brine muž, treba da joj obezbjedi pristojne i dobre uslove za život, a također treba da joj obezbjedi slobodno vrijeme za djecu, da ona vaspitava djecu.

VASILIJE

24.06

24.28

Položaj žena

Čitav svijet je povezan, jedni bez drugih ne možemo, šanse nema. Pogotovo, razvijenije države. Jednostavno ne možemo jedni bez drugih i tu ako napravimo neku blokovsku podjelu da ne sarađujemo međusobno, može da bude samo gore, bolje ne moiže nikako.

MILOŠ

03.49

04.05

Svijet

Povezanost

Baš zbog toga su nam neophodne međunarodne organizacije i kao ćuvari mira i kao nešto što će da nam omogući da znamo da jedna strana neće napasti drugu upravo što znamo da bi to bila dalekosežnija katastrofa nego što bi smo mi piomislil.

08.51

09.06

Međunarodne organizacije

U zadnje dvije godine preko 250 mladih ljudi se u Crnoj Gori, nažalost, odlučila na takav korak da sebi oduzmu život.

NATALIJA

09.53

10.02

Stopa suicida

I dalje me brine podatak zašto su žene u Crnoj Gori ugnjetavane i zašto je normalno da moj sadašnji ili budući muž ima pravo da digne ruku na mene, a ja njega nemam.

NATALIJA

10.40

10.51

Položaj žena

Ja sam mišljenja da svaka žena treba da radi ono što je ispunjava. Ukoliko je nekoj ženi san da se ona karijerno ostvari mislim fda to OK. Isto tako ako je nekoj ženi cilj da samo sjedi kući i vaspitava djecu, i to je OK. Ako neka žena želi da postigne sve to i i to je OK.

SLAĐANA

14.06

14.26

Položaj žena

Našim ženama je od ranije nametnuto da one moraju da ćute, da ne smiju ništa da kažu, samo da sjede kući i to nije rješenje.

15.54

16.01

Položaj žena

Naravno da smo saučesnici svi koji znamo, a ne reagujemo, eto i mi ispadasmo zatucani, nećemo da guramo nos u tuđe stvari.

TATJANA

23.39

Položaj žena

To je nepisano pravilo da sestra treba da se odrekne svog dijela zbog brata i ukoliko traži svoj dio često joj bude krivo zbog toga što traži svoj dio. Jer, ona treba da se uda da ide u drugu porodicu, brat treba da se oženi i treba to njemu sve da ostane i, uglavnom, ukoliko ona traži svoj dio, ona se njemu nešto miješa!

SLAĐANA

24.34

24.57

Položaj žena

Kada žena stupa u brak od nje se očekuje da se odrekne svog identiteta i ostavi svoje prezime, uzme muževljevo prezime, i to je normalno. Žena koja zadrži svoje, a ne uzme muževo, se gleda kao na neki izolovani slučaj, kao ona „nije normalna“, neka feministkinja koja umišlja mnoge stvari i on da idemo na onu klasičnu rečenicu, pa zar ne bi trebalo da se žena isto preziva kao njeno dijete i njen muž. Zašto muž ne bi uzeo ženino prezime i onda žena ima isto prezime kao i to dijete?

TAMARA

04.03

04.35

Položaj žena

Vidim da crnogorsko društvo priznaje, to jest da u crnogorskom društvu postoji fenomen sina, crnogorskog sina, jedinca. Meni je fascinantno da govore za mog brata da je jedinac, a nas je petoro!

JELENA

06.01

06.16

Fenomen sina u Crnoj Gori

Ljudi se stide, to jest, pripadnici te populacije se stide, nekako ćute o tome ko su i šta su. Guše sami sebe, a onda guše odnose u kojima se nalaze.

MARIJA

08.20

08.41

LGBT

Mi, sa stavovima koje trenutno imamo, ne možemo napredovati jer ne pripadamo svijetu u kojem se, izvan nas, mnoge stvari dešavaju, a mi ne želimo da ih čujemo, ili ako ih čujemo, zanemarimo.

MARIJA

09.32

09.45

LGBT

Mene ne može ni jedna žena da isprovocira kako god da se obuče, kako god. Bila totalno gola, odnosni naga, bilo polovično, ili kako god da se obuče. Međutim, takođe žene trebaju da shvate da treba da urade ono što je do njih, i trebaju da shvate šta je do njih, da se oblače pristojno.

VASILIJE

12.55

13.23

Položaj žena

Ja sam danas u suknjici, tj. haljinici. Da li to znači da ću ja gorjeti u paklu zbog toga što sam obukla ovo što jesam obukla? Da li to znači da se ja ovako ne mogu i ne smijem bezbjedno kretati ulicom? Da li to znači da svako ima pravo i mogućnost da mi priđe i da kaže nepristojna si, ja ću tebe da silujem?

MARIJA

15.16

15.36

Položaj žena

Učesnici o emisiji „Perspektiva“

16.40

Mislim da je društvo postavilo neke potpuno pogrešne uzuse, a to je da se od mladih traži da budu politički podobni da bi se zapošljavali na određene pozicije protiv čega sam apsolutno.

DRAGINJA

VUKSANOVIĆ-

STANKOVIĆ

Poslanik (SDP)

03.33

03.46

Partijsko

zapošljavanje

Ne daje se šansa ljudima koji uopšte nisu članovi partija. Recimo, ja jednostavno ne osjećam mogućnost preko koje ću ja moći, preko bilo kojeg konkursa, gotovo svi su namješteni, da uđem u bilo koju strukturu državnih institucija i da imam podjednaka prava kao mladi koji se nalaze u partijama.

LAZAR

06.51

07.11

Partijsko

zapošljavanje

Kako taj građanin koji sebi dozvoli da za džak brašna, 50 eura, da da svoju ličnu kartu, svoj glas, ne shvati, daj da se pritrpim, glasaću one koji će sutra da mi omoguće normalan život. Pa nežu imati 50 eura jednokratno, nego ću imati 50 eura više na penziji! Pa će mi penzija biti (veća) za 10, 20, 30 (eura). Zašto ne glasamo za onu političku opciju, da to nijre 50 eura pred izbore, ili 100 eura i tu se završava priča.

DRAGINJA

VUKSANOVIĆ-

STANKOVIĆ

Poslanik (SDP)

25.31

26.04

Kako glasamo

Što se tiče problema mladih u ovoj državi, većinom je to nedostatak perspektive.

