“PERSPEKTIVA”
ARHIVA
2021 godina
DATUM: 2021-01-03
https://www.youtube.com/watch?v=IaeARWcMQZQ
PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 1
Citat Učesnik Od-do Tema
Parlamentarni izbori jesu protekli demokratski, jeste uvažena demokratska volja građana Crne Gore, ali ne vidim neku perspektivu s obzirom da na samom startu nova vlast ne uliva neku nadu s obzirom da ne pokazuju kapacitet i neku efikasnost. |
ERVIN EROVIĆ
Fak.za međ odnose |
02.14
02.34 |
Nova vlada
Izbori |
Problem današnje situacije je što ljudi i dalje ne shvataju. Nebitno je da li smo mi Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, da li smo Hrvati, da li smo pravoslavci, da li smo katolici, da li smo muslimani, to je potpuno nebitno. Ono što je neminovno jeste da mi treba danas da se borimo za našu budućnost. Jer, ako mi živimo na teritoriji Crne Gore nas ne treba da interesuje da li je neko, ko je do nas Srbin, Hrvat ili Bošnjak već treba da se borimo za budućnost i za život svih stanovnika u Crnoj Gori. |
KRISTINA
PAVIČEVIĆ Fak. umjet. |
03.17
03.51 |
Nacionalnost
Identitet |
Smatram da više treba da pogledamo, zapravo, koje su naše mogućnosti koje se tiču znanja, da stavimo akcenat na naše znanje i na naše sposobnosti, a ne da se bavimo nekim stvarima koje nas se, u krajnjoj liniji, i ne tiču u samom procesu obrazovanja. |
ANĐELA
MEDOJEVIĆ Pravni fak. |
04.43
05.02 |
Obrazovanje
Znanje |
Problem naše istorije, predavanja istorije u školama, to sve vraćamo na školstvo i na edukaciju mladih je što profesori ne uče djecu da razvijaju to kritičko razmišljanje. Moglo je (nešto) drugačije da se desi. Moglo je nešto drugačije da se uradi. Već ih striktno uče da se to tako desilo, uradilo se tako, ali ih isto tako uče da je to bio jedini način. |
STEFAN
VUKMANO VIĆ Elektr. fak. |
07.05
07.30 |
Obrazovanje
Istorija |
Svi se žalimo da je neko diskriminisan, da je neko više uključen, da je neko manje uključen. Razlog je u tome što mi ne želimo da smo uključeni. Mi želimo da sjedimo i dobijamo novac od države, a da mi pri tom ne uradimo ništa za državu. |
HAZIR
NURKOVIĆ Elektr. fak. |
08.15
08.32 |
Pasivnost |
Danas u društvu imamo, takođe, mnogo problema i mnogo prozivki i mnogo poprijekih pogleda kada kažem da situacija u našoj državi, bilo sa crkvom, bilo sa ovom hibridnom koalicijom koja je došla na vlast, je dosta krizna i ne ide u dobrom smjeru. Smatram da je Crna Gora posrnula više nego ikada. I ne samo zbog kovida jer smo okovani i tim problemom već zato što dolaze ljudi koji žele, navodno, da kroje neku reformsku politiku, ali se vraćaju nekim antireformskim vrijednostima u smislu da stvaraju jednu novu teokratiju od koje smo se odvojili još od knjaza Danila. |
MIA
ZEKOVIĆ FPN |
15.59
16.50 |
Država
Crna Gora Teokratija |
Mi i dalje živimo u Crnoj Gori, je li tako? Je li to multietnička država? Jeste. E, ako je tako, onda uvedite jedno pravilo, ili ćemo svuda da imamo iste nacionalne simbole, i istu zastavu, ili nećemo! Ili ćemo, ne znam, svaki grad neka ima šta je njemu dominantno. Ako će te tako. |
JOVANA
BOŽOVIĆ FPN |
19.53
20.11 |
Zastave |
Mislim da ovdje je veliki problem nepriznavanje. Meni lično smeta to što nazivamo jedni druge fašistima, nacionalistima i slično. Ja ne kažem da u određenom momentu ja ne pomislim da je nešto ekstremno i s jedne i druge strane. Mislim da je baš to suština, da Srbi prihvate crnogorsku crkvu, crnogorski jezik, njihove simbole, da Crnogorci prihvate njihovu potrebu, srpsku potrebu, da ne znam nose trobojku negdje, da slušaju srpske pjesme i šta god. |
21.01
21.33 |
Tolerancija |
DATUM: 2021-01-10
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-podgorice-druga-epizoda/31040632.html
PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 2
Ja mislim da svaka zastava, treba svaka zastava da se prihvati jer ako živimo u multinacionalnoj državi trebamo da tolerišemo jedni druge i da tako nastavimo ka putu evropskih integracija. |
LAZAR VULEVIĆ
FPN |
03.57
04.09 |
Zastave |
Zašto određenom broju ljudi smetaju srpske zastave, a ne smetaju albanske ili bošnjačke zastave? Pa, evo, ja ću dati jedan banalan primjer. Je li se Albanija mješala u unutrašnje poslove Crne Gore? Je li se BiH mješala u unutrašnje poslove Crne Gore? Ne, miješala se Srbija, direktno. Preko predsjednika Aleksandra Vučića. Onda, tokom neuspjelog državnog udara 2016-e, jesu li bili pohapšeni državljani Albanije, je li BiH? Ne, bili su pohapšeni državljani Srbije. |
BAKIR
HUSIĆ Pravni fak. |
02.47
03.26 |
Srbija se miješa
Zastave |
U trenutnoj situaciji Crna Gora se vratila u jedan loš istorijski period kada se društvo posmatra na osnovu nacionalnih, nacionalne ili vjerske pripadnosti, te prema tome smatram ako smo mi demokratsko društvo, i ukoliko vlada demokratija takve stvari ne treba da se dešavaju. Smatram da treba da se pozabavimo nekim konkretnim problemima poput odlazaka mladih iz države i da je upravo to ono čime treba da se bavimo, a da se manimo podjele na osnovu nacionalnosti ili vjeroispovjesti. |
SANDRA
RAJKOVIĆ FPN |
04.26
05.03 |
Podjele
Odlazak |
To je moja zemlja, i tu sam rođena. I, zaista, smatram, želim da joj pružim sve najbolje, ali ona meni ne pruža te mogućnosti koje ja želim da imam. I dobro obrazovanje, i sjutra posao, mojoj djeci, takođe, želim da stvorim neko zdravo okruženje gdje će imati mnogo veće mogućnosti nego što ih ja danas imam. |
SARA
MEĐEDOVIĆ FPN |
05.41
06.01 |
Odlazak |
MI imamo problem kako vaspitavamo našu djecu da oni budu pasivni posmatrači i da oni se ne uključuju. Moja generacija, brojne generacije koje su dvije tri godine, starije ili mlađe, su porasle na rečenici «uči sine da ideš odavde.» U suštini. Naučeni smo, to jeste uče nas da šutimo, da budemo pokorni autoritetu zato što mi u suštini mnogo volimo lidere i mi mnogo cijenimo kada nama neko dođe i kaže šta mi treba da radimo jer uvijek znamo da postoji rigorozna kazna iza toga. |
JELENA
RADULOVIĆ FPN |
08.02
08.38 |
Obrazovanje
Pasivnost Lideri |
Svaki put počinje prvom korakom. Hajde da napravimo taj prvi kontakt i da stvarno napravimo Crnu Goru koja će biti dobra za sve nas. | MILOŠ
SPAIĆ Pravni fak. |
09.59
10.07 |
Tolerancija |
Patriotizam se u ovome trenutku ne može pokazati sa tim da li ćemo mi da mašemo zastavom jedne ili drugi zemlje, da li ćemo da se klasifikujemo i prebrajamo, da li smo Srbi, da li smo Crnogorci koje smo vjere, nacije, političke pripadnosti. Patriotizam se mjeri jedino sa tim da moramo da ostanemo u ovoj zemlji. Da ostanemo i damo svoj doprinos kako bi smo je učinili boljom za generacije koje dolaze. |
MIRKO
STOJKANO VIĆ Pravni fak. |
10.28
10.57 |
Patriotizam |
MI ne možemo da se pomirimo, da se pomirimo sa činjenicom da je zlo činjeno u prošlosti, da će se zlo činiti i sada i da će se zlo činiti i u budućnosti. I moramo da ga prepoznamo i da reagujemo na vrijeme. |
JELENA
RADULOVIĆ FPN |
15.11
15.22 |
Zločini |
Ono što mene najviše zanima jesmo li mi sekularna država. Jer, ukoliko smo sekularna država znači da podjela između crkve i države ne smije da postoji. Dakle, oni moraju biti odvojeni, a sami smo svjedoci da se naša crkva itekako miješa u državu. Da se razumijemo, ja sebe smatram vjernikom. Ja sam od malena naučila da poštujem i crkvu i boga i svešteno lice. Ali, meni je suludo da svešteno lice proklinje nekoga ko nije srpske nacionalnosti, ko sebe smatra Crnogorcem. |
TEA
BABIĆ FPN |
17.48
18.17 |
Religija
Sekularna država |
Smatram da ni LGBT populacija ni žene nemaju svijetlu budućnost u novom sastavu vlade s obzirom da imamo direktno uplitanje Srpske pravoslavne crkve i s obzirom da je jedan velikodostojnik rekao, ako ja uradim abortus da sam ja čedomorka! | KRISTINA
ŠĆEPANO VIĆ Fak. za Međ. odn. |
25.02
25.22 |
Žene
Abortusi |
DATUM: 2021-01-17
https://www.youtube.com/watch?v=-cpHLrlwb44
PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 3
Mi jesmo kao narod dosta ekstremni, Znači, mi nikada nijesmo za, da kažemo, neku umjerenu opciju. Kada je bio komunizam bili smo najveći komunisti, najviše smo išli, zapravo, na Goli Otok. I imali smo da kažemo 90-ih i te najveće nacionalističke nagone. |
ĐORĐIJE DRINČIĆ Pravni fak. |
03.41 03.55 |
Društvo Crna Gora |
Činjenica je da su nama institucije zarobljene i da na njih ne možemo apsolutno da računamo tako da je, kod nas, narod uvijek morao, kad nešto želi da izađe na ulice da se bukvalno izbori za to, ono, fizički. |
JOVANA BOŽOVIĆ FPN |
05.05 05.15 |
Društvo Crna Gora |
Ono što je bilo ovih prethodnih 30 godina ja to ne bih ni u kom slučaju nazvala demokratijom, možda fasadnom demokratijom. A veliki posao čeka novu vladu da sruši tu fasadu, a tu fasadu će da sruši samo onda kada određene ličnosti pošalje iza spuške fasade, (napomena: u Spužu se nalazi zatvor), kada se riječ nepotizam ne bude toliko često koristila, kada na, ne znam, kada na skupovima patriotskim, za državu, ne budu bili ljudi koji ne brane državu nego brane svoje plate od 7.000 eura, tada možemo da govorimo o demokratiji koja ispred sebe nema fasadu. |
ANĐELA STANKOVIĆ Pravni fak. |
09.42 10.33 |
Društvo Demokratija |
Ono što je veliki problem jeste to što mi imamo dva ekstrema u našem društvu: jedan, koji je proizvela sadašnja vlast. To jeste jedan nacionalistički ekstrem, to jeste jedan partitokratski ekstrem, to jeste jedan ekstrem koji guši ovu zemlju, njene mlade ljude, njene institucije, perspektivu, a drugi ekstrem, koji, nažalost, premalo kritikujemo, to je ekstrem koji dolazi iz srpske pravoslavne crkve. I želio neko da prizna ili ne, mi smo u Crnoj Gori osuđeni da živimo, nadam se da se niko neće uvrijediti, između popova i lopova. |
MARKO MILIKIĆ FPN |
14.28 15.03 |
Društvo |
ŠTA MLADI MISLE O UČEŠĆU U «PERSPEKTIVI» |
16.03 25.30 |
DATUM: 2021-01-24
https://www.youtube.com/watch?v=Ada0hPPp5zw
PERSPEKTIVA, Podgorica sa Dritanom Abazovićem, Epizoda 4
Mi živimo u matricama koje su nametnute. Prvo, ne razumijemo koncept države, ne vi lično, ali mi ne razumijemo koncept države. Ovdje niko ne razumije koncept države. Država je teritorija na kome se suvereno vrši vlast koja treba da bude servis građana koji tu žive. Ona je nepromjenljiva, vlast je promjenljiva. Ako niste zadovoljni servisom, vi morate da tražite drugi servis. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
07.38 08.00 |
Država Društvo |
Mi od svega želimo da pravimo apokalipsu. Dakle, pokušaj pravljenja od svake stvari apokalipse nas dovodi u situaciju da mi imamo, da smo mi u kategorijama koje uvijek znače neku negaciju, koje su uvijek, da tako kažem, neprijateljske nastrojene prema drugoj strani. Niti je druga strana potpuno loša, niti je potpuno dobra, niti je ova nešto potpuno ni dobra ni loša. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
08.16 08.40 |
Društvo |
Ja mislim da Crna Gora, 14 godina nakon referenduma, treba da se pomiri. Ja mislim da ovdje niko ne treba ovu državu da osjeti kao suvišnom niti da se on osjeti suvišnim u njoj. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
09.40 09.52 |
Društvo |
Mi smo ovdje siromašni, (napomena: pokazuje na glavu), ne u džepu! To je moja teorija iza koje stojim. Mi smo ovdje siromašni, (napomena: pokazuje na glavu), regionalno. Ništa nam živo ne fali, možemo da stvaramo odlične ekonomske uslove za naše građane, ali ne možete kad ste tu siromašni. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
12.16 12.34 |
Društvo |
Moramo da treniramo ljude za slobodu. Ne zbog političkih ciljeva. Oni mogu…ako je krunski politički clj da imamo slobodne građane onda taj politički cilj, stvarno, treba da afirmišemo svi zajedno. Ljudi treba da se treniraju za slobodu. Oni tako treniraju svoju hrabrost. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
16.03 16.20 |
Društvo Sloboda |
To je ključni problem mladog čovjeka u Crnoj Gori. Bojimo se promjena, bojimo se nečeg novog, bojimo se nečeg drugačijeg. Po prvi put u istoriji ove zemlje, a istorija ove zemlje traje 1.000 godina ako, kao što sam rekao juče, uzmemo antičke forme civilizacije, po prvi put u 1.000 godina mi imamo demokratsku smjenu vlasti na izborima i mi sad treba da kukamo oko toga, mi trebamo da budemo histerični oko toga. Jao, mi imamo jednu partiju za 30 godina i mi sad treba da plačemo što će neko drugi dobiti priliku da upravlja ovom zemljom? |
MARKO MILIKIĆ FPN |
17.29 17.58 |
Različitosti Strah od promjena |
Mi, prvo, ne znamo šta je vizija našeg obrazovanja, šta mi želimo kao zemlja, kakve kadrove želimo da proizvodimo, to ne znamo, Drugo, srozali smo obrazovanje kroz tu enormnu politizaciju koja se dešava kroz institucije. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
24.16 24.30 |
Obrazovanje |
DATUM: 2021-01-31
https://www.youtube.com/watch?v=8P95UvXPlDM
PERSPEKTIVA, Podgorica sa Dritanom Abazovićem, Epizoda 5
Mi nemamo tu introspekciju, sami nismo spremni, to je pogrešan etički pristup gdje se stalno krivac traži u drugome. Kad optužujemo političare iz regiona, evo ja ih optužujem, sam sebe, i ja imam negativan odnos prema političarima. To je negativan odnos prema našem društvu. Zato što mi smo kreatori toga! |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
02.36 02.56 |
Političari Društvo |
Mjera patriotizma, to sam shvatio, jeste da zaštitimo Crnu Goru. Dakle, kad govorimo o CG, hoće li nam je netko ponijet, treba da znamo da nam je mnogo važno da nam je netko ne stavi u cijev! A taj neko ko nam je stavi u cijev treba da kaže ja sam patriota, a ovi što se bune su, ne vole svoju državu! Razumijete, ludi-luba. To se zove politika raspameti! Da ljudi ne mogu više da pohvataju što je što! Raspameti! |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
14.40 15.07 |
Politika kaosa |
Razlika između intelektualca i neintelektualca nije je li neko doktor nauka, ili je završio fakultet ili je završio osnovnu školu nego da kritički promišlja stvari koje se ne odnose lično na njega nego se pojavljuju kao društveni fenomen. Eto, to je razlika. |
DRITAN ABAZOVIĆ Potpredsj. Vlade CG |
22.20 22.39 |
Intelektualac Neintelektua
lac |
DATUM: 2021-02-07
https://www.youtube.com/watch?v=Y0vcwTEUu78
PERSPEKTIVA na festivalu
«Juventafest», Epizoda 1
Slažem se sa tim da se seljaci manje vrednuju, odnosno seljani manje vrednuju, od ostalih građana, kako da kažem. Smatram da je to iz razloga što neki ljudi su i dalje u onom vremenu kad ljudi sa sela nisu, recimo, imali mogućnosti da se školuju i da napreduju.
TEODORA
STAMENKO
VIĆ,
Lebane
08.03
08.25
Pojam
seljak
Vrlo zanimljivo zato što se u školi uče neke druge stvari koje su, eto, bitnije, zato što je zanimljivo skupljati informacije nego zapravo razumeti to što si naučio i upotrebiti nešto u životu od toga.
MILA
STANKOVIĆ
Lebane
15.53
16.05
Zabrana
predstave
Mi ne znamo te informcije, nije nama niko ništa otvoreno rekao, da se mi razumijemo. Ali, možemo pretpostaviti šta je bilo. Mislim da smo dobili zabranu da igramo tu predstavu zbog te teme koju smo mi imali – maloljetnička delikvencija. U toj predstavi je bilo psovki, ne do bog da djeca psuju i tako to, na te neke stvari. Mislim da tema nije odgovarala i nisu nam dali da igramo.
INES
Kakanj
19.33
20.00
Zabrana
predstave
Osjećala sam se baš loše, u smislu, aha, pa evo, očigledno mi brane da ja predstavim onako kako je realno. Očigledno, moram da lažem, da stavljam te neke cenzure, da prodajem maglu kako i to kažemo kod nas. Zapravo, prodajemo ljudima maglu.
INES
Kakanj
21.32
21.48
Društvo
Laž
Tad smo prvi put osetili baš onako nepravdu u punom sjaju. Onda smo, u po
etku, bili zbunjeni. Pa, šta sad? Da li neko, uopšte, ima pravo da to radi i kako, čime je zaslužio to? Onda smo bili ljuti, nismo znali šta da radimo. Onda smo shvatili, i naučili vremenom, da za slobodu moramo da se borimo. Da niko, možda bi trebalo tako, ali malo zvuči utopistički da će svako od nas sada biti jako slobodan i da svi imamo slobodu. Naučili smo da slobodu treba zaraditi.
