Postoji li ruski uticaj na Kosovu, i ako postoji, kako se manifestira i šta se može reći o njemu i njegovim posljedicama u državi Kosovo? Koji su ciljevi ovog uticaja i koliko su snažni kapaciteti za postizanje tih eventualnih ciljeva? Ovo su samo neka od pitanja koja je Perspektiva Plus na Kosovu postavila specifično vezana za ruski uticaj u ovoj zemlji i njegovu rasprostranjenost.
Mladi na Kosovu priznaju da ne osjećaju da postoji bilo kakav ruski uticaj u njihovoj zemlji, dok istraživači kažu da nije fokusiran na Kosovo, već je više usmjeren prema Kosovu.
Elis Vllasi, doktor nauka iz Kosovskog centra za studije bezbjednosti, rekao je u izvještaju “RUSKI UTICAJ NA KOSOVU U SJENAMA MITA I REALNOSTI” da, iako je Rusija bila prisutna na Kosovu davno, to sada nije slučaj, ali ne nužno voljom ruske strane.
“Nedostatak ruskog uticaja na Kosovu ne znači nedostatak interesa ili sposobnosti za ometanje. Rusija je bila prisutna na Kosovu mnogo prije nego što su ruske vojne trupe zauzele aerodrom u Prištini u sjeni noći u junu 1999. godine. Godine 1903., ‘da bi dobila prave informacije o patnji srpskog naroda’, Rusija je imenovala Gregorija Stepanoviča Šerbinu za konzula u Mitrovici tokom posljednjih godina osmanskog prisustva na Balkanu,” rekao je Vllasi, između ostalog.
Jedno od objašnjenja koje Vllasi daje kada opisuje takav uticaj kao blijed i irelevantan je da nema ruske dijaspore na Kosovu i da je Kosovo malo, siromašno i nema dodatnu stratešku vrijednost.
“Dok je razumljivo zašto Rusija razvija politike kako bi kontrolirala područja naseljena etničkim Rusima u bivšim sovjetskim republikama ili manipulisala zapadnom javnošću kako bi unaprijedila svoje vanjske i sigurnosne politike, važnost Kosova za rusku vanjsku politiku je minimalna. Kosovo je malo, siromašno, bez ikakve strateške topografske vrijednosti i bez ruske dijaspore,” naglasio je Vllasi. Iako je istraživač Vllasi nazvao ruski uticaj na Kosovu ograničenim, priznao je da je štetan, i nazvao je zaustavljanje tog uticaja “nemogućim” sve dok Srbija vrši kontrolu, kako je rekao, u sjevernom dijelu Kosova.
“Na osnovu intervjua provedenih i dostupnog znanja kroz otvorene izvore, ruski uticaj na Kosovu je ograničen ali štetan. Na Kosovu, Rusi nemaju otvoren prostor da rade šta žele, s obzirom na neprijateljsko okruženje u kojem djeluju, pa je većina njihovih aktivnosti usmjerena na globalni nivo. Potpuni prestanak ruskog uticaja unutar Kosova je nemoguć sve dok Srbija vrši svoju suverenost nad područjima sa srpskom većinom, posebno u sjevernom dijelu Kosova. Međutim, domaće institucije i međunarodna zajednica mogu odbiti i suzbiti ruski neprijateljski uticaj u zemlji primjenom nekih preporuka,” zaključio je Vllasi.
Jeta Loshaj, iz fondacije “Friedrich Ebert” za Klan Kosovo, rekla je prije nekoliko dana da je namjera Rusije prikazati Kosovo kao propali projekat Zapada i da taj uticaj nije na Kosovu koliko je usmjeren prema Kosovu.
“Ako govorimo o Kosovu, ne možemo reći da postoje lokalni akteri koji omogućavaju Rusiji prostor za vršenje njenog uticaja. U našem istraživanju utvrdili smo da pristup Rusije, ili ruski uticaj na Kosovu, ne postoji na Kosovu, već je više usmjeren prema Kosovu jer je cilj Rusije u istom ratu sa Zapadom, pokušavajući prikazati Kosovo kao propali projekat Zapada,” rekla je Loshaj.
Iz razgovora koji je Perspektiva Plus vodila sa mladima na Kosovu, posebno etničkim Albancima, može se reći da oni vide takav uticaj na Kosovu kao nepostojeći, ali dobar dio njih kaže da čim se spomene ruski uticaj kao fraza, njihova misao ide samo prema susjednoj zemlji, Srbiji, posebno kada se govori o Zapadnom Balkanu i, ako ne Srbiji, onda Srbima koji žive na sjeveru Kosova.
Autorica: Hanmie Lohaj