NEDIM

02.28

02.34

Nema perspektive

Da imamo nekog dajdžu ili amidžu naprimjer, u nekim javnim institucijama koji će nas vjerojatno ubaciti na državni budžet.,

NEDIM

04.18

04.29

Zapošljavanje

Mislim da ne možemo očekivati da će nas se sve nekako poslužiti na nekom pladnju, na nekom tanjiru da mi to odmah možemo sebi uzeti.

TINA

05.01

05.11

Pasivnost

Jedini problem zbog kojeg mladi bježe iz naše države jeste što državni fakulteti, 90% državnih fakulteta svoje učenje, svoj rad na fakultetu provodi teoretski. Mladima nije uopšte potrebno teoretski nego mu je potrebno praktično. Kada dođu da se zaposle neće ih niko pitati neku lekciju koju su učili nego će tražiti praksu.

TIMUR

06.40

07.09

Obrazovanje Odlazak

Moj najveći problem oko škole jeste to, manjak nezainteresovanosti nastavnika oko predmeta i svojih učenika.

DANIS

08.34

08.41

Obrazovanje

Ne bih rekla da se zamišljam van države iako mnogi spominju da je ljepše i bolje otići, i moji roditelji se sa time slažu ali ja nekako sebe vidim ovdje kao nekog običnog građanina i to je to.

AMINA

12.18

12.34

Odlazak

Ja sam se odlučila da napustim našu državu nakon završene srednje škole i da potražim svoju sreću i, općenito, da se školujem u Austriji. Da li je to lagana odluka? Naravno da nije. Zapravo fakultet nije jedino što sam se ja odlučila da napustim našu državu. Ono što meni kao mladoj osobi jako, jako smeta ovdje, i ono što mi i dalje smeta jeste taj naš mentalitet, koji mislim, opet, da će mi nedostajati kada odem. Smeta mi to što ljudi dosta podcjenjuju ambiciozne ljude, ne cijeni se profesionalizam, ne cijeni se stručnost, ne cijeni se nešto što se negdje drugo jako, jako cijeni.

ADNA

13.53

14.46

Odlazak

A i kako se ponašamo prema migrantima koji dolaze ili prolaze kroz našu zemlju, vidimo da mi nismo nimalo tolerantni kako bi se možda htjeli predstavljati. A prema pripadnicima LGBT zajednice se i ne predstavljamo kao tolerantni.

AHMED

18.06

18.22

Netolerancija

LGBT

Migranti

Mislim da se nekako vlast trudi da ima tu lijepu sliku, da uključuje nacionalne manjine i Rome, ali u svakodnevnom životu to baš i nije tako.

AJLA

19.31

19.44

Tolerancija

Što se tiče ekstremističkih pokreta i zašto se mladi priključuju takvim pokretima, mislim da je to čisto iz nekog osjećaja pripadnosti, neke krize identiteta. Mladi koji ne znaju šta će raditi, neko im zvuči pametno, njima barem, predstavi im neku opciju koju oni uopšte ne shvataju, čitav taj opseg takvih odluka i takvog ponašanja, priključe se tom pokretu i na kraju su velikom većinom slučajeva izmanipulisani i iskorišteni od strane ljudi kojima takva situacija i takvi stavovi odgovaraju.

NEDIM

20.32

21.13

Estremizam Indentitet

Njih ti ljudi uvuku i taj cijeli svijet, potpuno se zagube, i njihov cijeli život, mogu slobodno reći, propadne. Jer, ti ljudi im preuzmu cijeli život i ti ljudi nemaju nikakvu slobodu razmišljanja, nikakvu slobodu da kažu šta žele niti da rade ono što oni žele. Uvučen je u taj cijeli svijet i kao da je u nekom balonu i iz tog balona ne izlaze.

TIMUR

22.36

23.05

Estremisti

Mislim da ljudi kod nas dosta prave razliku izmedju tih ljudi i da su ti ljudi kod nas u strahu. Evo sad ću samo govoriti za LGBT populaciju, da su u strahu da budu ono što jesu zbog društva i zbog osuđivanja kod nas i da se konstantno prave te neke nepotrebne razlike, da se konstantno odvraća neka pažnja dok u državi imamo puno veće probleme nego tipa da li je neko gej ili nije.

AJNA

02.59

03.22

LGBT

Nikad ne treba da nalazimo neki razlog zašto da mrzimo nekog drugog i zašto ne treba neko da bude nešto što jeste.

AJNA

03.39

03.48

Različitosti

U nekoliko navrata sam imala priliku da idem u razred sa pripadnicima Roma i mogu da kažem da sam ja lično vidjela kako je ta diskriminacija bila veoma, veoma prisutna.

ESADA

04.47

05.02

Položaj Roma

Trebamo poštovati druge, kakvi god da su, ukoliko ne štete ostalima, to jest ako ne štete sredini i drugim ljudima oko sebe.

BENJAMIN

09.41

09.50

Tolerancija

Mi time što odlazimo, ovdje ostaje ista vlast. I godinama je već ista. I oni rade istu stvar već godinama. MI se trebamo potruditi da se mi izbijemo, da dođemo do tog nekog vrha jer ne možemo mi čovjeku koji je već 40 godina na vlasti, ne možemo ništa, koji je stariji čovjek, on ne razumije šta treba nama

AMRA

13.25

13.52

Odlazak

Promjene

Smatram da se pedagozi više bave administrativnim stvarima, da organizuje neke školske priredbe, neke događaje vezane za školu, a da se zapravo najmanje bave našim problemima.

SARAH

15.59

16.15

Pedagozi u školama

Nekako bih voljela da se fokus sa nas srednjoškolaca i sa tinejdžerima općenito prebaci na malo zrelije ljude. Jer, imam osjećaj da ta njihova frustracija i ti neki stresovi koje preživljavaju prenose na nas. To se vidi u školi kod profesora, to se vidi i kući kad dođemo.

NADIRA

21.16

21.37

Roditelji

Što se tiče nasilja u ovoj školi se lično nisam susreo s tim. Međutim, prebacio sam se u ovu školu iz jedne škole koju pohađaju većinom muškraci. I na svakom koraku se možete susresti sa nasiljem, kako verbalnim tako i fizičkim. I ono što je najstrašnije od svega, ukoliko pokušati djelovati na neki način, pomoći osobi koja se zlostavlja, uprava škole uopšte ne želi da reaguje.

