OD MALIH LOKALNIH BORBI DO VELIKIH POBJEDA ZA BOLJE BH. DRUŠTVO

OD MALIH LOKALNIH BORBI DO VELIKIH POBJEDA ZA BOLJE BH. DRUŠTVO

Kada bi se mladi ljudi zapitali “a šta da sam ja neko” i pri tome imali jasnu viziju zajednice u kojoj žele da žive, te malim koracima krenuli do cilja, zasigurno bi se dogodile mnoge pozitivne promjene. Najbolji dokaz tome su mladi, koji su uz vrlo malo resursa, pokrenuli važne inicijative, akcije i projekte. Spašavanje rijeka i zaštita životne sredine, mirovni aktivizam, društveno angažovano novinarstvo, sprječavanje kršenja ljudskih prava manjina, samo su neke od pobjeda za koje su zaslužni bosanskohercegovački aktivisti i aktivistice.

Piše: Mirnes Bakija

Azra Berbić, aktivistica za ljudska prava, kaže da je aktivistička zajednica posljednjih godina učinili mnoge pozitivne promjene u bosanskohercegovačkom društvu. Učestvovali su u promjenama zakona i praksi institucija koje su bile diskriminatorne i koje su obesparavljivale ljude.

Uvijek volim napomenuti da je najbitnije poboljšati kvalitet običnog čovjeka. Nije važno da li radimo za malu zajednicu, cijelu državu ili obespravljenog pojedinca – sve je to opće dobro”, dodaje ona.

Berbić kaže da građani i građanke trebaju znati da one koje biramo za obavljanje javnih funkcija moraju zastupati naše interese.

Aktivizam je važan jer ukazuje na sve greške i mane sistema, ali i nudi rješenja koja će doprinijeti izgradnji boljeg društva. Promijeniti ono što je nepravedno je naš cilj”, naglašava Berbić.

Ova aktivistica posebno ističe projekat “Priče o ljubavi”, koji je imao za cilj da dokumentuje priče o uspješnim romantičnim vezama osoba različite etničke pripadnosti u Bosni i Hercegovini. Projekat je realizovala u saradnji sa nekoliko mladih novinara, uz podršku Centra za postkonfliktna istraživanja.

Izuzetno mi je važno što sam bila dio ovog projekta, a naš cilj je bio da ukažemo na realno stanje života multietničkih zajednica u BiH. Kroz priče smo pokazali sa kakvim izazovima se ovi parovi susreću te da društvo još uvijek živi postratnu trauma, od koje profitiraju političke elite. Pored svih okolnosti, pokazali smo da je moguće održati takve veze. Naša zemlja je uvijek bila poznata po poštivanju različitosti, a međuetničke zajednice su najbolji dokaz i čuvar toga”, zaključuje Berbić.

Višegodišnja borba spasila bosanskohercegovačke rijeke

Lejla Kusturica, aktivistica i direktorica Fondacije „Atelje za društvene promjene – ACT“, kaže da živimo u društvu čiji građani i građanke često ne vjeruju da mogu postići pozitivne promjene.

Korupcija i nepotizam su učinili da vjerujemo kako ne možemo krenuti naprijed. U takvim prilikama aktivistički angažman na različitim poljima dobija na težini i značaju. Ljudi koji se udruže, postave velike ciljeve i predano rade na njihovom ostvarenju, su svijetle tačke našeg društva”, ističe Kusturica.

Ona kaže da je u jeku borbe za spas bosanskohercegovačkih rijeka imala priliku upoznati stotine hrabrih, istrajnih aktivista i aktivistica širom Bosne i Hercegovine. Ono što oni rade i postižu, kako pojašnjava Kusturica, može i treba biti inspiracija svim ostalim članovima našeg društva.

Kruna višegodišnje borbe za spas rijeka, koje su se vodile u svim dijelovima države, stigla je u julu 2022. godine, kada je usvojen zakon o zabrani planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u Federaciji BiH.

Zamislite, u Bosni i Hercegovini, državi poznatoj po bahatim političkim elitama, narod je natjerao političke predstavnike da usvoje jedno takvo zakonsko rješenje. I to praktično jednoglasno! Rijeke ne poznaju granice i one su nas ujedinile. Ujedinjeni, stajali smo na obalama rijeka u Foči, Jablanici, Mostaru, Višegradu, Kaknju, Fojnici, Konjicu, Vitezu i brojnim drugim mjestima”, s ponosom govori Kusturica.

U svom profesionalnom angažmanu, ova aktivistica ističe da je najvažnije održati vjeru da može i mora biti bolje, te da ne treba odustajati čak i kada u početku nema rezultata.

Ono što mi daje snagu su obični ljudi, a uspjeh je kada se ljudi zbliže i još snažnije udruže. U meni živi nada da ćemo jednoga dana svi živjeti dostojanstveno i udruženi jedni s drugima, kako u BiH tako i u regiji. Za to se borim”, zaključuje Kusturica.

Uspostavljanje trajnog mira u bh. društvu je prioritet’

Branko Ćulibrk, aktivista i direktor Centra za mlade KVART iz Prijedora, koji je već dugi niz godina posvećen mirovnom aktivizmu, u razgovoru ističe kako je uspostavljanje trajnog mira u bh. društvu prioritet.