MILA
STANKOVIĆ
Lebane
23.39
24.08
Sloboda
DATUM: 2021-02-14
https://www.youtube.com/watch?v=SQuroNF1zfU&t=1s
PERSPEKTIVA na festivalu
«Juventafest», Epizoda 2
Ta palanka jako ume da guši. Ali, ta palanka nije samo u malim mestima, ta palanka je nekako u ljudima. U ljudima i načinu na koji oni posmatraju stvari i sve ostalo. Kao vidi sad, oni tamo nešto idu, tamo nešto rade, ma šta će oni, u Bosnu idu! Da se druže sa Hrvatima i sa Bosancima, neće valjda! |
MILA STANKOVIĆ Lebane |
02.18 02.38 |
Primitivizam |
Mislim da je svakako želja političkih stranaka i tih ljudu koji imaju moć trenutno kod sebe, da ugase pametne ljude i mozgove koji mogu možda nešto da preduzmu i da nešto urade, vezano za to. Mogu ih ugroziti svakako, ali svakako bi bilo mnogo lepše i prijatnije bi bilo svakome od nas. Mislim da je dosta ljudi, možda bi i moglo nešto reći, ali padaju u senku zato što se plaše da preduzmu nešto. |
MARKO ĐOGO Paraćin |
06.50 07.17 |
Pasivnost Vlast |
Danas umjetnički doživljaj se ne gleda kroz to, niti umjetnički dojam kroz to da je nešto estetski lepo, ili estetski ružno pak, već po tome da li je džep prazan, ili džep pun. |
PETAR SPASIĆ Paraćin |
11.33 11.49 |
Umjestnost i društvo |
Mislim da ono što jeste najbitnije da mi, da se trudimo makar da činimo to više dobrih dela kako bi te zajednice ne išle pravim putem, ne mogu to da odredim šta je pravi put, još uvek sam i mlad i tako dalje, već da ide jednim putem za mene najboljim, mira, tolerancije, ravnopravnosti, ne jednakih šansi za sve, već međusobnom razumevanja i izuzetne komunikacije. Na kraju krajeva to svaka ljudska delatnost želi da postigne, na nekakvom duhovnom nivou, verbalnom, fizičkom i kako god. |
PETAR SPASIĆ Paraćin |
13.09 13.41 |
Društvo |
Umjesto da odem na prijemni za Akademiju scenskih umjetnosti prepala sam se i na kraju upisala pravo jer je to «perspektivno». Jednostavno, nije mi bilo, nije mi bilo lako. Tek sada, nakon upisa i tek nakon svega, kada slijedeći mjesec treba da uselim u stan, kada treba da krenem na predavanja tek sada shvatam da sam možda napravila grešku. Jer, jednostavno, cijeli život me zanimaju i okružuju stvari poput glume, mnogo volim savremeni ples, bilo koju vrstu plesa, lutkarstvo, teatar sjena, zaista to je nešto što me ispunjava, to je nešto što me čini sretnom. |
ENA SIKIRA Kakanj |
14.28 15.10 |
Umjetnost i perspektiva |
Nažalost, ne živimo u takvoj državi u kojoj se umjetnici ne cijene. Ne cijeni se glumac, slikar, pisac, upšte. Kada se dobije neka nagrada, kada se čuje za to djelo ili pozorišnu predstavu onda su to pohvale na sve strane, svi hvale tu osobu ili taj ansambl. |
ENA SIKIRA Kakanj |
15.56 16.15 |
Umjetnost se ne cijeni |
Koji god kanal okrenuli na TV dnevniku će biti, to smo baš jučer pričali o tome na dionici, na dnevniku će biti, politika, odnosno predsednik, predsednik, predsednik, predsednik, vremenska prognoza malo nešto reklama, uopšte nemaju tu poruku, ljudi treba da misle za sebe, da ljudi treba rade i da žive zbog sebe. |
MILA STANKOVIĆ Lebane |
22.20
22.40 |
TV dnevnik
Društvo |
Zato što je ovdje previše izražena politika. Političari upravljaju previše narodom tako da oni odlučuju sve. Mi možemo da glasamo, ali ne možemo da utječemo na te odluke njihove. |
MEJREMA
SELIMOVIĆ Kakanj |
23.27
23.41 |
Političari |
DATUM: 2021-02-21
https://www.youtube.com/watch?v=rialuJOSjnk
PERSPEKTIVA na festivalu
«Juventafest», Epizoda 3
Nisam slobodan. Pa, nisam slobodan. Najbolje ću reći ako kažem da nisam slobodan. Zato što, ne sviđa mi se nešto i kažem da to nije dobro. Ja želim da kažem da to nije dobro. Ali niko ne reaguje na pravi način. I onda, ili biraš da budeš deo tog, da budeš kao i svi drugi, kažeš super, ajde i ja ću tako da pričam kao i oni, ili si sa strane, povučen, asocijalan i ništa ne možeš da govoriš ljudima, ne možeš da se družiš, a to je kod ranog djetinjstva najvažnije. |
MARKO ĐOGO Paraćin |
02.15 02.46 |
Sloboda |
Ne mogu da promenim ceo svet sam, ali ako krenem, možda prvi, drugi, treći čovjek, neće doprinijeti do njega ali do narednog, sedmog, osmog, možda to i dopre. Neću sebi dozvoliti da jednostavno odustanem, da kažem to je to, živim u ovakvom svijetu, sve je surovo, sve je teško, ne može ništa da se promjeni. |
MARKO RANĐELO VIĆ Lebane |
04.26 04.44 |
Pasivnost Promjene |
Ranije sam često pratio dnevnik. Čak toliko da sam gledao nekoliko dnevnika tokom dana. Znao sam sve političare, znao sam sva dešavanja u zemlji, dok, onda je, odjednom Aleksandar Vučić počeo da se pojavljuje svuda i to se uvijek ponavljalo. Ne samo na različitim dnevnicima, dnevno, nego tokom mjeseci. Uvijek se govorilo o istoj stvari. Tako da uzora u politici, ovdje u Srbiji, definitivno ne mogu da nađem, ne želim da nađem. |
BOGDAN ĐOLIĆ Paraćin |
05.25 05.57 |
Mediji Vučić |
Što se vršnjačkog nasilja tiče ne samo da mladi kao djeca u osnovnoj školi, na primjer, da se ne bore protiv toga već, i tu profesori, nastavnici koji su kao prosvjetni radnici na neki način, znači ne da daju podsticaj djeci da omaložavaju djecu koja su članovi nacionalne manjine ili imaju nekih problema u razvoju, ili bilo koje druge probleme, ali se uopšte ti prosvjetni učitelji ne bore protiv toga. |
LIDIJA PAVIĆ |
06.38 07.12 |
Vrnjačko nasilje |
Ako pokažeš svoje kvalitete nije dobro. Zato kao društvo ne možemo da napredujemo. Sve dok je to zastupljeno u toj mjeri ne možemo. Sami smo odgovorni za sve što se dešava. |
MARKO ĐOGO Paraćin |
07.28 07.40 |
Društvo |
Nemamo mi dovoljno prostora u školi da se tu vidi da neko istakne sebe, nego se gleda da se tu radi grupa. Nema usavršavanja pojedinca. Više je to, kažem, servira se jedan šablon, ko malo više istrči vraća se u unutra. |
MARKO RANĐELO VIĆ Lebane |
07.53 08.09 |
Obrazovanje Prosječnost |
Ja, kao pojedinac, imam ulogu u društvu da ga poboljšam barem 0,0001%. Smatram da, ako se svaki pojedinac trudi za toliko malo, svijet može biti mnogo bolji |
TINA PRVULOVIĆ Paraćin |
09.04 09.16 |
Pojedinac i društvo |
I danas imamo imamo neke političke elite, u svim državama na Balkanu koje i dalje, veoma prikriveno, vode politiku 90-ih godina, samo na mnogo prefinjeniji način. |
PETAR SPASIĆ Paraćin |
11.10 11.21 |
Politika Podjele |
Koliko god političari, koliko god neko na višoj poziciji htio da nas razdvaja, da to i dalje bude ta neka politika 90-ih, da se pravi senzacija. Mladi iz Bosne se druže sa mladima iz Srbije, da je to neka senzacionalna vijest, to uopšte nije tako. |
ENA SIKIRA Kakanj |
12.57 13.16 |
Politika Podjele |
To i jeste problem u našoj državi. Ne poštuje se ono što neko voli. Nije ne poštuje nego, jednostavno, kao ti to radiš, meni to nije OK. Je, u redu, nije to za tebe, ti…To jeste problem u našoj državi, ne poštuje se tuđe mišljenje. |
MERJEMA SELIMOVIĆ Kakanj |
15.37 15.56 |
Društvo Tolerancija |
Mladi, postratne generacije, vrlo često, iz svojih kuća izlaze sa tim mišljenjem svojih roditelja, svojih djedova. Izlaze sa tim mišljenjem da «oni tamo» nisu kao mi, i mi nismo kao oni, da mi ne možemo da se slažemo, znate li vi šta je sve bilo i jednostavno, da kažem, tako se zaglupljuju djeca. Jednostavno, razmišlja se pogrešno. Razmišlja se da, krivi se prosto jedna cijela nacija za nedjela pojedinaca. Krive se cijele religije za nedjela nekih pojedinaca. |
ENA SIKIRA Kakanj |
18.44 19.21 |
Krivica Odgovornost Roditelji |
Niko nije spreman odreći se vlastite sreće i zadovoljstva na jedan trenutak samo da bi bilo bolje u budućnosti. |
ENA SIKIRA Kakanj |
21.21 21.29 |
Društvo |
DATUM: 2021-02-28
https://www.youtube.com/watch?v=U-qaNiRPjW8&list=PLZxapTpi4f5WdTa4kVxM3OKiVNrZmBw63&index=1
PERSPEKTIVA na festivalu
«Juventafest», Epizoda 4
O on line nastavi
Dosta omladine se pomirilo sa tom činjenicom da je nama loše u državi i onda, jednostavno, imaju tu kartu na koju igraju, sigurno. Ono, da će jednog dana otići iz ove zemlje i tako će im biti. |
HANA BJELOPOLJAK Kakanj |
05.42 05.56 |
Odlazak Društvo |
Kad bi mi sebe krenuli na bolje mijenjat, svako od nas pojedinačno, mislim da bi onda, kao zajednica sa dobrim, moralnim principima, sa dobrim idealima, da bi mi onda mogli da napravimo neku veću reformu. |
INES DELIBAŠIĆ Kakanj |
06.08 06.21 |
Društvo |
Mi glasamo, ali politika odluči. Danas je politika okupirala cijeli svijet. To je baš smješno glasati. Kako ću ja glasat, nije problem, ja ću glasat, ali to se ne uzima u obzir. Znači, moja riječ naspram njihove, iz politike, to je ništa. |
MERJEMA SELIMOVIĆ Kakanj |
07.53 08.13 |
Društvo Glasanje |
Mislim da u svakoj državi na Balkanu jedni te isti vladaju i, mislim, da jedino možemo promjeniti državu, i općenito na Balkanu, situacija se može promjeniti ako maknemo ljude koji su tu već 20, 30 godina. |
AMER JAVORAŠ Kakanj |
09.01 09.16 |
Vlast Promjene |
Težiti ka znanju, i to znanje kasnije, na najbolji mogući način, interpretirati i truditi se da se da kroz život izlazimo, svakodnevno, iz svoje sigurne zone jer na tim postulatima, jednostavno, nastaju promjene. |
HANA BJELOPOLJAK Kakanj |
09.53 10.07 |
Promjene Društvo |
Što se prosvjete tiče, smatram da nam je poprilično dosadan sistem na kome to funkcioniše. Jer, recimo, sve te stvari, svi ti predmeti koje mi danas imamo, ne kažem da treba da ih zapostavimo da apsolutno treba da ih se odreknemo. Ali, recimo, mogli bi da unesemo nešto što bi imalo veze sa tehnologijom, recimo neko znanje o internetu, znanje o robotici, a ne samo škole koje su stručne. To treba da bude opšte znanje. |
TEODORA STAMENKO VIĆ Lebane |
12.06 12.37 |
Obrazovanje |
Ceo sistem se, zapravo, svodi na neko gomilanje informacija koje, u suštini, treba znati, ali treba znati zašto treba da ih znaš. To bi bila neka moja poenta, da bi trebalo učiti sa nekom svrhom, da bi trebalo znati zašto radimo neke stvari, ne samo goimilati informacije, gomilati stvari, a ne znati zbog čega. |
MILA STANKOVIĆ Lebane |
13.26 13.47 |
Obrazovanje |
Neki profesori samo su poslali neki zadatak i to je to, jedna lekcija za tri mjeseca, svima su podijelili petice. Opet, svi učenici izađu kao Vukovci iz škole, posle niko ne zna ni šta bi upisao ni gdje da pronađe pravog sebe. |
MILICA ARANĐELO VIĆ Paraćin |
16.31 16.45 |
Obrazovanje O line nastava |
Nije došlo, na površinu nije došlo znanje. To je bila brzina. Znači, profesori su bili, ko odgovori prvi, on zna, on je najbolji iako je on pročitao…nije bilo neke kreativnosti da učenici naprave samu neku prezentaciju, da snime sebe, da pričaju o tome, da bude malo kreativniji, da unesu više zanimljvosti u to. |
MARKO RANĐELOVIĆ |
16.48 17.08 |
On line nastava |
DATUM: 2021-03-07
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-beogradu—prva-epizoda/31138143.html
PERSPEKTIVA, Beograd
Epizoda 1
Mi svi imamo to slobodu u suštini dok ne počnemo da se bavimo nečim što nam smeta. |
UNA OBRIĆ |
02.36 02.41 |
Sloboda |
Čim se pobunimo, i čim počnemo da se bavimo, da kažem, politikom, stvari postanu problematične zato što tu nikakve slobode nema. Počevši od te slobode medija koja, u suštini, ne postoji, mislim, kao što smo zaključili do sada i mislim da je generalno problem što mladima koji su, da kažem, oni koji treba da pokreću promjenu nije dovoljno, nije im se dovoljno smučilo. |
UNA OBRIĆ |
03.06 03.31 |
Sloboda medija Promjene |
Ti ne možeš danas da nađeš jednu normalnu i tačnu informaciju prije svega. Znači kopiraju, koji god portal otvoriš, svi kopiraju jedni druge. Bukvalno, prekopira i naslov, sve, sve, sve. |
VASILIJE GUCULJ |
04.55 05.04 |
Mediji |
Svjedoci smo toga da u prethodnih 20 godina i više imamo taj neki sistem urušavanja obrazovnog sistema, a ono što je meni isto, naprimjer, ta jedna sloboda koju nemam jesu čak i ti, demokratski izbori gdje smo svjedoci reciklaže svih mogućih i prethodnih režima i svega. Ja se ne osjećam dovoljno slobodno čak i da glasam za nekoga za koga zaista smatram, zato što više nisam sigurna ko je, sa kim, u kakvim dogovorima. |
NEVENA NIKOLIĆ |
07.21 07.56 |
Sloboda Izbori |
Nedostatak vladavine prava, to je nemanje nezavisnog sudstva, jednostavno, svjedoci smo svi mi da smo imali određene slučajeve koji su se završavali na taj način da, jednostavno, nevini ljudi ili ginu ili ispaštaju na različite načine, da to nikada ne dođe do javnosti ili se ti procesi završavaju iza zatvorenih vrata, gdje niko nema upliv na te informacije, kako i na koji način…gdje sutradan viđamo te iste imućne ljude, kumove, ove ili one vrste, kakve god, da se šetaju slobodno po ulicama kao da se nikada ništa nije desilo. |
ĐORĐE TEREK |
10.08 10.44 |
Sudstvo Društvo |
Dešavaju se priče gdje ljudi pričaju kako ih ugnjetava policija i druge bezbjedonosne strukture što nije njihov posao. |
DEJAN JANJIIĆ |
12.02 12.10 |
Tortura policije |
Mislim da se ljudima u Srbiji oduzima elementarno pravo da se izraze, da kažu svoje mišljenje i da sa tim svojim stavom žive u Srbiji. Tako da se ovo ne može promjeniti vlašću, promjenom vlasti, nego isključivo promjenom sistema. Kad promjenimo sistem možemo da se nadamo da se to više neće dešavati. |
DEJAN JANJIIĆ |
12.41 12.59 |
Sistem Promjene |
Mladi ljudi uopšte nemaju tu neku ideju kako treba da izgleda, zapravo, život jednog građanina u demokratskoj državi, koja su njegova prava, koje institucije ih štite, gdje treba da se obrate kada nailaze na određene probleme, da sve to čini jednu cjelovitu sliku. |
DARKO MANDIĆ |
15.41 15.59 |
Prava građana |
DATUM: 2021-03-14
https://www.slobodnaevropa.org/a/video-mladi-perspektiva-srbija/31150363.html
PERSPEKTIVA, Beograd
Epizoda 2
Rodna ravnopravnost u Srbiji nije na zavidnom nivou, da, mora još drastično da se radi na tome da bi smo mogli da kažemo da smo postigli neki zadovoljavajući stepen rodne ravnopravnosti. |
DARKO CVEKIĆ |
04.08 04.26 |
Rodna ravno- pravnost |
Može čovjek da pokuša nešto da uradi naravno, i svuda će se to dešavati, u svakom svijetu u kojem se nalazimo, znači ako vi nešto ne želite niko vas ne može puškom natjerati da to odradite. |
JOVANA MILOVANO VIĆ |
04.46 04.57 |
Silovanje |
Zato bih rekla da je to možda razlog što djevojke možda odmah ne kažu da im se to desilo, zato što one ne nailaze prosto na razumjevanje i na prihvatanje od strane društva. |
IRINA LAKOVIĆ |
06.31 06.40 |
Društvo |
Mislim da je reakcija ljudi, koji se nalaze ili u tom svijetu ili van tog svijeta, poražavajuća jer se uglavnom smatra da su one time nešto dobile. I sad, zašto toliko ćute, pa svima je kao, one su htjele kao neki položaj i to. Ne, žrtva ćuti, kao prvo, hajde da kažemo da one nisu poznate ličnosti da to mediji ne proprate. Ljudi koji su silovani, a nisu poznate lčnosti, treba ima mnogo vremena da uopšte kažu svojoj porodici, svojim bliskim ljudima da su preživjele neko seksualno nasilje ili bilo kakvo nasilje jer imaju taj osjećaj sramote. |
JELENA DIMKIĆ |
08.26 09.00 |
Seksualno nasilje |
Mislim da je jako veliki problem našeg društva što generalno mladi, i globalno građani ne izlaze na izbore i vjerujem da u situaciji da nam se izlaznost drastično poveća da ne bi smo imali ovakvu situaciju da smo u medijskom mraku, da smo zatvoreni i tako dalje. |
DARKO CVEKIĆ |
10.17 10.39 |
Društvo izbori |
Prije su ljudi odlazili da bi se školovali, da se vraćaju nazad, da stečeno znanje primjene u svojoj zemlji i time da učine zemlju mnogo boljom. A danas ljudi odlaze glavom bez obzira i ne planiraju neko vrijeme da se vrate nazad i mislim da je to zaista veliki problem. |
RASTKO GUCULJ |
11.30 11.46 |
Odlazak |
Iskreno se ne osjećam kao slobodan građanin u ovoj zemlji iz prostog razloga što smatram da ova država veoma kontroliše apsolutno sve aktivnosti što uopšte ne bi smjelo da se događa. |
DENIS KNEŽEVIĆ |
12.54 13.07 |
Sloboda i društvo |
Znam par slučajeva da je neko uhapšen zbog objave na Twitteru zbog relativno tačnih informacija ali koje su sadržavale inkriminišuće detalje za predsjednika države ili za nekog funkcionera vladajuće stranke. |
DENIS KNEŽEVIĆ |
13.10 13.26 |
Društvo |
Evidentno je da klizimo u neku političku državu, sad, da li je to zbog vladajuće stranke, ili cijele političke scene, vjerujem da ćemo diskutovati ovih dana, ovdje. U suštini, ne, ja lično se ne osjećam kao slobodan građanin |
UNA OBRIĆ |
12.39 13.55 |
Sloboda i društvo |
U Srbiji postoji, sa jedne strane, tolika sloboda koja nigdje ne postoji. To što se kod nas objavljuje, u «Informeru» i sličnim medijima ja mislim da bi to bilo gdje u svijetu, istog trenutka bi te novine zatvorili, kazna bi bila drakonska, a urednici bi, vjerovatno, ako ne krivično, onda barem prekršajno odgovarali. |
DENIS KNEŽEVIĆ |
16.04 16.25 |
Sloboda i društvo |
Imamo situaciju Republičkog javnog tužioca koji se apsolutno nikada nije oglasio kada društvena elita, kako oni sami sebe nazivaju, vrši bilo kakva krivična djela, ali zato je tu, istog trenutka, čim neko od opozicije ili od nezavisnih medija nešto učini. |
DENIS KNEŽEVIĆ |
17.13 17.40 |
Društvo Elita Privilegije |
Ali, evidentno smo na putu da se mi više ništa ne pitamo na kraju dana, kao građani. |
DIMITRIJE PETROVIĆ |
18.26 18.34 |
Sloboda Društvo |
Mislim da je i problem egzistencijalne prirode u našoj državi jer, uglavnom ljudi jako teško žive, pa samim tim ako im malo pružite odmah ih pridobijete na svoju stranu tako da to je uvijek bilo kod nas prisutno, možda sada malo više i na tome vladajuća stranka radi jako dobro i uspješno. |
IRINA LAKOVIĆ |
19.29 19.51 |
Društvo Ekonomska situacija |
Kad bi počeli više da gledamo na društvo, ne na lično sebe, nego na društvo, da hoćemo da izađemo iz neke rupe u kojoj se nalazimo, da jednostavno postoji medijski mrak, odnosno, svima je zgađeno više, uvijek ta esktremna podjela, jedni gledaju reality show, drugi gledaju N1 pa se oni nazivaju izdajnicima, Srbijancima ili tako, što god, mislim da je običnom narodu dosta tih podjela. Narod ko narod, ali ljudima koji nisu ni jedno od ta dva ekstrema, njima se više smučilo. |
JELENA DIMKIĆ |
20.55 21.33 |
Društvo |
Generalno bih mogao da kažem da nismo slobodni kao građani, da mediji nemaju nikakve slobode u smislu da se dijele na opozicione koje ne može niko da gleda sem jedan mali broj ljudi koji prate sami po sebi opozicionu scenu i veliki broj režimskih medija koji isključivo prezentuju šta režim želi da građani vide i čuju. |
DARKO CVEKIĆ |
21.53 22.24 |
Sloboda medija |
Svakako smo uslovljeni poslom da moramo da glasamo za vladajuću stranku, tako da smatram da nikako nismo slobodni, da nam je sve, maltene, ograničeno. |
JOVANA MILOVANO VIĆ |
22.47 23.00 |
Sloboda |
DATUM: 2021-03-21
https://www.slobodnaevropa.org/a/31162243.html
PERSPEKTIVA, Beograd
Epizoda 3
Formiranje tih takozvanih narodnih patrola, to je poražavajuće, to je toliko tužno. Država je ta koja treba da odredi prioritete i da rješava te probleme, ne narod. Upravo zato i postoje državni organi koji se bave tim pitanjima. Znači mi sada, ne mi, ne kažem za nas, kažem za te ljude koji su se samoorganizovali, ekstremne desničare, da ih jure po gradu, da obavljaju ulogu policije, pa na što to liči? Je li mi živimo u srednjem vijeku? Stvarno da uzmemo i stavimo prst na čelo i da se zapitamo dokle smo došli! A onda kada sutradan vidite na televiziji da je članicu opozicije momak gađao živom kokoškom onda, možda i ne treba da stavimo prst na čelo. Možda stvarno živimo u srednjem vijeku! |
ĐORĐE TEREK |
03.26 04.14 |
Narodne patrole Migranti |
Ako Srbija kao zemlja sebe smatra pravnom državom ti migranti bi za svoje postupke trebalo krivično da odgovaraju. Činjenica je da postoji veliki broj propusta i to je na čemu bi se trebalo raditi, na čemu bi, kako bih ja mislio, moralo raditi. |
