PERSPEKTIVA”

ARHIVA

2021 godina

DATUM: 2021-01-03

https://www.youtube.com/watch?v=IaeARWcMQZQ

PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 1

Citat Učesnik Od-do Tema

Parlamentarni izbori jesu protekli demokratski, jeste uvažena demokratska volja građana Crne Gore, ali ne vidim neku perspektivu s obzirom da na samom startu nova vlast ne uliva neku nadu s obzirom da ne pokazuju kapacitet i neku efikasnost.

ERVIN EROVIĆ

Fak.za međ

odnose

02.14

02.34

Nova vlada

Izbori

Problem današnje situacije je što ljudi i dalje ne shvataju. Nebitno je da li smo mi Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, da li smo Hrvati, da li smo pravoslavci, da li smo katolici, da li smo muslimani, to je potpuno nebitno. Ono što je neminovno jeste da mi treba danas da se borimo za našu budućnost. Jer, ako mi živimo na teritoriji Crne Gore nas ne treba da interesuje da li je neko, ko je do nas Srbin, Hrvat ili Bošnjak već treba da se borimo za budućnost i za život svih stanovnika u Crnoj Gori.

KRISTINA

PAVIČEVIĆ

Fak. umjet.

03.17

03.51

Nacionalnost

Identitet

Smatram da više treba da pogledamo, zapravo, koje su naše mogućnosti koje se tiču znanja, da stavimo akcenat na naše znanje i na naše sposobnosti, a ne da se bavimo nekim stvarima koje nas se, u krajnjoj liniji, i ne tiču u samom procesu obrazovanja.

ANĐELA

MEDOJEVIĆ

Pravni fak.

04.43

05.02

Obrazovanje

Znanje

Problem naše istorije, predavanja istorije u školama, to sve vraćamo na školstvo i na edukaciju mladih je što profesori ne uče djecu da razvijaju to kritičko razmišljanje. Moglo je (nešto) drugačije da se desi. Moglo je nešto drugačije da se uradi. Već ih striktno uče da se to tako desilo, uradilo se tako, ali ih isto tako uče da je to bio jedini način.

STEFAN

VUKMANO

VIĆ

Elektr. fak.

07.05

07.30

Obrazovanje

Istorija

Svi se žalimo da je neko diskriminisan, da je neko više uključen, da je neko manje uključen. Razlog je u tome što mi ne želimo da smo uključeni. Mi želimo da sjedimo i dobijamo novac od države, a da mi pri tom ne uradimo ništa za državu.

HAZIR

NURKOVIĆ

Elektr. fak.

08.15

08.32

Pasivnost

Danas u društvu imamo, takođe, mnogo problema i mnogo prozivki i mnogo poprijekih pogleda kada kažem da situacija u našoj državi, bilo sa crkvom, bilo sa ovom hibridnom koalicijom koja je došla na vlast, je dosta krizna i ne ide u dobrom smjeru. Smatram da je Crna Gora posrnula više nego ikada. I ne samo zbog kovida jer smo okovani i tim problemom već zato što dolaze ljudi koji žele, navodno, da kroje neku reformsku politiku, ali se vraćaju nekim antireformskim vrijednostima u smislu da stvaraju jednu novu teokratiju od koje smo se odvojili još od knjaza Danila.

MIA

ZEKOVIĆ

FPN

15.59

16.50

Država

Crna Gora

Teokratija

Mi i dalje živimo u Crnoj Gori, je li tako? Je li to multietnička država? Jeste. E, ako je tako, onda uvedite jedno pravilo, ili ćemo svuda da imamo iste nacionalne simbole, i istu zastavu, ili nećemo! Ili ćemo, ne znam, svaki grad neka ima šta je njemu dominantno. Ako će te tako.

JOVANA

BOŽOVIĆ

FPN

19.53

20.11

Zastave

Mislim da ovdje je veliki problem nepriznavanje. Meni lično smeta to što nazivamo jedni druge fašistima, nacionalistima i slično. Ja ne kažem da u određenom momentu ja ne pomislim da je nešto ekstremno i s jedne i druge strane. Mislim da je baš to suština, da Srbi prihvate crnogorsku crkvu, crnogorski jezik, njihove simbole, da Crnogorci prihvate njihovu potrebu, srpsku potrebu, da ne znam nose trobojku negdje, da slušaju srpske pjesme i šta god.

21.01

21.33

Tolerancija

DATUM: 2021-01-10

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-podgorice-druga-epizoda/31040632.html

PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 2

Ja mislim da svaka zastava, treba svaka zastava da se prihvati jer ako živimo u multinacionalnoj državi trebamo da tolerišemo jedni druge i da tako nastavimo ka putu evropskih integracija.

LAZAR VULEVIĆ

FPN

03.57

04.09

Zastave

Zašto određenom broju ljudi smetaju srpske zastave, a ne smetaju albanske ili bošnjačke zastave? Pa, evo, ja ću dati jedan banalan primjer. Je li se Albanija mješala u unutrašnje poslove Crne Gore? Je li se BiH mješala u unutrašnje poslove Crne Gore? Ne, miješala se Srbija, direktno. Preko predsjednika Aleksandra Vučića. Onda, tokom neuspjelog državnog udara 2016-e, jesu li bili pohapšeni državljani Albanije, je li BiH? Ne, bili su pohapšeni državljani Srbije.

BAKIR

HUSIĆ

Pravni fak.

02.47

03.26

Srbija se miješa

Zastave

U trenutnoj situaciji Crna Gora se vratila u jedan loš istorijski period kada se društvo posmatra na osnovu nacionalnih, nacionalne ili vjerske pripadnosti, te prema tome smatram ako smo mi demokratsko društvo, i ukoliko vlada demokratija takve stvari ne treba da se dešavaju. Smatram da treba da se pozabavimo nekim konkretnim problemima poput odlazaka mladih iz države i da je upravo to ono čime treba da se bavimo, a da se manimo podjele na osnovu nacionalnosti ili vjeroispovjesti.

SANDRA

RAJKOVIĆ

FPN

04.26

05.03

Podjele

Odlazak

To je moja zemlja, i tu sam rođena. I, zaista, smatram, želim da joj pružim sve najbolje, ali ona meni ne pruža te mogućnosti koje ja želim da imam. I dobro obrazovanje, i sjutra posao, mojoj djeci, takođe, želim da stvorim neko zdravo okruženje gdje će imati mnogo veće mogućnosti nego što ih ja danas imam.

SARA

MEĐEDOVIĆ

FPN

05.41

06.01

Odlazak

MI imamo problem kako vaspitavamo našu djecu da oni budu pasivni posmatrači i da oni se ne uključuju. Moja generacija, brojne generacije koje su dvije tri godine, starije ili mlađe, su porasle na rečenici «uči sine da ideš odavde.» U suštini. Naučeni smo, to jeste uče nas da šutimo, da budemo pokorni autoritetu zato što mi u suštini mnogo volimo lidere i mi mnogo cijenimo kada nama neko dođe i kaže šta mi treba da radimo jer uvijek znamo da postoji rigorozna kazna iza toga.

JELENA

RADULOVIĆ

FPN

08.02

08.38

Obrazovanje

Pasivnost

Lideri

Svaki put počinje prvom korakom. Hajde da napravimo taj prvi kontakt i da stvarno napravimo Crnu Goru koja će biti dobra za sve nas. MILOŠ

SPAIĆ

Pravni fak.

09.59

10.07

Tolerancija

Patriotizam se u ovome trenutku ne može pokazati sa tim da li ćemo mi da mašemo zastavom jedne ili drugi zemlje, da li ćemo da se klasifikujemo i prebrajamo, da li smo Srbi, da li smo Crnogorci koje smo vjere, nacije, političke pripadnosti. Patriotizam se mjeri jedino sa tim da moramo da ostanemo u ovoj zemlji. Da ostanemo i damo svoj doprinos kako bi smo je učinili boljom za generacije koje dolaze.

MIRKO

STOJKANO

VIĆ

Pravni fak.

10.28

10.57

Patriotizam

MI ne možemo da se pomirimo, da se pomirimo sa činjenicom da je zlo činjeno u prošlosti, da će se zlo činiti i sada i da će se zlo činiti i u budućnosti. I moramo da ga prepoznamo i da reagujemo na vrijeme.

JELENA

RADULOVIĆ

FPN

15.11

15.22

Zločini

Ono što mene najviše zanima jesmo li mi sekularna država. Jer, ukoliko smo sekularna država znači da podjela između crkve i države ne smije da postoji. Dakle, oni moraju biti odvojeni, a sami smo svjedoci da se naša crkva itekako miješa u državu. Da se razumijemo, ja sebe smatram vjernikom. Ja sam od malena naučila da poštujem i crkvu i boga i svešteno lice. Ali, meni je suludo da svešteno lice proklinje nekoga ko nije srpske nacionalnosti, ko sebe smatra Crnogorcem.

TEA

BABIĆ

FPN

17.48

18.17

Religija

Sekularna

država

Smatram da ni LGBT populacija ni žene nemaju svijetlu budućnost u novom sastavu vlade s obzirom da imamo direktno uplitanje Srpske pravoslavne crkve i s obzirom da je jedan velikodostojnik rekao, ako ja uradim abortus da sam ja čedomorka! KRISTINA

ŠĆEPANO

VIĆ Fak. za

Međ. odn.

25.02

25.22

Žene

Abortusi

DATUM: 2021-01-17

https://www.youtube.com/watch?v=-cpHLrlwb44

PERSPEKTIVA Podgorica, Epizoda 3

Mi jesmo kao narod dosta ekstremni, Znači, mi nikada nijesmo za, da kažemo, neku umjerenu opciju. Kada je bio komunizam bili smo najveći komunisti, najviše smo išli, zapravo, na Goli Otok. I imali smo da kažemo 90-ih i te najveće nacionalističke nagone.

ĐORĐIJE

DRINČIĆ

Pravni fak.

03.41

03.55

Društvo

Crna Gora

Činjenica je da su nama institucije zarobljene i da na njih ne možemo apsolutno da računamo tako da je, kod nas, narod uvijek morao, kad nešto želi da izađe na ulice da se bukvalno izbori za to, ono, fizički.

JOVANA

BOŽOVIĆ

FPN

05.05

05.15

Društvo

Crna Gora

Ono što je bilo ovih prethodnih 30 godina ja to ne bih ni u kom slučaju nazvala demokratijom, možda fasadnom demokratijom. A veliki posao čeka novu vladu da sruši tu fasadu, a tu fasadu će da sruši samo onda kada određene ličnosti pošalje iza spuške fasade, (napomena: u Spužu se nalazi zatvor), kada se riječ nepotizam ne bude toliko često koristila, kada na, ne znam, kada na skupovima patriotskim, za državu, ne budu bili ljudi koji ne brane državu nego brane svoje plate od 7.000 eura, tada možemo da govorimo o demokratiji koja ispred sebe nema fasadu.

ANĐELA

STANKOVIĆ

Pravni fak.

09.42

10.33

Društvo

Demokratija

Ono što je veliki problem jeste to što mi imamo dva ekstrema u našem društvu: jedan, koji je proizvela sadašnja vlast. To jeste jedan nacionalistički ekstrem, to jeste jedan partitokratski ekstrem, to jeste jedan ekstrem koji guši ovu zemlju, njene mlade ljude, njene institucije, perspektivu, a drugi ekstrem, koji, nažalost, premalo kritikujemo, to je ekstrem koji dolazi iz srpske pravoslavne crkve. I želio neko da prizna ili ne, mi smo u Crnoj Gori osuđeni da živimo, nadam se da se niko neće uvrijediti, između popova i lopova.

MARKO

MILIKIĆ

FPN

14.28

15.03

Društvo

ŠTA MLADI MISLE O UČEŠĆU U «PERSPEKTIVI»

16.03

25.30

DATUM: 2021-01-24

https://www.youtube.com/watch?v=Ada0hPPp5zw

PERSPEKTIVA, Podgorica sa Dritanom Abazovićem, Epizoda 4

Mi živimo u matricama koje su nametnute. Prvo, ne razumijemo koncept države, ne vi lično, ali mi ne razumijemo koncept države. Ovdje niko ne razumije koncept države. Država je teritorija na kome se suvereno vrši vlast koja treba da bude servis građana koji tu žive. Ona je nepromjenljiva, vlast je promjenljiva. Ako niste zadovoljni servisom, vi morate da tražite drugi servis.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

07.38

08.00

Država

Društvo

Mi od svega želimo da pravimo apokalipsu. Dakle, pokušaj pravljenja od svake stvari apokalipse nas dovodi u situaciju da mi imamo, da smo mi u kategorijama koje uvijek znače neku negaciju, koje su uvijek, da tako kažem, neprijateljske nastrojene prema drugoj strani. Niti je druga strana potpuno loša, niti je potpuno dobra, niti je ova nešto potpuno ni dobra ni loša.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

08.16

08.40

Društvo

Ja mislim da Crna Gora, 14 godina nakon referenduma, treba da se pomiri. Ja mislim da ovdje niko ne treba ovu državu da osjeti kao suvišnom niti da se on osjeti suvišnim u njoj.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

09.40

09.52

Društvo

Mi smo ovdje siromašni, (napomena: pokazuje na glavu), ne u džepu! To je moja teorija iza koje stojim. Mi smo ovdje siromašni, (napomena: pokazuje na glavu), regionalno. Ništa nam živo ne fali, možemo da stvaramo odlične ekonomske uslove za naše građane, ali ne možete kad ste tu siromašni.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

12.16

12.34

Društvo

Moramo da treniramo ljude za slobodu. Ne zbog političkih ciljeva. Oni mogu…ako je krunski politički clj da imamo slobodne građane onda taj politički cilj, stvarno, treba da afirmišemo svi zajedno. Ljudi treba da se treniraju za slobodu. Oni tako treniraju svoju hrabrost.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

16.03

16.20

Društvo

Sloboda

To je ključni problem mladog čovjeka u Crnoj Gori. Bojimo se promjena, bojimo se nečeg novog, bojimo se nečeg drugačijeg. Po prvi put u istoriji ove zemlje, a istorija ove zemlje traje 1.000 godina ako, kao što sam rekao juče, uzmemo antičke forme civilizacije, po prvi put u 1.000 godina mi imamo demokratsku smjenu vlasti na izborima i mi sad treba da kukamo oko toga, mi trebamo da budemo histerični oko toga. Jao, mi imamo jednu partiju za 30 godina i mi sad treba da plačemo što će neko drugi dobiti priliku da upravlja ovom zemljom?

MARKO

MILIKIĆ

FPN

17.29

17.58

Različitosti Strah od promjena

Mi, prvo, ne znamo šta je vizija našeg obrazovanja, šta mi želimo kao zemlja, kakve kadrove želimo da proizvodimo, to ne znamo, Drugo, srozali smo obrazovanje kroz tu enormnu politizaciju koja se dešava kroz institucije.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

24.16

24.30

Obrazovanje

DATUM: 2021-01-31

https://www.youtube.com/watch?v=8P95UvXPlDM

PERSPEKTIVA, Podgorica sa Dritanom Abazovićem, Epizoda 5

Mi nemamo tu introspekciju, sami nismo spremni, to je pogrešan etički pristup gdje se stalno krivac traži u drugome. Kad optužujemo političare iz regiona, evo ja ih optužujem, sam sebe, i ja imam negativan odnos prema političarima. To je negativan odnos prema našem društvu. Zato što mi smo kreatori toga!

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

02.36

02.56

Političari

Društvo

Mjera patriotizma, to sam shvatio, jeste da zaštitimo Crnu Goru. Dakle, kad govorimo o CG, hoće li nam je netko ponijet, treba da znamo da nam je mnogo važno da nam je netko ne stavi u cijev! A taj neko ko nam je stavi u cijev treba da kaže ja sam patriota, a ovi što se bune su, ne vole svoju državu! Razumijete, ludi-luba. To se zove politika raspameti! Da ljudi ne mogu više da pohvataju što je što! Raspameti!

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

14.40

15.07

Politika

kaosa

Razlika između intelektualca i neintelektualca nije je li neko doktor nauka, ili je završio fakultet ili je završio osnovnu školu nego da kritički promišlja stvari koje se ne odnose lično na njega nego se pojavljuju kao društveni fenomen. Eto, to je razlika.

DRITAN

ABAZOVIĆ

Potpredsj.

Vlade CG

22.20

22.39

Intelektualac Neintelektua

lac

DATUM: 2021-02-07

https://www.youtube.com/watch?v=Y0vcwTEUu78

PERSPEKTIVA na festivalu

«Juventafest», Epizoda 1

Slažem se sa tim da se seljaci manje vrednuju, odnosno seljani manje vrednuju, od ostalih građana, kako da kažem. Smatram da je to iz razloga što neki ljudi su i dalje u onom vremenu kad ljudi sa sela nisu, recimo, imali mogućnosti da se školuju i da napreduju.

TEODORA

STAMENKO

VIĆ,

Lebane

08.03

08.25

Pojam

seljak

Vrlo zanimljivo zato što se u školi uče neke druge stvari koje su, eto, bitnije, zato što je zanimljivo skupljati informacije nego zapravo razumeti to što si naučio i upotrebiti nešto u životu od toga.

MILA

STANKOVIĆ

Lebane

15.53

16.05

Zabrana

predstave

Mi ne znamo te informcije, nije nama niko ništa otvoreno rekao, da se mi razumijemo. Ali, možemo pretpostaviti šta je bilo. Mislim da smo dobili zabranu da igramo tu predstavu zbog te teme koju smo mi imali – maloljetnička delikvencija. U toj predstavi je bilo psovki, ne do bog da djeca psuju i tako to, na te neke stvari. Mislim da tema nije odgovarala i nisu nam dali da igramo.

INES

Kakanj

19.33

20.00

Zabrana

predstave

Osjećala sam se baš loše, u smislu, aha, pa evo, očigledno mi brane da ja predstavim onako kako je realno. Očigledno, moram da lažem, da stavljam te neke cenzure, da prodajem maglu kako i to kažemo kod nas. Zapravo, prodajemo ljudima maglu.

INES

Kakanj

21.32

21.48

Društvo

Laž

Tad smo prvi put osetili baš onako nepravdu u punom sjaju. Onda smo, u po

etku, bili zbunjeni. Pa, šta sad? Da li neko, uopšte, ima pravo da to radi i kako, čime je zaslužio to? Onda smo bili ljuti, nismo znali šta da radimo. Onda smo shvatili, i naučili vremenom, da za slobodu moramo da se borimo. Da niko, možda bi trebalo tako, ali malo zvuči utopistički da će svako od nas sada biti jako slobodan i da svi imamo slobodu. Naučili smo da slobodu treba zaraditi.

MILA

STANKOVIĆ

Lebane

23.39

24.08

Sloboda

DATUM: 2021-02-14

https://www.youtube.com/watch?v=SQuroNF1zfU&t=1s

PERSPEKTIVA na festivalu

«Juventafest», Epizoda 2

Ta palanka jako ume da guši. Ali, ta palanka nije samo u malim mestima, ta palanka je nekako u ljudima. U ljudima i načinu na koji oni posmatraju stvari i sve ostalo. Kao vidi sad, oni tamo nešto idu, tamo nešto rade, ma šta će oni, u Bosnu idu! Da se druže sa Hrvatima i sa Bosancima, neće valjda!

MILA

STANKOVIĆ

Lebane

02.18

02.38

Primitivizam

Mislim da je svakako želja političkih stranaka i tih ljudu koji imaju moć trenutno kod sebe, da ugase pametne ljude i mozgove koji mogu možda nešto da preduzmu i da nešto urade, vezano za to. Mogu ih ugroziti svakako, ali svakako bi bilo mnogo lepše i prijatnije bi bilo svakome od nas. Mislim da je dosta ljudi, možda bi i moglo nešto reći, ali padaju u senku zato što se plaše da preduzmu nešto.

MARKO

ĐOGO

Paraćin

06.50

07.17

Pasivnost

Vlast

Danas umjetnički doživljaj se ne gleda kroz to, niti umjetnički dojam kroz to da je nešto estetski lepo, ili estetski ružno pak, već po tome da li je džep prazan, ili džep pun.

PETAR

SPASIĆ

Paraćin

11.33

11.49

Umjestnost i društvo

Mislim da ono što jeste najbitnije da mi, da se trudimo makar da činimo to više dobrih dela kako bi te zajednice ne išle pravim putem, ne mogu to da odredim šta je pravi put, još uvek sam i mlad i tako dalje, već da ide jednim putem za mene najboljim, mira, tolerancije, ravnopravnosti, ne jednakih šansi za sve, već međusobnom razumevanja i izuzetne komunikacije. Na kraju krajeva to svaka ljudska delatnost želi da postigne, na nekakvom duhovnom nivou, verbalnom, fizičkom i kako god.

PETAR

SPASIĆ

Paraćin

13.09

13.41

Društvo

Umjesto da odem na prijemni za Akademiju scenskih umjetnosti prepala sam se i na kraju upisala pravo jer je to «perspektivno». Jednostavno, nije mi bilo, nije mi bilo lako. Tek sada, nakon upisa i tek nakon svega, kada slijedeći mjesec treba da uselim u stan, kada treba da krenem na predavanja tek sada shvatam da sam možda napravila grešku. Jer, jednostavno, cijeli život me zanimaju i okružuju stvari poput glume, mnogo volim savremeni ples, bilo koju vrstu plesa, lutkarstvo, teatar sjena, zaista to je nešto što me ispunjava, to je nešto što me čini sretnom.

ENA

SIKIRA

Kakanj

14.28

15.10

Umjetnost i perspektiva

Nažalost, ne živimo u takvoj državi u kojoj se umjetnici ne cijene. Ne cijeni se glumac, slikar, pisac, upšte. Kada se dobije neka nagrada, kada se čuje za to djelo ili pozorišnu predstavu onda su to pohvale na sve strane, svi hvale tu osobu ili taj ansambl.

ENA

SIKIRA

Kakanj

15.56

16.15

Umjetnost

se ne cijeni

Koji god kanal okrenuli na TV dnevniku će biti, to smo baš jučer pričali o tome na dionici, na dnevniku će biti, politika, odnosno predsednik, predsednik, predsednik, predsednik, vremenska prognoza malo nešto reklama, uopšte nemaju tu poruku, ljudi treba da misle za sebe, da ljudi treba rade i da žive zbog sebe.

MILA

STANKOVIĆ

Lebane

22.20

22.40

TV dnevnik

Društvo

Zato što je ovdje previše izražena politika. Političari upravljaju previše narodom tako da oni odlučuju sve. Mi možemo da glasamo, ali ne možemo da utječemo na te odluke njihove.

MEJREMA

SELIMOVIĆ

Kakanj

23.27

23.41

Političari

DATUM: 2021-02-21

https://www.youtube.com/watch?v=rialuJOSjnk

PERSPEKTIVA na festivalu

«Juventafest», Epizoda 3

 

Nisam slobodan. Pa, nisam slobodan. Najbolje ću reći ako kažem da nisam slobodan. Zato što, ne sviđa mi se nešto i kažem da to nije dobro. Ja želim da kažem da to nije dobro. Ali niko ne reaguje na pravi način. I onda, ili biraš da budeš deo tog, da budeš kao i svi drugi, kažeš super, ajde i ja ću tako da pričam kao i oni, ili si sa strane, povučen, asocijalan i ništa ne možeš da govoriš ljudima, ne možeš da se družiš, a to je kod ranog djetinjstva najvažnije.

MARKO

ĐOGO

Paraćin

02.15

02.46

Sloboda

Ne mogu da promenim ceo svet sam, ali ako krenem, možda prvi, drugi, treći čovjek, neće doprinijeti do njega ali do narednog, sedmog, osmog, možda to i dopre. Neću sebi dozvoliti da jednostavno odustanem, da kažem to je to, živim u ovakvom svijetu, sve je surovo, sve je teško, ne može ništa da se promjeni.

MARKO

RANĐELO

VIĆ

Lebane

04.26

04.44

Pasivnost

Promjene

Ranije sam često pratio dnevnik. Čak toliko da sam gledao nekoliko dnevnika tokom dana. Znao sam sve političare, znao sam sva dešavanja u zemlji, dok, onda je, odjednom Aleksandar Vučić počeo da se pojavljuje svuda i to se uvijek ponavljalo. Ne samo na različitim dnevnicima, dnevno, nego tokom mjeseci. Uvijek se govorilo o istoj stvari. Tako da uzora u politici, ovdje u Srbiji, definitivno ne mogu da nađem, ne želim da nađem.