NERMIN

22.00

22.28

Vršnjačko nasilje

Ne može ni jedan profesor, ako nije u krugu gdje se to dešava ne može znati za to, nit će se iko požaliti na to zato što će ih biti stid, kao i za fizičko nasilje

TIMUR

02.52

03.02

Verbalno nasilje

Mislim da je odlazak kod psihologa u našem društvu još uvijek tabu tema i da niko ne želi priznati niti napraviti prvi korak da ode psihologu.

TINA

04.03

04.14

Psiholozi Pedagozi

Moji bližnji, ne samo roditelji već i ostatak porodice, imaju baš tu predrasudu da to sve što neko ima problema da se to sve može riješiti razgovorom sa roditeljima, sa prijateljima što, zapravo, se vidi samo subjektivna strana naših bližnjih. A ono što nama treba je zapravo pomoć profesionalca.

ELDINA

07.02

07.22

Psiholozi

Nešto što je meni samoj dugo vremena trebalo da prihvatim da jednostavno, normalno, u javnosti kažem da idem kod psihologa, jer jednostavno, dali svjesno ili nesvjesno sam nekako prihvatila mišljenje određenih osoba iz svoje okoline koji su osjećali određenu vrstu stida što idu kod psihologa. Jer, super je što ti ideš kod psihologa ali nemoj drugima govoriti,, iskoristiće to protiv tebe.

AJLA

08.08

08.39

Psiholozi

Ono što mi dopustimo, to promovišemo, što u biti znači da ako mi dopustimo da se neko prema nama ponaša na određeni način to trebamo biti spremni da trpimo. I iskreno želim reći da me nervira mentalitet žrtve koji današnje generacije toliko koriste.

TINA

15.50

16.09

Nasilje

Mladi Zenice o PERSPEKTIVI

17.30

Teško se može vjerovati bilo kojim medijima današnjih dana. Ima mnogo korupcije, mnogo laži i…jedino bih povjerovao nekom mediju ako ja lično mogu doći do izvora te informacije i potvrditi da je ispravna.

DANIS

01.57

02.07

Mediji

Ja ne vjerujem (političarima) a zašto, jer mi nisu dali nikakav razlog da im vjerujem. Iz godine u godinu sva se ta priča ponavlja, njihova djela se ponavljaju, postaju možda i još gora nego što su bila.

SARAH

06.29

06.46

Političari

Činjenica je da sva djela koja su radili ovi prošli političari iza njih, ovi stariji koji su samo gledali, koji su bili korumpirani, hajmo reć ukratko, su uništili nas pogled na politku, na sve, i postali smo, hajmo reć, slijepi, ili jednostavno zatvorili smo se, ne želimo opet da nekom vjerujemo jer ne želimo biti ista…to je to

DANIS

07.45

08.10

Političari

Da smo normalna država i da imamo neki normalan uspostavljen demokratski proces možda bi smo i vjerovali, možda bi smo trebali vjerovati.

08.45

08.53

Političari

Ako ja budem, naprimjer, jedina koja će se zalagati za neko opće dobro, ne samo u ličnu koristi, imam osjećaj da u okruženju sa ljudima koji se ne zalažu za opće dobro, da ću jednostavno izgubiti i da će ta moja ideja proipasti.

SARA

09.59

10..17

Političari

Ako se ne desi neka nesaglediva promjena sumnjam da će puno ljudi ostati ovdje.

NEDIM

10.54

11.00

Odlazak

Budućnost je u našim rukama. I to je tako nametnuto svima nama. Međutim, kad dublje razmislim o toj rečenici možemo izvući pouku da trebamo međusobno stvarati povjerenje, da trebamo međusobno mijenjati taj mentalitet da se ništa neće promjeniti i da trebamo stvarno shvatiti da mi, zapravo, možemo promjeniti nešto.

MONELA

13.12

13.35

Promjene

Do kraja razgovori o ekologiji uglavnom lokalnog karaktera

17.50

Ekologija

Imam osjećaj da stalno moram trčat da bi bila u toku fokusa i nekim događajima i sadržajima oko mene

HELENA

02.12

02.19

Život mladih

Život mladih izgleda veoma hektično i čini mi se da su pred nas stavljeni neki problemi koji nisu bili stavljeni pred naše roditelje i naše djedove i bake.

LEONARD

02.20

02.32

Život mladih

Kao najveći problem bih predstavila to što nas možda u srednjoj školi ne upute na dovoljno dobar način kojim smjerom krenuti

ANGELIKA

05.04

05.12

Srednja škola

Mislim da bi mlade trebalo više poticati jer društvo u kojem živimo, tehnologija koja se razvila, nekako bih rekla da je sve više utromila mlade i da su mladi postali puno nezainteresiraniji.

ANGELIKA

05.28

05.43

Pasivnost, tehnologija

Smatram da je situacija u Hrvatskoj trenutno takva da građanin nema drugu ulogu doli toga da izađe na izbore i da glasa. Nakon toga on više ne postoji, vladajući sloj se za njega ne brine, ne zanima ih. Ali, opet, ne krivim ni njih zato što je sustav takav.

GORAN

10.56

11.17

Uloga građanina

Ima struja u našoj hrvatskoj politici koji tretiraju, zapravo, Hrvate u BiH kao zatvorenike u toj državi, te koje treba izbaviti što ja, definitivno ne vjerujem da BiH treba trgati među susjedima

18.35

18.50

O politici prema BiH

Oni su na dnevnoj bazi preživljavali verbalno, ponekad čak i fizičko zlostavljanje i preživljavali, a moj brat je išao u školu sa Muslimanom od prvog do četvrtog razreda koji je jednom završio, ako ne varam, u bolnici zbog toga što je, eto, rođen kao Musliman, što je po meni degugantno i ogavno. Znači sama pomisao koji je različit od tebe zaslužuje takav tretman samo zato što je različit od tebe, umjesto da se slave različitosti koje..to je zapravo moto EU da budemo ujedinjeni u različitosti, a eto, to nije do nas toliko stiglo.

LEONARD

19.52

20.37

LGBT

Manjine

Različitosti

Što se tiče ovih „Hodovi za život“ meni su oni jedna vrlo licemjerna skupina, pogotovu ova zadnja skupina prije par dana u Zagrebu, koji su za svog govornika imali gospodina Kordića koji je osuđen za 116 ubistava u Ahmićima među kojima je bila tromjesečna beba! Tako da on sada govori o sanktitetu života, o očuvanju, mi je licemjerno do…apsolutno…ono ljudsko u čovjeku mi je zlo kada tako nešto vidim.