DARKO MANDIĆ |
05.55 06.11 |
Migranti |
Mi smo prvo narod koji je pobožan, vjernici smo, i ne može da se očekuje da ne dobiju nekakvu negativnu reakciju od našeg naroda ako pljuju po vjeri! Prvenstveno. Znači, smatram da, tek kada budu korigovali neke svoje stavove mogu da očekuju dobijanje nacionalne frekvencije i prihvatanje od strane cijelog naroda. |
SOFIJA OSTOJIĆ |
11.09 11.31 |
O TV N1 Religija |
Srbija je sekularna država i crkva ne čini apsolutno ni jedan legitimni državni organ. Ova država je, takođe, sastavljena od različitih građana koji podržavaju različite… članovi su različitih religija i tako dalje. Govoriti da je to napad na religiju, komentarisanje religije je zapravo napad na čovjeka, pa čekaj nije to baš tako. Druga stvar. Mislim, kada pričamo o slobodi medija upravo to je definicija slobode, što svako ima pravo da iznosi svoje stavove koji mogu biti u suprotnosti sa onim ljudima koji su na vasti, i sa opozicijom i tako dalje, tako dalje. |
ĐORĐE TEREK |
11.32 12.20 |
Sloboda medija Religija |
Ja mislim da nije suština promjena vlasti kao takve, niti je suština ulaska u EU kao takve, da je cilj sam po sebi. Nego, zaista smatram da je potrebno da napravimo neki korak više, što su možda neki narodi i uradili prethodnih godina, a to je zaista promjena sistema. Znači, pod jedan, za mene lično obrazovanje i kultura, Mislim da u prethodnih 20-ak godina kako naša zemlja, da kažemo, idemo ka toj EU i kako se približavamo tim standardima, naše je obrazovanje sve gore. Kultura je sve gora. |
DEJAN JANJIĆ |
15.32 16.07 |
Promjene Obrazovanje |
Druga stvar promjene sistema je pravosudni sistem jer ovdje nema vladavine prava. A kada se to uspostavi, jednostavno, i ekonomija će rasti jer ljudi misle da investitori dolaze ovdje i ne znam ni ja kog razloga. |
DEJAN JANJIĆ |
16.29 16.42 |
Promjene Pravosuđe |
U politiku treba staviti u centar čovjeka. Znači, da čovjek može da odraste u tom sistemu bezbrižno, bezbjedno, da se školuje u tom sistemu i da u jednom trenutku ostvari svoju familiju, ili karijeru ili i jedno i drugo i da potom može svojoj djeci da obezbjedi miran nastavak života i kada završi svoj život, zna da je nešto uradio u svom životu i da mu država pomaže u tome, a ne da mu sapliće nogu. |
DEJAN JANJIĆ |
17.23 17.50 |
Politika Država Društvo |
O emisiji „PERSPEKTIVA“ |
18.00 26.00 |
DATUM: 2021-03-28
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-beogradu-cetvrta-epizoda/31173683.html
PERSPEKTIVA, Beograd
Epizoda 4
Svi ti rizici, naravno, koji postoje, ta borba sa vjetrenjačama, pravosuđe koje je zgaženo, sistem koji ne postoji, privatizovanje svih mogućih poluga vlasti, to ga, s jedne strane, razoružava, ali, s druge strane, ljudi su ti koji su ključni. |
MARINIKA TEPIĆ Str. slobode i pravde |
06.28 06.45 |
Društvo Politika |
U Beogradu, koji je ipak država u državi, se to ipak manje prepoznaje. Kada odete 30 km dalje, u bilo kom pravcu van Beograda je zaista bogu plakati, što od siromaštva, što od teških životnih uslova, što od straha ljudi. Što je mjesto manje oni su lakše ucjenjeni, lakše držani pod kontrolom, a da ne pričam iz kakvih se sredstava informišu, tako da nam je, zapravo, komunikacija sa građanima dragocjenija. |
MARINIKA TEPIĆ Stranka slobode i pravde |
08.09 08.46 |
Društvo Politika Bijeda |
Suština je u tome da vi u svakoj državi na svijetu imate ekstremiste. Nije to upitno. Ali nigdje kao u Srbiji oni nisu osnovani od strane struktura vlasti, finansirani, pomagani, njegovani i da oni lupaju nekom rukom o sto. To je suština. |
MARINIKA TEPIĆ Str. sl. i prav. |
12.49 13.11 |
Esktremisti Društvo Vlast |
Naopako bi bilo da mi sad kažemo, hajde sad sačekajte sad jedno šest, sedam godina vaših života pa ćemo mi sad nešto tamo da uradimo. I onda je normalno da u tim okolnostima imate mlade koji su razočarani što nešto ne može baš sad i odmah, imate drugi dio koji pokupi stvari i ode u jednom pravcu, imate onaj koji izračuna, da, šta bi se on sad mučio kad može prečicom i te instant varijante, preko članske karte u partijama režima, mogu da im obezbjede nešto što bi inače trebalo da čeka malo više godina, tako da nije sve do opozicije. Ali ja isto tako mislim da, bez obzira na sve, i mladi bi trebalo da se zainteresuju za politiku. Ako nisu zainteresovani za aktivizam unutar političkih organizacija kao formata, postoje razne vrste aktivizama gdje oni mogu da se prepoznju. |
MARINIKA TEPIĆ Stranka slobode i pravde |
14.34 15.44 |
Mladi i politika
Pasivnost mladih |
Ali bez te sinergije, bez tog aktivizma (mladih) svako je oštećen. Mladi su oštećeni da se neko sutra izbori i za njihova prava, mi smo oštećeni jer nemamo tu dobru energiju, a energija je stvarno prijeko potrebna, a šteta po sve nas zajedno je onolika. |
MARINIKA TEPIĆ Str. slobode i pravde |
16.24 16.47 |
Mladi i politika
Pasivnost mladih |
Vi imate te nacionalne frekvencije, sve, naravno, prorežimske. Jedne koji otvoreno sprovode hajku i propagandu ne samo na opozicione političare nego i protiv svih drugih koji išta suprotno režimu kažu. Mislim tu, naravno, na ljekare, profesore, sudije, novinare, muzičare, kulturne radnike i tako dalje, i imate ovaj čuveni RTS koji vas ignoriše. Značl, koji možda ne ide u tu sirovu, varvarsku propagandu, nego vas ignoriše. Apsolutno, ne postojite. |
MARINIKA TEPIĆ Str. slobode i pravde |
18.08 18.46 |
Mediji |
DATUM: 2021-04-06
https://www.youtube.com/watch?v=GDl1k2p9baM
PERSPEKTIVA, Bijeljina
Epizoda 1
Uticaj društvenih mreža, najveći tu. Gledamo stalno te savršene djevojke, ili savršene momke. Ta nesigurnost, fitički izgled nije samo kod djevojaka to je i kod momaka. Tu je ta neka diskriminacija, to što, manje se fokusiramo na muške probleme, više na ženske. I smatram, takođe, u tom pogledu, da je feminizam otišao u pogrešnom smjeru. To što se fokusiramo samo na to da samo žene imaju probleme, niko ne pita nekog momka da li je on nesiguran. I oni imaju dosta nesigurnosti, i na njih utiče ta socijalna savršenost, mediji kako predstavljaju ljude, takođe, te društvene mreže. |
SARA ANĐELIĆ |
03.58 04.39 |
Socijalna savršenost Društvo Feminizam |
Dosta je loša komunikacija između vršnjaka. Jer, dosta na to utiču društvene mreže i sve više, pišemo, da kažem, preko poruka i ne znamo da se izražavamo. Tačnije, jako je loš vokabular |
LEONORA MITROVIĆ |
04.54 05.08 |
Društvene mreže Vokabular |
Ja ne smijem sama ići noću do kuće, ili, ne znam ni ja, zato što uvijek imam strah da će me neko napasti ili ako nešto. |
LEONORA MITROVIĆ |
05.29 05.36 |
Sigurnost |
Ja mislim da je prvenstveno potrebno krenuti od obrazovanja koje je, zaista, na jako lošem nivou, najblaže rečeno. Takođe, mislim da imamo problem što je nedovoljno motivisana mlađa populacija da se bavi bili čime što nije primarno i što mi ne moramo da radimo, što nisu naše osnovne obaveze. I, mislim, da se na taj način stvara animozitet prema gradu u kojem živite, prema državi, i u krajnjoj mjeri prema narodu kojem pripadate. I sve manje srećem ljude koji kažu da žele da pokušaju, da rade i djeluju u svojoj zajednici, tamo gdje su se rodili, prije svega. |
SARA STO- JANOVIĆ |
07.58 08.39 |
Mladi Pasivnost Animozitet prema gradu, državi i narodu |
Kada govorimo o ravnopravnosti muškaraca i žena smatram da nemamo mi taj stepen ni obrazovanja ni kulture da prihvatimo da su žene i muškarci ravnopravni. Smatram, da smo mi prosto društvo koje je jako dugo, i sada, je na neki način patrijahalno i da, itekako imamo problem kada je ta tema u pitanju. |
SARA STO- JANOVIĆ |
10.37 11.03 |
Ravnoprav nost polova |
Čudno je danas vidjeti ženu u politici, čudno je danas vidjeti ženu direktora. Smatram da je to sve toliko primitivno. Kad god mi budemo gajili te stavove, te postulate, da i ne može da bude bolje, da nijedan naš novac neće riješiti ni jedan naš problem dok mi ne počnemo obrazovanjem i našim stavovima da mijenjamo, sebe, druge i sredinu u kojoj živimo. |
SARA STO- JANOVIĆ |
11.23 11.51 |
Ravnoprav nost polova |
Nerad! Mladi nisu zainteresovani ništa da rade. Nemaju hobija i ne žele sebi da stvore hobije. Ja mislim da to prouzrokuje najveće probleme. Znači, taj višak vremena koji oni imaju. |
BRANKO ŠUVARIĆ |
13.17 13.30 |
Nerad Pasivizam mladih |
Postoji dosta osuđivanja u društvu, na osnovu izgleda, na osnovu vjere, na osnovu seksualnog opredjeljenja i mnogih drugih stvari i, smatram, da, prvenstveno stariji ljudi, iskusniji koji mogu da utiču na razmišljanja mlađe populacije kao što smo mi, treba više da se radi sa mlađim ljudima, i da se podigne svijest o današnjim vrijednostima. |
SNEŽANA SIMIĆ |
14.31 14.52 |
Vrijednosti |
Djeca masovno padaju u depresiju, anksioznost, mentalne bolesti koje se jako poslije teško liječe, koje ostavljaju posljedice i samim tim ne posvećuje se dovoljno pažnje time i djeca kasnije mogu da razviju različlte probleme. |
RADA BOJANIĆ |
16.29 16.43 |
Depresije |
Ne samo tinejdžeri, ni osobe koje nisu ušle čak ni adolescenciju, koji su osnovna škola, konzumiraju ilegalne substance. Problem je u tome što dolazi do nekog potenciranja, prihvatanja u društvu. E sad, stvar je u tome što tinejdžeri, generalno, koji konzumiraju to, pokušavaju da potenciraju druge kako bi ih uveli u taj svijet da kažem, da, ukoliko ti ne konzumiraš to, nisi cool i nisi prihvaćen od strane društva, i ukoliko ti nisi prihvaćen od strane društva, javlja se taj psihički problem, depresija, ankcioznost, depresije, ko je ismijavan od strane drugih, i tu se pravi, ne zna se da se pravi razlika između kršenja društvenih normi i slobode. |
DAVOR JOKIĆ |
16.46 17.22 |
Depresije Mladi |
Što se tiče konzumiranja droge glavni problem je to što niko ne pita zašto! Zašto tinejdžeri sve više i više, odnosno moja generacija, konzumira tu drogu? Tu spada hemija, trava, nebitno. To može poticati, kao što se ranije pomenulo, od tih društvenih mreža gdje postaje ta nesigurnost, duhovno klonuće, beznađe, imamo tu prazninu u unutrašnjosti. Pokušavaju neki tinejdžeri kroz konzumiranje određenih supstanci da popune tu prazninu. Dosta su depresivni i onda pronalaze tu neku sreću u drozi, u travi i slično. |
SARA ANĐELIĆ |
17.23 18.05 |
Droga Depresija |
Smatram da je upotreba droga i nelegalnih supstanci izazvana jednom vrlo pogubnom politikom za našu omladinu. U stvari, to nije vid politike ali je nešto što kruži oko nas, a to je da u našoj državi nema budućnosti i vjerujem da bi sedam od nas devet ovdje prisutnih otišlo negdje u zapadnu Evropu ili čak dalje. |
NEMANJA ELEZ |
19.32 19.59 |
Droga i politika
Odlazak |
Ljudi se, uglavnom, baziraju na mišljenje o tome šta će ko drugi reći i to stvara dosta veliki pritisak, generalno, na nas. |
IVANA
SIMEUNOVIĆ |
21.14
21.22 |
Mladi
Pritisak |
Ljudi koji dođu u takvu situaciju da se njihove eksplicitne slike objave, nemaju kome da se obrate. I ako su pod napadom nekih ljudi, ne samo muškaraca, žena, u seksualnom napadu, oni mogu da se obrate ali opet to zavisi od njihovog imućnog stanja i ako imaju veze, ne samo u školama, u opštini, u policiji. Oni ne mogu po tom pitanju ništa da urade jer ako su nižeg ranga i, tako da kažem, imućni, oni po tom pitanju ne mogu ništa da urade i ostaju na tom nivou i to se zataška. |
RADA
BOJANJIĆ |
23.43
24.18 |
Seksualno
nasilje Korupcija |
Generalno, svi govore da se treba obratiti roditeljima, policiji, a svi se boje te neke odbačenosti, osuđivanosti, jer, ja generalno, kada sam bio seksualno uznemiravan, kada sam se obratio i rekao, ja sam kao muškarac seksualno uznemiravan, ljudi su se smijali. TI si muško, kako ti možeš biti seksualno uznemiravan, ti to želiš, to je u tvojoj krvi. Ja nisam životinja, ja sam čovjek. |
DAVOR JOVIĆ |
24.40 25.02 |
Seksualno
nasilje |
DATUM: 2021-04-11
https://www.slobodnaevropa.org/a/31197904.html
PERSPEKTIVA, Bijeljina
Epizoda 2
Mladi danas sve češće podliježu tom iskušenju i, mislim, da je to jedna mnogo dublja tema i nekako, mogu reći da se bojim da je komentarišem, jer ona dovodi do stvari kao što su ubistva, do potpunih mentalnih i fizičkih poremećaja. Mislim da je zaista sramotno što mi moramo toliko o tome da mislimo kao mladi, da to zaista nije uređeno nekim zakonom, bilo čime, odnosno zakon koji se poštuje. Zakon postoji u svakoj zemlji, uređenoj, neuređenoj, ali, da li se sprovodi to je pitanje na koje ovdje imam odgovor: kod nas se ne sprovodi. |
SARA
STOJANOVIĆ |
02.00
02.36 |
Droga
Depresija |
Vrši se stigmatizacija tog djeteta, umjesto stigmatizacija tih koji su počinili zločin, to nasilje nad tim djetetom. | RADA
MIČIĆ |
02.45
02.56 |
Seksualno nasilje |
Manje i manje, čini mi se, imamo prijatelja, da kažem. Možda je to jedan od problema, ovaj, što nemamo kome da ispričamo, da ispričamo taj svoj problem. Na zapadu možemo da vidimo svaki čovjek ima svog psihologa. Mislim da je to upravo taj nedostatak prijatelja, polako, čini mi se, dešava se to isto i ovdje. |
RADA MIČIĆ |
07.08 07.28 |
Društvo Depresija Samoća |
Kakva se slika nama i kao mladim ljudima, da li je to djevojkama, momcima i slično, postavlja kao ideal ili kao standard pa mi moramo osjećati osuđeno barem jednom sedmično! |
IVA JANKOVIĆ |
10.24 10.37 |
Društvo Kriteriji Ideali |
Problem tinejdžera je romantiziranje depresije. Ja stvarno mislim da nema ništa poetično kad neko ne može da ustane iz kreveta, ili kad ne može da obavlja neke normalne životne funkcije. Stvarno, depresija nije slušanje Lane, Dore ili tako nešto. Mislim da je to najveći problem, jer kada neko romantizuje to onda neko ko stvarno ima pravi problem ne dođe toliko do izražaja i ne želi, jednostavno, da pokaže to. |
IRINA JOVANOVIĆ |
10.54 11.29 |
Depresija |
Mi živimo u društvu u kojem se uspjeh ne prašta, mi živimo u društvu u kome su većina tinejdžera potpuno prosječni, nezainteresovani, i potpuno, nisu zainteresovani da išta postignu van škole. Kada je većina takva, naravno da će osuđivati ovaj manji dio ljudi koji zaista nešto žele da urade |
SARA
STOJANOVIĆ |
11.58 12.19 |
Društvo Prosječnost |
Svako od mojih vršnjaka koji je na jedan način bio privilegovan u bilo kom smislu, materijalnom, intelektualnom, mislim da se nosio sa ogromnim osudama. |
SARA
STOJANOVIĆ |
12.41 15.53 |
Osuđivanje |
Mi kao mladi nemamo povjerenja u ovu državu. Znači, taj problem vuče korijenje iz samog početka. Znači, mi nemamo dobro obrazovanje, nemamo mogućnosti, nemamo ništa što jedna država treba da ponudi svom gradu, svojim stanovnicima. Naravno, da mi onda nemamo povjerenja u taj grad, ni u tu policiju, ni u te organe reda i rada. |
SARA
STOJANOVIĆ |
16.52 17.19 |
Povjerenje Država |
Nije problem mladih ljudi nerad, nego je problem manjak sadržaja za mlade ljude gdje bi mogli da steknu neko prvo radno iskustvo. |
IRINA JOVANOVIĆ |
17.44 17.51 |
Nerad |
Mislim da je jako bitno da se uvede i u srednje i u osnovne škole seksualno obrazovanje baš iz tog razloga da ne bi u XXI vijeku, što je po meni apsurdno, da dođe do neželjene trudnoće. |
IRINA JOVANOVIĆ |
22.33 22.46 |
Seksualno obrazovanje |
Radila sam «peer to peer edukaciju», odnosno sa svojim vršnjacima. I kada sam trebala da pričam s njima o toj temi pošto sam prošla edukaciju za «peer to peer edukatora», i kada sam trebala da pričam u svojoj zajednici dobila sam mnogo osuda. |
SANITA SMAJIĆ |
23.16 23.30 |
Seksualno obrazovanje |
Mladi to ne shvataju ozbiljno, za njih je to samo neko ismjejavanje, zezancija, šala, pošalica dok nisu svjesni koji problem mogu da naprave neupućenosti u te stvari. |
LUKA MILOŠEVIĆ |
24.21 24.37 |
Seksualno obrazovanje |
Isto tako ne smije, ne smatram da treba muškarci da se zapostave u ovoj temi, ni njima nije lako. Oni uče o seksu iz pornografije, to je, vjerovatno najveći problem. Kasnije imaju probleme zato što ne mogu da se zadovolje sa svojom partnerkom jer od nje uglavnom očekuju porno glumicu, a uglavnom je ne dobiju. |
SARA
STOJANOVIĆ |
24.38 24.56 |
Seksualno obrazovanje |
DATUM: 2021-04-19
https://www.youtube.com/watch?v=AUhdKgMuqzM
PERSPEKTIVA, Bijeljina
Epizoda 3
Mislim da nisu toliko one krive koliko su krivi stariji ljudi i obrazovne ustanove i, naravno, grad koji uopšte, ali uopšte ne daje značaja tome. Ja sam, na primjer, u osnovnoj školi, sam imala, za četiri godine smo imali samo jedan čas koji je trajao, možda, 40 minuta. Nešto površno je ispričano o toj temi. Mislim da isto tako jedan veliki problem dolazi iz porodice jer se roditelji, generalno, ne bave sa svojom djecom od malena, ne pričaju im o problemima koji mogu da dovedu preko seksualnog odnosa. I, mislim, da je to jedan od najvećih problema. Jer, roditelji, ne znam kako, ovaj, ne znam šta smatraju, da li je to sramota ako sa svojom djecom pričaju o problemima koji ih čekaju u ranijem životu. I, mislim, da definitivno, prvo roditelji treba da se posvete toj temi sa svojom djecom da to obrađuju od malena, da ih upoznaju sa svim tim lošim i dobrim stranama seksualnog odnosa. |
SNJEŽANA
SIMIĆ |
02.43
03.41 |
Seksualno obrazovanje
Neželjene trudnoće |
U našoj državi postoji kalup u koji ako se ne uklopiš nekako dođeš na osudu. Svi te, ili te smatraju nekom čudnom osobom ili nekom osobom koja nije baš primjerena za njihovo društvo ili ne bitno. Ja sa tim nemam problema jer mene ne smatraju čudnom, ali smatraju druge ljude. |
ANĐELA
RIKANOVIĆ |
06.49
07.07 |
Društvo |
Da nije Nikola Tesla otišao u Ameriku on bi ovdje ostao «ludi» Tesla koji se bavio sa munjama i tim. Zbog toga ljudi odlaze odavde da nađu način da sebe podstaknu, da postanu neko i nešto, da ih ljudi cijene, da kažu, kad ih neko vidi da mogu da kažu da su oni uspjeli u životu, da su nešto postigli svojim radom i trudom. |
RADA
BOJANIĆ |
09.24
09.44 |
Odlazak |
Ovdje je situacija takva da ljudi koji hoće da uspiju, koji se trude da uspiju, ne mogu to jer mnogo ljudi ovdje stavlja predrasude i pokušava da ih spotakne, ovdje su mnogi ljudi zavidni i samim tim to je jedan od glavnih razloga zašto ljudi odlaze. |
RADA
BOJANIĆ |
10.10
10.26 |
Odlazak |
MI podcjenjujemo svaki vid edukacije, a pridajemo na značaju otvaranje novog kafića ili kluba što ne kažem da treba zapostaviti noćni život, ili treba zapostaviti bilo kakvu, bilo kakav vid zabave. Ali, smatram da, konkretno u Bijeljini postoji jedna bilblioteka i jedan muzej. Postoji dosta malo kulturnih ustanova i nema prosperiteta u smislu da se planira izgradnja bilo kakve javne ustanove. |
IVANA
SIMEUNO VIĆ |
11.06
11.32 |
Društvo
Kultura |
Mislim, definitivno, da ljudi se ne učlanjuju u stranke zato što to oni žele nego zato, kao što bi rekli, muka ih je na to natjerala da to urade. Mislim da je to jedan od najvećih problema i da baš zato ljudi i odlaze jer je nemoguće naći posao bez bilo veze sa vrhom vlasti. |
SNJEŽANA
SIMIĆ |
13.44
14.04 |
Odlazak
Posao Korupcija |
Niko od nas nije birao koje će biti nacije. Ja, da sam se rodio u Federaciji, ja bih bio Bošnjak možda. Da sam se rodio u Hrvatskoj ja bih odrastao kao Hrvat. I u nijednom momentu ja ne mogu da znam da li je prava moja nacija, da li je prava moja vjera i nikada ne treba da osuđujemo nikoga na osnovu toga. |
DAVOR
JOVIĆ |
14.47
15.01 |
Nacije
Tolerancija |
Meni niko nije naudio. Meni govore, kada se ja družim sa drugom nacijom, sa pripadnicima druge nacije, kako možeš, njegovi preci su ubijali tvoje pretke. Kakve veze oni imaju sa svojim precima? Da li ja imam neku vezu sa svojim pradjedom? Ako je moj pradjed ubio nekoga, da li to znači da sam ja ubica? Da ja nosim krv ubice. Apsolutno, nema u potpunosti, nikakve veze. Moja stvar, moj život, moj izbor, kako ću ja da se ponašam, koga ću da poštujem. Volim svoje poštujem tuđe. Tako bi trebalo da se radi. Međutim, neki govore, kako možeš da zaboraviš, takve stvari, to se desilo u skorijem periodu. Smatram, ne treba da se zaboravi nikako. Ali, da li treba da ljude osuđujemo na osnovu njihovih nacija i vjerske pripadnosti? Ne. Zato što niko od vas nije izabrao vašu vjeru, nametnuta vam je! |