BOGDAN

ĐOLIĆ

Paraćin

05.25

05.57

Mediji

Vučić

Što se vršnjačkog nasilja tiče ne samo da mladi kao djeca u osnovnoj školi, na primjer, da se ne bore protiv toga već, i tu profesori, nastavnici koji su kao prosvjetni radnici na neki način, znači ne da daju podsticaj djeci da omaložavaju djecu koja su članovi nacionalne manjine ili imaju nekih problema u razvoju, ili bilo koje druge probleme, ali se uopšte ti prosvjetni učitelji ne bore protiv toga.

LIDIJA

PAVIĆ
Lebane

06.38

07.12

Vrnjačko

nasilje

Ako pokažeš svoje kvalitete nije dobro. Zato kao društvo ne možemo da napredujemo. Sve dok je to zastupljeno u toj mjeri ne možemo. Sami smo odgovorni za sve što se dešava.

MARKO

ĐOGO

Paraćin

07.28

07.40

Društvo

Nemamo mi dovoljno prostora u školi da se tu vidi da neko istakne sebe, nego se gleda da se tu radi grupa. Nema usavršavanja pojedinca. Više je to, kažem, servira se jedan šablon, ko malo više istrči vraća se u unutra.

MARKO

RANĐELO

VIĆ

Lebane

07.53

08.09

Obrazovanje

Prosječnost

Ja, kao pojedinac, imam ulogu u društvu da ga poboljšam barem 0,0001%. Smatram da, ako se svaki pojedinac trudi za toliko malo, svijet može biti mnogo bolji

TINA

PRVULOVIĆ

Paraćin

09.04

09.16

Pojedinac i

društvo

I danas imamo imamo neke političke elite, u svim državama na Balkanu koje i dalje, veoma prikriveno, vode politiku 90-ih godina, samo na mnogo prefinjeniji način.

PETAR

SPASIĆ

Paraćin

11.10

11.21

Politika

Podjele

Koliko god političari, koliko god neko na višoj poziciji htio da nas razdvaja, da to i dalje bude ta neka politika 90-ih, da se pravi senzacija. Mladi iz Bosne se druže sa mladima iz Srbije, da je to neka senzacionalna vijest, to uopšte nije tako.

ENA

SIKIRA

Kakanj

12.57

13.16

Politika

Podjele

To i jeste problem u našoj državi. Ne poštuje se ono što neko voli. Nije ne poštuje nego, jednostavno, kao ti to radiš, meni to nije OK. Je, u redu, nije to za tebe, ti…To jeste problem u našoj državi, ne poštuje se tuđe mišljenje.

MERJEMA

SELIMOVIĆ

Kakanj

15.37

15.56

Društvo

Tolerancija

Mladi, postratne generacije, vrlo često, iz svojih kuća izlaze sa tim mišljenjem svojih roditelja, svojih djedova. Izlaze sa tim mišljenjem da «oni tamo» nisu kao mi, i mi nismo kao oni, da mi ne možemo da se slažemo, znate li vi šta je sve bilo i jednostavno, da kažem, tako se zaglupljuju djeca. Jednostavno, razmišlja se pogrešno. Razmišlja se da, krivi se prosto jedna cijela nacija za nedjela pojedinaca. Krive se cijele religije za nedjela nekih pojedinaca.

ENA

SIKIRA

Kakanj

18.44

19.21

Krivica

Odgovornost

Roditelji

Niko nije spreman odreći se vlastite sreće i zadovoljstva na jedan trenutak samo da bi bilo bolje u budućnosti.

ENA

SIKIRA

Kakanj

21.21

21.29

Društvo

DATUM: 2021-02-28

https://www.youtube.com/watch?v=U-qaNiRPjW8&list=PLZxapTpi4f5WdTa4kVxM3OKiVNrZmBw63&index=1

PERSPEKTIVA na festivalu

«Juventafest», Epizoda 4

O on line nastavi

Dosta omladine se pomirilo sa tom činjenicom da je nama loše u državi i onda, jednostavno, imaju tu kartu na koju igraju, sigurno. Ono, da će jednog dana otići iz ove zemlje i tako će im biti.

HANA

BJELOPOLJAK

Kakanj

05.42

05.56

Odlazak

Društvo

Kad bi mi sebe krenuli na bolje mijenjat, svako od nas pojedinačno, mislim da bi onda, kao zajednica sa dobrim, moralnim principima, sa dobrim idealima, da bi mi onda mogli da napravimo neku veću reformu.

INES DELIBAŠIĆ

Kakanj

06.08

06.21

Društvo

Mi glasamo, ali politika odluči. Danas je politika okupirala cijeli svijet. To je baš smješno glasati. Kako ću ja glasat, nije problem, ja ću glasat, ali to se ne uzima u obzir. Znači, moja riječ naspram njihove, iz politike, to je ništa.

MERJEMA

SELIMOVIĆ

Kakanj

07.53

08.13

Društvo

Glasanje

Mislim da u svakoj državi na Balkanu jedni te isti vladaju i, mislim, da jedino možemo promjeniti državu, i općenito na Balkanu, situacija se može promjeniti ako maknemo ljude koji su tu već 20, 30 godina.

AMER

JAVORAŠ

Kakanj

09.01

09.16

Vlast

Promjene

Težiti ka znanju, i to znanje kasnije, na najbolji mogući način, interpretirati i truditi se da se da kroz život izlazimo, svakodnevno, iz svoje sigurne zone jer na tim postulatima, jednostavno, nastaju promjene.

HANA

BJELOPOLJAK

Kakanj

09.53

10.07

Promjene

Društvo

Što se prosvjete tiče, smatram da nam je poprilično dosadan sistem na kome to funkcioniše. Jer, recimo, sve te stvari, svi ti predmeti koje mi danas imamo, ne kažem da treba da ih zapostavimo da apsolutno treba da ih se odreknemo. Ali, recimo, mogli bi da unesemo nešto što bi imalo veze sa tehnologijom, recimo neko znanje o internetu, znanje o robotici, a ne samo škole koje su stručne. To treba da bude opšte znanje.

TEODORA

STAMENKO

VIĆ

Lebane

12.06

12.37

Obrazovanje

Ceo sistem se, zapravo, svodi na neko gomilanje informacija koje, u suštini, treba znati, ali treba znati zašto treba da ih znaš. To bi bila neka moja poenta, da bi trebalo učiti sa nekom svrhom, da bi trebalo znati zašto radimo neke stvari, ne samo goimilati informacije, gomilati stvari, a ne znati zbog čega.

MILA

STANKOVIĆ

Lebane

13.26

13.47

Obrazovanje

Neki profesori samo su poslali neki zadatak i to je to, jedna lekcija za tri mjeseca, svima su podijelili petice. Opet, svi učenici izađu kao Vukovci iz škole, posle niko ne zna ni šta bi upisao ni gdje da pronađe pravog sebe.

MILICA

ARANĐELO

VIĆ

Paraćin

16.31

16.45

Obrazovanje

O line nastava

Nije došlo, na površinu nije došlo znanje. To je bila brzina. Znači, profesori su bili, ko odgovori prvi, on zna, on je najbolji iako je on pročitao…nije bilo neke kreativnosti da učenici naprave samu neku prezentaciju, da snime sebe, da pričaju o tome, da bude malo kreativniji, da unesu više zanimljvosti u to.

MARKO

RANĐELOVIĆ
Lebane

16.48

17.08

On line nastava

DATUM: 2021-03-07

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-beogradu—prva-epizoda/31138143.html

PERSPEKTIVA, Beograd

Epizoda 1

Mi svi imamo to slobodu u suštini dok ne počnemo da se bavimo nečim što nam smeta.

UNA

OBRIĆ

02.36

02.41

Sloboda

Čim se pobunimo, i čim počnemo da se bavimo, da kažem, politikom, stvari postanu problematične zato što tu nikakve slobode nema. Počevši od te slobode medija koja, u suštini, ne postoji, mislim, kao što smo zaključili do sada i mislim da je generalno problem što mladima koji su, da kažem, oni koji treba da pokreću promjenu nije dovoljno, nije im se dovoljno smučilo.

UNA

OBRIĆ

03.06

03.31

Sloboda medija

Promjene

Ti ne možeš danas da nađeš jednu normalnu i tačnu informaciju prije svega. Znači kopiraju, koji god portal otvoriš, svi kopiraju jedni druge. Bukvalno, prekopira i naslov, sve, sve, sve.

VASILIJE

GUCULJ

04.55

05.04

Mediji

Svjedoci smo toga da u prethodnih 20 godina i više imamo taj neki sistem urušavanja obrazovnog sistema, a ono što je meni isto, naprimjer, ta jedna sloboda koju nemam jesu čak i ti, demokratski izbori gdje smo svjedoci reciklaže svih mogućih i prethodnih režima i svega. Ja se ne osjećam dovoljno slobodno čak i da glasam za nekoga za koga zaista smatram, zato što više nisam sigurna ko je, sa kim, u kakvim dogovorima.

NEVENA

NIKOLIĆ

07.21

07.56

Sloboda

Izbori

Nedostatak vladavine prava, to je nemanje nezavisnog sudstva, jednostavno, svjedoci smo svi mi da smo imali određene slučajeve koji su se završavali na taj način da, jednostavno, nevini ljudi ili ginu ili ispaštaju na različite načine, da to nikada ne dođe do javnosti ili se ti procesi završavaju iza zatvorenih vrata, gdje niko nema upliv na te informacije, kako i na koji način…gdje sutradan viđamo te iste imućne ljude, kumove, ove ili one vrste, kakve god, da se šetaju slobodno po ulicama kao da se nikada ništa nije desilo.

ĐORĐE

TEREK

10.08

10.44

Sudstvo

Društvo

Dešavaju se priče gdje ljudi pričaju kako ih ugnjetava policija i druge bezbjedonosne strukture što nije njihov posao.

DEJAN

JANJIIĆ

12.02

12.10

Tortura policije

Mislim da se ljudima u Srbiji oduzima elementarno pravo da se izraze, da kažu svoje mišljenje i da sa tim svojim stavom žive u Srbiji. Tako da se ovo ne može promjeniti vlašću, promjenom vlasti, nego isključivo promjenom sistema. Kad promjenimo sistem možemo da se nadamo da se to više neće dešavati.

DEJAN

JANJIIĆ

12.41

12.59

Sistem

Promjene

Mladi ljudi uopšte nemaju tu neku ideju kako treba da izgleda, zapravo, život jednog građanina u demokratskoj državi, koja su njegova prava, koje institucije ih štite, gdje treba da se obrate kada nailaze na određene probleme, da sve to čini jednu cjelovitu sliku.

DARKO

MANDIĆ

15.41

15.59

Prava građana

DATUM: 2021-03-14

https://www.slobodnaevropa.org/a/video-mladi-perspektiva-srbija/31150363.html

PERSPEKTIVA, Beograd

Epizoda 2

Rodna ravnopravnost u Srbiji nije na zavidnom nivou, da, mora još drastično da se radi na tome da bi smo mogli da kažemo da smo postigli neki zadovoljavajući stepen rodne ravnopravnosti.

DARKO CVEKIĆ

04.08

04.26

Rodna ravno-

pravnost

Može čovjek da pokuša nešto da uradi naravno, i svuda će se to dešavati, u svakom svijetu u kojem se nalazimo, znači ako vi nešto ne želite niko vas ne može puškom natjerati da to odradite.

JOVANA

MILOVANO

VIĆ

04.46

04.57

Silovanje

Zato bih rekla da je to možda razlog što djevojke možda odmah ne kažu da im se to desilo, zato što one ne nailaze prosto na razumjevanje i na prihvatanje od strane društva.

IRINA

LAKOVIĆ

06.31

06.40

Društvo

Mislim da je reakcija ljudi, koji se nalaze ili u tom svijetu ili van tog svijeta, poražavajuća jer se uglavnom smatra da su one time nešto dobile. I sad, zašto toliko ćute, pa svima je kao, one su htjele kao neki položaj i to. Ne, žrtva ćuti, kao prvo, hajde da kažemo da one nisu poznate ličnosti da to mediji ne proprate. Ljudi koji su silovani, a nisu poznate lčnosti, treba ima mnogo vremena da uopšte kažu svojoj porodici, svojim bliskim ljudima da su preživjele neko seksualno nasilje ili bilo kakvo nasilje jer imaju taj osjećaj sramote.

JELENA

DIMKIĆ

08.26

09.00

Seksualno

nasilje

Mislim da je jako veliki problem našeg društva što generalno mladi, i globalno građani ne izlaze na izbore i vjerujem da u situaciji da nam se izlaznost drastično poveća da ne bi smo imali ovakvu situaciju da smo u medijskom mraku, da smo zatvoreni i tako dalje.

DARKO CVEKIĆ

10.17

10.39

Društvo

izbori

Prije su ljudi odlazili da bi se školovali, da se vraćaju nazad, da stečeno znanje primjene u svojoj zemlji i time da učine zemlju mnogo boljom. A danas ljudi odlaze glavom bez obzira i ne planiraju neko vrijeme da se vrate nazad i mislim da je to zaista veliki problem.

RASTKO

GUCULJ

11.30

11.46

Odlazak

Iskreno se ne osjećam kao slobodan građanin u ovoj zemlji iz prostog razloga što smatram da ova država veoma kontroliše apsolutno sve aktivnosti što uopšte ne bi smjelo da se događa.

DENIS

KNEŽEVIĆ

12.54

13.07

Sloboda i

društvo

Znam par slučajeva da je neko uhapšen zbog objave na Twitteru zbog relativno tačnih informacija ali koje su sadržavale inkriminišuće detalje za predsjednika države ili za nekog funkcionera vladajuće stranke.

DENIS

KNEŽEVIĆ

13.10

13.26

Društvo

Evidentno je da klizimo u neku političku državu, sad, da li je to zbog vladajuće stranke, ili cijele političke scene, vjerujem da ćemo diskutovati ovih dana, ovdje. U suštini, ne, ja lično se ne osjećam kao slobodan građanin

UNA

OBRIĆ

12.39

13.55

Sloboda i

društvo

U Srbiji postoji, sa jedne strane, tolika sloboda koja nigdje ne postoji. To što se kod nas objavljuje, u «Informeru» i sličnim medijima ja mislim da bi to bilo gdje u svijetu, istog trenutka bi te novine zatvorili, kazna bi bila drakonska, a urednici bi, vjerovatno, ako ne krivično, onda barem prekršajno odgovarali.

DENIS

KNEŽEVIĆ

16.04

16.25

Sloboda i

društvo

Imamo situaciju Republičkog javnog tužioca koji se apsolutno nikada nije oglasio kada društvena elita, kako oni sami sebe nazivaju, vrši bilo kakva krivična djela, ali zato je tu, istog trenutka, čim neko od opozicije ili od nezavisnih medija nešto učini.

DENIS

KNEŽEVIĆ

17.13

17.40

Društvo

Elita

Privilegije

Ali, evidentno smo na putu da se mi više ništa ne pitamo na kraju dana, kao građani.

DIMITRIJE

PETROVIĆ

18.26

18.34

Sloboda

Društvo

Mislim da je i problem egzistencijalne prirode u našoj državi jer, uglavnom ljudi jako teško žive, pa samim tim ako im malo pružite odmah ih pridobijete na svoju stranu tako da to je uvijek bilo kod nas prisutno, možda sada malo više i na tome vladajuća stranka radi jako dobro i uspješno.

IRINA

LAKOVIĆ

19.29

19.51

Društvo

Ekonomska

situacija

Kad bi počeli više da gledamo na društvo, ne na lično sebe, nego na društvo, da hoćemo da izađemo iz neke rupe u kojoj se nalazimo, da jednostavno postoji medijski mrak, odnosno, svima je zgađeno više, uvijek ta esktremna podjela, jedni gledaju reality show, drugi gledaju N1 pa se oni nazivaju izdajnicima, Srbijancima ili tako, što god, mislim da je običnom narodu dosta tih podjela. Narod ko narod, ali ljudima koji nisu ni jedno od ta dva ekstrema, njima se više smučilo.

JELENA

DIMKIĆ

20.55

21.33

Društvo

Generalno bih mogao da kažem da nismo slobodni kao građani, da mediji nemaju nikakve slobode u smislu da se dijele na opozicione koje ne može niko da gleda sem jedan mali broj ljudi koji prate sami po sebi opozicionu scenu i veliki broj režimskih medija koji isključivo prezentuju šta režim želi da građani vide i čuju.

DARKO CVEKIĆ

21.53

22.24

Sloboda

medija

Svakako smo uslovljeni poslom da moramo da glasamo za vladajuću stranku, tako da smatram da nikako nismo slobodni, da nam je sve, maltene, ograničeno.

JOVANA

MILOVANO

VIĆ

22.47

23.00

Sloboda

DATUM: 2021-03-21

https://www.slobodnaevropa.org/a/31162243.html

PERSPEKTIVA, Beograd

Epizoda 3

Formiranje tih takozvanih narodnih patrola, to je poražavajuće, to je toliko tužno. Država je ta koja treba da odredi prioritete i da rješava te probleme, ne narod. Upravo zato i postoje državni organi koji se bave tim pitanjima. Znači mi sada, ne mi, ne kažem za nas, kažem za te ljude koji su se samoorganizovali, ekstremne desničare, da ih jure po gradu, da obavljaju ulogu policije, pa na što to liči? Je li mi živimo u srednjem vijeku? Stvarno da uzmemo i stavimo prst na čelo i da se zapitamo dokle smo došli! A onda kada sutradan vidite na televiziji da je članicu opozicije momak gađao živom kokoškom onda, možda i ne treba da stavimo prst na čelo. Možda stvarno živimo u srednjem vijeku!

ĐORĐE

TEREK

03.26

04.14

Narodne patrole

Migranti

Ako Srbija kao zemlja sebe smatra pravnom državom ti migranti bi za svoje postupke trebalo krivično da odgovaraju. Činjenica je da postoji veliki broj propusta i to je na čemu bi se trebalo raditi, na čemu bi, kako bih ja mislio, moralo raditi.

DARKO

MANDIĆ

05.55

06.11

Migranti

Mi smo prvo narod koji je pobožan, vjernici smo, i ne može da se očekuje da ne dobiju nekakvu negativnu reakciju od našeg naroda ako pljuju po vjeri! Prvenstveno. Znači, smatram da, tek kada budu korigovali neke svoje stavove mogu da očekuju dobijanje nacionalne frekvencije i prihvatanje od strane cijelog naroda.

SOFIJA

OSTOJIĆ

11.09

11.31

O TV N1

Religija

Srbija je sekularna država i crkva ne čini apsolutno ni jedan legitimni državni organ. Ova država je, takođe, sastavljena od različitih građana koji podržavaju različite… članovi su različitih religija i tako dalje. Govoriti da je to napad na religiju, komentarisanje religije je zapravo napad na čovjeka, pa čekaj nije to baš tako. Druga stvar. Mislim, kada pričamo o slobodi medija upravo to je definicija slobode, što svako ima pravo da iznosi svoje stavove koji mogu biti u suprotnosti sa onim ljudima koji su na vasti, i sa opozicijom i tako dalje, tako dalje.

ĐORĐE

TEREK

11.32

12.20

Sloboda medija

Religija

Ja mislim da nije suština promjena vlasti kao takve, niti je suština ulaska u EU kao takve, da je cilj sam po sebi. Nego, zaista smatram da je potrebno da napravimo neki korak više, što su možda neki narodi i uradili prethodnih godina, a to je zaista promjena sistema. Znači, pod jedan, za mene lično obrazovanje i kultura, Mislim da u prethodnih 20-ak godina kako naša zemlja, da kažemo, idemo ka toj EU i kako se približavamo tim standardima, naše je obrazovanje sve gore. Kultura je sve gora.

DEJAN

JANJIĆ

15.32

16.07

Promjene

Obrazovanje

Druga stvar promjene sistema je pravosudni sistem jer ovdje nema vladavine prava. A kada se to uspostavi, jednostavno, i ekonomija će rasti jer ljudi misle da investitori dolaze ovdje i ne znam ni ja kog razloga.

DEJAN

JANJIĆ

16.29

16.42

Promjene

Pravosuđe

U politiku treba staviti u centar čovjeka. Znači, da čovjek može da odraste u tom sistemu bezbrižno, bezbjedno, da se školuje u tom sistemu i da u jednom trenutku ostvari svoju familiju, ili karijeru ili i jedno i drugo i da potom može svojoj djeci da obezbjedi miran nastavak života i kada završi svoj život, zna da je nešto uradio u svom životu i da mu država pomaže u tome, a ne da mu sapliće nogu.

DEJAN

JANJIĆ

17.23

17.50

Politika

Država

Društvo

O emisiji „PERSPEKTIVA“

18.00

26.00

DATUM: 2021-03-28

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-beogradu-cetvrta-epizoda/31173683.html

PERSPEKTIVA, Beograd

Epizoda 4

Svi ti rizici, naravno, koji postoje, ta borba sa vjetrenjačama, pravosuđe koje je zgaženo, sistem koji ne postoji, privatizovanje svih mogućih poluga vlasti, to ga, s jedne strane, razoružava, ali, s druge strane, ljudi su ti koji su ključni.

MARINIKA

TEPIĆ

Str. slobode i pravde

06.28

06.45

Društvo

Politika

U Beogradu, koji je ipak država u državi, se to ipak manje prepoznaje. Kada odete 30 km dalje, u bilo kom pravcu van Beograda je zaista bogu plakati, što od siromaštva, što od teških životnih uslova, što od straha ljudi. Što je mjesto manje oni su lakše ucjenjeni, lakše držani pod kontrolom, a da ne pričam iz kakvih se sredstava informišu, tako da nam je, zapravo, komunikacija sa građanima dragocjenija.

MARINIKA

TEPIĆ

Stranka slobode i pravde

08.09

08.46

Društvo

Politika

Bijeda

Suština je u tome da vi u svakoj državi na svijetu imate ekstremiste. Nije to upitno. Ali nigdje kao u Srbiji oni nisu osnovani od strane struktura vlasti, finansirani, pomagani, njegovani i da oni lupaju nekom rukom o sto. To je suština.

MARINIKA

TEPIĆ

Str. sl. i prav.

12.49

13.11

Esktremisti

Društvo

Vlast

Naopako bi bilo da mi sad kažemo, hajde sad sačekajte sad jedno šest, sedam godina vaših života pa ćemo mi sad nešto tamo da uradimo. I onda je normalno da u tim okolnostima imate mlade koji su razočarani što nešto ne može baš sad i odmah, imate drugi dio koji pokupi stvari i ode u jednom pravcu, imate onaj koji izračuna, da, šta bi se on sad mučio kad može prečicom i te instant varijante, preko članske karte u partijama režima, mogu da im obezbjede nešto što bi inače trebalo da čeka malo više godina, tako da nije sve do opozicije. Ali ja isto tako mislim da, bez obzira na sve, i mladi bi trebalo da se zainteresuju za politiku. Ako nisu zainteresovani za aktivizam unutar političkih organizacija kao formata, postoje razne vrste aktivizama gdje oni mogu da se prepoznju.

MARINIKA

TEPIĆ

Stranka slobode i pravde

14.34

15.44

Mladi i politika

Pasivnost mladih

Ali bez te sinergije, bez tog aktivizma (mladih) svako je oštećen. Mladi su oštećeni da se neko sutra izbori i za njihova prava, mi smo oštećeni jer nemamo tu dobru energiju, a energija je stvarno prijeko potrebna, a šteta po sve nas zajedno je onolika.

MARINIKA

TEPIĆ

Str. slobode i pravde

16.24

16.47

Mladi i politika

Pasivnost mladih

Vi imate te nacionalne frekvencije, sve, naravno, prorežimske. Jedne koji otvoreno sprovode hajku i propagandu ne samo na opozicione političare nego i protiv svih drugih koji išta suprotno režimu kažu. Mislim tu, naravno, na ljekare, profesore, sudije, novinare, muzičare, kulturne radnike i tako dalje, i imate ovaj čuveni RTS koji vas ignoriše. Značl, koji možda ne ide u tu sirovu, varvarsku propagandu, nego vas ignoriše. Apsolutno, ne postojite.