LUKA

23.14

23.53

LGBT

Pobačaj u Hrvatskoj nije besplatan i nije dostupan. To nije moralno pitanje, već zdravstveno, ekonomsko, socijalno i još mnogo toga. Crkva nema šta tu raditi, baviti se tom temom. Ako njih zanimaju djeca i žele pomagati ima jako puno domova za nezbrinutu djecu i mogu svojim primjerom pokazati kako se to radi.

HELENA

23.57

24.20

Abortus i Crkva

Oni bi trebali biti utočište ljudima koji se ne osjećaju dobro, koji trebaju pomoć, oni bi trebali biti spona u društvu koja pomaže onima koji su u nekakvim lošim situacijama. Oni svojim primjerom pokazuju sve ono protiv čega se bore. Po meni su oni utjelovljenje zla u ovom svijetu. Svaka čast onim svećenicima koji zagovaraju, rade po bibliji i po svojem nekakvom moralnom kompasu, ali veliki broj njih je nažalost upleten jako duboko u sve te koruptivne radnje i politička pitanja o kojima ne bi trebali uopće raspravljati.

HELENA

24.54

25.39

Crkva

Ja bih rekla uz pitanje ovo o nacionalnosti Hrvata, Bočnjakaq, Hercegovaca, Bosanaca i Srba da je to više stvar hajmo reći, traumatične prošlosti sa Ugarima i Austrougarskom koja se proteže još od prošlog stoljeća i da je poanta to, mi smo toliko, vjerovatno se htjeli izjasniti kao određeni narod da je to ostalo u nekakvom mentalitetu da se mi moramo izjasniti kao određeni narod jer, inaće, izumrijet ćemo ako se ne izjasnimo kao Hrvati.

MARIJA

03.07

03.56

Nacije koriijeni

Meni je suludo da mi na ovom prostoru Balkana, uz jedino Židove, gledamo vjeru kao odrednicu nacije. Meni je to suludo. Dakle, ako se musliman, odnosno katolik rode u Njemačkoj, oni su Nijemci, kod nas Hrvati u Bosni!

PETRA

04.30

04.48

Religija i

nacija

Vlasti iznad nas će raditi to što rade, ne vjerujem da će puno promjeniti ako ja nešto kažem protiv toga, ali ja barem pozitivnim primjerom mogu potaknuti druge ljude da razmišljaju na drugačiji način. I onda, ako bi svatko od nas radio nešto drugačije, onda bi možda nakon nekog vremena i te više vlasti shvatile da radimo stvari drugačije, a ne samo da pričamo o njima.

KRISTIJAN

08.32

08.55

Vlast

Aktivizam

Ja bih rekla, iz vlastitog primjera, da je mladež dosta traumatizirana i indokritinirana od strane vlastitih roditelja.

MARIJA

11.05

11.18

Roditelji

GORAN

13.18

13.41

Religija Crkva

Općenito svećenici trebaju manje baviti tuđim krevetima, tuđim maternicama, a kad već žele promovirsati vjeru i religiju onda to trebaju učiniti svojim primjerom tako da prvenstveno pročiste svoje redove, a onda će imati podlogu na kojoj će moći drugima govoriti što i kako.

GORAN

13.39

14.23

Svećenici

Imam dojam da se stalno vraćamo nekim obrascima i pitam se da li uopće živim u sekularnoj državi.

PETRA

15.50

15.58

Religija

Onaj tko je protiv pobačaja ne mora ga odraditi i to je to. Ali, on mora biti dostupan svima. Ne možem mi nitko reći da silovana žena mora roditi to dijete.

24.05

24.18

Abortus

Generacija moje bake je izborila to pitanje da je pitanje pristupa pobačaju, pitanje osnovne zdravstvene skrbi i da je to pravo svake žene da slobodno odlučuje o sebi i svome tijelu.

SANDRA BENČIĆ

Zastupnica

02.57

03.12

Abortus

Porod. Imate pravo na epiduralnu, ali ne može subotom!? Jer, ako baš rađate subotom, ha, nema anesteziologa.

SANDRA BENČIĆ

05.11

05.20

Porod

Priziv savjesti, originalno, dakle postoji u međunarodnim dokumentima kao dokument kojim se građani mogu oduprijeti pritiscima države da rade nešto što nije u skladu sa njihovim uvjerenjima, ali kada se radi o o obavezi koju država propisuje.

SANDRA BENČIĆ

10.39

11.01

Priziv savjesti

Znači, ne bi imalo nikakvog smisla imati priziv savjesti na nošenje oružja sadas kada nemamo obavezni vojni rok. I sada za mislite situaciju, usporedno sa medicinom da neko želi se zaposliti u hrvatskoj vojsci baš kao vojnik, znači baš to, ne da radi u kancelariji ali ima prigovor savjesti da nosi oružje!? A nema prisile, dakle, sam to bira! Tako je meni i ovo sa odabirom ginekologije da imaš priziv savjesti!

SANDRA BENČIĆ

11.13

11.44

Priziv savjesti ginekologa

Imate vjerska uvjerenja koja se protive transplantaciji organa. Sad zamislite da imate kirurga koji kaže meni je to protiv moje savjesti, ja to neću raditi!

SANDRA BENČIĆ

12.06

12.16

Priziv savjesti i kirurgija

Ako želimo da mlađi ljudi imaju djecu, dajte im uvjete! Studentski domovi i vrtići, dajte ima javno stanovanje koje je dostupno, a neće ih koštati tako da se moraju zadužiti za slijedećih 35 godina tako da plaćaju 1.000 eura kredit!

SANDRA BENČIĆ

13.37

13.51

Demogra

fija

Tamo gdje su direktno HDZ-ovi kadrovi na čelu tih klinika zaista se provodi politika u kojoj kao rezultat imate da velika većina, ili gotovo svi imaju priziv savjesti.

SANDRA BENČIĆ

15.34

15.47

HDZ-priziv

savjesti

Nema, neće se, znači neće doći do smjene generacija, znači ovo je zaista pitanje generacijske smjene političara, neće doći do te smjene i do vrijednosne smjene ako mladi neće u većem broju raditi politički izbor. I ne samo u pasivnom smislu, znači ići na izbore, nego u aktivnom smislu, biti kandidati!