DAVOR
JOVIĆ |
15.09
15.58 |
Tolerancija |
Mladi o «PERSPEKTIVI» |
16.38 |
DATUM: 2021-04-25
https://www.youtube.com/watch?v=J2C94Z7-t9M
PERSPEKTIVA, Bijeljina
Epizoda 4
Imam osjećaj da smo taoci jednog broja političkih elita koje su nas jednostavno zakovale, zamrzle i da se ne osjeti neka vrsta promjene. Vidite i sami, čim napravite malu promjenu i u tom političkom, da kažem pod navodnicima «prokletom» tlu, da to da rezultat. |
BRANISLAV
BORENOVIĆ Partija dem. progresa |
02.49
03.12 |
Društvo |
Mi smo svjedoci toga da mi vakcine dobijamo kao donaciju, jel tako, iz Srbije, da mi ništa nemamo svoje i da mi živimo, nekako, bukvalno, na milostinji ljudi koji imaju nešto više od nas. |
SARA
STOJANO VIĆ |
07.20
07.45 |
Siromaštvo |
Nadam se da ćemo to uraditi, i ubjeđen sam da ćemo to uraditi već za 18 mjeseci, na izborima 22. godine, da ćemo napravit jedan bum. Jedan definitivan reset. Ali, potpuni reset. Sve drukčije raditi. |
BRANISLAV
BORENOVIĆ Partija dem. progresa |
09.00
09.17 |
Društvo
Izbori |
Kad smo vidjeli koliko je novca otišlo i kako se radilo s tim ugovorima, vjerujte, kad smo preračunali, pa evo, završili smo i mi neke fakultete, ekonomiju i sve to, pa smo izračunali koliko milijardi je koštalo oni 150 afera koje smo pratili jedno vrijeme, pa kad smo prebacili na penzije, znači, danas bi svaki penzioner u Bijeljini imao dvostruku penziju. Umjesto 400 imao bi 800 maraka. Svaki bi zaposleni čovjek u umjesto 800 maraka plate imao 1600 maraka i ne bi razmišljao da ode. |
BRANISLAV
BORENOVIĆ Partija dem. progresa |
09.25
09.57 |
Korupcija
Nivo korupcije |
Obrazovni sistem u Republici Srpskoj je staromodan, je nešto što ne daje adekvatne rezultate i on mora biti kompletno modifikovan, ali sa ljudima koji to znaju raditi. Pa, ako je potrebno, da uzmemo i one ljude koji su to konkretno i dobro uradili u nekim razvijenim zemljama. |
BRANISLAV
BORENOVIĆ Partija dem. progresa |
24.41
25.02 |
Obrazovanje |
DATUM: 2021-05-02
https://www.youtube.com/watch?v=FVvius2RR1g
PERSPEKTIVA, Skopje
Epizoda 1
Mislim da korona nije oduzela godinu dana našeg života, ali, možda smo ovu godinu proveli u nekoj magli. |
VIKTOR | 04.25
04.34 |
Pandemija i posljedice |
Ne smatram da bi trebala da postoji takva premisa muških i ženskih profesija i ako postoji stereotip, međutim, ako se odstrani stereotip, mislim da bi smo na tom polju mogli biti jednaki. Mislim da, ako se kreira takav stereotip, zapravo im samo odvlači pažnju. Međutim, to mora biti dio politike, sama činjenica da onoliko koliko svijet treba da bude prihvatljiv za mene, odnosno država treba da bude prihvatljiva i primjerena meni da živim, isto treba da bude i za nju, za njega, za sve, bez obzira da li se radi o rodnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj različitosti. |
MARKO | 06.18
06.59 |
Položaj žena |
Vjerujem da prema istraživanju Demokratskog instituta u Sjevernoj Makedoniji jedna trećina populacije vjeruje da ženama nije mjesto u politici. Ovdje je, kao što sam rekao veliki problem što nam žene nisu podržane da bi uspjele, napredovale na polju politike, kada same koče jedna drugu da im tamo nije mjesto. |
DARKO MI
LOŠEVSKI |
07.14
07.39 |
Položaj žena |
Ono što nas studente najviše muči je način učenja i sjećanja koja su proizašla iz klasičnih predavanja koja su se slušala u amfiteatrima zamjenjeni su novim načinom učenja, online učenja, on line predavanja i online polaganja ispita. |
IVANA | 11.19
11.39 |
Pandemija i obrazovanje |
Korona krizu oblikovale su mnoge stvari, nešto o čemu mislim da ne govorimo dovoljno, a to je ubrzana digitalizacija koja nam se desila. MI kao mladi ljudi koji smo tehnološki pismeni, sposobni, čak i mi smo suočeni sa situacijom u kojoj se polako počinje da se stvara jedan otpor zbog svih onih trenutaka koji nam predstavljaju međusobno prijateljstvo, interakciju, socijalizaciju, sada prebrzo tijekom posljednjih 365 dana preneseni su na naše kompjutere. Niko ne govori o tome je li štetno gledati u ekran osam sati dnevno, je li to u redu za naše oči, naše tijelo, prethodno je to definirano kao nešto što je negativno i slično. |
IVAN | 12.01
12.50 |
Pandemija i digitalizaci
ja |
Mislim da država zaista nije spremna, ni institucije, ni zvaničnici ili svi zajedno, nisu bili sposobni da se nose sa ovom krizom. |
ALEKSAN
DAR |
13.54
14.03 |
Pandemija i vlada |
Stranačka pripadnost, nužnost stranačke pripadnosti u našem društvu, jer mi imamo područja i zanimanja! Na primjer, pošto sam povjesničar, moram da radim u državnim institucijama, a ne možete zaposliti osobu da radi u državnim institucijama ako nije u nekoj stranci. |
EVGENIJ |
14.29 14.42 |
Stranačko zapošljava nje |
Makedonija, generalno, doživljava užasnu centralizaciju koja generalno nije dobra za glavni grad Skopje, kao ni za druge gradove u Sjevernoj Makedoniji. Postoji tendencija po kojoj se svi značajni događaji u ovoj zemlji bilo da su državne institucije sa sjedištem i uredima, bilo da su kulturni događaji, svi su u Skopju. S jedne strane imamo premalu i ograničenu ponudu takvih događaja u drugim gradovima, a s druge strane, nerealan broj ljudi koji žive u gradu koji je planiran da bude manji grad. To nije nešto sa čime se suočava samo Skopje, to je tendencija svugdje |
IVAN |
18.21 19.02 |
Centraliza cija |
Što se tiče pitanja da li je Skopje podijeljen grad mislim da je to još uvijek žalosno jer možete vidjeti kako se grade škole, na primjer «mješovite škole» u kojima postoji nekoliko etničkih grupa gdje su zastupljeni etnički Makedonci, Albanci, općenito Makedonci i Albanci, postoji problem, vode se stalne borbe, uvijek postoji sukob između etničkih Makedonaca i Albanaca i neću ulaziti u to ko je sada kriv, jer svaka situacija je sama za sebe, već kako to država rješava. Vidimo da se država bavi tim problemom gradeći novu školu u drugoj općini. Na primjer, ako je došlo do tuče u opštini Aerodrom u kojoj žive 99% makedonske etničke zajednice, država gradi školu u Čairu u kojoj većinu čine Albanci i tamo preseli albanske učenike. I to nije problem. Takav problem nije riješen, nije rješenje. To je samo guranje problema pod tepih i ostavljanje za neko drugo vrijeme gdje bi ga neko drugi možda mogao riješiti. |
ALEKSAN DAR |
20.52 22.03 |
Podijeljen grad |
DATUM: 2021-05-10
https://www.youtube.com/watch?v=jZOSPjIqF0k
Epizoda 2
Ona je možda imala trakvo iskustvo, na primjer. I to joj se dogodilo. Međutim, rekao sam prije, nisu krivi samo Albanci ili Makedonci. Došli smo do onoga što smo rekli, krivica je što je projekt koji je bio vladin, ili misija koja je bila društvo za sve, nažalost, ostao samo na papiru, a ne u praksi. Možda oni Albanci koji su bili u autobusima ili na ulici, možda su i oni bili diskriminirani. |
SUAT |
02.38 03.13 |
Međunacio nalni odnosi |
Ono što pokreće omladinu u našoj zemlji je politika, naprimjer, kad se pojavi neko sa nekim kontraverznim stavom, političar ili, nažalost, univerzitetski profesor koji isto ima kontraverzne stavove, onda će se to komentirati i napetosti se počinju pojavljivati. |
UMEJR |
06.45 07.06 |
Međunacio nalni odnosi |
Što se tiče jezika mislim da bi Albanci trebali znati makedonski, a Makedonci albanski jezik. |
MISRA |
07.07 07.09 |
Međunacio nalni odnosi |
Što se tiče upotrebe jezika i da li bi Makedonci trebali učiti albanski jezik. Mislim da bi trebali, mislim da bi to bilo moralno za sve, da ovdje kao država ostavimo jedan pozitivan primjer da trebamo poštivati svoje etničke zajednice. I Makedonce i Albance i druge etničke zajednice, ali i one manje među njima. |
ANTONIO |
07.42 08.14 |
Međunacio nalni odnosi |
Postoje zemlje u kojima se na desetine jezika govori kao službeni jezici i to nije problem za stvaranje za kreiranje politike koja je relevantna za stanovništvo. |
AMONA |
09.44 10.05 |
Međunacio nalni odnosi |
Ja predajem seksualno obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji kao dio nevladine organizacije, i u svakoj školi u kojoj predajemo suočavamo se sa djecom koja su se suočila sa ovim problemom, u svakoj školi u kojoj djeca pričaju priče o zlostavljanju, seksulanom uznemiravanju od strane profesora, od strane odraslih. |
DARKO MI LOŠEVSKI |
10.55 11.12 |
Seksualno obrazovanje Seksualno nasilje |
Mislim da je najveća tragedija u tome što je jako pogrešno za to kriviti žrtve, mi barem u modernom društvu imamo svakodnevni pogled na golotinju. Mislim da kad se te fotografije naprave, zapravo vi dajete svoj najosjetljiviji dio, vjerujete nekom drugom i ne očekujete da će ga zloupotrijebiiti na takav način, i mislim da je to velika sramota i kategorički krivim ljude koji prvenstveno sudjeluju u «sobi» u «Javnoj sobi» na Telegramu, kategorički odbijam da ih nazivam muškarcima. Oni za mene nisu muškarci, jer ako ih nazivam muškarcima, trebao bi ih smatrati istima ili sličnima sebi, ja ga lično ne smatram čovjekom, jer čovjek je neko ko je odgovoran, ko preuzima odgovornost za stvari, čak i ako je nešto pogriješio, pogotovu kad je nešto pogriješio. |
MARKO |
11.58 12.57 |
Nasilje na društvenim mrežama |
S druge strane mislim da je ekonomija veliki problem jer se, prije svega, ne fokusiramo na ono u čemu smo najbolji, a to je poljoprivreda u Makedoniji. Ovo je poljoprivredna zemlja u kojoj imamo toliko lijepih dolina, planina, a ne znamo kako cijeniti sva prirodna bogatstva koja imamo, a tamo gdje Makedonac najbolje zna da napreduje je poljoprivreda. |
MARKO |
15.52 16.13 |
Ekonomija |
DATUM: 2021-05-16
https://www.youtube.com/watch?v=fqvo6EzFF0w
PERSPEKTIVA, Skopje
Epizoda 3
Što se tiče pitanja diskriminacije, poput slučaja kolege kojem se dogodila prilikom upisa na fakultet, mislim da su to izolirani slučajevi, a ne sistemska diskriminacija. Posvuda možemo naći zaposlenike koji imaju takve stavovei koji će uzrokovati problem. To se dogodilo i nama, Makedoncima, jer je ionako neko pomislio da tako reaguje na trenutak. |
EVGENIJ |
04.53 05.23 |
Diskrimina cija |
Možemo takve stvari mijenjati, ne bi smo trebali šutjeti, ali kao što je spomenuto, trebali bi smo odmah reagirati bilo studentskim ombdusmenom, ili obavijestiti Ministarstvo prosvjete. UKIM ima rektorat Filosofski fakultet ima dekana. Pa, takav se postupak kolege koji je bio zaposlen na tom fakultetu definitivno ne uklapa u XXI vijek. |
IVAN |
07.12 07.36 |
Diskrimina cija |
Lično, mislim da se zalažem za legalizaciju određene doze u određenim okvirima i dozama onoliko koliko je dozvoljeno jer će to smanjiti kriminal i svu onu sivu ekonomiju u zemlji. Cijeli proces da ide od papira do papira, koliko se kupuje i kako se uvozi i izvozi. |
KRISTINA |
10.24 10.50 |
Legalizacija droge |
Za žene u politici, moje mišljenje možda nije previše popularno, ali želio bih reći, da, s jedne strane da, i dalje postoji problem što žđivimo u svijetu u kojem dominiraju muškarci, još uvijek postoji stav da su žene manje vrijedne, u nekim dijelovima obespravljene, i problematičan je njihov ulazak u politiku, ali s druge strane, ako uzmemo na primjer, ako uzmemo u obzir da na fakultetima kao što je pravni, ekonomski pa čak kad sam i upisivao političke nauke, više je djevojaka, žena. Upisujte, pa ako ako upišete više normalno da ih više završi. Sad je to više stvar ličnog izbora, hoće li se one odlučiti ući u politiku ili će se dogoditi da će im neko reći da pričekaju da ne mogu jer su žene, ili će im to reći na direktan način ovdje treba da se ispita da li je to pravi problem. Jer je istina da su obespravljene, ali s druge strane ne možemo samo ići na činjenicu da su obespravljene tako da ne mogu ući u politiku, mislim da imaju taj izbor. |
VIKTOR |
11.14 12.39 |
Ravnoprav nost žena |
Mislim da u trenutnoj situaciji u kojoj je ova zemlja to nije moguće jer bi to previše bilo sile i ne bi bilo dovoljno kvalitetno za provođenje potrebnih propisa i ne bi stvorilo sistem u kojem bi smo sve pokrivali i ne bi imali prazninu u sistemu. Još uvijek nemamo funkcionalno obrazovanje, mislim da nema mlade osobe, ako bi radili anketu koja bi ubuhvatila sve mlade, koja će reći da je naš obrazovni sistem funkcionalan, da je dobar, da u potpunosti donosi najbolje od nas. Unatoč nefunkcionalnom obrazovnom sistemu, pored nefunkcionalnog zdravstva pored drugih nefunkcionalnih tema, forsiramo i neke teme koje su na neki način još daleko od nas. I, ako to zvuči loše, postoje slučajevi degradacije, postoje slučajevi uvreda, postoje slučajevi ugrožavanja ljudskih prava i LGBT prava, koja su potrebna, nešto između kampanje i onog što u ovo doba možemo nazvati propagandom, što već postaje na neki način odbojno, stvara averziju prema drugima koji nisu direktno uključeni. |
DARKO |
13.49 15.23 |
Legalizacija droge Obrazovanje |
Što se tiče pitanja koja se odnose na istopolne brakove i legalizaciju opojnih droga vjerujem da naše društvo još nije dovoljno zrelo da otvori ta pitanja koja će možda trebati razmotriti u budućnosti. Trenutno, mislim, da u Sjevernoj Makedoniji postoje prioritetnija pitanja koja treba riješiti u pogledu obrazovanja, zdravstvene zaštite i drugih tema. |
IVANA |
18.37 19.06 |
LGBT Legalizacija droge |
Utisci mladih o snimanju „PERSPEKTIVE“ |
19.20 |
DATUM: 2021-05-24
https://www.youtube.com/watch?v=XRh_AHYsteI
PERSPEKTIVA, Skopje
Epizoda 4
U takvim okolnostima, prva poruka koju uvijek šaljem mladima je da je istina da svaka mlada osoba može sjesti u avion, autobus, auto i otiću u Njemačku, Italiju, Švicarsku, bilo koju drugu zemlju, naravno da je to lako. Pitanje je koje je pravi izazov za usmjeriti svoj život. Jer, ako odete u Njemačku, more je tamo podiglo valove, i postignuti su određeni standardi, a vi će te kao mladi zajahati val i provest će te život možda financijski stabilnije, ali sigutno dosadno. Ovdje možete podići plimu, možete stvoriti uvjete, možete se izboriti da ono šta imaju u Njemačkoj, Americi, Britaniji, bilo gdje, da donosemo ovdje, da to napravimo. |
ZORAN ZAEV Premijer |
04.31 05.30 |
Odlazak mladih |
Mislim da nema dovoljno kvaliteta niti je dovoljno blizu kvalitetno onome kako je u Evropskoj uniji. |
ZORAN ZAEV |
07.45 07.53 |
Kvalitet obrazovanja |
Svi bi ga trebali promjeniti, učenici bi trebali reći šta nije dobro da bi se stvari mogle promjeniti, država da sluša, promijeni zakon, uspostavi kriterijume, podići norme, postaviti stvari na mjesto koje želimo. To vidimo u mnogim zapadnoevropskim zemljama. |
ZORAN ZAEV Premijer |
08.05 08.26 |
Obrazovanje |
Moj je stav, ličan, je da bi se prvog septembra svi trebali vratiti u škole, jer smo znali odnosno vidjeli smo da školovanje online nije ono što bi trebalo biti, čak ni kombinovana nastava nije ono što bi trebala biti. Kvalitet prenosa znanja nije isti. |
ZORAN ZAEV Premijer |
10.24 10.41 |
On line obrazovanje |
Za mene su ekološka pitanja život, a to je svakodnevnica ljudi. To ne ovisi o standardu. Hoće li ljudi biti slobodni ili ne, ovisi o tome jesu li glasni ili ne. Kad imamo autokratske režime, ljudi se plaše i ne reagiraju, čak i kad je po život prijeteće pitanje. |
ZORAN ZAEV Premijer |
12.49 13.15 |
Ekologija |
Trebali bi ste imati dovoljno da vas ne prave budalom, ako odete imate puno ili se borite da imate više, ako ste siromašni ili slično. Novac je relativna stvar, najviše 2 promila ili 2% utječe na ljudsku sreću. Na ljudsku sreću sve više utiče osim novca. |
ZORAN ZAEV Premijer |
24.27 24.49 |
Novac Bogatstvo |
DATUM: 2021-05-30
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 1
Poznajem dosta mladih ljudi koji su otišli iz naše države uglavnom zbog ekonomskih i razloga zato što traže bolji život. |
DRAGANA |
02.12 02.24 |
Odlazak |
Poznajem također dosta mladih ljudi koji su otišli odavde tražeći mogućnost za boljim obrazovanjem jer svi smatraju da je izvan naših granica puno bolje, tražeći bolji posao i većinom veću platu. |
RAISA |
02.40 02.53 |
Odlazak |
Ovo je naša država i ovdje svoji na svome. Možemo otići ali nikad nećemo biti prihvaćeni kao neko njihov, pravi stanovnik te države, uvijek ćemo biti neko ko je došao iz BiH, a ne neko ko je tu rođen, odrastao i slično. |
RAISA |
02.54 03.09 |
Odlazak |
Sve ima svoje prednosti i mane. Naprimjer, tamo mi je dosta lakše bilo preživjeti, pregurati mjesec nego ovdje. Ovdje radim dva tri posla da preguram mjesec, tamo sam radio jedan. |
ADIN |
03.17 03.29 |
Odlazak |
Nikad nisam bio prihvaćen potpuno u društvo. Uvijek sam bio outsajder. Uvijek sam se družio sa outsajderima. Doduše, ne u svim zemljama. |
ADIN |
03.30 03.49 |
Odlazak |
Ja lično ne smatram da je tamo toliko puno bolje da bi se otišlo. Žao mi je mladih ljudi koji su otišli što bi se reklo bez ispaljenog metka, nisu ništa pokušali da urade ovdje kako bi krenuli svoj život ovdje, odnosno onako kako su oni zamislili. Vjerujem da je teško, ali nije nemoguće. Poznajem dosta mladih ljudi koji su uspjeli ovdje. Bilo da su pokrenuli određene biznise ili se zaposlili na nekim pozicijama, ili imaju porodični biznis. |
HARUN |
04.02 04.27 |
Odlazak |
Smatram da odlazak odavde ima svojih prednosti i mana. Lično smatram da, možda, ima više prednosti. Razlog je što se ovdje mladima ne pruža dovoljno mogućnosti. Iako je možda van zemlje ljudima možda teže psihički, i teže su prihvaćeni, i teže se snalaze smatram da opet imaju više šansi nego ovdje. |
DRAGANA |
05.07 05.41 |
Odlazak |
Došli smo do problema da imamo tri nacionalna tora, tri etničke skupine koje su zaslijepljene svojim ličnim interesima nego tim nacionalnim koje predstavljaju. Dolazimo do problema prilikom izbora naših lidera, naših vođa, koji, očito, evo već 21 godinu kako je distrikt uspostavljen nisu u stanju da krenu sa rješavanjem problema omladine. |
ADNAN |
07.31 08.00 |
Lideri |
Mi nemamo gradsko kino, mi nemamo moderna igrališta, sportska, nemamo kulturnog sadržaja. Imamo ogroman broj nevladinih organizacija čiji rad se ne nadgleda, a javni novac ide u njihove džepove. |
ADNAN |
08.17 08.34 |
Brčko |
Naše formalno obrazovanje i zvanje koje mladi stiču nakon završene srednje škole ili fakulteta nije usklađeno sa potrebama tržišta rada. Postoji nedostatak profesora u školama, postoji nedostatak opreme, postoji nedostatak modernizacije, odnosno načina odvijanja nastave. Mladi su financijski nesigurni. |
MATEA |
09.20 09.40 |
Odlazak |
Nikada nijedan (zvaničnik) nije došao zbog svih naroda, odnosno ljudi koji žive u Brčko distriktu, da bi nešto unaprijedio ili poboljšao. Obično je to iz nekog užeg interesa, kako bi podržao određenu skupinu ljudi ili dao nekome podršku, ili na nečiju inicijativu došao. |
HARUN |
16.48 17.05 |
Političari |
Smatram da žene nisu toliko zastupljene u politici, a kada jesu, uglavnom dobijaju niže pozicije, procjenjuju se kroz neke površne vrijednosti, na primjer, kako izgleda, koliko ima godina, da li je udata, čija je sestra, kćerka, majka i ne pridaje se pažnja tome šta ona ima zapravo da ponudi kao program, da li je ona kvalifikovana kao osoba da govori o bilo čemu kao što bi trebalo za svakog kandidata da bude. Kada im se pruži prilika, sputavane su, omaložavane su i u poprilično su lošem položaju. |
DRAGANA |
18.29 19.27 |
Položaj žena |