MARINIKA

TEPIĆ

Str. slobode i pravde

18.08

18.46

Mediji

DATUM: 2021-04-06

https://www.youtube.com/watch?v=GDl1k2p9baM

PERSPEKTIVA, Bijeljina

Epizoda 1

Uticaj društvenih mreža, najveći tu. Gledamo stalno te savršene djevojke, ili savršene momke. Ta nesigurnost, fitički izgled nije samo kod djevojaka to je i kod momaka. Tu je ta neka diskriminacija, to što, manje se fokusiramo na muške probleme, više na ženske. I smatram, takođe, u tom pogledu, da je feminizam otišao u pogrešnom smjeru. To što se fokusiramo samo na to da samo žene imaju probleme, niko ne pita nekog momka da li je on nesiguran. I oni imaju dosta nesigurnosti, i na njih utiče ta socijalna savršenost, mediji kako predstavljaju ljude, takođe, te društvene mreže.

SARA

ANĐELIĆ

03.58

04.39

Socijalna savršenost Društvo

Feminizam

Dosta je loša komunikacija između vršnjaka. Jer, dosta na to utiču društvene mreže i sve više, pišemo, da kažem, preko poruka i ne znamo da se izražavamo. Tačnije, jako je loš vokabular

LEONORA

MITROVIĆ

04.54

05.08

Društvene mreže

Vokabular

Ja ne smijem sama ići noću do kuće, ili, ne znam ni ja, zato što uvijek imam strah da će me neko napasti ili ako nešto.

LEONORA

MITROVIĆ

05.29

05.36

Sigurnost

Ja mislim da je prvenstveno potrebno krenuti od obrazovanja koje je, zaista, na jako lošem nivou, najblaže rečeno. Takođe, mislim da imamo problem što je nedovoljno motivisana mlađa populacija da se bavi bili čime što nije primarno i što mi ne moramo da radimo, što nisu naše osnovne obaveze. I, mislim, da se na taj način stvara animozitet prema gradu u kojem živite, prema državi, i u krajnjoj mjeri prema narodu kojem pripadate. I sve manje srećem ljude koji kažu da žele da pokušaju, da rade i djeluju u svojoj zajednici, tamo gdje su se rodili, prije svega.

SARA STO-

JANOVIĆ

07.58

08.39

Mladi

Pasivnost

Animozitet prema gradu, državi i narodu

Kada govorimo o ravnopravnosti muškaraca i žena smatram da nemamo mi taj stepen ni obrazovanja ni kulture da prihvatimo da su žene i muškarci ravnopravni. Smatram, da smo mi prosto društvo koje je jako dugo, i sada, je na neki način patrijahalno i da, itekako imamo problem kada je ta tema u pitanju.

SARA STO-

JANOVIĆ

10.37

11.03

Ravnoprav

nost polova

Čudno je danas vidjeti ženu u politici, čudno je danas vidjeti ženu direktora. Smatram da je to sve toliko primitivno. Kad god mi budemo gajili te stavove, te postulate, da i ne može da bude bolje, da nijedan naš novac neće riješiti ni jedan naš problem dok mi ne počnemo obrazovanjem i našim stavovima da mijenjamo, sebe, druge i sredinu u kojoj živimo.

SARA STO-

JANOVIĆ

11.23

11.51

Ravnoprav

nost polova

Nerad! Mladi nisu zainteresovani ništa da rade. Nemaju hobija i ne žele sebi da stvore hobije. Ja mislim da to prouzrokuje najveće probleme. Znači, taj višak vremena koji oni imaju.

BRANKO

ŠUVARIĆ

13.17

13.30

Nerad

Pasivizam mladih

Postoji dosta osuđivanja u društvu, na osnovu izgleda, na osnovu vjere, na osnovu seksualnog opredjeljenja i mnogih drugih stvari i, smatram, da, prvenstveno stariji ljudi, iskusniji koji mogu da utiču na razmišljanja mlađe populacije kao što smo mi, treba više da se radi sa mlađim ljudima, i da se podigne svijest o današnjim vrijednostima.

SNEŽANA

SIMIĆ

14.31

14.52

Vrijednosti

Djeca masovno padaju u depresiju, anksioznost, mentalne bolesti koje se jako poslije teško liječe, koje ostavljaju posljedice i samim tim ne posvećuje se dovoljno pažnje time i djeca kasnije mogu da razviju različlte probleme.

RADA

BOJANIĆ

16.29

16.43

Depresije

Ne samo tinejdžeri, ni osobe koje nisu ušle čak ni adolescenciju, koji su osnovna škola, konzumiraju ilegalne substance. Problem je u tome što dolazi do nekog potenciranja, prihvatanja u društvu. E sad, stvar je u tome što tinejdžeri, generalno, koji konzumiraju to, pokušavaju da potenciraju druge kako bi ih uveli u taj svijet da kažem, da, ukoliko ti ne konzumiraš to, nisi cool i nisi prihvaćen od strane društva, i ukoliko ti nisi prihvaćen od strane društva, javlja se taj psihički problem, depresija, ankcioznost, depresije, ko je ismijavan od strane drugih, i tu se pravi, ne zna se da se pravi razlika između kršenja društvenih normi i slobode.

DAVOR

JOKIĆ

16.46

17.22

Depresije

Mladi

Što se tiče konzumiranja droge glavni problem je to što niko ne pita zašto! Zašto tinejdžeri sve više i više, odnosno moja generacija, konzumira tu drogu? Tu spada hemija, trava, nebitno. To može poticati, kao što se ranije pomenulo, od tih društvenih mreža gdje postaje ta nesigurnost, duhovno klonuće, beznađe, imamo tu prazninu u unutrašnjosti. Pokušavaju neki tinejdžeri kroz konzumiranje određenih supstanci da popune tu prazninu. Dosta su depresivni i onda pronalaze tu neku sreću u drozi, u travi i slično.

SARA

ANĐELIĆ

17.23

18.05

Droga

Depresija

Smatram da je upotreba droga i nelegalnih supstanci izazvana jednom vrlo pogubnom politikom za našu omladinu. U stvari, to nije vid politike ali je nešto što kruži oko nas, a to je da u našoj državi nema budućnosti i vjerujem da bi sedam od nas devet ovdje prisutnih otišlo negdje u zapadnu Evropu ili čak dalje.

NEMANJA

ELEZ

19.32

19.59

Droga i politika

Odlazak

Ljudi se, uglavnom, baziraju na mišljenje o tome šta će ko drugi reći i to stvara dosta veliki pritisak, generalno, na nas.

IVANA

SIMEUNOVIĆ

21.14

21.22

Mladi

Pritisak

Ljudi koji dođu u takvu situaciju da se njihove eksplicitne slike objave, nemaju kome da se obrate. I ako su pod napadom nekih ljudi, ne samo muškaraca, žena, u seksualnom napadu, oni mogu da se obrate ali opet to zavisi od njihovog imućnog stanja i ako imaju veze, ne samo u školama, u opštini, u policiji. Oni ne mogu po tom pitanju ništa da urade jer ako su nižeg ranga i, tako da kažem, imućni, oni po tom pitanju ne mogu ništa da urade i ostaju na tom nivou i to se zataška.

RADA

BOJANJIĆ

23.43

24.18

Seksualno

nasilje

Korupcija

Generalno, svi govore da se treba obratiti roditeljima, policiji, a svi se boje te neke odbačenosti, osuđivanosti, jer, ja generalno, kada sam bio seksualno uznemiravan, kada sam se obratio i rekao, ja sam kao muškarac seksualno uznemiravan, ljudi su se smijali. TI si muško, kako ti možeš biti seksualno uznemiravan, ti to želiš, to je u tvojoj krvi. Ja nisam životinja, ja sam čovjek.

DAVOR

JOVIĆ

24.40

25.02

Seksualno

nasilje

DATUM: 2021-04-11

https://www.slobodnaevropa.org/a/31197904.html

PERSPEKTIVA, Bijeljina

Epizoda 2

Mladi danas sve češće podliježu tom iskušenju i, mislim, da je to jedna mnogo dublja tema i nekako, mogu reći da se bojim da je komentarišem, jer ona dovodi do stvari kao što su ubistva, do potpunih mentalnih i fizičkih poremećaja. Mislim da je zaista sramotno što mi moramo toliko o tome da mislimo kao mladi, da to zaista nije uređeno nekim zakonom, bilo čime, odnosno zakon koji se poštuje. Zakon postoji u svakoj zemlji, uređenoj, neuređenoj, ali, da li se sprovodi to je pitanje na koje ovdje imam odgovor: kod nas se ne sprovodi.

SARA

STOJANOVIĆ

02.00

02.36

Droga

Depresija

Vrši se stigmatizacija tog djeteta, umjesto stigmatizacija tih koji su počinili zločin, to nasilje nad tim djetetom. RADA

MIČIĆ

02.45

02.56

Seksualno nasilje

Manje i manje, čini mi se, imamo prijatelja, da kažem. Možda je to jedan od problema, ovaj, što nemamo kome da ispričamo, da ispričamo taj svoj problem. Na zapadu možemo da vidimo svaki čovjek ima svog psihologa. Mislim da je to upravo taj nedostatak prijatelja, polako, čini mi se, dešava se to isto i ovdje.

RADA

MIČIĆ

07.08

07.28

Društvo

Depresija

Samoća

Kakva se slika nama i kao mladim ljudima, da li je to djevojkama, momcima i slično, postavlja kao ideal ili kao standard pa mi moramo osjećati osuđeno barem jednom sedmično!

IVA

JANKOVIĆ

10.24

10.37

Društvo

Kriteriji

Ideali

Problem tinejdžera je romantiziranje depresije. Ja stvarno mislim da nema ništa poetično kad neko ne može da ustane iz kreveta, ili kad ne može da obavlja neke normalne životne funkcije. Stvarno, depresija nije slušanje Lane, Dore ili tako nešto. Mislim da je to najveći problem, jer kada neko romantizuje to onda neko ko stvarno ima pravi problem ne dođe toliko do izražaja i ne želi, jednostavno, da pokaže to.

IRINA

JOVANOVIĆ

10.54

11.29

Depresija

Mi živimo u društvu u kojem se uspjeh ne prašta, mi živimo u društvu u kome su većina tinejdžera potpuno prosječni, nezainteresovani, i potpuno, nisu zainteresovani da išta postignu van škole. Kada je većina takva, naravno da će osuđivati ovaj manji dio ljudi koji zaista nešto žele da urade

SARA

STOJANOVIĆ

11.58

12.19

Društvo Prosječnost

Svako od mojih vršnjaka koji je na jedan način bio privilegovan u bilo kom smislu, materijalnom, intelektualnom, mislim da se nosio sa ogromnim osudama.

SARA

STOJANOVIĆ

12.41

15.53

Osuđivanje

Mi kao mladi nemamo povjerenja u ovu državu. Znači, taj problem vuče korijenje iz samog početka. Znači, mi nemamo dobro obrazovanje, nemamo mogućnosti, nemamo ništa što jedna država treba da ponudi svom gradu, svojim stanovnicima. Naravno, da mi onda nemamo povjerenja u taj grad, ni u tu policiju, ni u te organe reda i rada.

SARA

STOJANOVIĆ

16.52

17.19

Povjerenje Država

Nije problem mladih ljudi nerad, nego je problem manjak sadržaja za mlade ljude gdje bi mogli da steknu neko prvo radno iskustvo.

IRINA

JOVANOVIĆ

17.44

17.51

Nerad

Mislim da je jako bitno da se uvede i u srednje i u osnovne škole seksualno obrazovanje baš iz tog razloga da ne bi u XXI vijeku, što je po meni apsurdno, da dođe do neželjene trudnoće.

IRINA

JOVANOVIĆ

22.33

22.46

Seksualno

obrazovanje

Radila sam «peer to peer edukaciju», odnosno sa svojim vršnjacima. I kada sam trebala da pričam s njima o toj temi pošto sam prošla edukaciju za «peer to peer edukatora», i kada sam trebala da pričam u svojoj zajednici dobila sam mnogo osuda.

SANITA

SMAJIĆ

23.16

23.30

Seksualno

obrazovanje

Mladi to ne shvataju ozbiljno, za njih je to samo neko ismjejavanje, zezancija, šala, pošalica dok nisu svjesni koji problem mogu da naprave neupućenosti u te stvari.

LUKA

MILOŠEVIĆ

24.21

24.37

Seksualno

obrazovanje

Isto tako ne smije, ne smatram da treba muškarci da se zapostave u ovoj temi, ni njima nije lako. Oni uče o seksu iz pornografije, to je, vjerovatno najveći problem. Kasnije imaju probleme zato što ne mogu da se zadovolje sa svojom partnerkom jer od nje uglavnom očekuju porno glumicu, a uglavnom je ne dobiju.

SARA

STOJANOVIĆ

24.38

24.56

Seksualno

obrazovanje

DATUM: 2021-04-19

https://www.youtube.com/watch?v=AUhdKgMuqzM

PERSPEKTIVA, Bijeljina

Epizoda 3

Mislim da nisu toliko one krive koliko su krivi stariji ljudi i obrazovne ustanove i, naravno, grad koji uopšte, ali uopšte ne daje značaja tome. Ja sam, na primjer, u osnovnoj školi, sam imala, za četiri godine smo imali samo jedan čas koji je trajao, možda, 40 minuta. Nešto površno je ispričano o toj temi. Mislim da isto tako jedan veliki problem dolazi iz porodice jer se roditelji, generalno, ne bave sa svojom djecom od malena, ne pričaju im o problemima koji mogu da dovedu preko seksualnog odnosa. I, mislim, da je to jedan od najvećih problema. Jer, roditelji, ne znam kako, ovaj, ne znam šta smatraju, da li je to sramota ako sa svojom djecom pričaju o problemima koji ih čekaju u ranijem životu. I, mislim, da definitivno, prvo roditelji treba da se posvete toj temi sa svojom djecom da to obrađuju od malena, da ih upoznaju sa svim tim lošim i dobrim stranama seksualnog odnosa.

SNJEŽANA

SIMIĆ

02.43

03.41

Seksualno obrazovanje

Neželjene trudnoće

U našoj državi postoji kalup u koji ako se ne uklopiš nekako dođeš na osudu. Svi te, ili te smatraju nekom čudnom osobom ili nekom osobom koja nije baš primjerena za njihovo društvo ili ne bitno. Ja sa tim nemam problema jer mene ne smatraju čudnom, ali smatraju druge ljude.

ANĐELA

RIKANOVIĆ

06.49

07.07

Društvo

Da nije Nikola Tesla otišao u Ameriku on bi ovdje ostao «ludi» Tesla koji se bavio sa munjama i tim. Zbog toga ljudi odlaze odavde da nađu način da sebe podstaknu, da postanu neko i nešto, da ih ljudi cijene, da kažu, kad ih neko vidi da mogu da kažu da su oni uspjeli u životu, da su nešto postigli svojim radom i trudom.

RADA

BOJANIĆ

09.24

09.44

Odlazak

Ovdje je situacija takva da ljudi koji hoće da uspiju, koji se trude da uspiju, ne mogu to jer mnogo ljudi ovdje stavlja predrasude i pokušava da ih spotakne, ovdje su mnogi ljudi zavidni i samim tim to je jedan od glavnih razloga zašto ljudi odlaze.

RADA

BOJANIĆ

10.10

10.26

Odlazak

MI podcjenjujemo svaki vid edukacije, a pridajemo na značaju otvaranje novog kafića ili kluba što ne kažem da treba zapostaviti noćni život, ili treba zapostaviti bilo kakvu, bilo kakav vid zabave. Ali, smatram da, konkretno u Bijeljini postoji jedna bilblioteka i jedan muzej. Postoji dosta malo kulturnih ustanova i nema prosperiteta u smislu da se planira izgradnja bilo kakve javne ustanove.

IVANA

SIMEUNO

VIĆ

11.06

11.32

Društvo

Kultura

Mislim, definitivno, da ljudi se ne učlanjuju u stranke zato što to oni žele nego zato, kao što bi rekli, muka ih je na to natjerala da to urade. Mislim da je to jedan od najvećih problema i da baš zato ljudi i odlaze jer je nemoguće naći posao bez bilo veze sa vrhom vlasti.

SNJEŽANA

SIMIĆ

13.44

14.04

Odlazak

Posao

Korupcija

Niko od nas nije birao koje će biti nacije. Ja, da sam se rodio u Federaciji, ja bih bio Bošnjak možda. Da sam se rodio u Hrvatskoj ja bih odrastao kao Hrvat. I u nijednom momentu ja ne mogu da znam da li je prava moja nacija, da li je prava moja vjera i nikada ne treba da osuđujemo nikoga na osnovu toga.

DAVOR

JOVIĆ

14.47

15.01

Nacije

Tolerancija

Meni niko nije naudio. Meni govore, kada se ja družim sa drugom nacijom, sa pripadnicima druge nacije, kako možeš, njegovi preci su ubijali tvoje pretke. Kakve veze oni imaju sa svojim precima? Da li ja imam neku vezu sa svojim pradjedom? Ako je moj pradjed ubio nekoga, da li to znači da sam ja ubica? Da ja nosim krv ubice. Apsolutno, nema u potpunosti, nikakve veze. Moja stvar, moj život, moj izbor, kako ću ja da se ponašam, koga ću da poštujem. Volim svoje poštujem tuđe. Tako bi trebalo da se radi. Međutim, neki govore, kako možeš da zaboraviš, takve stvari, to se desilo u skorijem periodu. Smatram, ne treba da se zaboravi nikako. Ali, da li treba da ljude osuđujemo na osnovu njihovih nacija i vjerske pripadnosti? Ne. Zato što niko od vas nije izabrao vašu vjeru, nametnuta vam je!

DAVOR

JOVIĆ

15.09

15.58

Tolerancija

Mladi o «PERSPEKTIVI»

16.38

DATUM: 2021-04-25

https://www.youtube.com/watch?v=J2C94Z7-t9M

PERSPEKTIVA, Bijeljina

Epizoda 4

Imam osjećaj da smo taoci jednog broja političkih elita koje su nas jednostavno zakovale, zamrzle i da se ne osjeti neka vrsta promjene. Vidite i sami, čim napravite malu promjenu i u tom političkom, da kažem pod navodnicima «prokletom» tlu, da to da rezultat.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Partija dem. progresa

02.49

03.12

Društvo

Mi smo svjedoci toga da mi vakcine dobijamo kao donaciju, jel tako, iz Srbije, da mi ništa nemamo svoje i da mi živimo, nekako, bukvalno, na milostinji ljudi koji imaju nešto više od nas.

SARA

STOJANO

VIĆ

07.20

07.45

Siromaštvo

Nadam se da ćemo to uraditi, i ubjeđen sam da ćemo to uraditi već za 18 mjeseci, na izborima 22. godine, da ćemo napravit jedan bum. Jedan definitivan reset. Ali, potpuni reset. Sve drukčije raditi.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Partija dem. progresa

09.00

09.17

Društvo

Izbori

Kad smo vidjeli koliko je novca otišlo i kako se radilo s tim ugovorima, vjerujte, kad smo preračunali, pa evo, završili smo i mi neke fakultete, ekonomiju i sve to, pa smo izračunali koliko milijardi je koštalo oni 150 afera koje smo pratili jedno vrijeme, pa kad smo prebacili na penzije, znači, danas bi svaki penzioner u Bijeljini imao dvostruku penziju. Umjesto 400 imao bi 800 maraka. Svaki bi zaposleni čovjek u umjesto 800 maraka plate imao 1600 maraka i ne bi razmišljao da ode.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Partija dem. progresa

09.25

09.57

Korupcija

Nivo korupcije

Obrazovni sistem u Republici Srpskoj je staromodan, je nešto što ne daje adekvatne rezultate i on mora biti kompletno modifikovan, ali sa ljudima koji to znaju raditi. Pa, ako je potrebno, da uzmemo i one ljude koji su to konkretno i dobro uradili u nekim razvijenim zemljama.

BRANISLAV

BORENOVIĆ

Partija dem. progresa

24.41

25.02

Obrazovanje

DATUM: 2021-05-02

https://www.youtube.com/watch?v=FVvius2RR1g

PERSPEKTIVA, Skopje

Epizoda 1

Mislim da korona nije oduzela godinu dana našeg života, ali, možda smo ovu godinu proveli u nekoj magli.

VIKTOR 04.25

04.34

Pandemija i posljedice

Ne smatram da bi trebala da postoji takva premisa muških i ženskih profesija i ako postoji stereotip, međutim, ako se odstrani stereotip, mislim da bi smo na tom polju mogli biti jednaki. Mislim da, ako se kreira takav stereotip, zapravo im samo odvlači pažnju. Međutim, to mora biti dio politike, sama činjenica da onoliko koliko svijet treba da bude prihvatljiv za mene, odnosno država treba da bude prihvatljiva i primjerena meni da živim, isto treba da bude i za nju, za njega, za sve, bez obzira da li se radi o rodnoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj različitosti.

MARKO 06.18

06.59

Položaj žena

Vjerujem da prema istraživanju Demokratskog instituta u Sjevernoj Makedoniji jedna trećina populacije vjeruje da ženama nije mjesto u politici. Ovdje je, kao što sam rekao veliki problem što nam žene nisu podržane da bi uspjele, napredovale na polju politike, kada same koče jedna drugu da im tamo nije mjesto.

DARKO MI

LOŠEVSKI

07.14

07.39

Položaj žena

Ono što nas studente najviše muči je način učenja i sjećanja koja su proizašla iz klasičnih predavanja koja su se slušala u amfiteatrima zamjenjeni su novim načinom učenja, online učenja, on line predavanja i online polaganja ispita.

IVANA 11.19

11.39

Pandemija i obrazovanje

Korona krizu oblikovale su mnoge stvari, nešto o čemu mislim da ne govorimo dovoljno, a to je ubrzana digitalizacija koja nam se desila. MI kao mladi ljudi koji smo tehnološki pismeni, sposobni, čak i mi smo suočeni sa situacijom u kojoj se polako počinje da se stvara jedan otpor zbog svih onih trenutaka koji nam predstavljaju međusobno prijateljstvo, interakciju, socijalizaciju, sada prebrzo tijekom posljednjih 365 dana preneseni su na naše kompjutere. Niko ne govori o tome je li štetno gledati u ekran osam sati dnevno, je li to u redu za naše oči, naše tijelo, prethodno je to definirano kao nešto što je negativno i slično.

IVAN 12.01

12.50

Pandemija i digitalizaci

ja

Mislim da država zaista nije spremna, ni institucije, ni zvaničnici ili svi zajedno, nisu bili sposobni da se nose sa ovom krizom.

ALEKSAN

DAR

13.54

14.03

Pandemija i vlada

Stranačka pripadnost, nužnost stranačke pripadnosti u našem društvu, jer mi imamo područja i zanimanja! Na primjer, pošto sam povjesničar, moram da radim u državnim institucijama, a ne možete zaposliti osobu da radi u državnim institucijama ako nije u nekoj stranci.

EVGENIJ

14.29

14.42

Stranačko zapošljava

nje

Makedonija, generalno, doživljava užasnu centralizaciju koja generalno nije dobra za glavni grad Skopje, kao ni za druge gradove u Sjevernoj Makedoniji. Postoji tendencija po kojoj se svi značajni događaji u ovoj zemlji bilo da su državne institucije sa sjedištem i uredima, bilo da su kulturni događaji, svi su u Skopju. S jedne strane imamo premalu i ograničenu ponudu takvih događaja u drugim gradovima, a s druge strane, nerealan broj ljudi koji žive u gradu koji je planiran da bude manji grad. To nije nešto sa čime se suočava samo Skopje, to je tendencija svugdje

IVAN

18.21

19.02

Centraliza

cija

Što se tiče pitanja da li je Skopje podijeljen grad mislim da je to još uvijek žalosno jer možete vidjeti kako se grade škole, na primjer «mješovite škole» u kojima postoji nekoliko etničkih grupa gdje su zastupljeni etnički Makedonci, Albanci, općenito Makedonci i Albanci, postoji problem, vode se stalne borbe, uvijek postoji sukob između etničkih Makedonaca i Albanaca i neću ulaziti u to ko je sada kriv, jer svaka situacija je sama za sebe, već kako to država rješava. Vidimo da se država bavi tim problemom gradeći novu školu u drugoj općini. Na primjer, ako je došlo do tuče u opštini Aerodrom u kojoj žive 99% makedonske etničke zajednice, država gradi školu u Čairu u kojoj većinu čine Albanci i tamo preseli albanske učenike. I to nije problem. Takav problem nije riješen, nije rješenje. To je samo guranje problema pod tepih i ostavljanje za neko drugo vrijeme gdje bi ga neko drugi možda mogao riješiti.

