U Srbiji zabrana uzgoja i ubijanja životinja radi krzna

Nakon predugih 10 godina prelaznog razdoblja konačno je i u Srbiji stupila na snagu zabrana uzgoja životinja radi krzna. Zakonom o dobrobiti životinja još 2009. godine zabranjeno je „držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože“ na radost velike većine javnosti i udruženja koje su brojnim kampanjama i javnim akcijama radili na tome da i Srbija bude zemlja u kojoj se niti jedna životinja neće ubijati radi krzna. Kazne za nepoštovanje zabrane uzgoja krznašica iznose od 100.000 do 1.000.000 dinara.

Iz srpskog udruženja Sloboda za životinje ne skrivaju oduševljenje i sreću:

„Smatramo da je uvođenje i provođenje zabrane uzgoja radi krzna velik korak za ostvarivanje prava životinja i pravno oslobođenje velike grupe životinja, što je svakako tendencija 21. stoljeća. Jako okrutan i bespotreban način eksploatacije i životinja i prirode i u Srbiji je od 1. januara je ilegalan. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su do sada na bilo koji način podržavali kampanju Za Srbiju bez krzna. Svi ste vi doprinijeli tome da sačuvamo jednu jako dobru i naprednu zakonsku odredbu time spasivši veliki broj života.“

Činčile su jedina vrsta koja se u Srbiji uzgajala radi dobijanja krzna, a godišnje je ubijano oko 12 000 ovih socijalnih i inteligentnih životinja koje su izvozili u Mađarsku. Velik dio uzgajivača tokom prijelaznog perioda zatvorio je svoje farme i prenamijenio svoje poslovnje, time u potpunosti ispoštovavši Zakon.

No, za vrijeme prelaznog razdoblja neki od njih pokušali su srušiti zabranu s ciljem da otvore vrata uzgoju kuna koje su htjeli premjestiti iz država u kojima je zabrana već stupila na snagu, na što se srpska javnost zgrozila. Uz pomoć raznih udruženja za zaštitu životinja i uz podršku 40 organizacija civilnog sektora koje su glasno rekle ne nepoštivanju Zakona, okrutnosti prema životinjama i zagađenju okoliša, konačno je u potpunosti okončan mučni uzgoj i smrt životinja radi deranja njihova krzna.

„Zauvijek smo se rešili logora smrti u kojima se životinje drže u minijaturnim kavezima, guše plinom, ubijaju genitalnim strujnim udarom, a zatim deru i izvoze kako bi nemoralna elita mogla hvaliti skupocjenim bundama, okovratnicima i šubarama. Srbiju više neće trovati i zagađivati kemikalijama i leševima“ dodaju iz Slobode za životinje.

U Evropi zabrana uzgoja životinja radi krzna postoji i primjenjuje se, osim u Hrvatskoj, i u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Nemačkoj, Švedskoj i Luksemburgu. Propisane zabrane s prelaznim periodima postoje u Holandiji, Češkoj, Norveškoj, Danskoj. U Španiji je zabranjeno otvaranje farmi krznašica iz ekoloških razloga. Švicarka nema formalnu zabranu, ali iznimno stroge propise koji ne dozvoljavaju uzgoj.

Koalicija bez Krzna BiH čestita Slobodi za životinje iz Srbije, kao i međunarodnim organizacijama, koje su mnogo doprinijele, poput Fur Free Alliance i PETA-e na zatvaranju poglavlja života kojeg će se svi jednog dana sramiti te na ostvarenju velike pobjede kako za životinje tako i za ljude.

Podsjetimo da je Bih prpustila svoju šansu i početkom 2018. godine dozvola je ostanak farmi krznašica u našoj zemlji.

Da je zatvorila svoje farme Bosna i Hercegovina mogla je biti lider u Evropi kada je ova oblast u pitanju. Međutim, političari su ignorisali struku i ekologe, pa farme krzna ostaju u BiH do 2028.

Autor: Maja Isović Dobrijević / www.6yka.com

Prethodni članakPrvo gledaj sebe, onda druge
Naredni članakReakcija Nedima Sladića