Naš obrazovni sistem je jako loš zato što ne postoji usklađenost sa tržištem rada i potreba radne snage. Imamo hiper produkciju nekih stručnjaka dok drugih, koji su deficitarni, nemamo. U svim srednjim školama praksa je na jako niskom nivou. |
HARUN |
21.02 21.19 |
Obrazovni sistem |
Ako niste pripadnik vladajuće nacionalne strukture mogućnosti su vam dosta manje. Ljudi su netrpeljivi jedni prema drugima i to opet dosta stvara problem. |
DRAGANA |
22.12 22.27 |
Dominacija nacija |
Civilno društvo u Brčko distriktu je predstavljeno kao bajno, svi smo zajedno, ali ja ne smatram da je to istina. Evo na primjer, u određene kafiće u Brčkom ide samo jedna etnička skupina. U jednom dijelu distrikta samo su ljudi iz jedne etničke skupine, u drugom samo iz druge etniče skupine. To se odražava i na našu omladinu. Dosta mržnje postoji među omladinom koju podstiče ta starija generacija. Vidim po grafitima koji mladi crtaju. Još uvijek crtamo nacionalističke znakove ili još gore, fašističke ili tako nešto što omladina ovdje ne bi trebala da radi. Tako da još uvijek smo podijeljeni. |
ADIN |
22.28 23.13 |
Podjele |
DATUM: 2021-06-06
https://www.youtube.com/watch?v=G9p1xwnIKus&t=1s
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 2
Stalno imamo u novinama, u vladi, stalno se razgovara o tim navodnim projektima koji su u planu. Radićemo ovo, radićemo ono, ali se ništa od toga n ostvaruje. Kako kad više od 50% ide na plate ljudi. Četiri osobe rade za jednu osobu |
ZERINA |
03.07 03.24 |
Društvo |
Po meni bi bilo suludo, na primjer stalno se razgovara završićemo stadion “Jedinstvo”, završićemo ovo, završićemo ono, dok na primjer u srednjim školama u Brčkom imamo problem sa žoharima, u bolnici imamo zidove koji se raspadaju. Znači, ljudi koji su bolesni žive, provode vrijeme u takvim prostorijama. Prakse nemamo u školama, nemamo, naprimjer informatika: koristimo računare i programe koje su naši roditelji komotno mogli da koriste. |
ZERINA |
03.44 04.13 |
Društvo |
Jedan dio Brčko distrikta zastupa jedna nacionalna skupina, drugi dio druga nacionalna skupina i to je nešto sa čim smo se vjerovatno navikli. Ja sam se navikla. |
ELMA |
07.14 07.27 |
Podjele |
Ovdje su se ljudi uvijek dijelili na raju i papke. Papci su ti koji se dijele i gledaju ko je ko, raja je uvijek bila tu. Nije znala čak ni da nabroji koliko koga i čega ima u svom društvu i svom okruženju. |
ADNAN |
07.37 07.53 |
Raja i papci |
On i ja se nikada nećemo složiti po tom pitanju. Ja ću čitav svoj život tvrditi, jer vjerujem u to, jer sam ubjeđen da je tako, da je rat u BiH bio agresija na BiH uslijed kojeg je izvršen genocid nad bošnjačkim narodom. Međutim, njegov stav je da je to bio građanski rat za podjelu teritorije. On i ja se nikad nismo posvađali i nećemo se nikad posvađati po pitanju toga. Jer, normalno je da on ima svoj stav, ja da imam svoj stav. Nećemo mijenjati prošlost zarad bolje budućnosti, međutim, ne možemo žrtvovati budućnost zarad prošlosti. |
ADNAN |
08.30 09.02 |
Podjele |
Ja mislim da se političari vrlo boje naše generacije. I zato se trude da ne obraćaju pažnju na naše obrazovanje zato što temelj svakog društva je stanovništvo. A koliko je stanovništvo obrazovano određuje kakva će država da bude. Oni znaju da obrazovano stanovništvo neće da obraća pažnju na njihove, reći ću, gluposti. Nama nije bitno ko je postavio zastavu. Nama je bitno kakva je naša škola, kakvo je naše zdravstvo. |
ZERINA |
09.46 10.19 |
Političari Obrazovanje |
Kada će prestati te netrpeljivosti? Prestaće kad smaknemo ovu vlast koja jeste godinama. |
BELMINA |
10.29 10.36 |
Podjele i vlast |
Smatram da su žene, generalno, diskriminirane, a pogotovu na području politike. |
MATEA |
14.18 14.25 |
Položaj žena |
Žene u politici, u Brčko distriktu, nisu izložene diskriminaciji, nisu izložene izložene seksualnom eksploatisanju i tako dalje. One su ugrožene. Njihov položaj je ugrožen, njihovo dostojanstvo se svakog dana dovodi u pitanje od strane njihovih oponenata samo zato što je ženu puno lakše, takvim besčasnim ljudima potkačiti nego muškarce. |
ADNAN |
18.03 18.28 |
Položaj žena |
Saziva se konferencija jednog političkog subjekta gdje se ona predstavljala, gdje se ona, “sram je i stid bilo” pojavljuje u majici na bretele, znate! I to je išlo uživo, prenos. Tokom tog prenosa u živo, koji je trajao možda nekih 15, 20 minuta, takvi komentari su njoj izgovoreni, takve gnusne stvari, kako se ona obukla, kakav je to kućni odgoj! Ovo žena? Kakav je ovo način? Pa ovakvoj ženskoj je samo za ovoga ili samo za onoga. Bila je odmah izložena diskriminaciji. Niko nije reagovao! Institucije koje su zadužene da reaguju na takve stvari nisu reagovali! Nijedan drugi politički subjekt se nije oglasio da osudi takvo ponašanje! Kakvu to poruku šalje mladim djevojčicama, mladim ženama, mladim majkama, strinama, bakama? |
ADNAN |
19.28 20.39 |
Položaj žena |
Ovo je rat, ja ga bar tako doživljavam. Ovo je ratno stanje u kojem mi trenutno živimo samo se ne koristi oružje nego se koriste sve druge metode. Moja generacija, ja se lično tako osjećam, sam uskraćen za mladost samom činjenicom što sam se rodio ovdje i što su moji roditelji odlučili da mi ostanemo ovdje! |
ADNAN |
25.16 25.38 |
Uskraćena mladost Rat bez oružja |
DATUM: 2021-06-13
https://www.slobodnaevropa.org/a/mladi-brcko-distrikta-ep-tri/31305136.html
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 3
Ja bih voljela da komentarišem o ženama u politici i zato ću da uzmem jedan lični primjer, to jest primjer iz ličnog života od jedne moje prijateljice i njene riječi koje je ona govorila. Ona želi da se uvuče u tu politiku, da se uvuče u te stranke tako da bi mogla sebi naći neki povoljan posao kasnije. I, uopšteno, kako ona priča o tome, kako prvo treba da izgleda? Treba da se napuca, da izgleda top bomba, uopšteno, da bude veoma privlačna tako da bi neko uopšte nju mogao da vidi, kao neko kvalifikovan za taj posao ili uopšteno za to mjesto u stranci. I onda, koliko treba da se samo “uvlači” ljudima da bi mogla da dobije neke veze, da bi mogla da upozna ljude sa nekim vezama. To je veoma tužno kada se iz nekog ličnog primjera vidi koliko je u stvari žena ugrožena i šta treba da uradi. |
ANASTASIJA |
04.06 05.04 |
Položaj žena |
Danas su veći neprijatelji ženama ženski rod. Čim nešto neka osoba, žensko uradi, ta osoba gleda da je što više osudi, da to prokomentariše na što više lošiji način |
ZURIJETA |
05.13 05.25 |
Položaj žena |
Većinom se žene uzimaju kao neke robinje kuće, djece, čovjeka. Većinom su prikovane za tu kuću, za pravljenje ručka, pospremanje kuće i slično. |
RAISA |
06.22 06.42 |
Položaj žena |
Smatram da su žene itekako dehumanizirane, da se na njih gleda kao na bića drugog reda. Pogotovo iz tog političkog aspekta u smislu da se na nju ne gleda kao na čovjeka već upravo kao na nečiju sestru, nečiju majku, nešto nečije! Kao da je neki predmet. |
DRAGANA |
07.27 07.47 |
Položaj žena |
Ovdje je san snova da se zaposlite na budžetu, i imate jako dobru platu, i vi znate da tamo nećete ništa radit jer prezasićenost je od tih pozicija, izmišljaju se pozicije. |
HARUN |
10.30 10.41 |
Birokracija |
Ne postoje radna pozicija koja nije unaprijed definisana, zna se ko će doći, čak se trguje se između etničkih skupina, ako treba Hrvat da dođe na jednu poziciju, doći će možda Bošnjak ili Srbin i tako dalje. |
HARUN |
10.51 11.03 |
Trgovanje stranaka |
Mi ovdje do 35-e godine živimo još kod roditelja. Dosta mladih, evo dosta moje generacije radi za 300-600 maraka. Ja, iskreno, ne bih sada, u ovoj situaciji, osudio neko dijete da bude moje, i da se rodi u Brčkom i da ostane ovdje. Smatram da mu ne činim dobro. |
ADIN |
11.31 11.53 |
Društvo |
Tužno je koliko djeca ne vole aktivizam, ne vole da se trude za naše bolje sutra. |
ZURIJETA |
14.09 14.15 |
Pasivnost mladih |
Ne trebamo ni mi sjediti i čekati da nam se obezbjede uslovi, nego trebamo raditi na njima i nadam se da će to sve više i više postati neki motiv mladih ljudi u BiH. Jer, generalno, mislim da u trenutnom sastavu i društva i ljudi koji donose odluke jako teško da će doći do toga da se steknu neki uslovi da društvo proizvodi neki motiv za ostanak. |
DARKO BRKAN Udruženje “Zašto ne” |
15.10 16.35 |
Društvo i mladi Pasivnost mladih |
Ja ne mislim da ja, kao neko ko učestvuje u demokratskom procesu, koje, u krajnjem slučaju donosi, daje glasove, tim istim ljudima koji su u političkim partijama, da treba nešto od njih da očekujem. Ja treba da tražim od njih nešto i ukoliko to ne dobijem, treba da dovedem nekoga drugog koji će mi to omogućiti što ja tražim. |
DARKO BRKAN Udruženje “Zašto ne” |
20.55 21.14 |
Društvo |
DATUM: 2021-06-21
‘Perspektiva’ sa mladima Brčko Distrikta: Ispravljamo tuđe greške
PERSPEKTIVA, Brčko
Epizoda 4
Smatram da takve statue i biste služe i sličan sadržaj jednostavno služe kako bi se potpalila neka, da kažem, već postojeća nacionalistička retorika države i da bi se pokazala nadmoć kako jednog, tako drugog i trećeg naroda nad ostalima. |
DRAGANA |
03.45 04.05 |
Biste i ciljevi |
Ja mislim da mi u Brčkom imamo puno izraženiji problem samih granica, fiktivnih, unutar samog grada gdje je omladina podijeljena po tim nekakvim nacionalnim torovima. Ako nije nacionalnim onda mi imamo taj, jednostavno, mentalitet čopora da osjetimo potrebu da pripadamo nekoj određenoj grupi kako bi, šta je znam, imali jači, stabilniji identitet kako to mladi ljudi percipiraju. Jer, ako ste pripadnik neke skupine, kao da ne postojite! |
ADNAN |
08.20 08.53 |
Granice, čopori, nacije |
Čovjek, kao društveno biće, ima potrebu da bude dio neke grupe kako bi se osjećao, ne znam više, zaštićeno, ili jednostavno zbog društva. Takođe, mislim da je u Brčko distriktu, konkretno, ogroman problem što mlađi naraštaji krenu, nekako da ulaze u to, u početku, kao vid neke pobune. |
ZERINA |
10.06 10.27 |
Mladi i nacije |
Taj čin pobune prerasta, u stvari, u njihov karakter i na kraju im prelazi u mentalitet. I mlađe generacije, jednostavno tako to ide, sve to ide u krug. Imamo isti problem, taj čin pobune koji prerasta u mentalitet. |
ZERINA |
11.20 11.35 |
Pobuna, mentalitet |
Mi svi ovdje mislimo da će do promjene u ovoj zemlji doći tek kada naša generacija stupi na red, kada mi budemo u situaciji da donosimo naše odluke. Zato što, nekako, svi su okovi spali na našu generaciju. Mi se nismo svađali ali se mi mirimo! Iz nekog razloga. Mi ispravljamo stvari koje mi nismo uradili! Ljudi koji su sada na vlasti rade greške koje mi treba da ispravljamo protestima, borbama i tako dalje. Na nas tako mlade je pao ogroman teret |
ZERINA |
16.26 17.01 |
Teret na mladima |
Svaki oblik, svaka komunikacija, svaki rad, svako zalaganje, čak i ova emisija je promjena za naš grad, za nešto da upoznamo i tako dalje. Naročito problem nacionalizma, toga ima previše u našem gradu. |
BELMINA |
18.40 18.52 |
Promjena |
Vlast se boji nas realno, i to možemo otvoreno da kažemo. Zašto se boje? Zato što mi ne padamo na te njihove riječi, ne padamo na te stvari. I mi možemo donekle. Međutim, oni misle da su nas uzeli pod svoje, međutim nisu. |
BELMINA |
19.06 19.19 |
Mladi, promjene, društvo |
Mi, ovdje, kao narodi, vjekovima smo naučeni da neko sa nama vlada. Mi nikada nismo vladali sami sobom i nikada nećemo. I takvi ljudi će ovdje uvijek bit. Zato mi kad odemo negdje drugo, dobro se uklapamo jer znamo slušat! I ovdje ne pravimo te neke pretjerane pobune. Jedino kad dođe pet do 12, ili čak 12, onda mi nešto uradimo, super, uradili smo nešto, nema nas narednih 10, 15 godina, ništa ne radimo jer nas društvo i mi sami tjera u zonu komfora, koja je nama jako dobra. |
HARUN |
23.03 23.33 |
Promjene poslušnost |
Ne osjećam potrebu da volim ovu državu jer ona, kao država, meni apsolutno ništa nije obezbjedila u moju budućnost. Znači, godine mog školovanja što me čekaju, mogu, pa ne baš definitivno, jedno 60-70% da kažem da će biti uzaludne jer ću isto tolike godine da potrošim čekajući da budem zaposlena. |
MILICA |
24.14 24.41 |
Mladi država |
Kako da se bunimo kad 70% države radi za državu, zaposleno je u državnim institucijama. To je u biti srž svih problema! |
ADNAN |
26.23 26.34 |
Pobuna Društvo |
Nama su i dalje najjača poduzeća u ovoj državi, državna poduzeća! Ljudi, to nije normalno, molim vas razmislite o tome! Jedini spas, po mom ličnom mišljenju, za ovu državu, i za ove stranačke uhljebe, babine, mamine, tajine sinove, za te rođake, veze i te zafrkancije je ekonomski liberalizam u BiH. Smanjenje poreza, olakšavanje privrednicima, poslovođama da šire svoje biznise, da šire svoje kapacitete |
ADNAN |
26.55 27.29 |
DATUM: 2021-06-27
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-na-putu-sa-migrantima-u-bih/31328496.html
PERSPEKTIVA U BIH
Na putu sa migrantima 1
Priča o izbjeglicama iz Iraka (Husein), Irana, Afganistana (Ali) |
03.15 12.00 |
||
Nažalost, posljednjih godina, uporno se bavimo statistikama, a iza tih brojki, u stvari ne želimo da vidimo, ili ne možemo da vidimo da se radi o djeci, omladini, ljudima, majkama, kćerkama koji u principu traže samo izlaz iz loše situacije u koju su se našli u zemlji porijekla i odlazak u neku bolju, da kažem, budućnost. |
EMIL BRCANOVIĆ”Vaša prava, BiH” |
12.42 13.12 |
Ljudi, a ne statistika |
Za mene, kao neko ko živi na ovim prostorima je strašno nerazumijevanje ljudi koji ovdje žive i strašan jedan stereotipni pristup, u smislu, “zaboga, zašto su polazili, kod njih nije rat, otkud im telefoni, otkud im pare za Internet”, ne razmišljajući o tome da ti ljudi, da je taj telefon vjerojatno sve što imaju, njihovo najveće uporište u ovom trenutku i da zapravo ne sjede bez veze ispred nekih prodavnica, ispred nekih institucija zato što postoje tragovi neke Internet mreže koju oni mogu da koriste. |
RUBINA ČENGIĆ Novinar |
15.17 15.49 |
Nerazumje vanje |
Moglo se predvidjeti, moglo se pripremiti i moglo se na vrijeme razmišljati o tome šta ćemo kada ljudi dođu. |
RUBINA ČENGIĆ |
16.45 16.52 |
BiH nepri premljena |
Sistem apsolutno nije izgrađen, nema dovoljno kapaciteta da se bavi svim ovim izazovima koje migracija nosi sa sobom. |
EMIL BRCANOVIĆ |
17.43 17.57 |
BiH nepri premljena |
Redovno vidimo vijesti ukoliko je bila neka tuča, ukoliko je bilo ubistvo, u kojoj je zapaljen kamp, ukoliko se dešava neka migracija, ili, ukoliko je, imamo ove slučajeve da je brod sa izbjeglicama potonuo, puni ljudi je poginulo, tada priloge vidimo. Međutim, vrlo rijetko možemo vidjeti tople ljudske priče koje bi nekako otoplile srce i institucija sistema, i ljudi koji bi mogli pomoći. |
RUBINA ČENGIĆ Novinar |
18.52 19.20 |
Mediji i migranti |
DATUM: 2021-07-04
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-na-putu-sa-migratima-u-bih-epizoda-dva/31340371.html
PERSPEKTIVA U BIH
Na putu sa migrantima 2
Priča i migrantima iz Irana, Pakistana i Afganistana |
01.30 10.45 |
||
Bojim se da smo se malo umorili od impatije prema ovim ljudima zato što dugo traje, mnogo ih je i ne naziremo rješenje problema. |
RUBINA ČENGIĆ Novinar |
12.25 12.35 |
DATUM: 2021-07-11
https://www.slobodnaevropa.org/a/pesrspektiva-na-putu-ep-3/31352991.html
PERSPEKTIVA U BIH
Sa migrantima, život
je neizvjestan
Evo, ja sam jučer jedan statistički pokazatelj, da za zadnjih 10 godina u BiH je manje upisano 60.000 djece u osnovne škole i 39.000 djece u srednje škole. |
JASMINKA DŽUMHUR |
03.12 03.23 |
Odlazak |
Ono što djeca najčešće ističu kada ih pitate šta im nedostaje jeste škola i obrazovanje. Dakle, za njih, sama škola ne predstavlja samo učenje, već predstavlja osjećaj pripadnosti, osjećaj normalnosti, strukturu dana i priliku da uče. |
DUBRAVKA VRANJANC “Save the children” |
06.43 06.59 |
Djeca migranti |
I ta djeca zaista predstavljaju jednu grupaciju koja može biti potencijalno grupa za trgovinu ljudima. |
JASMINKA DŽUMHUR Ombdusmen |
09.24 09.33 |
Djeca migranti |
Kada razmišljamo o perspektivi djece, jednako kao što je ovaj dječak rekao “migrant znači jedna torba i napustiti kuću”, mi često pod tim podrazumjevamo nešto drugo, tako moramo i o njihovom putu i uslugama koje im pružamo, da razmišljamo kroz njihove oči. |
DUBRAVKA VRANJANC “Save the children” |
10.54 11.10 |
Djeca migranti |
Mnogo je ovih slučajeva koji su dokumentovani, prijavljeni. I mi smo sami znači u ne znam ni koliko više podnesaka obavještavali i nadležne institucije u Republici Hrvatskoj, ombdusmena Republike Hrvatske, odnosno pučkog pravobranitelja o tim, o dešavanjima na granici, nezakonitom vraćanju, nemogućnosti da se pristupi sistemu azila u Republici Hrvatskoj i jednom trendu kršenja osnovnih ljudskih prava migranata, odnosno izbjeglica koji je vidljiv na granici Republike Hrvatske i BiH. |
EMIR PRCANOVIĆ ”Vaša prava” |
16.06 16.49 |
Ponašanje Hrvatske prema migrantima |
Sistem im mora biti dostupan. U protivnom, svako suprotno postupanje, vodi ka kršenju ljudskih prava. |
EMIR PRCANOVIĆ |
18.11 18.19 |
Ljudska prava |
Slovenija kažnjava, znači novčano, osobe koje prekrše granicu i vraća ih odakle su došli. Za razliku od toga, zaista, Hrvatska oduzima stvari, odnosno sve ono što, na osnovnu čega bi se osoba mogla identificirati u svom tom prelasku. I ono što su migranti rekli, ali i neki predstavnici policije u BiH, da je prećutno dana suglasnost da policajci Republike Hrvatske mogu zadržati oduzete stvari jer se time nigdje ne registruju slučajevi. |
JASMINKA DŽUMHUR Ombdusmen |
18.19 19.02 |
Ponašanje Hrvatske i Slovenije prema migrantima |
Da li ovo vraćanje, “push back”, iz jedne zemlje u drugu, pa tako, da kažem, kaskadno, u stvari vodi ka gubitku svakog smisla i mogućnosti da se traži azil u nekoj od zemalja. Ako će te iz Hrvatske biti vraćeni u BiH, iz BiH u Srbiju, iz Srbije, ne znam, u Makedoniju, iz Makedonije eventualno u Grčku, iz Grčke u Tursku. Čemu onda uopšte sistem azila, sistem podrške? Mislim da, ako gradimo sisteme da budu dostupne tim ljudima onda moramo učiniti sve da zaista unutar tog sistema mogu uživati i ostvariti određena prava, a ne da sistem držimo kao tvrđavu opasanu zidinama! |
EMIR PRCANOVIĆ ”Vaša prava” |
22.15 23.17 |
Čemu sistem azila |
DATUM: 2021-07-19
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-srbiji/31364818.html
PERSPEKTIVA U SRBIJI
Otklanjanje predrasuda
Prilog iz PERSPEKTIVE PLUS o noćnim patrolama u Beogradu |
02.00 06.10 |
||
Zapravo, taj koncept “narodnih patrola” treba postaviti na slijedeći način: od koga, od čega oni brane? S kojim kapacitetima, s kojim legitimitetom? To je, dakle, jednostavno, jeftino sticanje ekstremističkih poena. To je, dakle, igranje na emocije naroda. Onaj koji je osnovao te patrole nije ih osnovao sa ciljem da rješava probleme i izazove migrantske krize već ih je osnovao sa ciljem da okuplja određene ekstremiste, određene desničare sa ciljem da se taj dio društva organizuje i da oni sami stvore privid od opasnosti od migranata s jedne strane. S druge strane, “narodne patrole” i njihovi narativi koje plasiraju zapravo aludiraju da naši državni organi nemaju dovoljno kapaciteta. |
DARKO OBRADOVIĆ Inst. za nac. bezbjednost |
06.41 07.34 |
Narodne patrole |
Valjda ćemo jednog dana se izboriti sa migrantskom krizom onda će oni doći, pa će patrolirati protiv ”ovakvih” lica, pa će sačekivati ljude pred televizijom, ko god drugačije misli, oni će imati te moralno, politički korektne patrole koje će valjda gledati koju majicu nosite, koje patike nosite, kako govorite, da li ste malo pocrnili, više kao ja i tako dalje. |
DARKO OBRADOVIĆ Inst. za nac. bezbjednost |
08.29 08.54 |
Narodne patrole |