ALEKSAN

DAR

20.52

22.03

Podijeljen grad

DATUM: 2021-05-10

https://www.youtube.com/watch?v=jZOSPjIqF0k

PERSPEKTIVA, Skopje

Epizoda 2

Ona je možda imala trakvo iskustvo, na primjer. I to joj se dogodilo. Međutim, rekao sam prije, nisu krivi samo Albanci ili Makedonci. Došli smo do onoga što smo rekli, krivica je što je projekt koji je bio vladin, ili misija koja je bila društvo za sve, nažalost, ostao samo na papiru, a ne u praksi. Možda oni Albanci koji su bili u autobusima ili na ulici, možda su i oni bili diskriminirani.

SUAT

02.38

03.13

Međunacio

nalni odnosi

Ono što pokreće omladinu u našoj zemlji je politika, naprimjer, kad se pojavi neko sa nekim kontraverznim stavom, političar ili, nažalost, univerzitetski profesor koji isto ima kontraverzne stavove, onda će se to komentirati i napetosti se počinju pojavljivati.

UMEJR

06.45

07.06

Međunacio

nalni odnosi

Što se tiče jezika mislim da bi Albanci trebali znati makedonski, a Makedonci albanski jezik.

MISRA

07.07

07.09

Međunacio

nalni odnosi

Što se tiče upotrebe jezika i da li bi Makedonci trebali učiti albanski jezik. Mislim da bi trebali, mislim da bi to bilo moralno za sve, da ovdje kao država ostavimo jedan pozitivan primjer da trebamo poštivati svoje etničke zajednice. I Makedonce i Albance i druge etničke zajednice, ali i one manje među njima.

ANTONIO

07.42

08.14

Međunacio

nalni odnosi

Postoje zemlje u kojima se na desetine jezika govori kao službeni jezici i to nije problem za stvaranje za kreiranje politike koja je relevantna za stanovništvo.

AMONA

09.44

10.05

Međunacio

nalni odnosi

Ja predajem seksualno obrazovanje u Sjevernoj Makedoniji kao dio nevladine organizacije, i u svakoj školi u kojoj predajemo suočavamo se sa djecom koja su se suočila sa ovim problemom, u svakoj školi u kojoj djeca pričaju priče o zlostavljanju, seksulanom uznemiravanju od strane profesora, od strane odraslih.

DARKO MI

LOŠEVSKI

10.55

11.12

Seksualno obrazovanje

Seksualno nasilje

Mislim da je najveća tragedija u tome što je jako pogrešno za to kriviti žrtve, mi barem u modernom društvu imamo svakodnevni pogled na golotinju. Mislim da kad se te fotografije naprave, zapravo vi dajete svoj najosjetljiviji dio, vjerujete nekom drugom i ne očekujete da će ga zloupotrijebiiti na takav način, i mislim da je to velika sramota i kategorički krivim ljude koji prvenstveno sudjeluju u «sobi» u «Javnoj sobi» na Telegramu, kategorički odbijam da ih nazivam muškarcima. Oni za mene nisu muškarci, jer ako ih nazivam muškarcima, trebao bi ih smatrati istima ili sličnima sebi, ja ga lično ne smatram čovjekom, jer čovjek je neko ko je odgovoran, ko preuzima odgovornost za stvari, čak i ako je nešto pogriješio, pogotovu kad je nešto pogriješio.

MARKO

11.58

12.57

Nasilje na društvenim mrežama

S druge strane mislim da je ekonomija veliki problem jer se, prije svega, ne fokusiramo na ono u čemu smo najbolji, a to je poljoprivreda u Makedoniji. Ovo je poljoprivredna zemlja u kojoj imamo toliko lijepih dolina, planina, a ne znamo kako cijeniti sva prirodna bogatstva koja imamo, a tamo gdje Makedonac najbolje zna da napreduje je poljoprivreda.

MARKO

15.52

16.13

Ekonomija

DATUM: 2021-05-16

https://www.youtube.com/watch?v=fqvo6EzFF0w

PERSPEKTIVA, Skopje

Epizoda 3

Što se tiče pitanja diskriminacije, poput slučaja kolege kojem se dogodila prilikom upisa na fakultet, mislim da su to izolirani slučajevi, a ne sistemska diskriminacija. Posvuda možemo naći zaposlenike koji imaju takve stavovei koji će uzrokovati problem. To se dogodilo i nama, Makedoncima, jer je ionako neko pomislio da tako reaguje na trenutak.

EVGENIJ

04.53

05.23

Diskrimina

cija

Možemo takve stvari mijenjati, ne bi smo trebali šutjeti, ali kao što je spomenuto, trebali bi smo odmah reagirati bilo studentskim ombdusmenom, ili obavijestiti Ministarstvo prosvjete. UKIM ima rektorat Filosofski fakultet ima dekana. Pa, takav se postupak kolege koji je bio zaposlen na tom fakultetu definitivno ne uklapa u XXI vijek.

IVAN

07.12

07.36

Diskrimina

cija

Lično, mislim da se zalažem za legalizaciju određene doze u određenim okvirima i dozama onoliko koliko je dozvoljeno jer će to smanjiti kriminal i svu onu sivu ekonomiju u zemlji. Cijeli proces da ide od papira do papira, koliko se kupuje i kako se uvozi i izvozi.

KRISTINA

10.24

10.50

Legalizacija droge

Za žene u politici, moje mišljenje možda nije previše popularno, ali želio bih reći, da, s jedne strane da, i dalje postoji problem što žđivimo u svijetu u kojem dominiraju muškarci, još uvijek postoji stav da su žene manje vrijedne, u nekim dijelovima obespravljene, i problematičan je njihov ulazak u politiku, ali s druge strane, ako uzmemo na primjer, ako uzmemo u obzir da na fakultetima kao što je pravni, ekonomski pa čak kad sam i upisivao političke nauke, više je djevojaka, žena. Upisujte, pa ako ako upišete više normalno da ih više završi. Sad je to više stvar ličnog izbora, hoće li se one odlučiti ući u politiku ili će se dogoditi da će im neko reći da pričekaju da ne mogu jer su žene, ili će im to reći na direktan način ovdje treba da se ispita da li je to pravi problem. Jer je istina da su obespravljene, ali s druge strane ne možemo samo ići na činjenicu da su obespravljene tako da ne mogu ući u politiku, mislim da imaju taj izbor.

VIKTOR

11.14

12.39

Ravnoprav

nost žena

Mislim da u trenutnoj situaciji u kojoj je ova zemlja to nije moguće jer bi to previše bilo sile i ne bi bilo dovoljno kvalitetno za provođenje potrebnih propisa i ne bi stvorilo sistem u kojem bi smo sve pokrivali i ne bi imali prazninu u sistemu. Još uvijek nemamo funkcionalno obrazovanje, mislim da nema mlade osobe, ako bi radili anketu koja bi ubuhvatila sve mlade, koja će reći da je naš obrazovni sistem funkcionalan, da je dobar, da u potpunosti donosi najbolje od nas. Unatoč nefunkcionalnom obrazovnom sistemu, pored nefunkcionalnog zdravstva pored drugih nefunkcionalnih tema, forsiramo i neke teme koje su na neki način još daleko od nas. I, ako to zvuči loše, postoje slučajevi degradacije, postoje slučajevi uvreda, postoje slučajevi ugrožavanja ljudskih prava i LGBT prava, koja su potrebna, nešto između kampanje i onog što u ovo doba možemo nazvati propagandom, što već postaje na neki način odbojno, stvara averziju prema drugima koji nisu direktno uključeni.

DARKO

13.49

15.23

Legalizacija droge

Obrazovanje

Što se tiče pitanja koja se odnose na istopolne brakove i legalizaciju opojnih droga vjerujem da naše društvo još nije dovoljno zrelo da otvori ta pitanja koja će možda trebati razmotriti u budućnosti. Trenutno, mislim, da u Sjevernoj Makedoniji postoje prioritetnija pitanja koja treba riješiti u pogledu obrazovanja, zdravstvene zaštite i drugih tema.

IVANA

18.37

19.06

LGBT

Legalizacija droge

Utisci mladih o snimanju „PERSPEKTIVE“

19.20

DATUM: 2021-05-24

https://www.youtube.com/watch?v=XRh_AHYsteI

PERSPEKTIVA, Skopje

Epizoda 4

U takvim okolnostima, prva poruka koju uvijek šaljem mladima je da je istina da svaka mlada osoba može sjesti u avion, autobus, auto i otiću u Njemačku, Italiju, Švicarsku, bilo koju drugu zemlju, naravno da je to lako. Pitanje je koje je pravi izazov za usmjeriti svoj život. Jer, ako odete u Njemačku, more je tamo podiglo valove, i postignuti su određeni standardi, a vi će te kao mladi zajahati val i provest će te život možda financijski stabilnije, ali sigutno dosadno. Ovdje možete podići plimu, možete stvoriti uvjete, možete se izboriti da ono šta imaju u Njemačkoj, Americi, Britaniji, bilo gdje, da donosemo ovdje, da to napravimo.

ZORAN

ZAEV

Premijer

04.31

05.30

Odlazak mladih

Mislim da nema dovoljno kvaliteta niti je dovoljno blizu kvalitetno onome kako je u Evropskoj uniji.

ZORAN

ZAEV

07.45

07.53

Kvalitet obrazovanja

Svi bi ga trebali promjeniti, učenici bi trebali reći šta nije dobro da bi se stvari mogle promjeniti, država da sluša, promijeni zakon, uspostavi kriterijume, podići norme, postaviti stvari na mjesto koje želimo. To vidimo u mnogim zapadnoevropskim zemljama.

ZORAN

ZAEV

Premijer

08.05

08.26

Obrazovanje

Moj je stav, ličan, je da bi se prvog septembra svi trebali vratiti u škole, jer smo znali odnosno vidjeli smo da školovanje online nije ono što bi trebalo biti, čak ni kombinovana nastava nije ono što bi trebala biti. Kvalitet prenosa znanja nije isti.

ZORAN

ZAEV

Premijer

10.24

10.41

On line

obrazovanje

Za mene su ekološka pitanja život, a to je svakodnevnica ljudi. To ne ovisi o standardu. Hoće li ljudi biti slobodni ili ne, ovisi o tome jesu li glasni ili ne. Kad imamo autokratske režime, ljudi se plaše i ne reagiraju, čak i kad je po život prijeteće pitanje.

ZORAN

ZAEV

Premijer

12.49

13.15

Ekologija

Trebali bi ste imati dovoljno da vas ne prave budalom, ako odete imate puno ili se borite da imate više, ako ste siromašni ili slično. Novac je relativna stvar, najviše 2 promila ili 2% utječe na ljudsku sreću. Na ljudsku sreću sve više utiče osim novca.

ZORAN

ZAEV

Premijer

24.27

24.49

Novac

Bogatstvo

DATUM: 2021-05-30

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-iz-brčko-distrikta-prva-epizoda/31280950.html

PERSPEKTIVA, Brčko

Epizoda 1

Poznajem dosta mladih ljudi koji su otišli iz naše države uglavnom zbog ekonomskih i razloga zato što traže bolji život.

DRAGANA

02.12

02.24

Odlazak

Poznajem također dosta mladih ljudi koji su otišli odavde tražeći mogućnost za boljim obrazovanjem jer svi smatraju da je izvan naših granica puno bolje, tražeći bolji posao i većinom veću platu.

RAISA

02.40

02.53

Odlazak

Ovo je naša država i ovdje svoji na svome. Možemo otići ali nikad nećemo biti prihvaćeni kao neko njihov, pravi stanovnik te države, uvijek ćemo biti neko ko je došao iz BiH, a ne neko ko je tu rođen, odrastao i slično.

RAISA

02.54

03.09

Odlazak

Sve ima svoje prednosti i mane. Naprimjer, tamo mi je dosta lakše bilo preživjeti, pregurati mjesec nego ovdje. Ovdje radim dva tri posla da preguram mjesec, tamo sam radio jedan.

ADIN

03.17

03.29

Odlazak

Nikad nisam bio prihvaćen potpuno u društvo. Uvijek sam bio outsajder. Uvijek sam se družio sa outsajderima. Doduše, ne u svim zemljama.

ADIN

03.30

03.49

Odlazak

Ja lično ne smatram da je tamo toliko puno bolje da bi se otišlo. Žao mi je mladih ljudi koji su otišli što bi se reklo bez ispaljenog metka, nisu ništa pokušali da urade ovdje kako bi krenuli svoj život ovdje, odnosno onako kako su oni zamislili. Vjerujem da je teško, ali nije nemoguće. Poznajem dosta mladih ljudi koji su uspjeli ovdje. Bilo da su pokrenuli određene biznise ili se zaposlili na nekim pozicijama, ili imaju porodični biznis.

HARUN

04.02

04.27

Odlazak

Smatram da odlazak odavde ima svojih prednosti i mana. Lično smatram da, možda, ima više prednosti. Razlog je što se ovdje mladima ne pruža dovoljno mogućnosti. Iako je možda van zemlje ljudima možda teže psihički, i teže su prihvaćeni, i teže se snalaze smatram da opet imaju više šansi nego ovdje.

DRAGANA

05.07

05.41

Odlazak

Došli smo do problema da imamo tri nacionalna tora, tri etničke skupine koje su zaslijepljene svojim ličnim interesima nego tim nacionalnim koje predstavljaju. Dolazimo do problema prilikom izbora naših lidera, naših vođa, koji, očito, evo već 21 godinu kako je distrikt uspostavljen nisu u stanju da krenu sa rješavanjem problema omladine.

ADNAN

07.31

08.00

Lideri

Mi nemamo gradsko kino, mi nemamo moderna igrališta, sportska, nemamo kulturnog sadržaja. Imamo ogroman broj nevladinih organizacija čiji rad se ne nadgleda, a javni novac ide u njihove džepove.

ADNAN

08.17

08.34

Brčko

Naše formalno obrazovanje i zvanje koje mladi stiču nakon završene srednje škole ili fakulteta nije usklađeno sa potrebama tržišta rada. Postoji nedostatak profesora u školama, postoji nedostatak opreme, postoji nedostatak modernizacije, odnosno načina odvijanja nastave. Mladi su financijski nesigurni.

MATEA

09.20

09.40

Odlazak

Nikada nijedan (zvaničnik) nije došao zbog svih naroda, odnosno ljudi koji žive u Brčko distriktu, da bi nešto unaprijedio ili poboljšao. Obično je to iz nekog užeg interesa, kako bi podržao određenu skupinu ljudi ili dao nekome podršku, ili na nečiju inicijativu došao.

HARUN

16.48

17.05

Političari

Smatram da žene nisu toliko zastupljene u politici, a kada jesu, uglavnom dobijaju niže pozicije, procjenjuju se kroz neke površne vrijednosti, na primjer, kako izgleda, koliko ima godina, da li je udata, čija je sestra, kćerka, majka i ne pridaje se pažnja tome šta ona ima zapravo da ponudi kao program, da li je ona kvalifikovana kao osoba da govori o bilo čemu kao što bi trebalo za svakog kandidata da bude. Kada im se pruži prilika, sputavane su, omaložavane su i u poprilično su lošem položaju.

DRAGANA

18.29

19.27

Položaj žena

Naš obrazovni sistem je jako loš zato što ne postoji usklađenost sa tržištem rada i potreba radne snage. Imamo hiper produkciju nekih stručnjaka dok drugih, koji su deficitarni, nemamo. U svim srednjim školama praksa je na jako niskom nivou.

HARUN

21.02

21.19

Obrazovni sistem

Ako niste pripadnik vladajuće nacionalne strukture mogućnosti su vam dosta manje. Ljudi su netrpeljivi jedni prema drugima i to opet dosta stvara problem.

DRAGANA

22.12

22.27

Dominacija nacija

Civilno društvo u Brčko distriktu je predstavljeno kao bajno, svi smo zajedno, ali ja ne smatram da je to istina. Evo na primjer, u određene kafiće u Brčkom ide samo jedna etnička skupina. U jednom dijelu distrikta samo su ljudi iz jedne etničke skupine, u drugom samo iz druge etniče skupine. To se odražava i na našu omladinu. Dosta mržnje postoji među omladinom koju podstiče ta starija generacija. Vidim po grafitima koji mladi crtaju. Još uvijek crtamo nacionalističke znakove ili još gore, fašističke ili tako nešto što omladina ovdje ne bi trebala da radi. Tako da još uvijek smo podijeljeni.

ADIN

22.28

23.13

Podjele

DATUM: 2021-06-06

https://www.youtube.com/watch?v=G9p1xwnIKus&t=1s

PERSPEKTIVA, Brčko

Epizoda 2

Stalno imamo u novinama, u vladi, stalno se razgovara o tim navodnim projektima koji su u planu. Radićemo ovo, radićemo ono, ali se ništa od toga n ostvaruje. Kako kad više od 50% ide na plate ljudi. Četiri osobe rade za jednu osobu

ZERINA

03.07

03.24

Društvo

Po meni bi bilo suludo, na primjer stalno se razgovara završićemo stadion “Jedinstvo”, završićemo ovo, završićemo ono, dok na primjer u srednjim školama u Brčkom imamo problem sa žoharima, u bolnici imamo zidove koji se raspadaju. Znači, ljudi koji su bolesni žive, provode vrijeme u takvim prostorijama. Prakse nemamo u školama, nemamo, naprimjer informatika: koristimo računare i programe koje su naši roditelji komotno mogli da koriste.

ZERINA

03.44

04.13

Društvo

Jedan dio Brčko distrikta zastupa jedna nacionalna skupina, drugi dio druga nacionalna skupina i to je nešto sa čim smo se vjerovatno navikli. Ja sam se navikla.

ELMA

07.14

07.27

Podjele

Ovdje su se ljudi uvijek dijelili na raju i papke. Papci su ti koji se dijele i gledaju ko je ko, raja je uvijek bila tu. Nije znala čak ni da nabroji koliko koga i čega ima u svom društvu i svom okruženju.

ADNAN

07.37

07.53

Raja i papci

On i ja se nikada nećemo složiti po tom pitanju. Ja ću čitav svoj život tvrditi, jer vjerujem u to, jer sam ubjeđen da je tako, da je rat u BiH bio agresija na BiH uslijed kojeg je izvršen genocid nad bošnjačkim narodom. Međutim, njegov stav je da je to bio građanski rat za podjelu teritorije. On i ja se nikad nismo posvađali i nećemo se nikad posvađati po pitanju toga. Jer, normalno je da on ima svoj stav, ja da imam svoj stav. Nećemo mijenjati prošlost zarad bolje budućnosti, međutim, ne možemo žrtvovati budućnost zarad prošlosti.

ADNAN

08.30

09.02

Podjele

Ja mislim da se političari vrlo boje naše generacije. I zato se trude da ne obraćaju pažnju na naše obrazovanje zato što temelj svakog društva je stanovništvo. A koliko je stanovništvo obrazovano određuje kakva će država da bude. Oni znaju da obrazovano stanovništvo neće da obraća pažnju na njihove, reći ću, gluposti. Nama nije bitno ko je postavio zastavu. Nama je bitno kakva je naša škola, kakvo je naše zdravstvo.

ZERINA

09.46

10.19

Političari

Obrazovanje

Kada će prestati te netrpeljivosti? Prestaće kad smaknemo ovu vlast koja jeste godinama.

BELMINA

10.29

10.36

Podjele i vlast

Smatram da su žene, generalno, diskriminirane, a pogotovu na području politike.

MATEA

14.18

14.25

Položaj žena

Žene u politici, u Brčko distriktu, nisu izložene diskriminaciji, nisu izložene izložene seksualnom eksploatisanju i tako dalje. One su ugrožene. Njihov položaj je ugrožen, njihovo dostojanstvo se svakog dana dovodi u pitanje od strane njihovih oponenata samo zato što je ženu puno lakše, takvim besčasnim ljudima potkačiti nego muškarce.

ADNAN

18.03

18.28

Položaj žena

Saziva se konferencija jednog političkog subjekta gdje se ona predstavljala, gdje se ona, “sram je i stid bilo” pojavljuje u majici na bretele, znate! I to je išlo uživo, prenos. Tokom tog prenosa u živo, koji je trajao možda nekih 15, 20 minuta, takvi komentari su njoj izgovoreni, takve gnusne stvari, kako se ona obukla, kakav je to kućni odgoj! Ovo žena? Kakav je ovo način? Pa ovakvoj ženskoj je samo za ovoga ili samo za onoga. Bila je odmah izložena diskriminaciji. Niko nije reagovao! Institucije koje su zadužene da reaguju na takve stvari nisu reagovali! Nijedan drugi politički subjekt se nije oglasio da osudi takvo ponašanje! Kakvu to poruku šalje mladim djevojčicama, mladim ženama, mladim majkama, strinama, bakama?

ADNAN

19.28

20.39

Položaj žena

Ovo je rat, ja ga bar tako doživljavam. Ovo je ratno stanje u kojem mi trenutno živimo samo se ne koristi oružje nego se koriste sve druge metode. Moja generacija, ja se lično tako osjećam, sam uskraćen za mladost samom činjenicom što sam se rodio ovdje i što su moji roditelji odlučili da mi ostanemo ovdje!

ADNAN

25.16

25.38

Uskraćena mladost

Rat bez oružja

DATUM: 2021-06-13

https://www.slobodnaevropa.org/a/mladi-brcko-distrikta-ep-tri/31305136.html

PERSPEKTIVA, Brčko

Epizoda 3

Ja bih voljela da komentarišem o ženama u politici i zato ću da uzmem jedan lični primjer, to jest primjer iz ličnog života od jedne moje prijateljice i njene riječi koje je ona govorila. Ona želi da se uvuče u tu politiku, da se uvuče u te stranke tako da bi mogla sebi naći neki povoljan posao kasnije. I, uopšteno, kako ona priča o tome, kako prvo treba da izgleda? Treba da se napuca, da izgleda top bomba, uopšteno, da bude veoma privlačna tako da bi neko uopšte nju mogao da vidi, kao neko kvalifikovan za taj posao ili uopšteno za to mjesto u stranci. I onda, koliko treba da se samo “uvlači” ljudima da bi mogla da dobije neke veze, da bi mogla da upozna ljude sa nekim vezama. To je veoma tužno kada se iz nekog ličnog primjera vidi koliko je u stvari žena ugrožena i šta treba da uradi.

ANASTASIJA

04.06

05.04

Položaj žena

Danas su veći neprijatelji ženama ženski rod. Čim nešto neka osoba, žensko uradi, ta osoba gleda da je što više osudi, da to prokomentariše na što više lošiji način

ZURIJETA

05.13

05.25

Položaj žena

Većinom se žene uzimaju kao neke robinje kuće, djece, čovjeka. Većinom su prikovane za tu kuću, za pravljenje ručka, pospremanje kuće i slično.

RAISA

06.22

06.42

Položaj žena

Smatram da su žene itekako dehumanizirane, da se na njih gleda kao na bića drugog reda. Pogotovo iz tog političkog aspekta u smislu da se na nju ne gleda kao na čovjeka već upravo kao na nečiju sestru, nečiju majku, nešto nečije! Kao da je neki predmet.

DRAGANA

07.27

07.47

Položaj

žena

Ovdje je san snova da se zaposlite na budžetu, i imate jako dobru platu, i vi znate da tamo nećete ništa radit jer prezasićenost je od tih pozicija, izmišljaju se pozicije.

HARUN

10.30

10.41

Birokracija

Ne postoje radna pozicija koja nije unaprijed definisana, zna se ko će doći, čak se trguje se između etničkih skupina, ako treba Hrvat da dođe na jednu poziciju, doći će možda Bošnjak ili Srbin i tako dalje.

HARUN

10.51

11.03

Trgovanje stranaka

Mi ovdje do 35-e godine živimo još kod roditelja. Dosta mladih, evo dosta moje generacije radi za 300-600 maraka. Ja, iskreno, ne bih sada, u ovoj situaciji, osudio neko dijete da bude moje, i da se rodi u Brčkom i da ostane ovdje. Smatram da mu ne činim dobro.

ADIN

11.31

11.53

Društvo

Tužno je koliko djeca ne vole aktivizam, ne vole da se trude za naše bolje sutra.

ZURIJETA

14.09

14.15

Pasivnost mladih

Ne trebamo ni mi sjediti i čekati da nam se obezbjede uslovi, nego trebamo raditi na njima i nadam se da će to sve više i više postati neki motiv mladih ljudi u BiH. Jer, generalno, mislim da u trenutnom sastavu i društva i ljudi koji donose odluke jako teško da će doći do toga da se steknu neki uslovi da društvo proizvodi neki motiv za ostanak.