Kada shvatite koliko se na dnevnopolitičkom nivou izaziva nemira, kroz manipulisanje informacijama i retraumatizaciju, shvatite da borba mirovnih aktivista još nije ni blizu gotova. Kada se potpuno suočimo sa istinom, bolnim i strašnim iskustvima, tek tada ćemo kao društvo porasti. Smatram da smo dovoljno hrabri i istrajni da iznesemo taj process do kraja, jer se tek tada možemo baviti pitanjima socijalne pravde”, pojašnjava Ćulibrk.

Aktivizam za njega predstavlja iskustveno učenje, ali i otpor na sve pojave koje ne uključuju pravednost, jednakost, mir, nenasilje i antifašizam.

Kaže da je naše društvo puno nepravde i nejednakosti, te se jako malo njeguje empatija i razumijevanje potreba drugih, naročito onih koji su marginalizovani i obespravljeni.

Građanski aktivizam je nešto što plaši naše političare i institucije, a trenutna politička situacija je takva da se na sve načine uspostavlja sistem kontrole nad građanima i građanka. Zbog toga treba da budemo glasniji i da mijenjamo ovo društvo na bolje”, zaključuje Ćulibrk.

Novinarstvo i književnost pokretači dobrih promjena

Novinarka i aktivistica Vanja Šunjić, kaže da je za nju aktivizam prirodna potreba da je na strani slabijeg i ugnjetavanog. Ističe kako je važno reagovati na nepravdu, bez obzira na to da li smo ugroženi mi, naše komšije ili osobe koje uopšte ne poznajemo.

Ono što je problem na bh. aktivističkoj sceni jesu neke velike organizacije i ‘projektni’ aktivizam u koji je uloženo mnogo stranog novca, a najbolje i najvažnije stvari su uradili mali pokreti i neformalne grupe. Isto tako, nesolidarnost i selektivnost koje podrazumijevaju to da se zalažemo samo za prava koja se isključivo nas tiču su velike kočnice”, pojašnjava Šunjić.

Kaže da su se desile mnoge pozitivne promjene za koje su se izborili aktivisti i aktivistice. Posebno joj je važan queer i ekološki aktivizam, za koji smatra da može ujediniti aktivističku zajednicu. Iz tog razloga, sa nekoliko kolega pokrenula je Književnu zadrugu, literarni queer kolektiv, koji ima za cilj da objavljuje društveno angažovanu književnost koju mladi pišu za mlade.

Pored književnosti, novinarstvo može i mora biti pokretač dobrih promjena. Međutim, većina medija danas služi tome da građanstvu nabija tlak vijestima iz crne hronike, a one dobre stvari koje vraćaju nadu u čovjeka, ostaju ispod radara”, kaže Šunjić.

Pojašnjava da mnoge njene kolege i kolegice časno rade novinarski posao, promišljajući naše društvo, rade na zaštita ljudskih prava i suprotstavljaju se svakom obliku diskriminacije i stereotipa.

Nažalost, problem je što ovakvi sadržaji često ne mogu doći do publike, od silnog fokusa na tabloidno žutilo i senzacionalističke naslove”, zaključuje Šunjić.

Kruna mog aktivističkog angažmana je organizacija BH Povorke ponosa’

Aktivistica i direktorica Tuzlanskog otvorenog centra, Dina Bajraktarević, kaže da je oduvijek imala potrebu da se bori za pravdu.

Aktivizam daje nadu i igra ključnu ulogu u otklanjanju mnogih socijalnih nepravdi, sa kojima se svi suočavamo. Mislim da je jako mali broj ljudi u BiH zadovoljno trenutnim stanjem u kojem se nalazimo. Aktivizam nam je potreban kao alat da je pretvorimo u državu koja će biti ravnopravna, demokratska i svima jednaka”, ističe Bajraktarević.

Kaže da se aktivistička zajednica izborila za mnoge promjene u našoj zemlji. Bili su podrška u poboljšanje života osoba sa invaliditetom, Roma i Romkinja, LGBTI osoba, žena, podrška u migrantskoj krizi i povratnicima.

Definitivno smatram da je ‘kruna’ mog aktivističkog angažmana organizacija BH. Povorke ponosa. Nažalost, ova protestna šetnja je još uvijek okarakterisana kao visokorizični skup, koji u fokus stavlja i podiže vidljivost problema sa kojima se suočavaju LGBTI osobe u našoj zemlji. Važno mi je kako aktivistički tako i lično! A promjene iz godine u godinu sve jače osjećam”, zaključuje Bajraktarević.

Aktivisti i aktivistice, njihove svakodnevne borbe sa nepravednim sistemom u kojem živimo, pokazuju nam kako je udruživanjem i angažmanom moguće postići promjene u društvu. Iako naizgled nema velikih promjena, rezultati mnogih aktivnosti ukazuju da za ovo društvo ima nade. Uklju

ivanjem mladih ljudi, bilo da se radi o malim akciji ili velikim projektima, moguće je doći do boljeg, pravednijeg, ali i solidarnijeg društva.

Prethodni članakDA SU ONI “NEKO” U SRBIJI: SISTEMSKA PROMJENA
Naredni članakPREKO ALBANSKIH AKTIVISTA KA DUGOROČNIM PROMJENAMA