Ako država to ne radi, onda se pojavi takvi neki likovi koji postanu heroji na društvenim mrežama zato što rade ono što ne radi država. Država je na taj način, svojim nečinjenjem, učinila od njih neke heroje koji se eto bore za određeni dio društva koji se bore da, eto, oteraju migrante ili kazne te ljude koji zlostavljaju životinje. |
DRAGOLJUBDRAŽA PETROVIĆ Gl. Urednik “Danas” |
10.11 10.37 |
Narodne patrole i država |
Da li će oni jednoga dana uzeti da jure nepodobne novinare i pomisliti da je to njihov zadatak kakav je bio zadatak kada su radili ono što država ne radi. |
DRAGOLJUBDRAŽA PETROVIĆ |
10.38 10.50 |
Narodne patrole i država |
Svako preuzimanje pravde u ruke nekoga ko nije država je krivično djelo. Ne možete imati privatnu policiju u zemlji, u XXI vijeku. |
DRAGOLJUBDRAŽA PETROVIĆ |
11.22 11.34 |
Narodne patrole |
Ne postoji ni jedna institucija u našoj državi koja demokratski kontroliše šta rade bezbjednosne služba. Kontrolišu isključivo političari, odnosno politička stranka koja je u tom trenutku na vlasti. |
NAIM LEO
BESHIRI Inst. za evro.poslove |
14.26 14.35 |
Bezbjed. službe |
Te bezbjednosne strukture itekako kontrolišu i organizuju te ekstremističke organizacije. Oni im u fijokama čuvaju sve ono što su loše uradili i prijete time ukoliko ne urade ovo što im novo ne zahtjevaju. |
NAIM LEO
BESHIRI Inst. za evro.poslove |
14.49 15.03 |
Bezbjed. službe |
Oni su faktički neke falange vlasti koje povremeno obave neke prljave poslove za vas da bi im se toleriralo to što rade u slobodno vrijeme. |
DRAGOLJUBDRAŽA PETROVIĆ |
16.06 16.21 |
DATUM: 2021-07-26
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-u-srbiji-kako-prepoznati-fake-news/31376148.html
PERSPEKTIVA U BEOGRADU
Kako prepoznati fake news
Prilog iz Perspektive plus o tabloidima u Srbiji |
01.50 04.55 |
||
Glad za brzinom, za informacijom tjeraju urednike portala da sve što se pojavi, a djeluje da je interesantno publici, oni to guraju na portal, prepisuju, onda tu imate resavsku prepisivačku školu. To jeste problem savremenih medija. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ Gl. Urednik “Danas” |
07.26 07.43 |
Portali |
Kad uđete u političku stranku vi imate jedno mišljenje, obično ono koje je predviđeno za sve. U političkim strankama članstvo obično dijeli jedan mozak. To je mozak lidera stranke ili nekog predsjedništva. Obično je u pitanju lider i onda vi, faktički, morate da razmišljate kako vam kažu ovi odozgo. U medijima je manje više isto tako. Ovdje imate vlasnike, imate urednike i oni diktiraju ono što je uređivačka politika medija. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ Gl. Urednik “Danas” |
08.52 09.27 |
Mediji Stranke |
Tužno je što RTS plaćaju svi građani i to dvostruko. Plaćaju kroz budžet Republike Srbije i plaćaju ga kroz pretplatu. On bi trebao da odgovara građanima Srbije na osnovu Ustava i zakona da pravovremeno, blagovremeno, a zatim istinito informiše građane Srbije. Nažalost, ljudi koji sjede u RTS-u su politički podobni ovoj vlasti i svakoj drugoj prethodnoj vlasti. To se može promjeniti isključivo kad bi jedan dan RTS ili prosto da bude ukinut pa ne možemo ni da očekujemo njegovo postojanje ili njegove informacije, ili da se profesionalizuje do te mjere da se odupre političkom uticaju. Ali, taj politički utjecaj će postojati sve dok članove upravnog odbora bira država i sve dok finansije kontroliše država. |
NAIM LEO
BESHIRI Inst. za evro.poslove |
10.35 11.32 |
RTS |
Nacionalne frekvencije u Srbiji, ima ih pet, i one su pod kontrolom vlasti koja je toliko osiona da zloupotrebljava, prosto naređenje je da tu ne može da proviri niko ko će govoriti nešto protiv vlasti. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ |
12.10 12.28 |
Vlast i mediji |
Nekako se čini da je javni servis postao mnogo gori nego u vrijeme Miloševića ne zato što su vijesti na njemu mnogo gore i da se proganja opozicija i da se širi propaganda neko prosto što se pravi mrtav. Niti zovu istaknute lidere opozicije u neke emisije intervju tipa, niti tretiraju kao teme ovo što pokreću razni opozicioni prvaci što su uglavnom kriminalne teme i pokušaj kriminalizovanja vlasti. Oni prosto to prećutkuju, što se kaže prave se mrtvi i ne žele da te teme razrađuju kao svoje priče, počnu da ih istražuju i tako dalje. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ |
13.11 13.58 |
Vlast i mediji |
Mislim da se treba uzdržati od organizovanja hajki koje se mogu sakrivati iza slobode govore i političkog uvjerenja. Dakle, mora da tu postoji jasna razlika i tu je, zapravo, ono gdje mi treba da sazrijevamo kao društvo. Ukoliko će te vi da se pozivate na slobodu govora, a da spominjete, da ugrožavate nečiju sigurnost, onda vi ste debelo promašili put kojim idete i tim putem možete dovesti samo do društvenih konflikata i sukoba jer to znači da vi ne razumijete šta vi to, alternativno, zapravo nudite. |
DARKO OBRADOVIĆ Inst. za nac. bezbjednost |
14.50 15.29 |
Limiti slobode govora |
Ja mislim da ne treba dozvoliti anarhiju nigdje, pa ni na društvenim mrežama bez obzira što prijetnje na društvenim mrežama mogu biti benigne, ono uglavnom, zato što neko želi nekom nažao da učini, taj će vas presresti na ulici i to vam učiniti. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ |
18.31 16.47 |
Limiti slobode govora |
Oni se služe političkom propagandom kao batinom i samim tim postaju politička batina nekih ljudi u vlasti tako što razvlače po tim novinama, izmišljaju, lažu i razvlače ljude koji su meta vlasti. I, onda oni faktički obavljaju prljave poslove za vlast. |
DRAGOLJUB DRAŽA PETROVIĆ |
18.27 18.50 |
Tabloidi u Srbiji |
DATUM: 2021-08-01
https://www.slobodnaevropa.org/a/31388121.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
Patriotizam nije mahanje zastavama
Prilog iz Perspektive plus o CG kao ekološkoj državi |
01.36 08.45 |
||
Državni simboli, zastave, ne samo države, nego i druge, čini mi se da se mnogo više danas koriste na ovim našim prostorima da bi se istakla pripadnost nekoj grupi, nekoj naciji, vjeri, narodu, državi, prostoru, više da bi se potencirale razlike što je prije neka vrsta manipulacije tim simbolima. |
OLIVERA NIKOLIĆ Institut za medije |
09.03 09.39 |
Manipulacija simbolima |
Mislim da je potpuno prirodno u Crnoj Gori širiti crnogorsku zastavu. Mislim da ja potpuno neprirodno širiti srpsku zastavu, ili albansku, ili hrvatsku, nije važno. Dakle, u onim opštinama gdje je većinsko stanovništvo albansko ili srpsko, po zakonu je dozvoljeno da uz zastavu Crne Gore stoji i zastava toga naroda. To u potpunosti podržavam. Ali, ne podržavam isticanje simbola druge države u Crnoj Gori. Mislim da to prosto nije u redu i da dalje stvara podjele. |
MILOŠ MAŠKOVIĆ Centar za mlade |
10.32 11.17 |
Manipulacija simbolima |
Čini mi se da mnogo više odgovornosti, lojalnosti i patriotizma ima u ponašanju koje će da bude odgovorno, koje će da bude odgovorno prema drugačijem, koje će da bude otvoreno prema drugačijem i prema razlikama, koje će da prihvati te razlike, koje će da živi sa tim razlikama i koje će te razlike da doživi kao potencijal društveni, a ne nešto što mi smeta da ostvarim neku svoju slobodu ili neko svoje pravo i tome slično. |
OLIVERA NIKOLIĆ Institut za medije |
14.03 14.33 |
Patriotizam znači odgovornost |
Najlakše je biti ponosan na pretke i prošlost, i na slavne bitke, pogotovu sa našim istorijama, a očigledno da je najteže shvatiti da je patriotizam i neka lična odgovornost jer, koliko god mi to banalizovali, ali nije patriotizam ako vi mašete zastavom, bacite smeće ili ne platite porez. |
MILOŠ
VUKANOVIĆ Centar za građ. obraz. |
16.10 16.31 |
Patriotizam nije mahanje zastavom |
Mislim da je ta riječ vulgarizovana i mislim da je odnos prema zastavi vulgarizovan što nije dobro, jer zaista mislim da pripadnost svojoj naciji, pripadnost svojoj državi nije problematična niti smije da bude problematična. Dakle, treba napraviti jasnu razliku između nacionalizama i patriotizma. |
VESNA RAJKOVIĆ Inst. za medije |
17.03 17.26 |
Patriotizam i nacionalizam |
Ne možemo da gradimo građansko društvo tako da ćemo kolektivnu vlast zamijeniti nacionalističkim snagama. |
MILOŠ
VUKANOVIĆ |
19.32 19.38 |
|
Ovo kopanje u rovovima nije iznenađenje, tu tome veliku ulogu imaju mediji koji su potpuno polarizovani i koji slijede uređivačke politike svojih vlasnika i političkih centara moći koji iza njih stoje. |
VESNA RAJKOVIĆ |
20.29 20.46 |
Odgovornostmedija |
DATUM: 2021-08-08
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-crna-gora/31399493.html
PERSPEKTIVA U CRNOJ GORI
Mislim da je najveći problem u obrazovanju. Prvo, u samom kvalitetu. Dosta ljudi ide u inostranstvo da se školuje. Tamo završava, kasnije obrazuje porodicu i nalazi posao. |
ŽARKO NEDELJKOVStudent |
01.36 01.50 |
Obrazovanje |
Sukobi su, u stvari, više neke stvari koje skreću pažnju sa bitnih problema. |
PETAR KLAKOR Student |
02.17 02.23 |
Društvo Politika |
Dosta mladih talenata propada kojima se ne pridaje nikakve pažnja i ja smatram da je to jedan dio kome treba pažnja da se posveti masovno u Crnoj Gori. |
DAMIR NESIMI Student |
02.23 02.35 |
Mladi talenti |
Ono što je veliki problem jeste to što mi imamo dva ekstrema u našem društvu: jedan, koji je proizvela sadašnja vlast. To jeste jedan nacionalistički ekstrem, to jeste jedan partitokratski ekstrem, to jeste jedan ekstrem koji guši ovu zemlju, njene mlade ljude, njene institucije, perspektivu, a drugi ekstrem, koji, nažalost, premalo kritikujemo, to je ekstrem koji dolazi iz srpske pravoslavne crkve. I želio neko da prizna ili ne, mi smo u Crnoj Gori osuđeni da živimo, nadam se da se niko neće uvrijediti, između popova i lopova. |
MARKO MILIKIĆ Student FPN |
04.02 04.36 |
Ekstremi Crkva Nacionali zam |
Zaista je bilo neophodno da dođe do promjene vlasti, ali, mislim da se nismo 30. Augusta oslobodili. Naprotiv, mislim da je došlo do potpune regresije i jednog radikalizma i nacionalizma i potpune destabilizacije Crne Gore. |
VESNA RAJKOVIĆ Inst. za medije |
05.55 06.08 |
Promjena Destabilizacija |
Kada je riječ o riječ o miješanju crkve, konkretno Srpske pravoslavne crkve u sve ono što se tič Crne Gore i generalno njenog uticaja, mislim da je mitropolit Amfilohije, koji je bio na čeku Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na velika vrata uveo religijski fundamentalizam. |
MILOŠ MAŠKOVIĆ Centar mladih |
07.07 07.31 |
Religijski fundamen talizam |
Ono što mene najviše zanima jesmo li mi sekularna država. Jer, ukoliko smo sekularna država znači da podjela između crkve i države ne smije da postoji. Dakle, oni moraju biti odvojeni, a sami smo svjedoci da se naša crkva itekako miješa u državu. Da se razumijemo, ja sebe smatram vjernikom. Ja sam od malena naučila da poštujem i crkvu i boga i svešteno lice. Ali, meni je suludo da svešteno lice proklinje nekoga ko nije srpske nacionalnosti, ko sebe smatra Crnogorcem. |
TEA BABIĆ Student |
09.28 09.57 |
Utjecaj crkve |
Crnogorsko društvo, kao i svako postkomunističko društvo doživjelo je jednu revitalizaciju nacionalnog i vjerskog osjećanja nakon pada komunizma, a to je u Crnoj Gori otišlo u jednom dosta interesantnom pravcu da mi po prvi put u našoj istoriji imamo itekako jak izgrađen vjerski osjećaj kod jednog dijela građana, dolazi do jednog izuzetnog vezanja vjerskog sa nacionalnim. |
MILOŠ VUKANOVIĆ Centar za Građ. Obr. |
10.22 10.53 |
Religija Nacija |
Crkva itekako dobro manipuliše mišljenjima i itekako dobro manipuliše kompletnim političkim sistemom. Prema tome se može zaključiti da crkva zaista ima ogromnu ulogu sada u politici prevashodno. U svakodnevnom životu ne bih rekla ali kada su krucijalna pitanja od financijskog značaja u igri, vjerujem da to jeste nešto što posebno interesuje crkvu i vjerujem d one prave, crkvene, kanonske vrijednosti nijesu više u prvom planu koliko su to određene političke. |
MIA ZEKOVIĆ Student |
11.57 12.30 |
Uloga crkve |
Ta veza i sprega između crkve i partija na vlasti je nevjerovatno jaka. Crkva je dosta ispolitizovana i prilično se isprepliću ti odnosi izmđu crkve i partija na vlasti. Crkva nikako nije iznad toga, a čini mi se da bi trebala da bude ako želi, pa i pretenduje da bude duhovni i vjerski autoritet i moralni autoritet među vjernicima. Mi smo imali takve situacije u posljednjih godinu dana, koje su meni bile nezamislive da se, recimo, crkva direktno angažuje u kampanji za izbore, da se društvena i državno važna pitanja dogovaraju sa crkvenim velikodostojnicima, da se o važnim i državnim pitanjima odlučuje pod krovovima crkvenih institucija, a ne pod krovom državnih institucija što je samo po sebi jako mnogo govori. |
OLIVERA
NIKOLIĆ Inst. za medije |
13.33 14.36 |
Vlast i crkva |
Smatram da više treba da pogledamo, zapravo, koje su naše mogućnosti koje se tiču znanja, da stavimo akcenat na naše znanje i na naše sposobnosti, a ne da se bavimo nekim stvarima koje nas se, u krajnjoj liniji, i ne tiču u samom procesu obrazovanja. |
ANĐELA MEDOJEVIĆ Student |
15.03 15.21 |
Obrazovanje |
MI svjedočimo nevjerovatnim promjenama globalno, pa i lokalno, i prosto mislim da sistemi obrazovanja, formalni sistemi obrazovanja ne postižu da proprate sve te promjene da uhvate taj nekakav, kako da kaže, duh vremena. |
OLIVERA
NIKOLIĆ Inst. za medije |
16.21 16.39 |
Obrazovanje |
Naš obrazovni sistem u njih ne usađuje osnovne kompetencije analize kritičkog razmišljanja, samostalnog rada, analize, grupnog rada, kreativnosti, koje su ključne sposobnosti koje su potrebne da bi neko funkcionisao u savremenom svijetu. Mislim upravo zbog toga, zbog tih nedostataka imamo odjednom ovakav odnos, da u CG u 2021.godini imamo shvatanje nacionalnih, patriotskih problema kao 90-ih godina. |
MILOŠ VUKANOVIĆ Centar za Građ. Obr. |
19.34 20.07 |
Obrazovanjei nacije |
Vijdeli smo jedan veliki broj mladih ljudi koji su potpuno zavedeni išli za vjerskim poglavarima i koji su bili u jednom vjerskom zanosu kada je mitropolit Amfilohije umro, to je ono što se u pravoslavlju zove metanija. Zaista mislim da je to ne samo posljedica rada, ogromnog Srpske pravoslavne crkve na terenu nego mislim da je i posljedica lošeg obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Jer, da je na adekvatan način osvjetljena i uloga crkve u ratovima 90-ih godina mislim da danas ne bi imali ovo što imamo. |
VESNA RAJKOVIĆ Inst. Za medije |
22.08 22.40 |
Obrazovanjeo ulozi crkve u ratu |
DATUM: 2021-08-15
https://www.slobodnaevropa.org/a/perespektiva-juventafest-sloboda/31411484.html
PERSPEKTIVA – „JUVENFEST“
JASNA DIKLIĆ govori o JUVENFEST-u, ideji, glumi, inserti iz predstava. Korišteni inserti iz ranijih emisija posvećenim JUVENFEST-u |
|||
Ono što je zaista postalo vrlo problematično ne samo u regionalnom sistemu, nego i u našem sistemu obrazovanja gdje se insistira na getoiziranim mentalnim sklopovima, gdje se mladi ljudi ograničavaju u slobodi riječi, slobodi kretanja, mišljenja. |
JASNA DIKLIĆ |
09.30 09.52 |
Ograničavanje slobode |
Provincija nije oko nas nego je provincija u nama. I tu je osnovni problem. Ne možemo izaći iz provincijskog načina mišljenja ako ne izađemo iz, ako tu provinciju u sebi ne eliminišemo. |
JASNA DIKLIĆ |
10.50 11.05 |
Provincija u nama |
DATUM: 2021-08-22
https://www.youtube.com/watch?v=NKvoGu0jJsM
PERSPEKTIVA U SARAJEVU
Zašto mladi ulaze u politiku
Razgovor sa Ambasadorom SAD
Korišteni materijali iz razgovora sa ambasadorom SAD u BiH, Eric Nelsonom |
|||
Izbori su vrlo sebična stvar. Glasanje na izborima je jako sebična stvar. I treba da budu sebična stvar. Svako treba da glasa na izborima u kontekstu onoga što želi bolje za sebe lično. E sad, ako osoba ne vidi nikakvu drugu opciju nego da uzme neki novac za svoj glas, odnosno ako misli da je to najkreativnija osoba u svom glasanju izabraće to. I to je ono što je naš problem, što je izborni sistem kao takav, pa onda i njegova translacija funkcionisanja vlasti, društva i svega dovodi upravo do tog nivoa da je ljudima potencijalno važniji taj novac nego bilo kakav drugi rezultat izbora. |
DARKO BRKAN, NGO “Zašto ne” |
02.52 03.30 |
Izbori
Prodaja i kupovina glasova |
U divljini, divlje vrijednosti važe. Mladi čovjek mora da živi divlje nebi li, dakle, samo ste napravili okruženje u kojem taj mladi čovjek iskorištava to kao platformu za neki vlastiti benefit. |
NEDIM KRAJIŠNIK “Step by step” |
05.44 05.56 |
|
Potpuna je iluzija uključivanja mladih u politiku. Dakle, vi imate sad neki proces koji kreće od pamfleta, nekih sitnih usluga koje vi radite za stranku. Onog trenutka kad posjedujete kompetenciju znanja vi ste apsolutna prijetnja i to je apsolutna iluzija da će te biti dio neke strukture, nametnuti svoje ideje, stavove i tako dalje. A o besmislu sa smislom je teško pričati. |
NEDIM KRAJIŠNIK “Step by step” |
06.04 06.29 |
DATUM: 2021-08-29
Retrospektiva ‘Perspektive’ Mostar: Treba sve krenuti iz početka
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
Mostar
Ono što je bilo, ono što ste pričali sa ljudima na ulici, ono što sam razgovarala sa prijateljima iz Mostara o toj nadi, čak i procjenama određenih političkih partija, posebno iz opozicije da će zaista doći, do promjene, no što smo vidjeli na društvenim mrežama, ali ogromna je razlika između onog što se očekivalo, onog što se desilo na dan izbora i onog što se desilo poslije toga. Opet smo dobili samo jedan paket, moram reći dogovora između političkih lidera u ovoj zemlji koji vladaju već godinama |
ANIDA ŠABANOVIĆ Spoljnopol. inicijativa |
03.23 03.56 |
Izbori u Mostaru |
Mene interesuju ključne stvari, zdravstvo, sigurnost, obrazovanje i tako dalje, da bude upravljanje od strane onih koji znaju. Politika treba da se bavi nekim drugim stvarima, diplomatijom, ali ništa što je životno za sistem, kao što se nigdje i ne bavi nit se smije baviti. I vrlo lako prelazimo preko toga da i na čelu budu ljudi koji nemaju kompetencije za to. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
06.30 07.04 |
Politika Društvo |
Mi nemamo ideju ni više šta je politika, nemamo ideju šta je čija uloga unutar ovoga, i kao u teoriju kuvanih žaba, samo preko noći, preko noći, preko noći, preko noći, pristajemo, pristajemo. Biti kuvana žaba nije ugodno, jer vi živite dok vas se kuha, jer ne osjećate kako se temperatura povećava. Samo, najednom, se ne probudite. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
07.40 08.04 |
Društvo |
Mislim da se tu propuštaju mnoge šanse da se školuju, obrazuju i odgoje demokratski mladi ljudi koji će na izborima, stvarno, glasati za svoju budućnost, a ne za privilegije svojih neprijatelja. |
NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul |
11.01 11.21 |
Obrazovanje |
Osoba koja je aktivna, koja ima ideju, koja želi da radi, se gleda kao, neću reći ni kao konkurencija, nego kao prijetnja političkim partijama. I na kraju pretežno te osobe same odlaze. |
ANIDA ŠABANOVI Spolj. Inici. |
15.29 15.40 |
Društvo |
Logično je da sa partijama nema pomirenja. Ne znan ni kako bi mirili, u stvari? To baš zvuči licemjerno. Neko ko je subjekt toga, postane….to je baš montipajtovski, nebitno. |
NEDIM KRAJIŠNIK |
21.06 21.18 |
Pomirenje Politika |
DATUM: 2021-09-06
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-bijeljina/31444615.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
Sve više mladih ne žele da žive u BiH
MI druge djece nemamo. To često govorim nastavnicima kad se žale da djeca nisu motivisana. Druge nemamo. Zadatak je vaš da radite sa najgorima, ne sa najboljima i uspjeh nastavnika se ovdje ukoliko neko dijete iz one pozicije koje je po njegovom mišljenju najgore dovedete do neke pozicije u kojoj sa dobrom djecom i ne morate raditi. Njima škola kao takva ne treba. Dakle, nastavnik je ključni faktor unutar toga. Mijenjati se može ako se nastavnik prihvati mijenjati. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