SANDRA BENČIĆ

19.10

19.34

Mladi i glasanje

Ako imamo stav da nema smisla ići na izbore i glasat jer će sve ostati isto, onda će sigurno sve ostati sve isto. Kažem, to je osnovni izbor svakog, ne. Međutim, politička scena u Hrvatskoj će se temeljito promjeniti, temeljito, ako, primjerice, 65% ljudi izađe na izbore. Temeljito. Znači, izgledaće Sabor naopačke, doslovno. Izlazak na izbore se ne potiče od strane velikih stranaka i prvenstveno vladajuće stranke jer njima ne odgovara. Njima ne odgovara. Svaki puta kada je bila veća izlaznost na izbore oni su izgubili izbore. Svaki puta. I to vam je ta situacija kad vi svojim izlaskom na izbore u stvari glasate, možda za one za koje nećete!

SANDRA BENČIĆ

22.13

23.16

Mladi i glasanje

Svi umovi ovdje, ono što zovemo struka iz svih oblasti, ekološkim, biološkim, hemijskim, lijepo kaže da to ne smije da se radi zbog toga, toga. E, pa kad to ne slušaju, kad ne slušaju struku onda na kraju slijedi motika.

ALEKSANDAR

JOVANOVIĆ-

ĆUTA

01.47

02.03

Ecology

Mi imamo problem, barem ja što sam vidio, da nemamo dovoljno inspekcije, pogotovo u velikim i u stranim fabrikama.

LAZAR

05.03

05.12

Inspektori ekologije

Iz budžeta Srbije je za ovu godinu za mlade izdvojeno 0.08%. Ako razmislimo koji je to odnos prema nekim drugim stavkama u ovoj državi, to je zaista zabrinjavajuće, znači da nam država jasno govori: mladi nisu bitni. Vi ovdje niste poželjni. A onda se pitamo zašto mladi odlaze! Zašto 50% mladih se izjasnilo da ima namjeru da napusti Srbiju!

POLINA

09.52

10.18

Mladi u budžetu

Odlazak

Mladi ne vjeruju institucijama, a da bi mladi ostali, zapravo, u Srbiji institucije moraju da vjeruju mladima, moraju da dokažu da mladi imaju razlog da vjeruju njima.

POLINA

10.25

10.36

Institucije i mladi

Čemu smo mi učeni u školi? Učeni smo o tome da sjedimo, gledamo u potiljak jedni drugima i da poštujemo jedan jedini autoritet koji tu postoji. Da li je to učitelj, da li je to nastavnik, da li je to direktor, profesor i tako dalje. Ono što smo mi učeni jeste da budemo pokorni, da ćutimo, da se ne izdvajamo i da gledamo svoja posla. I onda se pitamo zašto mladi nisu aktivni!

POLINA

10.51

11.10

Pasivnost mladih

«Gledanje svoga posla» je, zapravo, definicija anti-zajednice. Zajednica u kojoj svako gleda svoja posla je zajednica u kojoj ne živimo jedni s drugima, nego jedni protiv drugih. Jer, ako ja gledam svoja posla, i samo svoja posla, znači da mi tvoja posla smetaju! To onda nije zajednica.

MARČELO

11.57

12.14

Društvo

zajednica

Ne mogu da vjerujem da mladi ljudi od 20 godina pa i više, 25, 30 ne znaju neke osnovne stvari i bave se nekim trivijalnim stvarima u životu, ne zalažu se za svoja prava, svoje interese, žive neku prošlost, žive neke 90-e, žive neke iskrivljene vrijednosti i, u stvari, nemaju ideju šta žele od svog života.

ANDREA

12.51

13.20

Pasivnost mladih

Nikoga nisam uspjela sa sobom da privedem, pod navodnike, ili privolim da krene sa mnom na taj ustanak i otišla sam sama. To je mene onako baš, baš bila jedna poražavajuća slika jer ja nisam pitala u staračkom domu penzionere da ustanu nego sam pitala mlade ljude! Ako sad nemaju inicijativu, šta će biti poslije. Šta će reći svojoj djeci? Kako će svoje generacije da uče? Šta će biti poslije?

ANDRIJANA

17.23

17.46

Pasivnost mladih

Najviše su me povredili odgovori koji kažu da mladi nisu zainteresovani. Netačno! Netačno! Oni ne ispoljavaju svoju zainteresovanost. To je nešto drugo! Ali, moram reći da su itekako zainteresovani baš zbog tog sebičluka koji je koleginica spomenula. Mi smo smo iz sebičnih razloga prvo zainteresovani, poslije ide empatija premna drugima.

ALEKSANDAR

16.45

17.07

Pasivnost mladih

Postoji strah ali taj strah vlast njeguje. Odgovor koji sam čuo i koji glasi mladi nisu zainteresovani znači da je Vučić uspio!

ALEKSANDAR

20.28

20.36

Strah

Ne smijemo, ne smijemo se uplašiti tog Vučića i ne smijemo reći ajmo sad «ko šiša» motivaciju. Mislim da svojim ličnim primjerom, prvo, nikad ne smijemo pristati na poraz.

ALEKSANDAR

21.24

21.36

Strah

Vučić

Mislim da mladi nisu uplašeni, to je problem. Da su uplašeni, pokrenuli bi se. Oni su, mislim da smo zapali u neku sveopštu, akutnu letargiju, i ja se bojim da to ne postane hronično.

ANDREA

22.26

22.37

Pasivnost

Letargija

U slučaju da oni zaista nekako uspiju ovu uredbu da sklone, to jest tužbom Rio Tinta uspiju da ponište uredbu koja je trenutno donešena, nastaviće se dalje sa istom kampanjom, znači od blokada do pravne borbe.

TEODORA

GAVRAN

«Belorepan»

01.40

01.55

Ekologija

Mladi sve više izlaze na ekološke proteste, aktiviraju se u tom smislu i sve više se interesuju za takva pitanja.

UROŠ

02.12

02.21

Ekologija

Pitanje ekologije je samo posljednja točka koja se, gdje pokušavaju da uzmu, da rasprodaju ono posljednje što je ostalo.

KSENIJA

biologinja

03.20

03.30

Ekologija

Kazne su pisane najčešće mladim ljudima na ulici za blokade, i kazne su najčešće pisane ženama. Znači, gađali su najugroženije i ljude koji možda ne bi znali na koji način bi trebali da se brane od svega toga.