DARKO BRKAN

Udruženje

Zašto ne”

15.10

16.35

Društvo i mladi

Pasivnost mladih

Ja ne mislim da ja, kao neko ko učestvuje u demokratskom procesu, koje, u krajnjem slučaju donosi, daje glasove, tim istim ljudima koji su u političkim partijama, da treba nešto od njih da očekujem. Ja treba da tražim od njih nešto i ukoliko to ne dobijem, treba da dovedem nekoga drugog koji će mi to omogućiti što ja tražim.

DARKO BRKAN

Udruženje

Zašto ne”

20.55

21.14

Društvo

DATUM: 2021-06-21

‘Perspektiva’ sa mladima Brčko Distrikta: Ispravljamo tuđe greške

PERSPEKTIVA, Brčko

Epizoda 4

Smatram da takve statue i biste služe i sličan sadržaj jednostavno služe kako bi se potpalila neka, da kažem, već postojeća nacionalistička retorika države i da bi se pokazala nadmoć kako jednog, tako drugog i trećeg naroda nad ostalima.

DRAGANA

03.45

04.05

Biste i ciljevi

Ja mislim da mi u Brčkom imamo puno izraženiji problem samih granica, fiktivnih, unutar samog grada gdje je omladina podijeljena po tim nekakvim nacionalnim torovima. Ako nije nacionalnim onda mi imamo taj, jednostavno, mentalitet čopora da osjetimo potrebu da pripadamo nekoj određenoj grupi kako bi, šta je znam, imali jači, stabilniji identitet kako to mladi ljudi percipiraju. Jer, ako ste pripadnik neke skupine, kao da ne postojite!

ADNAN

08.20

08.53

Granice, čopori, nacije

Čovjek, kao društveno biće, ima potrebu da bude dio neke grupe kako bi se osjećao, ne znam više, zaštićeno, ili jednostavno zbog društva. Takođe, mislim da je u Brčko distriktu, konkretno, ogroman problem što mlađi naraštaji krenu, nekako da ulaze u to, u početku, kao vid neke pobune.

ZERINA

10.06

10.27

Mladi i nacije

Taj čin pobune prerasta, u stvari, u njihov karakter i na kraju im prelazi u mentalitet. I mlađe generacije, jednostavno tako to ide, sve to ide u krug. Imamo isti problem, taj čin pobune koji prerasta u mentalitet.

ZERINA

11.20

11.35

Pobuna, mentalitet

Mi svi ovdje mislimo da će do promjene u ovoj zemlji doći tek kada naša generacija stupi na red, kada mi budemo u situaciji da donosimo naše odluke. Zato što, nekako, svi su okovi spali na našu generaciju. Mi se nismo svađali ali se mi mirimo! Iz nekog razloga. Mi ispravljamo stvari koje mi nismo uradili! Ljudi koji su sada na vlasti rade greške koje mi treba da ispravljamo protestima, borbama i tako dalje. Na nas tako mlade je pao ogroman teret

ZERINA

16.26

17.01

Teret na mladima

Svaki oblik, svaka komunikacija, svaki rad, svako zalaganje, čak i ova emisija je promjena za naš grad, za nešto da upoznamo i tako dalje. Naročito problem nacionalizma, toga ima previše u našem gradu.

BELMINA

18.40

18.52

Promjena

Vlast se boji nas realno, i to možemo otvoreno da kažemo. Zašto se boje? Zato što mi ne padamo na te njihove riječi, ne padamo na te stvari. I mi možemo donekle. Međutim, oni misle da su nas uzeli pod svoje, međutim nisu.

BELMINA

19.06

19.19

Mladi, promjene, društvo

Mi, ovdje, kao narodi, vjekovima smo naučeni da neko sa nama vlada. Mi nikada nismo vladali sami sobom i nikada nećemo. I takvi ljudi će ovdje uvijek bit. Zato mi kad odemo negdje drugo, dobro se uklapamo jer znamo slušat! I ovdje ne pravimo te neke pretjerane pobune. Jedino kad dođe pet do 12, ili čak 12, onda mi nešto uradimo, super, uradili smo nešto, nema nas narednih 10, 15 godina, ništa ne radimo jer nas društvo i mi sami tjera u zonu komfora, koja je nama jako dobra.

HARUN

23.03

23.33

Promjene poslušnost

Ne osjećam potrebu da volim ovu državu jer ona, kao država, meni apsolutno ništa nije obezbjedila u moju budućnost. Znači, godine mog školovanja što me čekaju, mogu, pa ne baš definitivno, jedno 60-70% da kažem da će biti uzaludne jer ću isto tolike godine da potrošim čekajući da budem zaposlena.

MILICA

24.14

24.41

Mladi država

Kako da se bunimo kad 70% države radi za državu, zaposleno je u državnim institucijama. To je u biti srž svih problema!

ADNAN

26.23

26.34

Pobuna

Društvo

Nama su i dalje najjača poduzeća u ovoj državi, državna poduzeća! Ljudi, to nije normalno, molim vas razmislite o tome! Jedini spas, po mom ličnom mišljenju, za ovu državu, i za ove stranačke uhljebe, babine, mamine, tajine sinove, za te rođake, veze i te zafrkancije je ekonomski liberalizam u BiH. Smanjenje poreza, olakšavanje privrednicima, poslovođama da šire svoje biznise, da šire svoje kapacitete

ADNAN

26.55

27.29

DATUM: 2021-06-27

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-na-putu-sa-migrantima-u-bih/31328496.html

PERSPEKTIVA U BIH

Na putu sa migrantima 1

Priča o izbjeglicama iz Iraka (Husein), Irana, Afganistana (Ali)

03.15

12.00

Nažalost, posljednjih godina, uporno se bavimo statistikama, a iza tih brojki, u stvari ne želimo da vidimo, ili ne možemo da vidimo da se radi o djeci, omladini, ljudima, majkama, kćerkama koji u principu traže samo izlaz iz loše situacije u koju su se našli u zemlji porijekla i odlazak u neku bolju, da kažem, budućnost.

EMIL BRCANOVIĆ”Vaša prava, BiH”

12.42

13.12

Ljudi, a ne statistika

Za mene, kao neko ko živi na ovim prostorima je strašno nerazumijevanje ljudi koji ovdje žive i strašan jedan stereotipni pristup, u smislu, “zaboga, zašto su polazili, kod njih nije rat, otkud im telefoni, otkud im pare za Internet”, ne razmišljajući o tome da ti ljudi, da je taj telefon vjerojatno sve što imaju, njihovo najveće uporište u ovom trenutku i da zapravo ne sjede bez veze ispred nekih prodavnica, ispred nekih institucija zato što postoje tragovi neke Internet mreže koju oni mogu da koriste.

RUBINA

ČENGIĆ

Novinar

15.17

15.49

Nerazumje

vanje

Moglo se predvidjeti, moglo se pripremiti i moglo se na vrijeme razmišljati o tome šta ćemo kada ljudi dođu.

RUBINA

ČENGIĆ

16.45

16.52

BiH nepri

premljena

Sistem apsolutno nije izgrađen, nema dovoljno kapaciteta da se bavi svim ovim izazovima koje migracija nosi sa sobom.

EMIL

BRCANOVIĆ

17.43

17.57

BiH nepri

premljena

Redovno vidimo vijesti ukoliko je bila neka tuča, ukoliko je bilo ubistvo, u kojoj je zapaljen kamp, ukoliko se dešava neka migracija, ili, ukoliko je, imamo ove slučajeve da je brod sa izbjeglicama potonuo, puni ljudi je poginulo, tada priloge vidimo. Međutim, vrlo rijetko možemo vidjeti tople ljudske priče koje bi nekako otoplile srce i institucija sistema, i ljudi koji bi mogli pomoći.

RUBINA

ČENGIĆ

Novinar

18.52

19.20

Mediji i migranti

DATUM: 2021-07-04

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-na-putu-sa-migratima-u-bih-epizoda-dva/31340371.html

PERSPEKTIVA U BIH

Na putu sa migrantima 2

Priča i migrantima iz Irana, Pakistana i Afganistana

01.30

10.45

Bojim se da smo se malo umorili od impatije prema ovim ljudima zato što dugo traje, mnogo ih je i ne naziremo rješenje problema.

RUBINA ČENGIĆ

Novinar

12.25

12.35

DATUM: 2021-07-11

https://www.slobodnaevropa.org/a/pesrspektiva-na-putu-ep-3/31352991.html

PERSPEKTIVA U BIH

Sa migrantima, život

je neizvjestan

Evo, ja sam jučer jedan statistički pokazatelj, da za zadnjih 10 godina u BiH je manje upisano 60.000 djece u osnovne škole i 39.000 djece u srednje škole.

JASMINKA

DŽUMHUR
Ombdusmen

03.12

03.23

Odlazak

Ono što djeca najčešće ističu kada ih pitate šta im nedostaje jeste škola i obrazovanje. Dakle, za njih, sama škola ne predstavlja samo učenje, već predstavlja osjećaj pripadnosti, osjećaj normalnosti, strukturu dana i priliku da uče.

DUBRAVKA

VRANJANC

Save the children”

06.43

06.59

Djeca

migranti

I ta djeca zaista predstavljaju jednu grupaciju koja može biti potencijalno grupa za trgovinu ljudima.

JASMINKA

DŽUMHUR

Ombdusmen

09.24

09.33

Djeca

migranti

Kada razmišljamo o perspektivi djece, jednako kao što je ovaj dječak rekao “migrant znači jedna torba i napustiti kuću”, mi često pod tim podrazumjevamo nešto drugo, tako moramo i o njihovom putu i uslugama koje im pružamo, da razmišljamo kroz njihove oči.

DUBRAVKA

VRANJANC

Save the children”

10.54

11.10

Djeca migranti

Mnogo je ovih slučajeva koji su dokumentovani, prijavljeni. I mi smo sami znači u ne znam ni koliko više podnesaka obavještavali i nadležne institucije u Republici Hrvatskoj, ombdusmena Republike Hrvatske, odnosno pučkog pravobranitelja o tim, o dešavanjima na granici, nezakonitom vraćanju, nemogućnosti da se pristupi sistemu azila u Republici Hrvatskoj i jednom trendu kršenja osnovnih ljudskih prava migranata, odnosno izbjeglica koji je vidljiv na granici Republike Hrvatske i BiH.

EMIR

PRCANOVIĆ ”Vaša prava”

16.06

16.49

Ponašanje Hrvatske prema migrantima

Sistem im mora biti dostupan. U protivnom, svako suprotno postupanje, vodi ka kršenju ljudskih prava.

EMIR PRCANOVIĆ

18.11

18.19

Ljudska prava

Slovenija kažnjava, znači novčano, osobe koje prekrše granicu i vraća ih odakle su došli. Za razliku od toga, zaista, Hrvatska oduzima stvari, odnosno sve ono što, na osnovnu čega bi se osoba mogla identificirati u svom tom prelasku. I ono što su migranti rekli, ali i neki predstavnici policije u BiH, da je prećutno dana suglasnost da policajci Republike Hrvatske mogu zadržati oduzete stvari jer se time nigdje ne registruju slučajevi.

JASMINKA

DŽUMHUR

Ombdusmen

18.19

19.02

Ponašanje Hrvatske i Slovenije prema migrantima

Da li ovo vraćanje, “push back”, iz jedne zemlje u drugu, pa tako, da kažem, kaskadno, u stvari vodi ka gubitku svakog smisla i mogućnosti da se traži azil u nekoj od zemalja. Ako će te iz Hrvatske biti vraćeni u BiH, iz BiH u Srbiju, iz Srbije, ne znam, u Makedoniju, iz Makedonije eventualno u Grčku, iz Grčke u Tursku. Čemu onda uopšte sistem azila, sistem podrške? Mislim da, ako gradimo sisteme da budu dostupne tim ljudima onda moramo učiniti sve da zaista unutar tog sistema mogu uživati i ostvariti određena prava, a ne da sistem držimo kao tvrđavu opasanu zidinama!

EMIR

PRCANOVIĆ ”Vaša prava”

22.15

23.17

Čemu sistem azila

DATUM: 2021-07-19

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sa-mladima-u-srbiji/31364818.html

PERSPEKTIVA U SRBIJI

Otklanjanje predrasuda

Prilog iz PERSPEKTIVE PLUS o noćnim patrolama u Beogradu

02.00

06.10

Zapravo, taj koncept “narodnih patrola” treba postaviti na slijedeći način: od koga, od čega oni brane? S kojim kapacitetima, s kojim legitimitetom? To je, dakle, jednostavno, jeftino sticanje ekstremističkih poena. To je, dakle, igranje na emocije naroda. Onaj koji je osnovao te patrole nije ih osnovao sa ciljem da rješava probleme i izazove migrantske krize već ih je osnovao sa ciljem da okuplja određene ekstremiste, određene desničare sa ciljem da se taj dio društva organizuje i da oni sami stvore privid od opasnosti od migranata s jedne strane. S druge strane, “narodne patrole” i njihovi narativi koje plasiraju zapravo aludiraju da naši državni organi nemaju dovoljno kapaciteta.

DARKO OBRADOVIĆ

Inst. za nac.

bezbjednost

06.41

07.34

Narodne patrole

Valjda ćemo jednog dana se izboriti sa migrantskom krizom onda će oni doći, pa će patrolirati protiv ”ovakvih” lica, pa će sačekivati ljude pred televizijom, ko god drugačije misli, oni će imati te moralno, politički korektne patrole koje će valjda gledati koju majicu nosite, koje patike nosite, kako govorite, da li ste malo pocrnili, više kao ja i tako dalje.

DARKO OBRADOVIĆ

Inst. za nac.

bezbjednost

08.29

08.54

Narodne patrole

Ako država to ne radi, onda se pojavi takvi neki likovi koji postanu heroji na društvenim mrežama zato što rade ono što ne radi država. Država je na taj način, svojim nečinjenjem, učinila od njih neke heroje koji se eto bore za određeni dio društva koji se bore da, eto, oteraju migrante ili kazne te ljude koji zlostavljaju životinje.

DRAGOLJUBDRAŽA

PETROVIĆ

Gl. Urednik

Danas”

10.11

10.37

Narodne patrole i država

Da li će oni jednoga dana uzeti da jure nepodobne novinare i pomisliti da je to njihov zadatak kakav je bio zadatak kada su radili ono što država ne radi.

DRAGOLJUBDRAŽA

PETROVIĆ

10.38

10.50

Narodne patrole i država

Svako preuzimanje pravde u ruke nekoga ko nije država je krivično djelo. Ne možete imati privatnu policiju u zemlji, u XXI vijeku.

DRAGOLJUBDRAŽA

PETROVIĆ

11.22

11.34

Narodne patrole

Ne postoji ni jedna institucija u našoj državi koja demokratski kontroliše šta rade bezbjednosne služba. Kontrolišu isključivo političari, odnosno politička stranka koja je u tom trenutku na vlasti.

NAIM LEO

BESHIRI

Inst. za evro.poslove

14.26

14.35

Bezbjed. službe

Te bezbjednosne strukture itekako kontrolišu i organizuju te ekstremističke organizacije. Oni im u fijokama čuvaju sve ono što su loše uradili i prijete time ukoliko ne urade ovo što im novo ne zahtjevaju.

NAIM LEO

BESHIRI

Inst. za evro.poslove

14.49

15.03

Bezbjed. službe

Oni su faktički neke falange vlasti koje povremeno obave neke prljave poslove za vas da bi im se toleriralo to što rade u slobodno vrijeme.

DRAGOLJUBDRAŽA

PETROVIĆ

16.06

16.21

DATUM: 2021-07-26

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-u-srbiji-kako-prepoznati-fake-news/31376148.html

PERSPEKTIVA U BEOGRADU

Kako prepoznati fake news

Prilog iz Perspektive plus o tabloidima u Srbiji

01.50

04.55

Glad za brzinom, za informacijom tjeraju urednike portala da sve što se pojavi, a djeluje da je interesantno publici, oni to guraju na portal, prepisuju, onda tu imate resavsku prepisivačku školu. To jeste problem savremenih medija.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

Gl. Urednik

Danas”

07.26

07.43

Portali

Kad uđete u političku stranku vi imate jedno mišljenje, obično ono koje je predviđeno za sve. U političkim strankama članstvo obično dijeli jedan mozak. To je mozak lidera stranke ili nekog predsjedništva. Obično je u pitanju lider i onda vi, faktički, morate da razmišljate kako vam kažu ovi odozgo. U medijima je manje više isto tako. Ovdje imate vlasnike, imate urednike i oni diktiraju ono što je uređivačka politika medija.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

Gl. Urednik

Danas”

08.52

09.27

Mediji

Stranke

Tužno je što RTS plaćaju svi građani i to dvostruko. Plaćaju kroz budžet Republike Srbije i plaćaju ga kroz pretplatu. On bi trebao da odgovara građanima Srbije na osnovu Ustava i zakona da pravovremeno, blagovremeno, a zatim istinito informiše građane Srbije. Nažalost, ljudi koji sjede u RTS-u su politički podobni ovoj vlasti i svakoj drugoj prethodnoj vlasti. To se može promjeniti isključivo kad bi jedan dan RTS ili prosto da bude ukinut pa ne možemo ni da očekujemo njegovo postojanje ili njegove informacije, ili da se profesionalizuje do te mjere da se odupre političkom uticaju. Ali, taj politički utjecaj će postojati sve dok članove upravnog odbora bira država i sve dok finansije kontroliše država.

NAIM LEO

BESHIRI

Inst. za evro.poslove

10.35

11.32

RTS

Nacionalne frekvencije u Srbiji, ima ih pet, i one su pod kontrolom vlasti koja je toliko osiona da zloupotrebljava, prosto naređenje je da tu ne može da proviri niko ko će govoriti nešto protiv vlasti.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

12.10

12.28

Vlast i mediji

Nekako se čini da je javni servis postao mnogo gori nego u vrijeme Miloševića ne zato što su vijesti na njemu mnogo gore i da se proganja opozicija i da se širi propaganda neko prosto što se pravi mrtav. Niti zovu istaknute lidere opozicije u neke emisije intervju tipa, niti tretiraju kao teme ovo što pokreću razni opozicioni prvaci što su uglavnom kriminalne teme i pokušaj kriminalizovanja vlasti. Oni prosto to prećutkuju, što se kaže prave se mrtvi i ne žele da te teme razrađuju kao svoje priče, počnu da ih istražuju i tako dalje.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

13.11

13.58

Vlast i mediji

Mislim da se treba uzdržati od organizovanja hajki koje se mogu sakrivati iza slobode govore i političkog uvjerenja. Dakle, mora da tu postoji jasna razlika i tu je, zapravo, ono gdje mi treba da sazrijevamo kao društvo. Ukoliko će te vi da se pozivate na slobodu govora, a da spominjete, da ugrožavate nečiju sigurnost, onda vi ste debelo promašili put kojim idete i tim putem možete dovesti samo do društvenih konflikata i sukoba jer to znači da vi ne razumijete šta vi to, alternativno, zapravo nudite.

DARKO OBRADOVIĆ

Inst. za nac.

bezbjednost

14.50

15.29

Limiti slobode govora

Ja mislim da ne treba dozvoliti anarhiju nigdje, pa ni na društvenim mrežama bez obzira što prijetnje na društvenim mrežama mogu biti benigne, ono uglavnom, zato što neko želi nekom nažao da učini, taj će vas presresti na ulici i to vam učiniti.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

18.31

16.47

Limiti slobode govora

Oni se služe političkom propagandom kao batinom i samim tim postaju politička batina nekih ljudi u vlasti tako što razvlače po tim novinama, izmišljaju, lažu i razvlače ljude koji su meta vlasti. I, onda oni faktički obavljaju prljave poslove za vlast.

DRAGOLJUB

DRAŽA

PETROVIĆ

18.27

18.50

Tabloidi u Srbiji

DATUM: 2021-08-01

https://www.slobodnaevropa.org/a/31388121.html

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

Patriotizam nije mahanje zastavama

Prilog iz Perspektive plus o CG kao ekološkoj državi

01.36

08.45

Državni simboli, zastave, ne samo države, nego i druge, čini mi se da se mnogo više danas koriste na ovim našim prostorima da bi se istakla pripadnost nekoj grupi, nekoj naciji, vjeri, narodu, državi, prostoru, više da bi se potencirale razlike što je prije neka vrsta manipulacije tim simbolima.

OLIVERA

NIKOLIĆ

Institut za medije

09.03

09.39

Manipulacija simbolima

Mislim da je potpuno prirodno u Crnoj Gori širiti crnogorsku zastavu. Mislim da ja potpuno neprirodno širiti srpsku zastavu, ili albansku, ili hrvatsku, nije važno. Dakle, u onim opštinama gdje je većinsko stanovništvo albansko ili srpsko, po zakonu je dozvoljeno da uz zastavu Crne Gore stoji i zastava toga naroda. To u potpunosti podržavam. Ali, ne podržavam isticanje simbola druge države u Crnoj Gori. Mislim da to prosto nije u redu i da dalje stvara podjele.

MILOŠ

MAŠKOVIĆ

Centar za mlade

10.32

11.17

Manipulacija simbolima

Čini mi se da mnogo više odgovornosti, lojalnosti i patriotizma ima u ponašanju koje će da bude odgovorno, koje će da bude odgovorno prema drugačijem, koje će da bude otvoreno prema drugačijem i prema razlikama, koje će da prihvati te razlike, koje će da živi sa tim razlikama i koje će te razlike da doživi kao potencijal društveni, a ne nešto što mi smeta da ostvarim neku svoju slobodu ili neko svoje pravo i tome slično.

OLIVERA

NIKOLIĆ

Institut za medije

14.03

14.33

Patriotizam znači odgovornost

Najlakše je biti ponosan na pretke i prošlost, i na slavne bitke, pogotovu sa našim istorijama, a očigledno da je najteže shvatiti da je patriotizam i neka lična odgovornost jer, koliko god mi to banalizovali, ali nije patriotizam ako vi mašete zastavom, bacite smeće ili ne platite porez.

MILOŠ

VUKANOVIĆ Centar za građ. obraz.

16.10

16.31

Patriotizam nije mahanje zastavom

Mislim da je ta riječ vulgarizovana i mislim da je odnos prema zastavi vulgarizovan što nije dobro, jer zaista mislim da pripadnost svojoj naciji, pripadnost svojoj državi nije problematična niti smije da bude problematična. Dakle, treba napraviti jasnu razliku između nacionalizama i patriotizma.

VESNA RAJKOVIĆ

Inst. za medije

17.03

17.26

Patriotizam i nacionalizam

Ne možemo da gradimo građansko društvo tako da ćemo kolektivnu vlast zamijeniti nacionalističkim snagama.

MILOŠ

VUKANOVIĆ

19.32

19.38

Ovo kopanje u rovovima nije iznenađenje, tu tome veliku ulogu imaju mediji koji su potpuno polarizovani i koji slijede uređivačke politike svojih vlasnika i političkih centara moći koji iza njih stoje.

VESNA RAJKOVIĆ

20.29

20.46

Odgovornostmedija

DATUM: 2021-08-08

https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-crna-gora/31399493.html

PERSPEKTIVA U CRNOJ GORI

Mislim da je najveći problem u obrazovanju. Prvo, u samom kvalitetu. Dosta ljudi ide u inostranstvo da se školuje. Tamo završava, kasnije obrazuje porodicu i nalazi posao.

ŽARKO NEDELJKOVStudent

01.36

01.50

Obrazovanje

Sukobi su, u stvari, više neke stvari koje skreću pažnju sa bitnih problema.

PETAR KLAKOR

Student

02.17

02.23

Društvo

Politika

Dosta mladih talenata propada kojima se ne pridaje nikakve pažnja i ja smatram da je to jedan dio kome treba pažnja da se posveti masovno u Crnoj Gori.

DAMIR

NESIMI

Student

02.23

02.35

Mladi talenti

Ono što je veliki problem jeste to što mi imamo dva ekstrema u našem društvu: jedan, koji je proizvela sadašnja vlast. To jeste jedan nacionalistički ekstrem, to jeste jedan partitokratski ekstrem, to jeste jedan ekstrem koji guši ovu zemlju, njene mlade ljude, njene institucije, perspektivu, a drugi ekstrem, koji, nažalost, premalo kritikujemo, to je ekstrem koji dolazi iz srpske pravoslavne crkve. I želio neko da prizna ili ne, mi smo u Crnoj Gori osuđeni da živimo, nadam se da se niko neće uvrijediti, između popova i lopova.