05.14 05.45 |
Obrazovanje |
Dobar nastavnik prvo mora da transformiše sebe, a 36.000 je takvih u BiH. To je ogroman sistem sa puno sujete |
NEDIM KRAJIŠNIK |
06.57 07.07 |
Nastavnici |
Seksualnost je jedno područje ljudskog života koje smo mi, kao društvo, olako prepustili vjerskim institucijama i religiji da se time bave. Mislim da je seksualnost nešto mnogo šire i mnogo dublje nego što je fizički odnos, da seksualnost na različite načine ulazi u kulturu društava i zajednica u kojima živimo. Prosto, ni te zajednice, ni naše mjesto u njima ne možemo razumjeti, a da ne osvijestimo u vlastitu seksualnost, i seksualnost ljudskih bića uopšte. |
NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul |
08.15 09.05 |
Seksualno obrazovanje |
Drogiranje ne dolazi kao ne više…ono je sad postalo status društveni. Dakle, princip druženja, nedruženja, dio identiteta i tako dalje. Ali, ono je bazno umrtljivanje uma koji ne može da se nosi sa svakodnevnicom. Ja to razumijem, opet kao slabost čovjeka kojeg u potpunosti razumijem ukoliko ode u tom smjeru. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
12.17 12.44 |
Konzumacija droga |
Prvo okruženi ste njom, vrlo lako je dostupna, jeftina je, i bijeg je. A, ovo što je bijeg je najvažnije. To je vapaj svakog tog djeteta koji uzme, zapali, šta god, hemiju, šta god. Vapaj! A ako društvo odgovara sa snažnim atakom i ne prihvatanjem toga, ekskomuniciranjem iz nečega što je zdravorazumski. To je, na kraju, zdravorazumski, dobijaće te da nijedno dijete neće se obratiti svojim roditeljima. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
12.48 13.23 |
Konzumacija droga |
I to je u svim društvima koja su izuzetno siromašna, izuzetno nesretna, nefunkcionalna, to dobijate. Kao drugu krajnost, i u izuzetno funkcionalnim društvima to dobijate ali kao pomodarstvo. |
NEDIM KRAJIŠNIK |
13.57 14.08 |
Konzumacijadroga |
Imamo ekonomsku, krizu, krizu vrijednosti, imate krizu identiteta. Sve moguće krize koje postoje tu su na jednom mjestu. Imate jednu generaciju mladih ljudi, uključujući i mene koji ima jednu vrlo nezdravu količinu rezilijentnosti prema svijetu oko sebe. Ona je došla iz okruženja u kojem sam se rodio. Rodio sam se u ratu. Odrastao sam u ratu. Odrastao sa+m sa militantnim riječnikom. Odrastao sam baš u toj kulturi nasilja gdje je Rambo i oslobađanje nasilja prihvatljivo. Ali me to izgradilo, ne samo mene, nego hiljade druge djece kao vrlo rezilijentne. To nije zdravo. Kao što ni druga krajnost, jedne nerezilijentnosti nije zdrava. Dakle, mi smo sposobni da izdržimo mnogo, a to se negdje mora odraziti. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
14.47 15.32 |
O otpornosti |
Mi ne vrednujemo mentalno zdravlje kao uopšte nešto važno. I dalje ga primitivno razumijemo kao neko fizičko zdravlje, samo je to važno, dok mentalno zdravlje je isfeminizarana verzija. To smo u Bosni i Hercegovini vrlo vješti da napravimo, a slabić ste, to pripada bijelim Evropljanima, to nije dio naše tradicije, kulture da ste slabi, da možete reći da vam je teško, a nevjerovatan je broj ljudi kojima je teško iz dana u dan. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
15.47 16.21 |
Mentalno zdravlje |
Tempirane bombe, to su djeca juče i to su djeca sutra. Samo je pitanje u kojem obliku će pući. Da li pridruživanjem radikalnim organizacijama, osnivanjem vlastitih radikalnih organizacija, navijačke grupe nikad više nisu imale. Gdje nema tog senzibiliteta ekstremizam je plodan. Bilo koja vrsta ekstremizma, vjerskog, ovog sportskog i tako dalje. |
NEDIM KRAJIŠNIK
“Step by step” |
17.27 17.58 |
Ekstremizam kod mladih |
Činjenica je da našem društvom upravljaju strukture koje su duboko korumpirane i strukture koje su, kako vrijeme prolazi sve više nemilosrdnije prema ostalima. |
NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul |
21.31 21.49 |
Korupcija |
Otkrijemo, vidimo, nešto se desi, pričamo o tome, spakujemo, ostavimo u ladici, šta se poslije tog desi u našoj zemlji? |
ANIDA ŠABANOVIĆ |
22.49 22.58 |
Korupcija |
DATUM: 2021-09-12
https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-brcko/31456353.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
U Brčko distriktu
Post-dejtonska, multietnička BiH, svi ti epiteti koji dolaze, sva ta naša potreba da BiH predstavljamo onako kako ona to već odavno nije je, mislim, jedan od uzroka ovakvih problema. Sagledati bosanskohercegovačku realnost znači, zaista, sagledati ko živi, kako živi i na kojim principima živi u BiH. Jedan je nivo politika koje naravno u prvi plan izbacuju nešto što je njihova poluga moći, a to je strah i konflikt. To je vrlo jednostavno, to smo prozreli prije 150 godina, to smo prozreli u posljednjem ratu, i tako dalje. Mislim da sve te floskule neke željene BiH iz takve perspektive ne donose nikakve rješenja. |
NEDIM KRAJIŠNIK “Step by step” |
03.06 03.53 |
REALNOST U BIH |
VI ste stvorili mit oko rata. To više nije ni oružani sukob, to je jedan apsolutni mit, a iz mita se rađaju legende. A legende žive u BiH zasnovane na vrlo snažnim mitovima, a mitove nećete razbiti. Isto kao što ih nismo razbili iz prve Jugoslavije, ni iz druge Jugoslavije, nećemo ni ove razbiti. Jedino što preostaje jeste ova globalna emancipacija u kojoj će mladi čovjek moći da pronađe svoje mjesto pod ovim važnim svodom. |
NEDIM KRAJIŠNIK “Step by step” |
05.40 06.11 |
Rat je mit |
Ova država samostalnim, samoinicijativnim, inventivnim mladim ljudima, zapravo, ne pruža sigurno okruženje. Ono što ti mladi vide jeste da se država ne brine za mlade, hrabre, nezavisne pojedince, koliko se brine za, kako bi to Breht rekao, one koji su “legli na rudu”, koji su pristali da za siguran i relativno mali novac, njima vjerovatno dovoljan, rade te poslove unutar državne administracije. Država se brine za sebe i onda nagrađuje one koji se brinu za nju. |
NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul |
15.05 15.51 |
Mladi i društvo |
Ja mislim da bi bosanskohercegovačko društvo propalo ukoliko ne bi bilo instituta korupcije jer je postalo potpuno prirodno stanje funkcionisanja svega. |
NEDIM KRAJIŠNIK |
19.30 19.39 |
Korupcija |
Stranke koje su sada na vlasti su, zapravo, sve iste po tome što su to konzervativne stranke koje svoje programe baziraju na nekim vriiednostima definisanim još u XIX vijeku. Onda i obrazovanje koje nije moderno, i obrazovanje koje je konzervativno, i obrazovanje koje zatvara ljude u zagušljive učionice bez adekvatnog nastavnog materijala je u stvari obrazovanje koje služi tome da proizvede jednu novu generaciju birača koje će glasati za iste te konzervativne stranke. |
NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul |
22.00 22.42 |
Obrazovanje Stranke |
Podloga je funkcionalna nepismenost, apsolutna. Dakle, funkcionalno znači da ljudi ne razumiju, ne mogu da opojme svijet. Pa čak i fond riječi sa kojim mi raspolažemo u BiH, naš jezik kao takav nam boji svijet u kojem se nalazimo. Dakle, baza je nešto što nam ne daje moć kritičkog promišljanja, pa da, ono što je najvažnije u promišljanju, povežete uzročno posljedične veze. |
NEDIM KRAJIŠNIK “Step by step” |
23.23 23.48 |
Obrazovanje |
DATUM: 2021-09-19
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-restrospektiva-skoplje/31467620.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
u Skopju, Žena je ženi prijatelj
Na početku prilog sa sajta Perspektiva plusa |
|||
To su zapravo procesi koji se mjere svakih 10 godina što znači da u našem životnom vijeku nećemo doživjeti apsolutnu jednakost, ali je važno da idemo naprijed, da ne dozvolimo da nas rezultati obeshrabruju, koji će sigurno neće biti postignuti u kratkom roku. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
10.08 10.32 |
Položaj žena |
Definitivno ne možemo reći da je Sjeverna Makedonija jednakopravno društvo, imamo problema velikih u zastupljenosti žena i njihov položaj u smislu jednakosti sa muškim rodom u društvu. Mnogo je razloga za to i svakako da kažemo, žena iz Skopja im drugačiji tretman nego đena u nekim ruralnim sredinama. Ako malo zavirimo u statistiku veoma mali dio zemljišnih posjeda se nalazi u vlasništvu žena, pa i u slučaju simbolične prezentacije na najvišem državnom nivou. Parlament je višerodan i ravnopravan zbog postojećih obaveznih kvota ali ima velike razlike između izvršne i zakonodavne funkcije. Fakt je da imamo samo četiri ministrice i to predstavlja oko 20%. |
LUKA PAVIČEVIĆ Unija sred- njoškolaca |
11.20 12.13 |
Položaj žena |
Ako pogledate fotografije sa svih političkih zbivanja vidjećete da smo mi mnogo patrijahalno društvo iako je predviđeno da na izbornim listama ima određeni broj žena, mi ih u suštini nikad nemamo iu dovoljnom broju. Oni njih stavljaju na izbornim listama ali kad se izbori završe veoma mali broj žena dobija neku funkciju i tu je problem. To se ne dešava samo u politici nego se dešava i u kompanijama. Ovdje bih mogla da izdvojim samo medije je je u Sjevernoj Makedoniji oduvijek bilo više žena novinarki nego muškaraca, ali generalno gledajući u Sjevernoj Makedoniji postoji velika podjela u društvu. |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN “Telma” |
15.02 15.49 |
Položaj žena |
Imamo jedan problem u Sjevernoj Makedoniji, evo recimo da napravim jednu komparaciju sa SAD i moje iskustvo mi govori o tome da su nas učili da žena treba nekom da bude mentor. To znači da uspješne žene treba da pomažu mladim ženama i to na način da se angažuju volonterski kako bi nešto dobro uradile za zajednicu i društvo. Toga kod nas nema. |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN “Telma” |
16.30 16.57 |
Položaj žena |
Sve žene koje su uspješne u životu trebaju biti svjesne da imaju društvenu odgovornost u smislu mentoriranja i pomaganja drugim mladim ženama kako bi im pokazale pravi put do uspjeha. |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN |
17.28 17.41 |
Položaj žena |
Seksualno nasilje je bilo i ostalo tabu tema kad je u pitanju nasilje nad ženama što znači da i oni koji su žrtve veoma često ne prijavljuju takvo nasilje čak ni u najužem krugu svoje porodice, prijatelja, partnera, drugova, drugarica i tako dalje. Razlog zašto je to tako je upravo to što se žrtve prvenstveno stide i imaju osjećaj krivice. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
20.42 21.13 |
Položaj žena |
Često se u medijskim debatama vodila polemika oko toga zašto se đene često slikaju, treba li djeca da se slikaju, snimaju goli ili polugoli, pa takve slike se dijele. A mnogo manje se govorilo o krivcima koji su distribuirali ove privatne materijale. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
22.00 22.22 |
Skandal “Javna soba” |
Konačno, seksualno obrazovanje je po meni adekvatan odgovor kada je prevencija u pitanju. Posebno, znači, prevencija ove forme nasilja. Seksualno obrazovanje od najmanjeg uzrasta tamo gdje se to primjenjuje zapravo pokazuje osnaživanje djevojčica i podizanju svijesti u odnosu u odnosu na njihov tjelesni izgled s jedne strane, dok im s druge strane omogućava i daje alat za zaštitu od ovakvih nasilnih slučaja. Danas mi u Sjevernoj Makedoniji pričamo o izbornom predmetu u školi, “Seksualno obrazovanje” koji će biti ponuđen od devetog razreda ali se ipak suočavamo s velikim otporom jednog dijela javnosti koji završava inicijativom za mogući referendum. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
23.50 24.43 |
Seksualno obrazovanje u školama |
DATUM: 2021-09-26
https://www.slobodnaevropa.org/a/video-retrospektiva-perspektive-skoplje/31478808.html
RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE
u Skopju, podijeljen grad
Početak je prilog iz Perspektiva.plus |
|||
Debata za digitalizaciju i štampanje udžbenika je zapravo debata o formi, a ne suštini. U svakom slučaju i forma je važna ali ne smije da utiče i istisne argumente iz nekoliko razloga. Ja sam lično radila na analizi udžbenika osnovnog obrazovanja. Moram da kažem da je kvalitet toliko nizak, ne samo da djeca ne uče tako dobro, niti ih uči da imaju žeđ za znanjem, niti ih motiviše da uče nego često pronalazimo pogrešna tumačenja, i imamo učenike koji distribuiraju pogrešna znanja, tako da ćemo imati cijelu plejadu profesionalaca sa pogrešnim znanjem. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
08.05 08.54 |
Obrazovanje |
Imamo nešto što je mnogo čudno i za neke daleko razvijenije zemlje, a to je proizvod stranačkog zapošljavanja. Svaka škola u Sjevernoj Makedoniji je podržana od strane stručnih službi za podršku koje uključuju pedagoga, psihologa i defektologa ali te službe se vide taksativno nabrojene na papiru dok izostaje njihov finalni proizvod i samim tim su beskorisni. |
LUKA PAVIČEVIĆ Unija sred- njoškolaca |
10.59 11.22 |
Obrazovanje |
Kad je u pitanju pandemija i on line učenje svjedoci smo tvrdnji da je Sjeverna Makedonija apsolutno spremna za sprovođenje nastavnog plana i programa na takav način da smo potpuno internetski povezani, kako smo digitalno osvješteni, i kako duž cijele Sjeverne Makedonije imamo Internet. Ali, ja vjerujem da postoje porodice koje nemaju kompjuter, nemaju digitalne aparate, bez pristupa internetu, a da ne govorim za neka ruralna područja gdje nemaju ni električnu energiju, tako da smo vidjeli da je on line nastava mnogo, mnogo nekvalitetnija od fizičke. Kad uzmemo u obzir da je i ta fizička bila nekvalitetna može čovjek samo da se zamisli kolika je šteta učinjena obrazovnom sistemu u vremenskom okviru od jedne i po godine što se uči on line što samim tim vodi ka tome da je ocjenjivanje netačno i nemamo načina da se uistinu provjeri stečeno znanje. |
LUKA PAVIČEVIĆ Unija sred- njoškolaca |
11.41 12.37 |
Obrazovanje u pandemiji |
Razočaravajući su podaci Republikanskog instituta gdje čak 53% stanovnuštva misli da je obrazovanje vrlo loše u vrijeme pandemije i da je online nastava bila loša kao rezultat naše nepripremljenosti na ovakve pojave i to upravo govori o nama gdje smo sad i da smo mi društvo u kojem se ovakve stvari ne tretiraju na adekvatan način. Nismo planirali da nam djeca moraju prisustvovati on line nastavi. Ja podržavam reformu obrazovanja ali smatram da je krucijalna priprema roditelja i nastavnika kao i djece na ovakve promjene. Kad je politička situacija u pitanju i njihovo nastojanje u odnosu na ovu reformu, mislim da postoji pokušaj miniranja reforme što apsolutno nije dobro |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN “Telma” |
13.56 14.43 |
Obrazovanje |
Proces integracije nije završen posebnu u obrazovanju gdje imamo djecu različitih etničkih pripadnosti, umjesto da ih učimo zajedno u istim školama, oni su razdvojeni i uče na različitim jezicima. |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN |
18.32 18.48 |
Integracija u obrazovanju |
Djeca su znate kao sunđeri i brzo upijaju sve jezike vrlo brzo. Mnogo je bitno da budu u istoj grupi i uče oba jezika. Nadam se da će nove generacije biti mnogo bolje od naših generacija kad su u pitanju međunacionalni odnosi. S druge strane zabrinjava kvalitet političara koji je sve lošiji, od poslanika pa do lokalne samouprave |
SNEŽANA LUPOVSKA SOZEN “Telma” |
19.36 20.01 |
Dva jezika u školi Kvalitet političara |
Da, mislim da je Skopje kao glavni grad podijeljen i to u fizičkom smislu na dvije ili tri etničke zajednice koje žive u paralelnom svijetu. Znači da mi nemamo integraciju u obrazovnom sistemu, da naša djeca uče u etnički čistim školama i etnički čistim smjenama, mi nemamo zajedničke medije niti zajedničku kulturu, to su sve paralelni svijetovi koji rijetko komuniciraju. Mislim da je potrebno djelovati suštinski u smislu razmjevanja međuetničkog karaktera u društvu u kojem živimo i obrazovanje smatram kao jedan od presudnih segmenata djelovanja, ne samo fizičko spajanje djece različitih etničkih skupina, nego dobivanje znanja u cilju boljeg razumjevanja koje će ih zbližavati, a ne razdvajati. |
IRENA CVETKOVIĆ”Margini” |
22.04 23.03 |
Podijeljen grad |
DATUM: 2021-10-03
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-banjaluka/31490341.html
PERSPEKTIVA u Banjaluci 1
Demotivirana generacija
Jedan od najvećim problema koje primjećujem kao neko ko se sprema za fakultet jeste taj manjak motivacije da se ostane u ovoj državi i izgradi, prije svega ekonomija koja je u raspadu. |
ANASTASIJAMILJEVIĆ maturant |
02.50 03.08 |
Odlazak |
Svi negdje govore tražimo prava za ovo, prava za ono, kao da je to nešto što visi i svako od nas treba da povuče ručku i da ga dobije, kao to je odjednom nacrtano, a niko se u stvari ne pita šta u stvari dolazi iza tih prava. Dolazi jedan ogroman sistem odgovornosti koji se donosi na dnevnoj bazi i strukture ličnosti kada ne pominjemo samo dijelove koji ne zavise od nas i koji su iznad naše moći nego ono sa kojima se mi svakodevno se suočavamo, i svakodnevne male odluke koje donosimo, do toga da možemo da donosimo i neke veće. |
JELENA MANDIĆ studentica |
03.43 04.20 |
Pravo i odgovornost |
Jednostavno nisam zadovoljna kvalitetom edukacije kod nas u Banjaluci. Također, ono što sam primjetila da nekako naš mentalitet ljudi ovdje..skroz smo nekako nemotivisani zato što ko god nešto želi, ko god nešto pokušava, taj ili je lud, ili nešto nije u redu s njim. Nekako kao da smo svi u nekom jazu i svi pokušavamo jedni druge da povučemo nazad. Ko god nešto pokušava da uradi, drugi mu podmeću nogu, nekako ako ja ne mogu, ne možeš ni ti. Sve se vrti u istom krugu. |
ISIDORA PROLE maturant |
05.24 06.08 |
Obrazovanje Mentalitet društva |
LGBT prava u Banjaluci su, definitivno, nepostojeća. Vidimo da su to ljudi koji su izloženi verbalnom nasilju |
ISIDORA PROLE |
06.49 07.04 |
LGBT |
Moje je isto mišljenje da je to jedan prilično podijeljen grad. Narod ima, narod sebe voli da dijeli po raznim…na razne načine. |
MATIJA BJELICA gimnazija |
09.29 09.42 |
Banjaluka podijeljen grad |
Rekla bih da je Banjaluka prelijep grad u kojem se može živjeti, ali okovan predrasudama od nas samih, od ljudi koji ovdje žive u Banjaluci i onih koji nisu tu. Samo onda kad ga u potpunosti doživimo i upoznamo ljude koji ovdje žive moći ćemo razbiti predrasude i u stvari vidjeti da je ovo jedno predivno mjesto za živjeti. |
LEJLA ŠUPUK studentica |
10.23 10.41 |
Predrasude Banjaluka |
Nadam se da će trenutni rezultati i trenutna politička scena pokazati, odnosno animirati i mlade ljude i sve ostale kategorije društva da se više politički angažuju. |
MURJAM MUHADŽIĆ student |
13.02 13.16 |
Društvo |
Mislim da se ne može desiti promjena zato što već godinama se nije desilo. Ljudi ne glasaju zato što, misle da ne može doći do promjena. Kad odem na izbore, mislim, pa šta se može promijeniti ako glasam za ovoga, za onoga, sve se to na kraju svodi na isto. I generalno, mislim, da može doći do promjene samo ako se promjeni mentalitet naših ljudi. A to se neće desiti, ne može se desiti kolektivna promjena mentaliteta |
ZOJA ČVORO gimnazija |
13.27 13.58 |
Društvo Promjene |
Za mene hrabrost generalno predstavlja kada neko ima dovoljno samopouzdanja, dovoljno volje da može da ostvari svoje snove, da voli to što radi, da, generalno, ostvari sebe, u svom životu. |
ALEKSANDAR KOS Srednja polj. |
13.58 14.15 |
Hrabrost |
Jedan od problema koji imamo kod nas u našoj školi je da nemamo papira ili bilo kakvih stvari koje su nam potrebne koje su nam potrebne uopšte za rad. |