TEODORA

GAVRAN

«Belorepan»

04.33

04.46

Protesti kazne

MI sada živimo u vremenu kada mladih ima manje nego ikada u istoriji koju pamtimo. U generaciji moga oca je bilo 190.000 pripadnika jedne generacije, u mojoj generaciji 84.000, u generaciji moga sina 63.000. To je realnost. To se dogodilo za 56 godina! Druga stvar je pitanje za šta se mi trebamo boriti. Dakle, mi živimo u vremenu rascjepkanih medija, mi živimo u svijetu spinova i mladima je više nego bilo kada prije, čak i u totalitarnom, Brozovom režimu predstavljeno da ne mogu da promjene bilo šta.

ČEDOMIR

ANTIĆ

Istoričar

07.47

08.25

Mladih sve manje

Pored tih istraživanja koja pokazuju, generalno, da mladi nisu zainteresovani za politiku, da ne vjeruju u društvene institucije, prosto ih ne zanimaju te neke velike društvene teme, ne zanima ih prosto politika naše države, primjećujem i to da se osjećaju izdanima, da se osjećaju izmanipulisani od strane onih koji su te neke velike proteste organizovali i očekivali od njih podršku. I to prije svega jer su bili učesnici tih istih protesta i očekivali su konkretne ciljeve, odnosno realizaciju konkretnih ciljeva.

KRISTINA MILIĆ

FPN

09.30

10.06

Mladi i društvo

MI moramo da vratimo povjerenje u kontaktu sa tim mladim ljudima, oni nama moraju da vjeruju. A oni ne vjeruju ni institucijama ni ljudima koji su sa njima u direktnom kontaktu na svim nivoima. Dakle, od obrazovanja do generalno nekih poslodavaca sa kojima stupaju u kontakt. Dakle, kada vratimo tu vjeru mladih da ćemo saslušati njihov glas, da ćemo uzeti za ozbiljno ono što oni pričaju, žele, mislim da ćemo tada imati ponovo aktivnu omladine i one koji su spremni da sutra izađu na ulice.

KRISTINA MILIĆ

FPN

10.26

10.57

Mladi i društvo

Ali, činjenica je da ovdje mladi nisu kategorija koja je opasna za vlast, a penzioneri jesu. Zašto? Zato što su penzioneri opljačkani, zato što nemaju alternativu. I vrlo često mladi ljudi, nemaju perspektivu, odnosno nezaposleni, žive uz pomoć nekog penzionera što je frustrirajuće. Trebalo bi da mladi pomažu babu i djedu, a ne djed i baba mlade koji imaju 30-40 godina.

ČEDOMIR

ANTIĆ

Istoričar

02.25

22.47

Mladi i društvo

Na kraju prilog iz perspektiva.plus

Mi smo svi ovdje zato što smo revoltirani, nemamo kome da se obratimo. Mi smo ovdje došli da bi smo se obratili, da bi možda neko to čuo. Mi bijemo bitku ovdje, u Srbiji, ne znam kako je to preko Drine, sa autošovinistima i autošovinizmom.

ALEKSANDAR

00.53

01.13

Autošovi

nizam

Žalosno je što i ta generacija nosi breme onoga što se dogodilo i onoga što mi još od kraja rata, od kada su se ratovi završili ne možemo da skinemo sa sopstvenih leđa. Dakle, mi se nismo suočili sa sopstvenom krivicom i to je nešto što smo prenijeli na slijedeće pokoljenje.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

04.02

04.20

Zločini

Krivica

Na svakom koraku će te vidjeti mural Ratka Mladića ispod njega piše «heroj». Prosto smatram da kada se budemo riješili toga i kada budemo priznali zločine i stvari koje su se dešavale tokom 90-ih mislim da će to biti jedan veliki korak u budućnosti.

LAZAR

04.40

05.06

Mural

Mladića

Očigledno ne postoji hrabrost da se država suoči sa pojedinim grupama navijača koje su ovaj mural prvo naslikale, potom zaštitila nekim sredstvom kojim se štite najznačajnije zgrade, ne znam, po Rimu, Parizu od žvrljanja i samim tim vi ne možete da uklonite to, osim zaista temeljnom akcijom, a iza te akcije mora da stoji država.

MILAN

ANTONIJEVIĆ

Aktivista

05.14

05.38

Zločini

Mural Mladića

Mislim da je odgovornost ove zemlje, Republike Srbije, države Srbije, da prihvati zločine koje je činila nad drugim nacijama, nad drugim ljudima, nad drugim državama u ratovima 90-ih godina.

Petar

05.57

06.11

Odgovor

nost

Sve počinje od odgovornosti. Ta odgovornost je čarobna riječ u Srbiji, čini mi se ne samo kada su u pitanju ratni zločini nego kada je u pitanju bilo šta drugo u našem privatnom životu. Mi smo nekako mentalitetski neskloni da prihvatimo svoju odgovornost za greške, za zločine, za proklizavanja, itd. itd.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

06.55

07.17

Odgovor

nost

Moramo da se izvinimo jer u suprotnm nemamo sutrašnjicu. To breme će nositi ne naša djeca, naša djeca ga već nose. Nosiće ga naši unuci, praunuci i čukununuci.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

07.24

07.35

Odgovor

nost

MI živimo u izuzetno netolerantnom društvu koje ni za njihovog života, jednostavno, po prirodi stvari, ne može ni da postane tolerantno. MI živimo u društvu u kome je svako drugačije mišljenje automatski neprijateljsko i automatski izaziva agresivnu reakciju.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

09.15

09.34

Toleran

cija

Meni nikada neće biti jasno zašto se ovdje patriotizam mjeri dužinom vojnog staža. Tim prije što ovi koji se danas najviše busaju u patriotska prsa nisu ni služili vojsku, nisu ni vidjeli ratište.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

10.04

10.18

Patriotiz

am

Niko tu nikog ne mrzi, ja mislim da mržnja tu i ne postoji, da nije ni prirodna ni ljudska. Mi smo samo naučeni da mrzimo.

ADRIJANA

10.57

11.08

Mržnja

Mi jesmo pod okupacijom, ovaj režim okupira sve nas, ne samo mlade i stare, nego sve. Svi koji su protiv režima su izdajnici, neprijatelji, i to je veliki problem.

ANA

13.38

13.57

Društvo

Vlast

Naša situacija je, po mom uvjerenju, slična kao u onom slavom scenariju filma «Odiseja 2001». Dakle, kad krenete pogrešnim putem, svaki, svako skretanje je pogrešno.