MARKO MILIKIĆ

Student

FPN

04.02

04.36

Ekstremi

Crkva

Nacionali

zam

Zaista je bilo neophodno da dođe do promjene vlasti, ali, mislim da se nismo 30. Augusta oslobodili. Naprotiv, mislim da je došlo do potpune regresije i jednog radikalizma i nacionalizma i potpune destabilizacije Crne Gore.

VESNA RAJKOVIĆ Inst. za medije

05.55

06.08

Promjena

Destabilizacija

Kada je riječ o riječ o miješanju crkve, konkretno Srpske pravoslavne crkve u sve ono što se tič Crne Gore i generalno njenog uticaja, mislim da je mitropolit Amfilohije, koji je bio na čeku Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori na velika vrata uveo religijski fundamentalizam.

MILOŠ

MAŠKOVIĆ

Centar mladih

07.07

07.31

Religijski fundamen

talizam

Ono što mene najviše zanima jesmo li mi sekularna država. Jer, ukoliko smo sekularna država znači da podjela između crkve i države ne smije da postoji. Dakle, oni moraju biti odvojeni, a sami smo svjedoci da se naša crkva itekako miješa u državu. Da se razumijemo, ja sebe smatram vjernikom. Ja sam od malena naučila da poštujem i crkvu i boga i svešteno lice. Ali, meni je suludo da svešteno lice proklinje nekoga ko nije srpske nacionalnosti, ko sebe smatra Crnogorcem.

TEA

BABIĆ Student

09.28

09.57

Utjecaj crkve

Crnogorsko društvo, kao i svako postkomunističko društvo doživjelo je jednu revitalizaciju nacionalnog i vjerskog osjećanja nakon pada komunizma, a to je u Crnoj Gori otišlo u jednom dosta interesantnom pravcu da mi po prvi put u našoj istoriji imamo itekako jak izgrađen vjerski osjećaj kod jednog dijela građana, dolazi do jednog izuzetnog vezanja vjerskog sa nacionalnim.

MILOŠ

VUKANOVIĆ

Centar za

Građ. Obr.

10.22

10.53

Religija

Nacija

Crkva itekako dobro manipuliše mišljenjima i itekako dobro manipuliše kompletnim političkim sistemom. Prema tome se može zaključiti da crkva zaista ima ogromnu ulogu sada u politici prevashodno. U svakodnevnom životu ne bih rekla ali kada su krucijalna pitanja od financijskog značaja u igri, vjerujem da to jeste nešto što posebno interesuje crkvu i vjerujem d one prave, crkvene, kanonske vrijednosti nijesu više u prvom planu koliko su to određene političke.

MIA ZEKOVIĆ

Student

11.57

12.30

Uloga crkve

Ta veza i sprega između crkve i partija na vlasti je nevjerovatno jaka. Crkva je dosta ispolitizovana i prilično se isprepliću ti odnosi izmđu crkve i partija na vlasti. Crkva nikako nije iznad toga, a čini mi se da bi trebala da bude ako želi, pa i pretenduje da bude duhovni i vjerski autoritet i moralni autoritet među vjernicima. Mi smo imali takve situacije u posljednjih godinu dana, koje su meni bile nezamislive da se, recimo, crkva direktno angažuje u kampanji za izbore, da se društvena i državno važna pitanja dogovaraju sa crkvenim velikodostojnicima, da se o važnim i državnim pitanjima odlučuje pod krovovima crkvenih institucija, a ne pod krovom državnih institucija što je samo po sebi jako mnogo govori.

OLIVERA

NIKOLIĆ

Inst. za medije

13.33

14.36

Vlast i crkva

Smatram da više treba da pogledamo, zapravo, koje su naše mogućnosti koje se tiču znanja, da stavimo akcenat na naše znanje i na naše sposobnosti, a ne da se bavimo nekim stvarima koje nas se, u krajnjoj liniji, i ne tiču u samom procesu obrazovanja.

ANĐELA MEDOJEVIĆ

Student

15.03

15.21

Obrazovanje

MI svjedočimo nevjerovatnim promjenama globalno, pa i lokalno, i prosto mislim da sistemi obrazovanja, formalni sistemi obrazovanja ne postižu da proprate sve te promjene da uhvate taj nekakav, kako da kaže, duh vremena.

OLIVERA

NIKOLIĆ

Inst. za medije

16.21

16.39

Obrazovanje

Naš obrazovni sistem u njih ne usađuje osnovne kompetencije analize kritičkog razmišljanja, samostalnog rada, analize, grupnog rada, kreativnosti, koje su ključne sposobnosti koje su potrebne da bi neko funkcionisao u savremenom svijetu. Mislim upravo zbog toga, zbog tih nedostataka imamo odjednom ovakav odnos, da u CG u 2021.godini imamo shvatanje nacionalnih, patriotskih problema kao 90-ih godina.

MILOŠ

VUKANOVIĆ

Centar za

Građ. Obr.

19.34

20.07

Obrazovanjei nacije

Vijdeli smo jedan veliki broj mladih ljudi koji su potpuno zavedeni išli za vjerskim poglavarima i koji su bili u jednom vjerskom zanosu kada je mitropolit Amfilohije umro, to je ono što se u pravoslavlju zove metanija. Zaista mislim da je to ne samo posljedica rada, ogromnog Srpske pravoslavne crkve na terenu nego mislim da je i posljedica lošeg obrazovnog sistema u Crnoj Gori. Jer, da je na adekvatan način osvjetljena i uloga crkve u ratovima 90-ih godina mislim da danas ne bi imali ovo što imamo.

VESNA RAJKOVIĆ Inst. Za medije

22.08

22.40

Obrazovanjeo ulozi crkve u ratu

DATUM: 2021-08-15

https://www.slobodnaevropa.org/a/perespektiva-juventafest-sloboda/31411484.html

PERSPEKTIVA – „JUVENFEST“

JASNA DIKLIĆ govori o JUVENFEST-u, ideji, glumi, inserti iz predstava. Korišteni inserti iz ranijih emisija posvećenim JUVENFEST-u

Ono što je zaista postalo vrlo problematično ne samo u regionalnom sistemu, nego i u našem sistemu obrazovanja gdje se insistira na getoiziranim mentalnim sklopovima, gdje se mladi ljudi ograničavaju u slobodi riječi, slobodi kretanja, mišljenja.

JASNA

DIKLIĆ

09.30

09.52

Ograničavanje slobode

Provincija nije oko nas nego je provincija u nama. I tu je osnovni problem. Ne možemo izaći iz provincijskog načina mišljenja ako ne izađemo iz, ako tu provinciju u sebi ne eliminišemo.

JASNA

DIKLIĆ

10.50

11.05

Provincija u nama

DATUM: 2021-08-22

https://www.youtube.com/watch?v=NKvoGu0jJsM

PERSPEKTIVA U SARAJEVU

Zašto mladi ulaze u politiku

Razgovor sa Ambasadorom SAD

Korišteni materijali iz razgovora sa ambasadorom SAD u BiH, Eric Nelsonom

Izbori su vrlo sebična stvar. Glasanje na izborima je jako sebična stvar. I treba da budu sebična stvar. Svako treba da glasa na izborima u kontekstu onoga što želi bolje za sebe lično. E sad, ako osoba ne vidi nikakvu drugu opciju nego da uzme neki novac za svoj glas, odnosno ako misli da je to najkreativnija osoba u svom glasanju izabraće to. I to je ono što je naš problem, što je izborni sistem kao takav, pa onda i njegova translacija funkcionisanja vlasti, društva i svega dovodi upravo do tog nivoa da je ljudima potencijalno važniji taj novac nego bilo kakav drugi rezultat izbora.

DARKO

BRKAN, NGO

Zašto ne”

02.52

03.30

Izbori

Prodaja i kupovina glasova

U divljini, divlje vrijednosti važe. Mladi čovjek mora da živi divlje nebi li, dakle, samo ste napravili okruženje u kojem taj mladi čovjek iskorištava to kao platformu za neki vlastiti benefit.

NEDIM

KRAJIŠNIK

Step by step”

05.44

05.56

Potpuna je iluzija uključivanja mladih u politiku. Dakle, vi imate sad neki proces koji kreće od pamfleta, nekih sitnih usluga koje vi radite za stranku. Onog trenutka kad posjedujete kompetenciju znanja vi ste apsolutna prijetnja i to je apsolutna iluzija da će te biti dio neke strukture, nametnuti svoje ideje, stavove i tako dalje. A o besmislu sa smislom je teško pričati.

NEDIM

KRAJIŠNIK

Step by step”

06.04

06.29

DATUM: 2021-08-29

Retrospektiva ‘Perspektive’ Mostar: Treba sve krenuti iz početka

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

Mostar

Ono što je bilo, ono što ste pričali sa ljudima na ulici, ono što sam razgovarala sa prijateljima iz Mostara o toj nadi, čak i procjenama određenih političkih partija, posebno iz opozicije da će zaista doći, do promjene, no što smo vidjeli na društvenim mrežama, ali ogromna je razlika između onog što se očekivalo, onog što se desilo na dan izbora i onog što se desilo poslije toga. Opet smo dobili samo jedan paket, moram reći dogovora između političkih lidera u ovoj zemlji koji vladaju već godinama

ANIDA

ŠABANOVIĆ

Spoljnopol. inicijativa

03.23

03.56

Izbori u Mostaru

Mene interesuju ključne stvari, zdravstvo, sigurnost, obrazovanje i tako dalje, da bude upravljanje od strane onih koji znaju. Politika treba da se bavi nekim drugim stvarima, diplomatijom, ali ništa što je životno za sistem, kao što se nigdje i ne bavi nit se smije baviti. I vrlo lako prelazimo preko toga da i na čelu budu ljudi koji nemaju kompetencije za to.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

06.30

07.04

Politika

Društvo

Mi nemamo ideju ni više šta je politika, nemamo ideju šta je čija uloga unutar ovoga, i kao u teoriju kuvanih žaba, samo preko noći, preko noći, preko noći, preko noći, pristajemo, pristajemo. Biti kuvana žaba nije ugodno, jer vi živite dok vas se kuha, jer ne osjećate kako se temperatura povećava. Samo, najednom, se ne probudite.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

07.40

08.04

Društvo

Mislim da se tu propuštaju mnoge šanse da se školuju, obrazuju i odgoje demokratski mladi ljudi koji će na izborima, stvarno, glasati za svoju budućnost, a ne za privilegije svojih neprijatelja.

NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul

11.01

11.21

Obrazovanje

Osoba koja je aktivna, koja ima ideju, koja želi da radi, se gleda kao, neću reći ni kao konkurencija, nego kao prijetnja političkim partijama. I na kraju pretežno te osobe same odlaze.

ANIDA

ŠABANOVI

Spolj. Inici.

15.29

15.40

Društvo

Logično je da sa partijama nema pomirenja. Ne znan ni kako bi mirili, u stvari? To baš zvuči licemjerno. Neko ko je subjekt toga, postane….to je baš montipajtovski, nebitno.

NEDIM KRAJIŠNIK

21.06

21.18

Pomirenje

Politika

DATUM: 2021-09-06

https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-bijeljina/31444615.html

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

Sve više mladih ne žele da žive u BiH

MI druge djece nemamo. To često govorim nastavnicima kad se žale da djeca nisu motivisana. Druge nemamo. Zadatak je vaš da radite sa najgorima, ne sa najboljima i uspjeh nastavnika se ovdje ukoliko neko dijete iz one pozicije koje je po njegovom mišljenju najgore dovedete do neke pozicije u kojoj sa dobrom djecom i ne morate raditi. Njima škola kao takva ne treba. Dakle, nastavnik je ključni faktor unutar toga. Mijenjati se može ako se nastavnik prihvati mijenjati.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

05.14

05.45

Obrazovanje

Dobar nastavnik prvo mora da transformiše sebe, a 36.000 je takvih u BiH. To je ogroman sistem sa puno sujete

NEDIM KRAJIŠNIK

06.57

07.07

Nastavnici

Seksualnost je jedno područje ljudskog života koje smo mi, kao društvo, olako prepustili vjerskim institucijama i religiji da se time bave. Mislim da je seksualnost nešto mnogo šire i mnogo dublje nego što je fizički odnos, da seksualnost na različite načine ulazi u kulturu društava i zajednica u kojima živimo. Prosto, ni te zajednice, ni naše mjesto u njima ne možemo razumjeti, a da ne osvijestimo u vlastitu seksualnost, i seksualnost ljudskih bića uopšte.

NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul

08.15

09.05

Seksualno obrazovanje

Drogiranje ne dolazi kao ne više…ono je sad postalo status društveni. Dakle, princip druženja, nedruženja, dio identiteta i tako dalje. Ali, ono je bazno umrtljivanje uma koji ne može da se nosi sa svakodnevnicom. Ja to razumijem, opet kao slabost čovjeka kojeg u potpunosti razumijem ukoliko ode u tom smjeru.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

12.17

12.44

Konzumacija droga

Prvo okruženi ste njom, vrlo lako je dostupna, jeftina je, i bijeg je. A, ovo što je bijeg je najvažnije. To je vapaj svakog tog djeteta koji uzme, zapali, šta god, hemiju, šta god. Vapaj! A ako društvo odgovara sa snažnim atakom i ne prihvatanjem toga, ekskomuniciranjem iz nečega što je zdravorazumski. To je, na kraju, zdravorazumski, dobijaće te da nijedno dijete neće se obratiti svojim roditeljima.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

12.48

13.23

Konzumacija droga

I to je u svim društvima koja su izuzetno siromašna, izuzetno nesretna, nefunkcionalna, to dobijate. Kao drugu krajnost, i u izuzetno funkcionalnim društvima to dobijate ali kao pomodarstvo.

NEDIM KRAJIŠNIK

13.57

14.08

Konzumacijadroga

Imamo ekonomsku, krizu, krizu vrijednosti, imate krizu identiteta. Sve moguće krize koje postoje tu su na jednom mjestu. Imate jednu generaciju mladih ljudi, uključujući i mene koji ima jednu vrlo nezdravu količinu rezilijentnosti prema svijetu oko sebe. Ona je došla iz okruženja u kojem sam se rodio. Rodio sam se u ratu. Odrastao sam u ratu. Odrastao sa+m sa militantnim riječnikom. Odrastao sam baš u toj kulturi nasilja gdje je Rambo i oslobađanje nasilja prihvatljivo. Ali me to izgradilo, ne samo mene, nego hiljade druge djece kao vrlo rezilijentne. To nije zdravo. Kao što ni druga krajnost, jedne nerezilijentnosti nije zdrava. Dakle, mi smo sposobni da izdržimo mnogo, a to se negdje mora odraziti.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

14.47

15.32

O otpornosti

Mi ne vrednujemo mentalno zdravlje kao uopšte nešto važno. I dalje ga primitivno razumijemo kao neko fizičko zdravlje, samo je to važno, dok mentalno zdravlje je isfeminizarana verzija. To smo u Bosni i Hercegovini vrlo vješti da napravimo, a slabić ste, to pripada bijelim Evropljanima, to nije dio naše tradicije, kulture da ste slabi, da možete reći da vam je teško, a nevjerovatan je broj ljudi kojima je teško iz dana u dan.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

15.47

16.21

Mentalno zdravlje

Tempirane bombe, to su djeca juče i to su djeca sutra. Samo je pitanje u kojem obliku će pući. Da li pridruživanjem radikalnim organizacijama, osnivanjem vlastitih radikalnih organizacija, navijačke grupe nikad više nisu imale. Gdje nema tog senzibiliteta ekstremizam je plodan. Bilo koja vrsta ekstremizma, vjerskog, ovog sportskog i tako dalje.

NEDIM KRAJIŠNIK

Step by step”

17.27

17.58

Ekstremizam kod mladih

Činjenica je da našem društvom upravljaju strukture koje su duboko korumpirane i strukture koje su, kako vrijeme prolazi sve više nemilosrdnije prema ostalima.

NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul

21.31

21.49

Korupcija

Otkrijemo, vidimo, nešto se desi, pričamo o tome, spakujemo, ostavimo u ladici, šta se poslije tog desi u našoj zemlji?

ANIDA

ŠABANOVIĆ

22.49

22.58

Korupcija

DATUM: 2021-09-12

https://www.slobodnaevropa.org/a/retrospektiva-perspektiva-brcko/31456353.html

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

U Brčko distriktu

Post-dejtonska, multietnička BiH, svi ti epiteti koji dolaze, sva ta naša potreba da BiH predstavljamo onako kako ona to već odavno nije je, mislim, jedan od uzroka ovakvih problema. Sagledati bosanskohercegovačku realnost znači, zaista, sagledati ko živi, kako živi i na kojim principima živi u BiH. Jedan je nivo politika koje naravno u prvi plan izbacuju nešto što je njihova poluga moći, a to je strah i konflikt. To je vrlo jednostavno, to smo prozreli prije 150 godina, to smo prozreli u posljednjem ratu, i tako dalje. Mislim da sve te floskule neke željene BiH iz takve perspektive ne donose nikakve rješenja.

NEDIM

KRAJIŠNIK

Step by step”

03.06

03.53

REALNOST U BIH

VI ste stvorili mit oko rata. To više nije ni oružani sukob, to je jedan apsolutni mit, a iz mita se rađaju legende. A legende žive u BiH zasnovane na vrlo snažnim mitovima, a mitove nećete razbiti. Isto kao što ih nismo razbili iz prve Jugoslavije, ni iz druge Jugoslavije, nećemo ni ove razbiti. Jedino što preostaje jeste ova globalna emancipacija u kojoj će mladi čovjek moći da pronađe svoje mjesto pod ovim važnim svodom.

NEDIM

KRAJIŠNIK

Step by step”

05.40

06.11

Rat je mit

Ova država samostalnim, samoinicijativnim, inventivnim mladim ljudima, zapravo, ne pruža sigurno okruženje. Ono što ti mladi vide jeste da se država ne brine za mlade, hrabre, nezavisne pojedince, koliko se brine za, kako bi to Breht rekao, one koji su “legli na rudu”, koji su pristali da za siguran i relativno mali novac, njima vjerovatno dovoljan, rade te poslove unutar državne administracije. Država se brine za sebe i onda nagrađuje one koji se brinu za nju.

NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul

15.05

15.51

Mladi i društvo

Ja mislim da bi bosanskohercegovačko društvo propalo ukoliko ne bi bilo instituta korupcije jer je postalo potpuno prirodno stanje funkcionisanja svega.

NEDIM

KRAJIŠNIK

19.30

19.39

Korupcija

Stranke koje su sada na vlasti su, zapravo, sve iste po tome što su to konzervativne stranke koje svoje programe baziraju na nekim vriiednostima definisanim još u XIX vijeku. Onda i obrazovanje koje nije moderno, i obrazovanje koje je konzervativno, i obrazovanje koje zatvara ljude u zagušljive učionice bez adekvatnog nastavnog materijala je u stvari obrazovanje koje služi tome da proizvede jednu novu generaciju birača koje će glasati za iste te konzervativne stranke.

NENAD VELIČKOVIĆFilos. fakul

22.00

22.42

Obrazovanje

Stranke

Podloga je funkcionalna nepismenost, apsolutna. Dakle, funkcionalno znači da ljudi ne razumiju, ne mogu da opojme svijet. Pa čak i fond riječi sa kojim mi raspolažemo u BiH, naš jezik kao takav nam boji svijet u kojem se nalazimo. Dakle, baza je nešto što nam ne daje moć kritičkog promišljanja, pa da, ono što je najvažnije u promišljanju, povežete uzročno posljedične veze.

NEDIM

KRAJIŠNIK

Step by step”

23.23

23.48

Obrazovanje

DATUM: 2021-09-19

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-restrospektiva-skoplje/31467620.html

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

u Skopju, Žena je ženi prijatelj

Na početku prilog sa sajta Perspektiva plusa

To su zapravo procesi koji se mjere svakih 10 godina što znači da u našem životnom vijeku nećemo doživjeti apsolutnu jednakost, ali je važno da idemo naprijed, da ne dozvolimo da nas rezultati obeshrabruju, koji će sigurno neće biti postignuti u kratkom roku.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

10.08

10.32

Položaj žena

Definitivno ne možemo reći da je Sjeverna Makedonija jednakopravno društvo, imamo problema velikih u zastupljenosti žena i njihov položaj u smislu jednakosti sa muškim rodom u društvu. Mnogo je razloga za to i svakako da kažemo, žena iz Skopja im drugačiji tretman nego đena u nekim ruralnim sredinama. Ako malo zavirimo u statistiku veoma mali dio zemljišnih posjeda se nalazi u vlasništvu žena, pa i u slučaju simbolične prezentacije na najvišem državnom nivou. Parlament je višerodan i ravnopravan zbog postojećih obaveznih kvota ali ima velike razlike između izvršne i zakonodavne funkcije. Fakt je da imamo samo četiri ministrice i to predstavlja oko 20%.

LUKA

PAVIČEVIĆ

Unija sred-

njoškolaca

11.20

12.13

Položaj žena

Ako pogledate fotografije sa svih političkih zbivanja vidjećete da smo mi mnogo patrijahalno društvo iako je predviđeno da na izbornim listama ima određeni broj žena, mi ih u suštini nikad nemamo iu dovoljnom broju. Oni njih stavljaju na izbornim listama ali kad se izbori završe veoma mali broj žena dobija neku funkciju i tu je problem. To se ne dešava samo u politici nego se dešava i u kompanijama. Ovdje bih mogla da izdvojim samo medije je je u Sjevernoj Makedoniji oduvijek bilo više žena novinarki nego muškaraca, ali generalno gledajući u Sjevernoj Makedoniji postoji velika podjela u društvu.

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

Telma”

15.02

15.49

Položaj žena

Imamo jedan problem u Sjevernoj Makedoniji, evo recimo da napravim jednu komparaciju sa SAD i moje iskustvo mi govori o tome da su nas učili da žena treba nekom da bude mentor. To znači da uspješne žene treba da pomažu mladim ženama i to na način da se angažuju volonterski kako bi nešto dobro uradile za zajednicu i društvo. Toga kod nas nema.

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

Telma”

16.30

16.57

Položaj žena

Sve žene koje su uspješne u životu trebaju biti svjesne da imaju društvenu odgovornost u smislu mentoriranja i pomaganja drugim mladim ženama kako bi im pokazale pravi put do uspjeha.

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

17.28

17.41

Položaj žena

Seksualno nasilje je bilo i ostalo tabu tema kad je u pitanju nasilje nad ženama što znači da i oni koji su žrtve veoma često ne prijavljuju takvo nasilje čak ni u najužem krugu svoje porodice, prijatelja, partnera, drugova, drugarica i tako dalje. Razlog zašto je to tako je upravo to što se žrtve prvenstveno stide i imaju osjećaj krivice.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

20.42

21.13

Položaj žena

Često se u medijskim debatama vodila polemika oko toga zašto se đene često slikaju, treba li djeca da se slikaju, snimaju goli ili polugoli, pa takve slike se dijele. A mnogo manje se govorilo o krivcima koji su distribuirali ove privatne materijale.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

22.00

22.22

Skandal

Javna soba”

Konačno, seksualno obrazovanje je po meni adekvatan odgovor kada je prevencija u pitanju. Posebno, znači, prevencija ove forme nasilja. Seksualno obrazovanje od najmanjeg uzrasta tamo gdje se to primjenjuje zapravo pokazuje osnaživanje djevojčica i podizanju svijesti u odnosu u odnosu na njihov tjelesni izgled s jedne strane, dok im s druge strane omogućava i daje alat za zaštitu od ovakvih nasilnih slučaja. Danas mi u Sjevernoj Makedoniji pričamo o izbornom predmetu u školi, “Seksualno obrazovanje” koji će biti ponuđen od devetog razreda ali se ipak suočavamo s velikim otporom jednog dijela javnosti koji završava inicijativom za mogući referendum.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

23.50

24.43

Seksualno obrazovanje u školama

DATUM: 2021-09-26

https://www.slobodnaevropa.org/a/video-retrospektiva-perspektive-skoplje/31478808.html

RETROSPEKTIVA PERSPEKTIVE

u Skopju, podijeljen grad

Početak je prilog iz Perspektiva.plus

Debata za digitalizaciju i štampanje udžbenika je zapravo debata o formi, a ne suštini. U svakom slučaju i forma je važna ali ne smije da utiče i istisne argumente iz nekoliko razloga. Ja sam lično radila na analizi udžbenika osnovnog obrazovanja. Moram da kažem da je kvalitet toliko nizak, ne samo da djeca ne uče tako dobro, niti ih uči da imaju žeđ za znanjem, niti ih motiviše da uče nego često pronalazimo pogrešna tumačenja, i imamo učenike koji distribuiraju pogrešna znanja, tako da ćemo imati cijelu plejadu profesionalaca sa pogrešnim znanjem.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

08.05

08.54

Obrazovanje

Imamo nešto što je mnogo čudno i za neke daleko razvijenije zemlje, a to je proizvod stranačkog zapošljavanja. Svaka škola u Sjevernoj Makedoniji je podržana od strane stručnih službi za podršku koje uključuju pedagoga, psihologa i defektologa ali te službe se vide taksativno nabrojene na papiru dok izostaje njihov finalni proizvod i samim tim su beskorisni.