ISIDORA PROLE maturant |
15.00 15.10 |
|
Imamo traumatizovanu generaciju koja je izašla poslije jednog dugog perioda borbe protiv svega i same sa sobom, ratova. Jednostavno, nenormalno je da u periodu, da kažemo XX vijek, 100 godina, dakle, imamo pet ratova samo u BiH ako uzmemo našu državu. Znači da je svaka generacija mladih ljudi, ako to podijelimo na 20 godina – bila sasječena. Tako dolazimo do naše generacije koja pokušava da se izbori sa mentalnim problemima, odnosno mentalnim začkoljicama koje su ostale i koje su negdje i dokaz da su nasilno i genetski prenošene. Tako da sa svim haosom u kojem se nalazimo sada, i situacijom zdravstvenom, i uopšteno neznanjem, ni kuda ovo sve vodi, ni KAKO ni ZAŠTO borimo se i sa samim ličnostima kako smo došli ne znajući kuda idemo. |
JELENA MANDIĆ studentica |
15.30 16.40 |
Društvo Generacije mladih |
Profesori se prije svega postavljaju kao veliki autoriteti i misle da to njima dozvoljava da omaložavaju učenike, na način da, mi ćemo svi sjediti u učionici 45 minuta, odslušaćemo šta taj profesor kaže, oni će nama izdiktirati teze, ili lekciju, i toi većini učenika jako malo pomaže u učenju prije svega jer niko od nas ne voli, što se žargonski kaže da “buba”. |
ANASTASIJAMILJEVIĆ maturant |
17.10 17.42 |
ObrazovanjeProfesori |
Govorimo o prenošenju znanja preko memorije, i čisti ono što se zovemo ovdje zovemo “štrebanje” napamet. Navikli smo da učimo kroz priču, građenje jednog malog segmenta i stane to u neku širu i veću sliku. U ovom trenutku bar kako stvari stoje mi imamo samo građenje pojedinačnih segmenata koje vise tu negdje u vazduhu koje još nismo sklopili u jednu puzu koja bi imala smisla i gdje tu ne bi bile samo kockice razbacane uokolo. |
JELENA MANDIĆ studentica |
18.34 19.15 |
ObrazovanjeKritičko razmišljanje |
“To nije normalno prihvatljivo, to nije normalno!” Šta znači biti normalan? Znači biti opšte prihvaćen. Ne znači, uopšte, da je ono što je opšte prihvaćeno da je ispravno. To negiranje proističe iz neznanja. A to neznanje vodi ka prvoj barijeri koju postavljamo, strah i odbrana. |
JELENA MANDIĆ studentica |
22.48 23.08 |
Negiranje LGBT |
Uopšteno, izdvajanje te riječi je kao nešto izopšteno iz društva, je apsurdno. Ali, moramo mu dati ime da bi, uopšteno, mogli imenovati jedan od problema koji se nalazi u društvu i, uopšteno stigme koja se nalazi oko njih. |
JELENA MANDIĆ studentica |
24.03 24.20 |
Pojam LGBT |
DATUM: 2021-10-10
https://www.youtube.com/watch?v=3vucF5LbJRg
PERSPEKTIVA u Banjaluci 2
Skeptičnost i nezadovoljstvo
Ne dopušta sistem djeci da budu ono što žele, da uče ono što žele, u čemu se pronalaze. Prosto, smatram da sistem postavi određene standarde i da sad svi moramo biti odlični |
ROMANA BALATUNOVIĆPravni fak |
03.00 03.17 |
Obrazovanje |
Prosto, nismo svi za sve, a sistem nas tjera da budemo svi isti. |
ROMANA BALATUNOVI |
03.37 03.44 |
Obrazovanje |
Ništa nemamo od suve teorije, jer, ja sam veterinar koji kad izađe iz srednje škole neće znati ništa. Moj profesor prakse je rekao da je, bukvalno rečenicu mi je rekao “izašao sam iz srednje škole kao ćup!” |
ALEKSANDAR KOS Polj.škola |
04.57 05.14 |
Obrazovanje |
Postoji ta neka teorija zavjere da je, jednostavno, cilj starijih ljudi jeste da zaglupe mlade i da uče po nekom njihovom sistemu i da faktički bude neke, ne znam, marionete kojima će neko drugi upravljati, |
ANABELA ZRNIĆ |
07.09 07.24 |
Namjerno zaglupljivanje |
Zašto su nam normalne nenormalne stvari? Gdje su tu roditelji? Zašto se učenici ne pobune? Kako je to profesorima normalno? |
LEJLA ŠUPUK Med. Fak. |
07.42 07.50 |
Obrazovanje |
Ako napravimo tu neku promjenu oko sebe i za sebe, vjerojatno će se tu već odraziti, mislim, ne vjerojatno već definitivno će se odraziti na zajednicu i tu već pravimo taj neki mali korak ka promjeni. |
MEJREM MUHADŽIĆ Prav. fak |
11.25 11.40 |
Promjene |
U Banjaluci, kako u Banjaluci tako i u cijeloj BiH, u stvari, je u korijenu ostao taj nacionalizam. Ja ga u korijenu svaki dan doživljavam od strane svog oca koji mi pokušava prenijeti taj nacionalizam i na meni ostaje, u stvari, da li ću ja to prihvatiti i da li ću ja sutra osuditi nekoga na osnovu vjere, rase, bilo čega. |
ŽELJANA |
16.16 16.41 |
Nacionalizam i roditelji |
Seksualna orijentacija, seks i silovanje se stavljaju pod tepih. Ja ne čujem dovoljno o njima, ne znam dovoljno o njima i onda mislim da se generalno, kolektivno u društvu stvara pogrešna slika o tome. A isto tako postoji pritisak unutar jedne generacije da se nevinost izgubi što prije. Ako na primjer, ti nisi imao momka, ti nisi imao djevojku, ti nisi izgubio nevinost, ti si debil, ti si nezreo. |
ZOJA |
25.06 25.31 |
Seksualno obrazovanje |
DATUM: 2021-10-17
https://www.youtube.com/watch?v=eP7-gqkqSyM
PERSPEKTIVA u Banjaluci 3
Moramo biti glasniji
Moje lično mišljenje, što se tiče nacionalizma, da je to, da se nadovežem što je kolegica rekla, pogotovo kod muškog dijela populacije je prešao u sam identitet. |
ANASTASIJA MILJEVIĆ maturantica |
07.07 07.18 |
Nacionalizam kao identitet |
Imam osjećaj da je trauma koji je donio taj rat, da tu traumu roditelji te generacije su, kako bih rekla, prenijeli, tu su traumu prenijeli u mržnju. I tu mržnju oni sada zovu identitetom. |
ANASTASIJA MILJEVIĆ maturantica |
08.01 08.25 |
Nacionalizam kao identitet |
Ljudi koji prisvajaju i prvenstveno ističu nacionalni identitet kao svoju prvu etiketu negdje su, ili u svojoj nemogućnosti, ili nemanju kapaciteta, želje, snage, volje, da postignu bilo šta drugo, pa time što će prijelipiti etikete onoga što stoji iza samog imena, biti jedno ili drugo, prisvajaju svoje ličnosti. Tako stvaramo, praktično, jednu ideologiju, grupaciju, koja je zasnovana na pogrešnim osnovama, na nezdravim temeljima, a nezdravi temelji ne mogu da izrode ništa dobro. Zbog toga, zbog stvaranja predrasuda, one su zasnovane na neobrazovanosti na needukovanosti gledanja na teme sa više spektara, sa više naočala, u jedno djelo, stvaramo samo jednosmjernu sliku koja ne može do donese do bilo kakvog sporazuma ili rješavanja problema. |
JELENA MANDIĆ Ekon. Fakul. |
08.25 09.30 |
U temelju nacionalizma je neznanje |
Stručni komentar – Rubina Čengić, novinar |
14.50 26.00 |
DATUM: 2021-10-24
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-banja-luka-mladi/31526912.html
PERSPEKTIVA U BANJALUCI
Političari se boje obrazovanja
Oni svjesno, ti nacionalisti, drže vas u vakuumu da vi imate percepciju da je ovo život, što vam oni predstave, putem svojih medija, putrem svojih institucija, putem svojih aktivista. A, zapravo, stvari su potpuno drugačije.
VOJIN
MIJATOVIĆ
SDP BiH
03.50
04.05
Nacionalisti
Veliko miješanje vjerskih zajednica na Balkanu, generalno, a pogotovo u BiH, nam je donijela gotovo 150.000 ubijenih 92-95 u našoj državi. Pod istim ovim zastavama pod kojima nas danas pozivaju su ubijali svoje komšije, prijatelje, rodbinu, najbolje drugare iz škole i to je bilo legitimno u njihovim glavama. S jedne, s druge i sa treće strane.
VOJIN
MIJATOVIĆ
SDP BiH
05.04
05.34
Uloga vjerskih zajednica
Osudili su me najstrašnije kada sam rekao da su srpska pravoslavna crkva, islamska zajednicas i katolička crkva produžene ruke fašističkioh organizacija.
VOJIN
MIJATOVIĆ
05.50
05.56
Religija
Bez njih nema izbora, bez nema ni odluka, bez njih nema ni dana, jutra i noću u ovoj državi. Oni ne plaćaju poreze, oni ne podnose račune našim građanima i političari ostaju na vlasti samo ako imaju njihovu podršku.
VOJIN
MIJATOVIĆ
SDP BiH
06.12
06.31
Religija
Zapravo ti isti popovi, hodže, šta god da su, posmatraju sopstvene, sopstvena jata, ili vjernike iz skupih merecedcesa, audija i ne interesuje ih kako živite podjednako kao etnonacionaloiste na vlasti. Ja ne mogu da podržim tako nešto. Ja ne mogu da podržim činjenicu da u je Srebrenici neko riješio jedan dana da ubije, potpuno nebitno 3, 1.000, 8.000, 80.000 ljudi. Ne vojnika u sukobima, bilo šta drugo. Na sve to Međunarodni sud u Hagu je donio presudu, nije to stvar mog političkog identiteta reći bio je ili nije bio, to je nebitno. Ono je bila stvar mog ljudskog odnosa prema 8.000 građana moje države. Isto sam uradio i na svakom mjestu stradanja u ovoj državi ali sam izdajnik srpskog naroda samo zato što se poklonim nevinim žrtvama. Samo zato što ne odgovara da se priča drugačija priča. Ali, isti dan kada me Dodik i njegovi proglašavaju izdajnikom, isti dan, SDA pravi strašni problčem jer sam u knjizi utisaka napisao: „Ovdje, na ovom mjestu, su pojedinci iz moga naroda čpočinili genocid nad mojim narodom.“ Za[to je to problem sada Bo[njacima i SDA-u? Pa zato što im ne odgovara štgo Srbin kaže, da bio je genocid. Jer oni bi, oni više ne mogu da lažu sopstveno pleme jer su to tamo neki divljaci Srbi, koji će to ponoviti. I, zapravo, vidite da oni funkcionišu jedni od drugih, te gtri etno-nacionalne kriminalne organizacije. I onda će tebe poslati u crkvu, tebe u džamiju, gtebe u sinagogu da vcam tamo objasne kasko se živi. A zapravo se živi onog momenta kada se vratite svojim kućama, kada majka i otac ne mogu da vam priušte sve, kada nemaju posao i kada znate da poslije fakulteta, kad ga završite tek ne znate šta će te sa svojim životima.
VOJIN
MIJATOVIĆ
SDP BiH
07.48
10.01
Religija u društvu i veze sa vlastima
Imam još uvijek osje
aj da živimo u vremenu Domanovi
evih žigovanja na
elima, uklesanih ovaca stada religije, potpisa na listama politi
ara – gdje nam non stop govore otvorite o
i. Mislim da te o
i gledaju samo ono što su u mogu
nosti da vide. A ono što su vidjele i o
i prije nas nije bilo nikako dobro. Ovo što mi gledamo sada je suženo i predstavljeno u jednom tunelu, a u tom tunelu ne vidimo nijednu boju osim crne koja preovladava. Mislim da treba da po
nemo da otvaramo naša srca. Jer u tim srcima postoji istina. A u toj istini, i tu istinu nosi svako od nas. A kad bi se te istine po
ele spajati, samo među mojim vršnjacima, a vjerujem da ho
e, i da su ve
uveliko po
ele, mogli bi da stanemo i na ove daske i da to crnilo stoji tu, pod nama, da se ne obaziremo na etikete koje su nam dali ali mi imamo isto tako pravo da ih ne prisvojimo.
JELENA
MANDIĆ
16.44
18.08
Društvo
Nacionalizam
I, zapravo, ti naši PTSP-jevi, ta naša bunila, ne da nam naprijed. Ostavimo 92. i 95. Oni koji su krivi neka odgovaraju, bio to i moj otac rođeni. Jer, dok to ne ostavimo nema odgovornosti za vas. Nema odgovornosti za ovu generaciju, jer mnogo je lakše reći, krivi su oni tamo, četnici, balije, ustaše, vraćati se u 92. i 95. nego danas reći kriv si ti jer si ukrao! To je mnogo lakše. I mnogo lakše je mrziti nego voljeti
VOJIN
MIJATOVIĆ
SDP BiH
26.20
27.00
Mrziti je lakše
DATUM: 2021-10-31
https://www.youtube.com/watch?v=nH_lhKtvM-w&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa
PERESPEKTIVA SPECIJAL
O sadašnjosti i budućnosti
DATUM: 2021-11-07
https://www.youtube.com/watch?v=YB5cU5i6uqI&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa
PERSPEKTIVA, Priština 1
Strah od ponavljanja istorije
Komentari su glavnom vezani za trenutnu situaciju na Kosovu i direktno su vezani za incidente na granici. Nije upotrebljivo za arhivu u dugoročnom smislu riječi. |
DATUM: 2021-11-14
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-kosovo-druga-epizoda/31560753.html
PERSPEKTIVA, Priština 2
Tražimo liberalizaciju viza
DATUM: 2021-11-21
https://www.youtube.com/watch?v=9iwm0vhw4AI&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa
PERSPEKTIVA, Priština 3
Politika se mješa u svaki sistem
https://www.youtube.com/watch?v=n1DExJRh30g&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa
PERSPEKTIVA, Priština 4
Moramo se učiti raznolikosti
DATUM: 2021-12-05
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-bosna-i-hercegovina/31594661.html
PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina
Moramo se učiti raznolikosti
DATUM: 2021-12-12
https://www.youtube.com/watch?v=xyYTuoJ3eKw&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa
PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina
Moramo se učiti raznolikosti
Postoji stranka koja se možda slaže sa mojim ciljevima i postoji stranka koja se slaže sa mojim idealima, ali mislim da se nikad nebi priključila tu zato što sam ogorčena, kao što su rekli u videu. Postoji to, ako je to ljevičarska stranka mora se složiti sa nekim desničarskim odlukama. I mislim da u tim nekim trenucima, zato što desničari preovladavaju u BiH, ja u nekim trenucima ja ne bi mogla podnijeti zato što sam neka osoba, pravdu želim, želim neku jednakost, ravnopravnost za sve ljude u BiH. |
AMNA |
02.21 02.59 |
Stranke |
Kada bih ja predstavljala tu stranku i ona se zalagala za jedan djelić onoga šta ja ne mislim, ne bih mogla više da stanem iza toga. |
IMAN |
04.22 04.30 |
Stranke |
Mislim da je najveći problem što se tiče svega toga jeste medijska nepismenost starijih ljudi, a tako i mladih. |
VALENTINA |
06.31 06.40 |
Medijska pismenost |
Samo da 5% stvari koje oni rade iza zavjesa zna narod dosta bi toga palo u vodu. |
ELDAR |
10.03 10.10 |
Stranke |
Rad mladih ljudi koji teže ka promjenama nije priznat jer imamo zaista dosta ratnohuškačkih tema gdje govorimo o ratu, o svim nekim stvarima koje su se desile u prošlosti jer ljudi zaista ne žele da idu naprijed, da pričaju o promjenama, da govore kako da nam bude bolje kad jednostavno kontantno tapkamo u mjestu govoreći o nekim stvarima koje zaista, mislim da ako zaista želimo naprijed, da sjednemo svi i da odredimo šta nam trebaju biti prioriteti. |
ALEKSANDRA |
10.46 11.23 |
Promjene |
Dolazim iz društva, bar ja to tako volim individualno reći, gdje je 96, 97% taj jedan konstitutivni narod i mislim da fali te razlike u razmišljanju jer nekako, jer zatvoreno društvo, u kontekstu straha, straha za upoznat nešto novo, straha od promjene. Ono, jednostavno na način da vole to što imaju. |
FARUK |
13.12 13.41 |
PromjenetStrah od promjena |
Nacionalizam u Kiseljaku je jako zastupljen u smislu gdje imamo tri srednje škole, gdje jednu nazivaju bošnjačkom, drugu hrvatskom, treća je kao srpska, ali je i hrvatska ujedno, gdje su osnovne škole pod jednim krovom, gdje djecu na odmorima razdvajaju i mijenjaju raspored sati, časova kako se djeca ne bi sretala na hodnicima. |
AJLA |
14.45 15.15 |
Podjele u obrazovanju |
Profesori tvrde da se drže nastavnog plana i programa. Međutim, bitno je da i mi, ali i profesori izađemo van svojih granica: Jer, ako se konstantno budemo pravdali i ako konstantno budemo radili nešto i tvrdili da jer to tako, a svi vidimo da nije, mislim da nećemo daleko dogurati. |
VALENTINA |
18.44 19.06 |
Obrazovanje |
Smatram da je generalno obrazovanje konzervativno i da kroz neformalno obrazovanje mnogo toga više naučimo nego kroz formalno. |
VALENTINA |
19.38 19.49 |
Obrazovanje |
Ja govorim konkretno, individualno, ja dolazim iz jednog stava „oni su krivi, mi smo u pravu“. I to mi se nameće mojih 19 godina, 20 godina. |
FARUK |
22.37 22.47 |
Društvo |
Ja sam čovjek koji smatra da sam rođen 98-e godine, mene taj period ne zanima. Ne želim da utiče na moju budućnost sutra. A, nažalost, dosta moje generacije razmišlja o tome. Mene kad pitaju „na mladima svijet ostaje“, odnosno to nije pitanje nego kažu, a vi ste super „na mladima svijet ostaje“, dobro druže šta ču sad? Kad je to? Kad ja dolazim do momenta kad meni išta ovdje ostaje? Ne nudite mi to. |
FARUK |
23.11 23.36 |
Mladi-društvo |
DATUM: 2021-12-19
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-korijen-problema-je-obrazovanje/31616265.html
PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina
Korijen problema je obrazovanje
DATUM: 2021-12-26
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-bih/31626759.html PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina
Naš glas se slabo čuje
Možda bolje raditi sa njima nego sa političarima koji nisu za promjene. M i razumijemo zašto nisu. Vrlo jasno. Njima je ugodna situacija, super im je. |
MATTHEW FIELD UK amb. |
06.01 06.15 |
Političari neće promjene |
Nije slučajno da im manje glasača olakšava da kupe rezultate putem poslova u javnim sektorima. To je jedan razlog, meni se čini, zašto se toliko govori da se ne isplati glasati. Namjerno je to jer oni ne žele da vi glasate |
MATTHEW FIELD UK amb. |
06.58 07.25 |
Izbori |
Što se tiče lokalnog vijeća, tu sam gledala na način, jer je bilo dosta aktivista koji su radili u mojoj lokalnoj zajednici i koji su meni dali prilike koje trenutno i ja proživljavam i koje dajem drugim mladim ljudima, i na taj način sam im dala glas, a oni ostali koje nisam znala i koji su mi manje poznati, sam birala po načinu koji je od najmanje zlo! |
SABINA |
10.38 11.04 |
Glasati ili ne |
Evo, ja sam već dvoje izbora prošao, jedne opće i jedne lokalne i oba puta sam se razočarao iz konteksta što mi se predstavila jedna priča u toku predizborne kampanje, a totalno druge radnje su bile nakon izbora. I onda se ja pitam kako više ikome da vjerujem. |
FARUK |
13.33 13.48 |
Glasati ili ne |
Vjerovao sam, 2018 su bile neke situacije, protesti za Davida, protesti za Dženana u Sarajevu, to su bile mase ljudi koje su se okupljali, gdje sam ja bio 100% ubjeđen da protiv aktuelne vlasti, tadašnje prije izbora, nema šanse da će se ponoviti slična situacija. Ali, ljudi debelo pobijedili. Onda sam, neka realnost me opalila, to je moja individualna teorija, teško je tu neku mašineriju skinuti sad sa neke te ljestvice, visoke, jer dosta ljudi u državi je zaposleno zbog takvih ljudi. Dosta ljudi je dobilo posao i sad zavise upravo od tih ljudi koji su sada kandidati. Ako taj kandidat sutra ne pobijedi on može da izgubi posao. |
FARUK |
14.06 14.51 |
Mašinerija stranaka |
Postoje mladi koji su inicijatori novih ideja i novih stvari, ali nema ko njima da se posebno posveti i ako ima da se posveti, da su takve stvari u nekoj manjini. |
LAMIJA |
15.54 16.05 |
Mladi i društvo |
Ljudi izlaze na izbore ali oni ne izlaze zato što oni misle da će napraviti neku promjenu. Ja znam da ću ja izaći na izbore, ja znam za koga ću glasati, ja znam za koga će glasati većina mojih prijatelja slijedeće godine. Ali, ja znam da smo mi u manjini i da stvarno nemamo nekog načina da to promjenimo, bar u mojoj lokalnoj zajednici trenutno. |
NAJRA |
16.16 16.40 |
Glasati ili ne Promjene |
Meni obrazovanje nije pružilo da ja znam mehanizme koje ja mogu koristiti da uopšte budcem aktivan. Ja sam demotivisan svim nacionalnim pitanjima svake nacionalne stranke, svim interesima, vitalnim, nacionalnim, da ja trebam živjeti u strahu, da treba da čuvam sebe i da trebam glasati odgovorno, u svrhu svoje sigurnosti ne uz svrhu svog napretka. |
ARMAN |
16.40 17.04 |
Sigurnost ili napredak |
Jako je loše što mi smatramo da je cijela demokratija zasnovana na tom jednom danu kada mi glasamo i to je to, kraj demokratije. To je problem obrazovanja u BiH gdje mi imamo u nastavnim planovima i programima ćas demokratije i ljudskih prava gdje se priča o toj nekoj demokratiji u BiH, a u stvari gdje ništa ne učimo praktično kako to funkcioniše. |
AZRA |
17.56 18.21 |
Izbori i demokratija |
Mi smo imali, ne dviije škole pod jednim krovom, u Sjevernoj Irskoj, nego dvije škole i dva krova. Ali, riješen je, nismo riješili sve, ali rješen je problem bio. Fokus je bio kvalitet. Bolje jedna kvalitetna škola, mogu imati isti broj naučnika, ali jedna kvalitetna škola. Ja mislim da roditelji će se odlučiti za ovu školu, za kvalitetnu školu, za bolju budućnost za svoju djecu. |
MATTHEW FIELD UK Ambasador |
26.19 27.02 |
Kvalitet je izlaz |