ČEDOMIR

ANTIĆ Istoričar

16.13

16.24

Društvo

Plašim se da je ostanak u ovakvoj državi, u ovakvoj olupini od države, bez institucija, bez sistema, u državi koja se ne prilagođava čovjeku, nego očekuje od čovjeka da se prilagodi njoj nemoguć u slijedećih bar 100 godina. Dakle, kada saberemo sve što smo uništili, i šta su nam uništili, uzeli, oteli, ugrabili što je naše tokom 90-ih godina i posljednjih 15-ak godina, ja zaista ne vidim način da se u slijedećih 100 godina mi bilo kako oporavimo.

TAMARA

SKROZZA

Novinarka

17.13

17.51

Odlazak

Društvo

Zbog osoba koje se sklanjaju pred najmanjim problemom smo mi ovdje gdje trenutno jesmo.

ANDREJ

18.18

18.27

Društvo

Pasivnost

Političari se neće odreći svojih pozicija. Niko se ne odriče pozicija koja mu je ugodna. Ja bih uvijek pošao od toga da čovjek, ako može, otkrije neku svoju strast, nešto u čemu je dobar. Kad bi svako bio najbolja verzija sebe, svijet bi bio najbolja verzija sebe.

NEMANJA

KANAČKI

Profesor

20.17

20.35

Društvo

Mi nismo nimalo tolerantni, i to čim se mi ponosimo i predstavljamo kao dio svoje tradicije koje, kao, nosimo u našem kodu nestalo je negdje od 90-ih do danas.

SENKA

KURT

Novinarka

02.58

03.08

Tolerancija

Teško je napraviti da se poistovjetimo sa određenim situacijama u kojima se nalaze drugi ljudi. Obično donosimo sudove iz predrasuda, obično svijet gledamo vlastitim očima.

EDIN

POBRIĆ

Književnik

06.03

06.17

Tolerancija

Bilo koja vrsta diskriminacije ne može biti stvar prirode nego je stvar kulture i sistema vrijednosti koje uspostavlja određena socijalna zajednica.

EDIN

POBRIĆ

Književnik

06.40

06.52

Diskrimina

cija

Ako na toleranciju gledamo iz ove tradicionalne perspektive onda bi smo mi mogli reći da smo mi jako tolerantno društvo jer u našoj sredini se puno toga trpi i podnosi. Međutim, ako na toleranciju gledamo iz jedne suvremene paradigme prema kojoj ona prije svega podrazumjeva jedno uvažavanje i poštivanje bogatstva različitosti u kulturama, onda zapravo kao društvo jako nisko kotiramo na toj listi dimenziji.

ĐENITA

TUCE

Profesorica

07.34

08.02

Tolerancija

Tolerancija, u tom kontekstu, podrazumjeva prije svega jedan aktivni stav priznavanja univerzalnih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda drugih i samo ako njegujemo ovakav stav mi se zapravo možemo smatrati tolerantnom osobom i na koncu jednim tolerantnim društvom zavisi od toga koliko ima istinski tolerantnih pojedinaca.

ĐENITA

TUCE

Profesorica

08.50

09.12

Tolerancija

Puno je lakše vladati ekstremnim grupama nego, hajde tako ću to nazvati, sve ono što je normalno u svijetu. Ekstremne grupe teže jednoj homogenizaciji, tope se u masi i svi pojedinci nastupaju kao kolektivno tijelo. U tom smislu, za bilo koje ciljeve, a ciljevi su uvijek novac, teritorija, lako se onda služiti rasističkim, nacionalističkim, fašističkim frazama da bi se homogeniziralo tijelo.

EDIN

POBRIĆ

Književnik

11.49

12.24

Ekstremi

zam

Imamo regrutiranje mladih ljudi kroz razne vidove aktivnosti, pod plaštom vjere u rang neke pripadnosti, kako bih rekla, vojnike, radikalne regrute. Dakle, sve je to vrlo opasno i sve to ne mora biti opasno. U crkvi i džamiji, po mom dubokom uvjerenju, treba se učiti samo o ljubavi. A tamo sve manje čujemo o ljubavi.

SENKA

KURT

Novinarka

16.53

17.23

Vjera i mladi

Zašto su danas popularni kolektivni identiteti? Zato što je pojedinac u današnje vrijeme, pogotovo ako nije egzistencijalno zbrinut, najsigurniji unutar nekog kolektivnog identiteta. Zato su danas jake navijačke skupine. A navijačke skupine su mala maca kada kolektivni identitet ide sa stanovišta nacionalnog, religijskog, političkog.

EDIN

POBRIĆ

Književnik

18.02

18.35

Identiteti

Razlika između nacionalizma i fašizma je samo u jednom. Treba reći ljudima da znaju. Kažu da nacionalizma ima neke pozitivne konotacije. Nije tačno. Razlika je što fašizam radio ideologiju nacionalizma koja još nije urađena. Dakle, samo je to razlika. Što ideja koja postoji u nacionalizmu, a ideja je da mrziš onog koji je naspram tebe, a da se onda sobom baviš, a fašizam tu stvar uradi do kraja.

EDIN

POBRIĆ

Književnik

19.29

20.05

Fašizam i nacionali

zam

Naše političke se uopšte ne bave mladima. Njima su puna usta mladih i mladi se zloupotrebljavaju samo kao glasačko tijelo.

MILICA

PRALICA

Aktivista

23.51

24.00

Političari

I mladi

Mislim da smo u nekom stanju depresije, ili burnouta ovdje jer, zapravo, 27 godina od završetka rata u BiH se ništa nije promijenilo. Po pitanju ljudskih prava mi, zapravo, i ne idemo korak naprijed nego se grčevito držimo za status quo samo da ne bude gore, iz godine u godinu.

MILICA

PRALICA

Aktivista

24.24

24.57

Društvo

Za početak škola može uvesti nultu stopu. Dakle, nultu tolerancija kakva je recimo u školi u koju ide moj sin. Dakle, djeca su vrlo svjesna da jedan fizički kontakt znači isključivanje iz školi i ponašaju se shodno tome.