LUKA

PAVIČEVIĆ

Unija sred-

njoškolaca

10.59

11.22

Obrazovanje

Kad je u pitanju pandemija i on line učenje svjedoci smo tvrdnji da je Sjeverna Makedonija apsolutno spremna za sprovođenje nastavnog plana i programa na takav način da smo potpuno internetski povezani, kako smo digitalno osvješteni, i kako duž cijele Sjeverne Makedonije imamo Internet. Ali, ja vjerujem da postoje porodice koje nemaju kompjuter, nemaju digitalne aparate, bez pristupa internetu, a da ne govorim za neka ruralna područja gdje nemaju ni električnu energiju, tako da smo vidjeli da je on line nastava mnogo, mnogo nekvalitetnija od fizičke. Kad uzmemo u obzir da je i ta fizička bila nekvalitetna može čovjek samo da se zamisli kolika je šteta učinjena obrazovnom sistemu u vremenskom okviru od jedne i po godine što se uči on line što samim tim vodi ka tome da je ocjenjivanje netačno i nemamo načina da se uistinu provjeri stečeno znanje.

LUKA

PAVIČEVIĆ

Unija sred-

njoškolaca

11.41

12.37

Obrazovanje u pandemiji

Razočaravajući su podaci Republikanskog instituta gdje čak 53% stanovnuštva misli da je obrazovanje vrlo loše u vrijeme pandemije i da je online nastava bila loša kao rezultat naše nepripremljenosti na ovakve pojave i to upravo govori o nama gdje smo sad i da smo mi društvo u kojem se ovakve stvari ne tretiraju na adekvatan način. Nismo planirali da nam djeca moraju prisustvovati on line nastavi. Ja podržavam reformu obrazovanja ali smatram da je krucijalna priprema roditelja i nastavnika kao i djece na ovakve promjene. Kad je politička situacija u pitanju i njihovo nastojanje u odnosu na ovu reformu, mislim da postoji pokušaj miniranja reforme što apsolutno nije dobro

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

Telma”

13.56

14.43

Obrazovanje

Proces integracije nije završen posebnu u obrazovanju gdje imamo djecu različitih etničkih pripadnosti, umjesto da ih učimo zajedno u istim školama, oni su razdvojeni i uče na različitim jezicima.

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

18.32

18.48

Integracija u obrazovanju

Djeca su znate kao sunđeri i brzo upijaju sve jezike vrlo brzo. Mnogo je bitno da budu u istoj grupi i uče oba jezika. Nadam se da će nove generacije biti mnogo bolje od naših generacija kad su u pitanju međunacionalni odnosi. S druge strane zabrinjava kvalitet političara koji je sve lošiji, od poslanika pa do lokalne samouprave

SNEŽANA

LUPOVSKA SOZEN

Telma”

19.36

20.01

Dva jezika u školi

Kvalitet

političara

Da, mislim da je Skopje kao glavni grad podijeljen i to u fizičkom smislu na dvije ili tri etničke zajednice koje žive u paralelnom svijetu. Znači da mi nemamo integraciju u obrazovnom sistemu, da naša djeca uče u etnički čistim školama i etnički čistim smjenama, mi nemamo zajedničke medije niti zajedničku kulturu, to su sve paralelni svijetovi koji rijetko komuniciraju. Mislim da je potrebno djelovati suštinski u smislu razmjevanja međuetničkog karaktera u društvu u kojem živimo i obrazovanje smatram kao jedan od presudnih segmenata djelovanja, ne samo fizičko spajanje djece različitih etničkih skupina, nego dobivanje znanja u cilju boljeg razumjevanja koje će ih zbližavati, a ne razdvajati.

IRENA

CVETKOVIĆ”Margini”

22.04

23.03

Podijeljen grad

DATUM: 2021-10-03

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-banjaluka/31490341.html

PERSPEKTIVA u Banjaluci 1

Demotivirana generacija

Jedan od najvećim problema koje primjećujem kao neko ko se sprema za fakultet jeste taj manjak motivacije da se ostane u ovoj državi i izgradi, prije svega ekonomija koja je u raspadu.

ANASTASIJAMILJEVIĆ

maturant

02.50

03.08

Odlazak

Svi negdje govore tražimo prava za ovo, prava za ono, kao da je to nešto što visi i svako od nas treba da povuče ručku i da ga dobije, kao to je odjednom nacrtano, a niko se u stvari ne pita šta u stvari dolazi iza tih prava. Dolazi jedan ogroman sistem odgovornosti koji se donosi na dnevnoj bazi i strukture ličnosti kada ne pominjemo samo dijelove koji ne zavise od nas i koji su iznad naše moći nego ono sa kojima se mi svakodevno se suočavamo, i svakodnevne male odluke koje donosimo, do toga da možemo da donosimo i neke veće.

JELENA MANDIĆ

studentica

03.43

04.20

Pravo i odgovornost

Jednostavno nisam zadovoljna kvalitetom edukacije kod nas u Banjaluci. Također, ono što sam primjetila da nekako naš mentalitet ljudi ovdje..skroz smo nekako nemotivisani zato što ko god nešto želi, ko god nešto pokušava, taj ili je lud, ili nešto nije u redu s njim. Nekako kao da smo svi u nekom jazu i svi pokušavamo jedni druge da povučemo nazad. Ko god nešto pokušava da uradi, drugi mu podmeću nogu, nekako ako ja ne mogu, ne možeš ni ti. Sve se vrti u istom krugu.

ISIDORA PROLE

maturant

05.24

06.08

Obrazovanje

Mentalitet društva

LGBT prava u Banjaluci su, definitivno, nepostojeća. Vidimo da su to ljudi koji su izloženi verbalnom nasilju

ISIDORA PROLE

06.49

07.04

LGBT

Moje je isto mišljenje da je to jedan prilično podijeljen grad. Narod ima, narod sebe voli da dijeli po raznim…na razne načine.

MATIJA BJELICA

gimnazija

09.29

09.42

Banjaluka podijeljen grad

Rekla bih da je Banjaluka prelijep grad u kojem se može živjeti, ali okovan predrasudama od nas samih, od ljudi koji ovdje žive u Banjaluci i onih koji nisu tu. Samo onda kad ga u potpunosti doživimo i upoznamo ljude koji ovdje žive moći ćemo razbiti predrasude i u stvari vidjeti da je ovo jedno predivno mjesto za živjeti.

LEJLA

ŠUPUK

studentica

10.23

10.41

Predrasude

Banjaluka

Nadam se da će trenutni rezultati i trenutna politička scena pokazati, odnosno animirati i mlade ljude i sve ostale kategorije društva da se više politički angažuju.

MURJAM

MUHADŽIĆ

student

13.02

13.16

Društvo

Mislim da se ne može desiti promjena zato što već godinama se nije desilo. Ljudi ne glasaju zato što, misle da ne može doći do promjena. Kad odem na izbore, mislim, pa šta se može promijeniti ako glasam za ovoga, za onoga, sve se to na kraju svodi na isto. I generalno, mislim, da može doći do promjene samo ako se promjeni mentalitet naših ljudi. A to se neće desiti, ne može se desiti kolektivna promjena mentaliteta

ZOJA

ČVORO

gimnazija

13.27

13.58

Društvo

Promjene

Za mene hrabrost generalno predstavlja kada neko ima dovoljno samopouzdanja, dovoljno volje da može da ostvari svoje snove, da voli to što radi, da, generalno, ostvari sebe, u svom životu.

ALEKSANDAR KOS

Srednja polj.

13.58

14.15

Hrabrost

Jedan od problema koji imamo kod nas u našoj školi je da nemamo papira ili bilo kakvih stvari koje su nam potrebne koje su nam potrebne uopšte za rad.

ISIDORA PROLE

maturant

15.00

15.10

Imamo traumatizovanu generaciju koja je izašla poslije jednog dugog perioda borbe protiv svega i same sa sobom, ratova. Jednostavno, nenormalno je da u periodu, da kažemo XX vijek, 100 godina, dakle, imamo pet ratova samo u BiH ako uzmemo našu državu. Znači da je svaka generacija mladih ljudi, ako to podijelimo na 20 godina – bila sasječena. Tako dolazimo do naše generacije koja pokušava da se izbori sa mentalnim problemima, odnosno mentalnim začkoljicama koje su ostale i koje su negdje i dokaz da su nasilno i genetski prenošene. Tako da sa svim haosom u kojem se nalazimo sada, i situacijom zdravstvenom, i uopšteno neznanjem, ni kuda ovo sve vodi, ni KAKO ni ZAŠTO borimo se i sa samim ličnostima kako smo došli ne znajući kuda idemo.

JELENA MANDIĆ

studentica

15.30

16.40

Društvo

Generacije mladih

Profesori se prije svega postavljaju kao veliki autoriteti i misle da to njima dozvoljava da omaložavaju učenike, na način da, mi ćemo svi sjediti u učionici 45 minuta, odslušaćemo šta taj profesor kaže, oni će nama izdiktirati teze, ili lekciju, i toi većini učenika jako malo pomaže u učenju prije svega jer niko od nas ne voli, što se žargonski kaže da “buba”.

ANASTASIJAMILJEVIĆ

maturant

17.10

17.42

ObrazovanjeProfesori

Govorimo o prenošenju znanja preko memorije, i čisti ono što se zovemo ovdje zovemo “štrebanje” napamet. Navikli smo da učimo kroz priču, građenje jednog malog segmenta i stane to u neku širu i veću sliku. U ovom trenutku bar kako stvari stoje mi imamo samo građenje pojedinačnih segmenata koje vise tu negdje u vazduhu koje još nismo sklopili u jednu puzu koja bi imala smisla i gdje tu ne bi bile samo kockice razbacane uokolo.

JELENA MANDIĆ

studentica

18.34

19.15

ObrazovanjeKritičko razmišljanje

To nije normalno prihvatljivo, to nije normalno!” Šta znači biti normalan? Znači biti opšte prihvaćen. Ne znači, uopšte, da je ono što je opšte prihvaćeno da je ispravno. To negiranje proističe iz neznanja. A to neznanje vodi ka prvoj barijeri koju postavljamo, strah i odbrana.

JELENA MANDIĆ

studentica

22.48

23.08

Negiranje LGBT

Uopšteno, izdvajanje te riječi je kao nešto izopšteno iz društva, je apsurdno. Ali, moramo mu dati ime da bi, uopšteno, mogli imenovati jedan od problema koji se nalazi u društvu i, uopšteno stigme koja se nalazi oko njih.

JELENA MANDIĆ

studentica

24.03

24.20

Pojam LGBT

DATUM: 2021-10-10

https://www.youtube.com/watch?v=3vucF5LbJRg

PERSPEKTIVA u Banjaluci 2

Skeptičnost i nezadovoljstvo

Ne dopušta sistem djeci da budu ono što žele, da uče ono što žele, u čemu se pronalaze. Prosto, smatram da sistem postavi određene standarde i da sad svi moramo biti odlični

ROMANA

BALATUNOVIĆPravni fak

03.00

03.17

Obrazovanje

Prosto, nismo svi za sve, a sistem nas tjera da budemo svi isti.

ROMANA

BALATUNOVI

03.37

03.44

Obrazovanje

Ništa nemamo od suve teorije, jer, ja sam veterinar koji kad izađe iz srednje škole neće znati ništa. Moj profesor prakse je rekao da je, bukvalno rečenicu mi je rekao “izašao sam iz srednje škole kao ćup!”

ALEKSANDAR KOS

Polj.škola

04.57

05.14

Obrazovanje

Postoji ta neka teorija zavjere da je, jednostavno, cilj starijih ljudi jeste da zaglupe mlade i da uče po nekom njihovom sistemu i da faktički bude neke, ne znam, marionete kojima će neko drugi upravljati,

ANABELA

ZRNIĆ

07.09

07.24

Namjerno zaglupljivanje

Zašto su nam normalne nenormalne stvari? Gdje su tu roditelji? Zašto se učenici ne pobune? Kako je to profesorima normalno?

LEJLA

ŠUPUK

Med. Fak.

07.42

07.50

Obrazovanje

Ako napravimo tu neku promjenu oko sebe i za sebe, vjerojatno će se tu već odraziti, mislim, ne vjerojatno već definitivno će se odraziti na zajednicu i tu već pravimo taj neki mali korak ka promjeni.

MEJREM

MUHADŽIĆ

Prav. fak

11.25

11.40

Promjene

U Banjaluci, kako u Banjaluci tako i u cijeloj BiH, u stvari, je u korijenu ostao taj nacionalizam. Ja ga u korijenu svaki dan doživljavam od strane svog oca koji mi pokušava prenijeti taj nacionalizam i na meni ostaje, u stvari, da li ću ja to prihvatiti i da li ću ja sutra osuditi nekoga na osnovu vjere, rase, bilo čega.

ŽELJANA

16.16

16.41

Nacionalizam i roditelji

Seksualna orijentacija, seks i silovanje se stavljaju pod tepih. Ja ne čujem dovoljno o njima, ne znam dovoljno o njima i onda mislim da se generalno, kolektivno u društvu stvara pogrešna slika o tome. A isto tako postoji pritisak unutar jedne generacije da se nevinost izgubi što prije. Ako na primjer, ti nisi imao momka, ti nisi imao djevojku, ti nisi izgubio nevinost, ti si debil, ti si nezreo.

ZOJA

25.06

25.31

Seksualno obrazovanje

DATUM: 2021-10-17

https://www.youtube.com/watch?v=eP7-gqkqSyM

PERSPEKTIVA u Banjaluci 3

Moramo biti glasniji

Moje lično mišljenje, što se tiče nacionalizma, da je to, da se nadovežem što je kolegica rekla, pogotovo kod muškog dijela populacije je prešao u sam identitet.

ANASTASIJA MILJEVIĆ maturantica

07.07

07.18

Nacionalizam kao identitet

Imam osjećaj da je trauma koji je donio taj rat, da tu traumu roditelji te generacije su, kako bih rekla, prenijeli, tu su traumu prenijeli u mržnju. I tu mržnju oni sada zovu identitetom.

ANASTASIJA MILJEVIĆ maturantica

08.01

08.25

Nacionalizam kao identitet

Ljudi koji prisvajaju i prvenstveno ističu nacionalni identitet kao svoju prvu etiketu negdje su, ili u svojoj nemogućnosti, ili nemanju kapaciteta, želje, snage, volje, da postignu bilo šta drugo, pa time što će prijelipiti etikete onoga što stoji iza samog imena, biti jedno ili drugo, prisvajaju svoje ličnosti. Tako stvaramo, praktično, jednu ideologiju, grupaciju, koja je zasnovana na pogrešnim osnovama, na nezdravim temeljima, a nezdravi temelji ne mogu da izrode ništa dobro. Zbog toga, zbog stvaranja predrasuda, one su zasnovane na neobrazovanosti na needukovanosti gledanja na teme sa više spektara, sa više naočala, u jedno djelo, stvaramo samo jednosmjernu sliku koja ne može do donese do bilo kakvog sporazuma ili rješavanja problema.

JELENA MANDIĆ

Ekon. Fakul.

08.25

09.30

U temelju nacionalizma je neznanje

Stručni komentar – Rubina Čengić, novinar

14.50

26.00

DATUM: 2021-10-24

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-banja-luka-mladi/31526912.html

PERSPEKTIVA U BANJALUCI

Političari se boje obrazovanja

Oni svjesno, ti nacionalisti, drže vas u vakuumu da vi imate percepciju da je ovo život, što vam oni predstave, putem svojih medija, putrem svojih institucija, putem svojih aktivista. A, zapravo, stvari su potpuno drugačije.

VOJIN

MIJATOVIĆ

SDP BiH

03.50

04.05

Nacionalisti

Veliko miješanje vjerskih zajednica na Balkanu, generalno, a pogotovo u BiH, nam je donijela gotovo 150.000 ubijenih 92-95 u našoj državi. Pod istim ovim zastavama pod kojima nas danas pozivaju su ubijali svoje komšije, prijatelje, rodbinu, najbolje drugare iz škole i to je bilo legitimno u njihovim glavama. S jedne, s druge i sa treće strane.

VOJIN

MIJATOVIĆ

SDP BiH

05.04

05.34

Uloga vjerskih zajednica

Osudili su me najstrašnije kada sam rekao da su srpska pravoslavna crkva, islamska zajednicas i katolička crkva produžene ruke fašističkioh organizacija.

VOJIN

MIJATOVIĆ

05.50

05.56

Religija

Bez njih nema izbora, bez nema ni odluka, bez njih nema ni dana, jutra i noću u ovoj državi. Oni ne plaćaju poreze, oni ne podnose račune našim građanima i političari ostaju na vlasti samo ako imaju njihovu podršku.

VOJIN

MIJATOVIĆ

SDP BiH

06.12

06.31

Religija

Zapravo ti isti popovi, hodže, šta god da su, posmatraju sopstvene, sopstvena jata, ili vjernike iz skupih merecedcesa, audija i ne interesuje ih kako živite podjednako kao etnonacionaloiste na vlasti. Ja ne mogu da podržim tako nešto. Ja ne mogu da podržim činjenicu da u je Srebrenici neko riješio jedan dana da ubije, potpuno nebitno 3, 1.000, 8.000, 80.000 ljudi. Ne vojnika u sukobima, bilo šta drugo. Na sve to Međunarodni sud u Hagu je donio presudu, nije to stvar mog političkog identiteta reći bio je ili nije bio, to je nebitno. Ono je bila stvar mog ljudskog odnosa prema 8.000 građana moje države. Isto sam uradio i na svakom mjestu stradanja u ovoj državi ali sam izdajnik srpskog naroda samo zato što se poklonim nevinim žrtvama. Samo zato što ne odgovara da se priča drugačija priča. Ali, isti dan kada me Dodik i njegovi proglašavaju izdajnikom, isti dan, SDA pravi strašni problčem jer sam u knjizi utisaka napisao: „Ovdje, na ovom mjestu, su pojedinci iz moga naroda čpočinili genocid nad mojim narodom.“ Za[to je to problem sada Bo[njacima i SDA-u? Pa zato što im ne odgovara štgo Srbin kaže, da bio je genocid. Jer oni bi, oni više ne mogu da lažu sopstveno pleme jer su to tamo neki divljaci Srbi, koji će to ponoviti. I, zapravo, vidite da oni funkcionišu jedni od drugih, te gtri etno-nacionalne kriminalne organizacije. I onda će tebe poslati u crkvu, tebe u džamiju, gtebe u sinagogu da vcam tamo objasne kasko se živi. A zapravo se živi onog momenta kada se vratite svojim kućama, kada majka i otac ne mogu da vam priušte sve, kada nemaju posao i kada znate da poslije fakulteta, kad ga završite tek ne znate šta će te sa svojim životima.

VOJIN

MIJATOVIĆ

SDP BiH

07.48

10.01

Religija u društvu i veze sa vlastima

Imam još uvijek osje

aj da živimo u vremenu Domanovi

evih žigovanja na

elima, uklesanih ovaca stada religije, potpisa na listama politi

ara – gdje nam non stop govore otvorite o

i. Mislim da te o

i gledaju samo ono što su u mogu

nosti da vide. A ono što su vidjele i o

i prije nas nije bilo nikako dobro. Ovo što mi gledamo sada je suženo i predstavljeno u jednom tunelu, a u tom tunelu ne vidimo nijednu boju osim crne koja preovladava. Mislim da treba da po

nemo da otvaramo naša srca. Jer u tim srcima postoji istina. A u toj istini, i tu istinu nosi svako od nas. A kad bi se te istine po

ele spajati, samo među mojim vršnjacima, a vjerujem da ho

e, i da su ve

uveliko po

ele, mogli bi da stanemo i na ove daske i da to crnilo stoji tu, pod nama, da se ne obaziremo na etikete koje su nam dali ali mi imamo isto tako pravo da ih ne prisvojimo.

JELENA

MANDIĆ

16.44

18.08

Društvo

Nacionalizam

I, zapravo, ti naši PTSP-jevi, ta naša bunila, ne da nam naprijed. Ostavimo 92. i 95. Oni koji su krivi neka odgovaraju, bio to i moj otac rođeni. Jer, dok to ne ostavimo nema odgovornosti za vas. Nema odgovornosti za ovu generaciju, jer mnogo je lakše reći, krivi su oni tamo, četnici, balije, ustaše, vraćati se u 92. i 95. nego danas reći kriv si ti jer si ukrao! To je mnogo lakše. I mnogo lakše je mrziti nego voljeti

VOJIN

MIJATOVIĆ

SDP BiH

26.20

27.00

Mrziti je lakše

DATUM: 2021-10-31

https://www.youtube.com/watch?v=nH_lhKtvM-w&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa

PERESPEKTIVA SPECIJAL

O sadašnjosti i budućnosti

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: Za mene je korupcija društvena igra zato što dugo postoji komformizam u društvu. To može prakticirati i šire okruženje, daskle i narod. To znači da nije iznenađujuće za ljude naći se u situaciji u kojoj imamo veliku razinu korupcije, i vrlo nisku percepciju o njoj. I upravo zato je tačna ona misao koja govori da su stvari koje nam se nalaze pred nosom najteže primjetiti jer imamo društvo u kojem taj problem toliko ukorijenjen da ga ne možemo formulirati na pravi način.

MARTIN TOŠEVSKI

student

02.10

02.50

Korupcija

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: To je zato što se stranački kadrovi postavljaju na rukovodeća mjesta bilo s jedne bilo s druge strane, koji su nesposobni u odnosu na oblast u kojoj moraju raditi, a na tom su položaju sami kako bi ostvarili svpoj osobni interes, profit. Zato mislim da je glavni problem u politici koju političke stranke stvaraju.

ILIJA BLAŽEVSKI

student

03.59

04.39

Korupcija

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: Korupcija je na neki način stanje duha u kojem se nalaze pojedinac i kolektiv općenito, pa prvo moramo početi na neki način uklanjati egoizam ljudi. Jer, korupcija, samo ponašanje, je po svojoj prirodi kratkoročna korist. Ne vide se prednosti koje nastaju dugoročno kad je nema. Dugo očekivane reforme u pravosuđu, razvoj nacionalnih antikorupcijskih strategija, veća politička otvorenost i transparentnost javnih funkcionera moglo bi biti poticaj za promjene u našem društvu.

MARTIN TOŠEVSKI

student

04.45

05.35

Korupcija

Šta uraditi?

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: Možda bih dala primjer filma „Dara iz Jasenovca“. Sve su to neki nacionalni projekti, koji, teško ima je naći zamjenu, upravo što su škakljive teme. To su teme koje prosto bi trebalo da ljudi koji osjećaju patriotizam trebalo bi da prihvate bez ikakvog razmišljanja. Mislim da se baš odabirom takvih tema, odabirom ovakvih praznika, mislim da se baš uskraćuje kritičko mišljenje ljudima i nekako se očekuje da se uopšte ne prigovara takvim temamo zato što su upravo takve kakve jesu.

IVA

HADNAĐ

studentica

08.39

09.20

Etničke teme su namjerne

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: Mislim da, generalno, retorika 90-ih nije nikad napustila cijeli region. Ni Srbiju ni Bosnu ni Hrvatsku. Mislim da je sa nama tu konstantno pod kraja osamdesetih.

BRANKO STANKOVIĆ

student

09.25

09.37

Retorika 90-ih

SA SAJTA PERSPEKTIVA PLUS: Prvo što kosovsko društvo treba promjeniti je prestati kriviti žrtve. Kao što vidimo još uvijek postoji tendencija okrivljavanja žrtava, a i dalje postoji tendencija umanjivanja krivnje zlostavljača, krivnje počinitelja. Neki pokušavaju ublažiti ubojstva i ubojica žena tražeći uzrok. Ubojice se pokušavaju opravdati ljubomorom, navodi se ljubav ili izgovori koji su radikalno patrijahalni i uzaludni. Dakle, tražimo od društva da prihvati krivnju počinitelja i ozbiljno shvati slučajeve te prestane kriviti žene.

VALMIRA RASHITI

Žene Kosova“

17.08

17.44

Položaj žena

 

DATUM: 2021-11-07

https://www.youtube.com/watch?v=YB5cU5i6uqI&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa

PERSPEKTIVA, Priština 1

Strah od ponavljanja istorije

Komentari su glavnom vezani za trenutnu situaciju na Kosovu i direktno su vezani za incidente na granici. Nije upotrebljivo za arhivu u dugoročnom smislu riječi.

DATUM: 2021-11-14

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-kosovo-druga-epizoda/31560753.html

PERSPEKTIVA, Priština 2

Tražimo liberalizaciju viza

Mislim da je ova situacija između Kosova i Srbije nerazriješiva jer postoje razlike u stavovima i nastavlja se mržnja prema njima, a spominje se i rat. Zbog nemogućnosti pronalaska zajedničkog jezika i dijaloga između te dvije dcržave najviše ispaštamo mi mladi.

ERGJAN MEHMETI

student

04.24

04.50

Odnosi sa Srbijom

Naravno, nisu građani srpske nacionalnosti jedini krivci za ono što se desilo 1999. nego i tadašnji državni aparat Srbije. Ipak, nismo ni vidjeli neku opoziciju koja je pružila otpor tadašnjem Miloševićem režimu, a ne vidimo ni sada Vučićevom režimu kmoiji je bio zamjenik u Miloševićoj vlasti.

SHEFKET BUJARI

student

05.15

05.52

Odnosi sa Srbijom

Što se tiče mržnje ne vjeruem da postoji mržnja između mladih ljudi ove dvije države. Mržnja postoji kod starijih generacija i kod lidera ovih država. Kada bi sa političke scene Srbije i Kosova otišli sadašnji lideri tih država mislim da bi se tada moglo naći neko rješenje i da bi u konačnici došlo do mira. Imam prijatelje kako iz Srbije tako i sa Kosova koji sasvim normalno žive bez mržnje i inata.

ANDRIJAN

KRASNIQI

student

06.21

07.09

Mržnja

Svaki stanovnik države Kosovo ima samo jedan zahtjev prema EU, a to je liberalizacija viza.

ANDRIJAN

KRASNIQI

13.48

13.58

Vize

S obzirom da imamo jedan veliki broj pripadnika srpske nacionalne zajednice na sjeveru Kosova i južno od Ibra trebamio imati u vidu da za njih kao naciju nije tako dobra zato što imaju tu tenziju koja je od nekih političkih krugova podignuta na sjeveru, uz to protesti i blokade, kao i pucnjave koje se dešavaju na sjeveru za koje mediji u Prištini i na cijelom Kosovu ne govore. S obzirom da je situacija na sjeveru na tom stupnju, da je policija Kosova pod teškim naoružanjem tamo nešto već nije u redu.

REDŽO KOJIĆ, magistar

16.11

17.01

Sjever Kosova

Vlada je nova i da bi dobili naše povjerenje, trebaju raditi, a ne samo govoriti neke lijepe laži za vrijeme izbora.

ERBINA SULJAJ

18.53

19.06

Nova vlada i obećanja

DATUM: 2021-11-21

https://www.youtube.com/watch?v=9iwm0vhw4AI&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa

PERSPEKTIVA, Priština 3

Politika se mješa u svaki sistem

Htjela bih govoriti o nezaposlenosti s obzirom da je to nešto što me direktno tiče. Nezaposlenost predstavlja jedan veliki problem na Kosovu, a posebno bih naglasila problem zapošljavanja po politićkoj ili rođačkoj vezi u državnoj službi i javnim ustanovama. Primjetila sam da su univerziteti na Kosovu jako ispolitizirani i zbog toga mislim i da njihov kvalitet nije na visokom nivou, kao i obrazovanje na Kosovu općenito.

FERDANE AZEMI

student

03.20

03.50

Zapošljavanje

Obrazovanje

Na Kosovu sve ovisi o politici. Politika se mješa u svaki sistem. Stanje se može poboljšati samo ako političari i oni koji vode ove državu misle na opštu dobrobit društva, a ne samo na lične interese.

ERA

DEMIRI

student

04.34

04.57

Politika

Gotovo u pola se smanjio broj maturanata koji su upisali fakultete, pogotovu državne. Mislim da je to posljedica nezaposlenosti. Oni smatraju da je bolje da se odmah zaposle nego da idu na fakultet tri, četiri godine, a nakon toga opet rade isti posao, posao koji je malo plaćen.

RINESA BEHLULI

student

05.33

06.00

Zapošljavanje

Smanjenje nezaposlenosti može se postići ako se sektor obrazovanja uveže sa sektorom ekonomije.

ARIANIT

KEKA

student

07.30

07.38

Zapošljavanje

Što se tiče lokalnih izbora ne znam još da li ću glasati ili ne zato što ne vidim nekog odgovarajućeg kandidata. Mitrovica je malo siromašno mjesto, visoka je stopa nezaposlenosti i trenutni načelnik nije ništa uradio da smanji nezaposlenost. Čak je i opštinu pretvorio u privatno vlasništvo u neku vrstu harema rekla bih. To mjesto jadno izgleda. Trenutno sam u dilemi. Rado bih dala glas nekom drugom ali ne vidim ni da bi taj drugi kandidat bio nešto bolji za Mitrovicu od trenutnog. A ja bih zaista htjela da dođe neko ko će, konačno, razmišljati o razvoju Mitrovice i o njenim građanima.

FERDANE AZEMI

student

17.11

18.04

Izbori

Izaći ću na izbore da glasam jer ne želim da neko iskoristi moj glas umjesto mene. Ali, mislim da ću nacrtati cvjetić. Ne mislim da je iko od kandidata adekvatan za tu poziciju. Samo ne želim da moj glas propadne. Tako da, cvjetić

VLERA

DANI

18.44

19.11

Izbori

MLADI O PERSPEKTIVI

22.30

DATUM: 2021-11-28

https://www.youtube.com/watch?v=n1DExJRh30g&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa

PERSPEKTIVA, Priština 4

Moramo se učiti raznolikosti

Mogu se identificirati sa vašim idejama i razumijem vaše mišljenje. Mislim da se mali dio mene, suptilno, polako odmiče od ideje nacije, zemlje, patriotizma. Mislim da se ta ljubav koju sam imao prema mojoj zemlji pretvara u sažaljenje. Osjećam se loše zbog onoga što moja zemlja prolazi. Moram biti ovdje i pokušati to promjeniti iako sam većinom samo svjedok toga.

RIJAD

CERKINI

student

04.23

04.51

Patriotizam

Mislim da bi udruživanje u EU bilo od velike pomoći, ali ne mislim da bi to rješilo sve naše probleme. Jer, mislim, da je korijen naših problema u našem društvu.

BLENDI BAJRAKTARI

srednjoškolac

14.23

14.35

EU

MI se borimo sa onim što identitet treba da bude. Osjećam kao da mi je neko dao zadatak – moram se osjećati kao Bosanac, i to je to. Ako se ne osjećam kao Bosanac, izdao sam svoju zemlju i svoj narod. Kao što sam vam rekao ja se više osjećam kao muzičar nego kao Bosanac.

BRANO

18.22

18.40

Identitet

Činjenica je da je mentalitet naših roditelja da žele čist etnicitet. Za mene će naprimjer htjeti da se udam za Albanca sa Kosova jer žele da imam takvog partnera, a ne žele da se miješam sa drugom nacionalnošću.

VLERA

DANI

19.35

20.03

Identitet

Možda bi bilo bolje da učimo prihvatati raznolikost umjesto da stvaramo jedan zatvoreni prostor i dajemo sebi nazive u odnosu na taj prostor. Bolje, za mene, da kažem da sam ja Albanac, a moj drug je Srbin i mi funkcionišemo, prihvatamo razlike, nego da kažem da smo nas dvojica Kosovari.

SHEFKET

BUJARI student

20.31

21.00

Identitet

Raznolikost

Ja mislim da miješani brakovi ne mogu biti uspješni. Brak nije šala, treba imati zajedničke interese sa partnerom.

FERDAME AZEMI

student

21.23

21.36

Mješoviti brakovi

Ne mislim da bi ljudi trebali biti protiv toga jer nije to kao da možeš odabrati što ćeš biti. S tim se ljudi rađaju, to je njihova ličnost. Na primjer, osjećat će se loše jer moraju glumiti da su neko drugi samo zato što su zlostavljani od drugih, nisu prihvaćeni u društvu. Kako bi se vi osjećali da ste jedan od njih?

VLERA

DANI

22.21

22.56

LGBT

To je ljubav. Ako moje dijete jednog dana bude qeer, voli osobu istog pola, ja bih to cijenila. Dala bih svu moju podršku. Ponosna sam na to i nemam ništa dodati.

FLORIJANA

ALIJA

student

23.48

24.13

LGBT

DATUM: 2021-12-05

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-bosna-i-hercegovina/31594661.html

PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina

Moramo se učiti raznolikosti

Na početku svog odrastanja bila sam osoba koja se definitivno vidjela izvan BiH. Kako sam ušla u taj svijet nevladinog sektora i vidjela kolike, zaista, promjene mogu donesem društvu, barem u svojoj okolini, definitivno se vidim u narednih 10 godina u BiH gdje evo, s pravnim fakultetom planiram nekako da utičem na te pozitivnije promjene, nekako mi je želja da budem taj nekakav pozitivan primjer, tog prava, gdje će pravo zaista biti vrednovano u društvu.

ALEKSANDRA

02.38

03.13

Ostajem u BiH

Gdje je BiH za 10 godina? Ne vidim da će se nešto promjeniti mnogo jer smo mi lijen narod, lijena država. A što se tiče moje lokalne zajednice tu će se možda desiti 1% promjena zato što dosta mladih odlazi, dosta starijih odlazi na drugi svijet, i mislim da će stranovništvo ma, haman, skoro nestati tako da će biti ili vrlo teško ili lagano odraditi nešto.

ELDAR

03.59

04.28

BiH za 10 godina

Smatram da dok god budemo imali dvije škole pod jednim krovom u našoj državi, u količini u kojoj imamo, obrazovanje će biti konzervativno.

FARUK

04.45

04.52

Obrazovanje

Ako ću sad brojat po jednom razredu u srednjoj školi u kojoj sam imao 14 predmeta u jednoj godini, od tih 14 predmeta mogu možda dva profesora ili profesorice izdvojiti za koje mogu zaista reći da su donijele nešto novo u naše obrazovanje. Nervira me stalna floskula njihovih opravdanja, kao „nama je ovo nametnuto kao nastavni plan i program, ovo moramo ovako.“ To što njima stoji na papiru ne znači da mora biti u praksi.

FARUK

05.27

05.50

Obrazovanje

Profesori

Ostao sam tu baš zbog te emotivne priče kako se svi srednjoškolci u BiH mogu spojiti bez obzira na njihovu etničku pripadnost, bez obzira na njihovu seksualnost, bez obzira ne mjesto iz kojeg oni potiču već samo srednjoškolci koji imaju zajedničku pozitivnu priču. I zbog toga sam i ostao u organizaciji, evo već četiri godine, gdje sam uvidio da ja mogu biti mlada osoba koja može napraviti promjenu.

ARMAN

11.02

11.29

Promjene su moguće

Evo, možda laž, koju ja najčešće vidim u svom okruženju jeste kako su mladi pasivni, kako mladi ne rade, kako samo napuštaju BiH i žele da idu odavde, ne žele da se trude. Ja smatram da je suprotno od toga i da, evo barem moja generacija je tu spremna da se bori, da se bori za svoja prava, da podržava, podstiče i razvija BiH, i da stalno radiu na poboljšavanju statusa svih ljudi, pogotovu mladih ljudi u BiH.

ISMAR

12.28

12.32

O pasivnosti

mladih

Covid je najviše pokazao nivo medijske pismenosti u BiH. Koliko, u stvari, nismo medijski pismeni i koliko u stvari konzumiramo medijski sadržaj ne razmišljajući, ne koristeći kriktičko promišljanje koje nam treba da mogli u stvari prihvatiti informacije zdravorazumski. To se, naravno, najviše pokazalo u slučaju cijepljenja protiv korone općenito.

AZRA

16.46

17.12

Medijska pismenost

Ja i moji vršnjaci smo toliko ogađeni, toliko imamo lošu percepciju stranaka, i koliko nam se ta priča gadi, iako želimo da budemo da budemo dio rješavanje problema lokalnih zajednica, iako želimo, da želimo da budemo pitani. Ne želimo uopšte da razmišljamo o strankama.

ARMAN

22.31

22.53

Stranke

Ja ne mogu za sebe reć da nemam stranku koja zastupa moje ciljeve i interese, ali sam ogađen od toga. I sve oko mene me tjera da uopšte ne pomišljam na to. Ja smatram da je mene sistem sam stavio da budem pasivan i da na takvo učešće, učešće u svojoj zajednici, u svojoj državi ne gledam kao validno.

ARMAN

23.50

24.14

Stranke

DATUM: 2021-12-12

https://www.youtube.com/watch?v=xyYTuoJ3eKw&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa

PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina

Moramo se učiti raznolikosti

Postoji stranka koja se možda slaže sa mojim ciljevima i postoji stranka koja se slaže sa mojim idealima, ali mislim da se nikad nebi priključila tu zato što sam ogorčena, kao što su rekli u videu. Postoji to, ako je to ljevičarska stranka mora se složiti sa nekim desničarskim odlukama. I mislim da u tim nekim trenucima, zato što desničari preovladavaju u BiH, ja u nekim trenucima ja ne bi mogla podnijeti zato što sam neka osoba, pravdu želim, želim neku jednakost, ravnopravnost za sve ljude u BiH.

AMNA

02.21

02.59

Stranke

Kada bih ja predstavljala tu stranku i ona se zalagala za jedan djelić onoga šta ja ne mislim, ne bih mogla više da stanem iza toga.

IMAN

04.22

04.30

Stranke

Mislim da je najveći problem što se tiče svega toga jeste medijska nepismenost starijih ljudi, a tako i mladih.

VALENTINA

06.31

06.40

Medijska pismenost

Samo da 5% stvari koje oni rade iza zavjesa zna narod dosta bi toga palo u vodu.

ELDAR

10.03

10.10

Stranke

Rad mladih ljudi koji teže ka promjenama nije priznat jer imamo zaista dosta ratnohuškačkih tema gdje govorimo o ratu, o svim nekim stvarima koje su se desile u prošlosti jer ljudi zaista ne žele da idu naprijed, da pričaju o promjenama, da govore kako da nam bude bolje kad jednostavno kontantno tapkamo u mjestu govoreći o nekim stvarima koje zaista, mislim da ako zaista želimo naprijed, da sjednemo svi i da odredimo šta nam trebaju biti prioriteti.

ALEKSANDRA

10.46

11.23

Promjene

Dolazim iz društva, bar ja to tako volim individualno reći, gdje je 96, 97% taj jedan konstitutivni narod i mislim da fali te razlike u razmišljanju jer nekako, jer zatvoreno društvo, u kontekstu straha, straha za upoznat nešto novo, straha od promjene. Ono, jednostavno na način da vole to što imaju.

FARUK

13.12

13.41

PromjenetStrah od promjena

Nacionalizam u Kiseljaku je jako zastupljen u smislu gdje imamo tri srednje škole, gdje jednu nazivaju bošnjačkom, drugu hrvatskom, treća je kao srpska, ali je i hrvatska ujedno, gdje su osnovne škole pod jednim krovom, gdje djecu na odmorima razdvajaju i mijenjaju raspored sati, časova kako se djeca ne bi sretala na hodnicima.

AJLA

14.45

15.15

Podjele u obrazovanju

Profesori tvrde da se drže nastavnog plana i programa. Međutim, bitno je da i mi, ali i profesori izađemo van svojih granica: Jer, ako se konstantno budemo pravdali i ako konstantno budemo radili nešto i tvrdili da jer to tako, a svi vidimo da nije, mislim da nećemo daleko dogurati.

VALENTINA

18.44

19.06

Obrazovanje

Smatram da je generalno obrazovanje konzervativno i da kroz neformalno obrazovanje mnogo toga više naučimo nego kroz formalno.

VALENTINA

19.38

19.49

Obrazovanje

Ja govorim konkretno, individualno, ja dolazim iz jednog stava „oni su krivi, mi smo u pravu“. I to mi se nameće mojih 19 godina, 20 godina.

FARUK

22.37

22.47

Društvo

Ja sam čovjek koji smatra da sam rođen 98-e godine, mene taj period ne zanima. Ne želim da utiče na moju budućnost sutra. A, nažalost, dosta moje generacije razmišlja o tome. Mene kad pitaju „na mladima svijet ostaje“, odnosno to nije pitanje nego kažu, a vi ste super „na mladima svijet ostaje“, dobro druže šta ču sad? Kad je to? Kad ja dolazim do momenta kad meni išta ovdje ostaje? Ne nudite mi to.

FARUK

23.11

23.36

Mladi-društvo

DATUM: 2021-12-19

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-korijen-problema-je-obrazovanje/31616265.html

PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina

Korijen problema je obrazovanje

Svako uči nešto svoje, svi se razlikujemo, od županije do županije, od škole do škole, čak i škole u istim županijama. Generalno, mislim da se to neće riječiti sve dok se ne prihvati činjenica da mi moramo biti zajedno na istom mjestu, i moramo naći neki kompromis, da funkcioniramo zajedno i da učimo jedni od drugih i da ispravljamo pogreške koje su se dogodile u prošlosti, to jest da učimo na njima.

MARKO

04.39

05.03

Obrazovanje

Imamo 13 ministarstava obrazovanja, pa onda kako u kojim kantonima, entitetima kakvo obrazovanje dobijamo. Pa onda, na kraju dana, dođe i do profesora, kako oni nama nude informacije, na koji način mi konzumiramo informacije u školama koje nas uče.

AZRA

05.42

06.02

Obrazovanje

To je nevjerovatno kako se stvara mišljenje koje je isključivo, da mora biti ili jedno ili drugo mišljenjeu čemu god da radimo.

AZRA

06.51

06.59

Isključivost

Imamo različite udžbenike, različite historije koje se uče. Jednostavno, kada dođeš iz tri različita kraja BiH dobićeš tri totalno različite priče. Ali, smatram, da u tim momentima kada se dođe do momenta da se priča, da se komunicira, da se vidi na koji način živimo u svojim zajednicama, tada u stvari učimo. Tada, u stvari, vidimo koliko različitih stavova, različitih viđenja ima, tada se u stvari možemo graditi.

AZRA

07.32

08.03

Obrazovanje

Kada bi se osvrnula na obrazovni sistem u BiH, smatram da on radi po principu jedne forme koja svoje srednjoškolce stravlja u jedan kalup iz kojeg oni ne mogu izaći.

NAJRA

08.04

08.15

Obrazovanje

Ja sam sebe kao osoba pronašla dosta u neformalnoim obrazovanju i aktivizmu. I shvatila sam da upravo taj naš nastavni plan i program, kako obrazovanje u BiH radi, ne gleda blagonaklono na to neformalno obrazovanje.

NAJRA

08.39

08.56

Obrazovanje

Srednjoškolci koji jednostavno ostanu samo u školi, fokusiraju se samo na tu ocjenu koju će dobiti, i zaboraviće to isto znanje za sedmicu dana zato što se to ne primjenjuje u praksi, niti se dovoljno razvija kritičko razmišljanje da se ono može koristiti na adekvatan način koji će im pomagati. Nekako im oduzima tu priliku da vide veću sliku i da shvate šta zapravo mogu uraditi.

NAJRA

09.13

09.42

Obrazovanje

Mladi o „Perspektivi“

15.36

DATUM: 2021-12-26

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-mladi-bih/31626759.html PERSPEKTIVA, Bosna i Hercegovina

Naš glas se slabo čuje

Možda bolje raditi sa njima nego sa političarima koji nisu za promjene. M i razumijemo zašto nisu. Vrlo jasno. Njima je ugodna situacija, super im je.

MATTHEW FIELD

UK amb.

06.01

06.15

Političari neće promjene

Nije slučajno da im manje glasača olakšava da kupe rezultate putem poslova u javnim sektorima. To je jedan razlog, meni se čini, zašto se toliko govori da se ne isplati glasati. Namjerno je to jer oni ne žele da vi glasate

MATTHEW FIELD

UK amb.

06.58

07.25

Izbori

Što se tiče lokalnog vijeća, tu sam gledala na način, jer je bilo dosta aktivista koji su radili u mojoj lokalnoj zajednici i koji su meni dali prilike koje trenutno i ja proživljavam i koje dajem drugim mladim ljudima, i na taj način sam im dala glas, a oni ostali koje nisam znala i koji su mi manje poznati, sam birala po načinu koji je od najmanje zlo!

SABINA

10.38

11.04

Glasati ili ne

Evo, ja sam već dvoje izbora prošao, jedne opće i jedne lokalne i oba puta sam se razočarao iz konteksta što mi se predstavila jedna priča u toku predizborne kampanje, a totalno druge radnje su bile nakon izbora. I onda se ja pitam kako više ikome da vjerujem.

FARUK

13.33

13.48

Glasati ili ne

Vjerovao sam, 2018 su bile neke situacije, protesti za Davida, protesti za Dženana u Sarajevu, to su bile mase ljudi koje su se okupljali, gdje sam ja bio 100% ubjeđen da protiv aktuelne vlasti, tadašnje prije izbora, nema šanse da će se ponoviti slična situacija. Ali, ljudi debelo pobijedili. Onda sam, neka realnost me opalila, to je moja individualna teorija, teško je tu neku mašineriju skinuti sad sa neke te ljestvice, visoke, jer dosta ljudi u državi je zaposleno zbog takvih ljudi. Dosta ljudi je dobilo posao i sad zavise upravo od tih ljudi koji su sada kandidati. Ako taj kandidat sutra ne pobijedi on može da izgubi posao.

FARUK

14.06

14.51

Mašinerija stranaka

Postoje mladi koji su inicijatori novih ideja i novih stvari, ali nema ko njima da se posebno posveti i ako ima da se posveti, da su takve stvari u nekoj manjini.

LAMIJA

15.54

16.05

Mladi i društvo

Ljudi izlaze na izbore ali oni ne izlaze zato što oni misle da će napraviti neku promjenu. Ja znam da ću ja izaći na izbore, ja znam za koga ću glasati, ja znam za koga će glasati većina mojih prijatelja slijedeće godine. Ali, ja znam da smo mi u manjini i da stvarno nemamo nekog načina da to promjenimo, bar u mojoj lokalnoj zajednici trenutno.

NAJRA

16.16

16.40

Glasati ili ne

Promjene

Meni obrazovanje nije pružilo da ja znam mehanizme koje ja mogu koristiti da uopšte budcem aktivan. Ja sam demotivisan svim nacionalnim pitanjima svake nacionalne stranke, svim interesima, vitalnim, nacionalnim, da ja trebam živjeti u strahu, da treba da čuvam sebe i da trebam glasati odgovorno, u svrhu svoje sigurnosti ne uz svrhu svog napretka.

ARMAN

16.40

17.04

Sigurnost ili napredak

Jako je loše što mi smatramo da je cijela demokratija zasnovana na tom jednom danu kada mi glasamo i to je to, kraj demokratije. To je problem obrazovanja u BiH gdje mi imamo u nastavnim planovima i programima ćas demokratije i ljudskih prava gdje se priča o toj nekoj demokratiji u BiH, a u stvari gdje ništa ne učimo praktično kako to funkcioniše.

AZRA

17.56

18.21

Izbori i demokratija

Mi smo imali, ne dviije škole pod jednim krovom, u Sjevernoj Irskoj, nego dvije škole i dva krova. Ali, riješen je, nismo riješili sve, ali rješen je problem bio. Fokus je bio kvalitet. Bolje jedna kvalitetna škola, mogu imati isti broj naučnika, ali jedna kvalitetna škola. Ja mislim da roditelji će se odlučiti za ovu školu, za kvalitetnu školu, za bolju budućnost za svoju djecu.

MATTHEW FIELD

UK Ambasador

26.19

27.02

Kvalitet je izlaz

DOWNLOAD ARHIVA PERSPEKTIVE 2021

Prethodni članakRATNA SILOVANJA NAD MUŠKARCIMA
Naredni članakTEORIJE ZAVJERE – URAZUMI SE