SENKA

KURT

novinarka

02.18

02.38

Fizičko nasilje

Ne rađamo se ni dobri ni loši. Dobrota je skup različitih intencija, različitih vrsta, ako hoćete, zanimanja koji treba naučiti. Dobrota ne dolazi sa rođenjem i ne dolazi ni odozgo ni odozdo. Na tome rade roditelji, na tome radi sistem. Dakle, odgoj radi pedagogija, radi psihologija i tako dalje,

EDIN POBRIĆ

profesor

03.26

03.58

Nasilje

Dijete ne može do kraja razumjeti konsekvence onoga što radi. Neophodna je cijela zajednica. Od roditelja koji sve manje imaju vremena za svoju djecu pa ih prepuste nekom sistemu obrazovanja koji na zadovoljavajućem nivou, onom koji bi trebao. Onda korupcija, laži, prevare što vidite na svakom koraku, što vidite u medijima – sve to ohrabruje vršnjačko nasilje na kojem se, kao i za većinu stvari, mora sistematski raditi.

EDIN POBRIĆ

profesor

05.02

05.40

Vršnjačko nasilje

Nemate profesora, nemate pedagoga i slično. Čim nemate to, ajmo reći, društva i sistema, bilo je poražavajuće da je od tih mladih ljudi koji su iznijeli svoje probleme, pokušalo da se ubije! Meni je to bilo toliko šokantno, sad sam se sva naježilla, da mladi ljudi koji imaju tek 16,17 godina, koji tek treba da počnu da žive, da se on i osjećaju…naprosto da žele da završe taj svoj život koji nisu ni započeli! S druge strane imamo političke elite koje nam nameću kako je to porodica taj stup društva, kako je hetero porodica jedina zdrava, ispravna porodica, da treba da znamo da ljubav čini porodicu, da poštovanje čini porodicu. Ako vi ne poštujete svoju djevu, ako njima ne želite dobro zaista ne vidim razloga zašto bi mladi, prvo u toj osnovnoj ćeiji, ako među roditeljima ne osjete podršku šta tek da očekuju od društva

MILICA PRALICA

UDRUŽENJE «Oštra nula»

09.04

10.12

Nasilje podrška mladima

Prema jednom nedavnom istraživanju koje je provedemo na našim prostorima pokazalo se da svako treće dijete trpi neki oblik nasilja i tu se ne radi samo o vršnjačkom nasilju nego i porodičnom nasilje, on-line nasilju, i tako dalje. Ono što se isto pokazalo jeste da djeca i mladi vrlo rijetko prijavljuju to isto nasilje što implicira da se ne osjećaju sigurno i nemaju povjerenja u sistem zaštite.

ĐENITA TUCE

psihologinja

10.28

10.54

Nasilje nad djecom

Nulta tolerancija na nasilje mora postati standard u svakoj školi u BiH. Ne, dakle, u pojedinačnim školama, ne kao vid dobre volje uprave ili kao pokazatelj osviješćenosti, senzibiliziranosti pojedinaca po tom pitanju nego kao jedan imperativ. I to n samo u porodicu nego u porodici, u društvu kao cjelini. I ono što je važno jeste da se ova praksa primjenjuje ne samo na ono nasilje koje je vidljivo nego i na sva druge oblike nasilja.

ĐENITA TUCE

psihologinja

11.39

12.10

Nasilje

Ne bih rekla da se mladi ljudi boje odlaska psihologu. Oni se boje osude okoline koja to pitan je još uvijek tabuizira. Ono što je posebno opasno u tom kontekstu jeste širenje i prihvatanje jednog narativa da su psihološki problemu znak slabosti i da biti jak predstavlja neku vrlinu, a pokazati bilo kakav oblik ranjivosti predstavlja manu. To nikako nije tačno. Tako, umjesto floskule «treba biti jak» u životu, zapravo je puno uputnije reći «biću pametan» i brinuću o svom mentalnom zdravlju kao što brinem o svom fizičkom zdravlju jer su ta dva pojma neraskidivo povezana. To su dvije strane istog novčića.

ĐENITA TUCE

psihologinja

19.46

20.33

Mentalno zdravlje

Ostaje stabilno glasačko političko tijelo. Ostaju oni koji su dobili posao od vodećih stranaka i oni sigurno će…dakle to je taj stabilan broj glasova koji će dobiti i samo se rotiramo, rotiramo se.

EDIN POBRIĆ

profesor

21.56

22.13

Odlazak iz BiH

Nije samo ankcioznost kod mladih. Ne osjetim ja samo kod svojih studenata nedostatak volje nego ja to osjetim i nedostatak volje kod svojih kolega.

EDIN POBRIĆ

23.50

24.05

Pasivnost

Ne može čovjek u XXI stoljeću živjeti bez etičkih normi. Ne može..sve što radimo mi moramo imati dobrinu kao neku vrstu atmosfere i dobrotu kao stvar svakog pojedinca ponaosob. Zlo, naprosto, nije izbor. Ne može zlo biti izbori ni u čemu. Ali, onoga trenutka kad se uspostavlja malo i veliko zlo, baš smo u zlo onda otišli.

EDIN POBRIĆ

profesor

25.13

25.50

Etika

Mislim da u tom dijelu teško možemo govoriti o pooštravanju krivičnih sankcija. Zašto? Zato što prema maloljetnicima određene dob, oni su krivično neodgovorni, i u tom dijelu smatramo da bi to možda trebalo regulisati kroz neku vrstu vaspitno-popravnih domova ako, kao što vidimo, porodica ne može to da reguliuše. Međutim, ono što je problem jeste da mi nemamo institucije za to.

DRAGICA

VUKSANOVIĆ

STANKOVIĆ

Predsjednica

SDP-a

12,39

13.03

Vršnjačko

nasilje

Da li će u našoj Crnoj Gori svanuti rujna zora u kojoj će ono što zaokružimo na listiću biti samo naš izbor, nikako ne neka naša ulaznica, predizbozicija ili odraz kredibiliteta za bilo šta u ovoj zemlji, bavljenje državnom upravom ili nekim zanatom. Da li će nam svanuti zora u kojoj, znači ne govorim ni o jednoj političkoj partiji konkretno i direktno, već uopšteno. Kada će ti koje mi biramo i da će zaista početi da se zalažu, a ovo vas pitam prije svega kao profesora, a onda i kao nekog ko je predstavnik naroda, kada će rad naših političara biti više od dramatične muzike u predizbornoj kampanji, i od jednog pokliča i poziva naroda, a jel’te čobani vode, i onda sve stane na tome.

JELENA

19.04

20.02

Političari

Ja ne želim da odem odavde, ali, šta mi nudi Crna Gora?

JELENA

20.54

20.58

Odlazak

Počinje prilogom iz Perspektive.plus