Pravo da se boriš za svoja prava

Izvor: DW 

Nasilje nad izbjeglicama na Balkanskoj ruti

Izbjeglice i migranti koji se nalaze u Bosni i Hercegovini i dalje su tema pisanja štampe sa njemačkog govornog područja. Štampa prenosi i žalbe migranata zbog sve većeg nasilja hrvatske policije.

„Smijali su se dok su nas tukli”, naslov je teksta objavljenog u online izdanju magazina „Spiegel” autora Thorea Schrödera koji je boravio u Bihaću. „Da li Frontex (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) toleriše maltretiranje izbjeglica od strane lokalnih snaga sigurnosti? Kako nasilje sistemski funkcioniše, govore žrtve i humanitarci iz izbjegličkog centra u Bosni”, piše u uvodu teksta.

Autor počinje tekst veoma slikovito: „Waqas podiže hlače i pokazuje natečene noge. `Prvo su ih gazili, a kasnije uvrtali gležnjeve`, kaže 31. godišnjak koji je navodno samo nekoliko sati prije prošao kroz ruke hrvatskih policajaca. Njegov prijatelj Amir kaže da su ga policajci tukli i udarali po licu.

Prije nego što su iz Hrvatske prisilno vraćeni u BiH, izbjeglice iz Pakistana su morale provesti noć u šatoru: `bez vode, hrane i toaleta`”.

Schröder dalje prenosi riječi izbjeglica koji tvrde da su im oduzeti novac i mobilni telefoni, a da su njihovi ruksaci i sve što je u njima bilo, spaljeni. „Tada su ih Hrvati vratili u Bosnu, protjerali iz EU, bez toga da su imali mogućnost da u Hrvatskoj podnesu azil. Takva ilegalna praksa je poznata kao tzv. Push-back”, piše Spiegel Online.

“Neviđeno nasilje”

U tekstu se navodi da je putovanje izbjeglica i migranata iz južne Azije trajalo mjesecima, ali da nikada, kako kažu, nisu doživjeli tako veliko nasilje kao u Hrvatskoj. „Hrvatska policija očito sistematski zlostavlja migrante, kako na granici, tako dijelom i unutrašnjosti zemlje. Na to ukazuje i opsežni izvještaj njemačke nevladine organizacije Border Violence Monitoring”, piše Spiegel Online i podsjeća da je u ARD-ovom magazinu „Report Müchen” navedeno kako Frontex navodno dozvoljava povrede ljudskih prava od strane graničnih službi zemalja koje čuvaju vanjske granice EU.

Autor teksta dalje piše o migrantima koji se nalaze na bivšoj deponiji smeća Vučjak. „Na Balkanskoj ruti je Bosna jedna vrsta grlića jedne flaše, a Vučjak je čep te flaše”, piše autor teksta koji je u Vučjaku sreo njemačkog humanitarca i novinara Dirka Planerta koji od polovine juna migrantima pruža osnovnu medicinsku pomoć.

Hrvatska policija je sve više na meti kritika zbog nasilja. Policija takve optužbe kategorički odbija.

Hrvatska policija je sve više na meti kritika zbog nasilja. Policija takve optužbe kategorički odbija.

Prije nego što su iz Hrvatske prisilno vraćeni u BiH, izbjeglice iz Pakistana su morale provesti noć u šatoru: `bez vode, hrane i toaleta`”.

Schröder dalje prenosi riječi izbjeglica koji tvrde da su im oduzeti novac i mobilni telefoni, a da su njihovi ruksaci i sve što je u njima bilo, spaljeni. „Tada su ih Hrvati vratili u Bosnu, protjerali iz EU, bez toga da su imali mogućnost da u Hrvatskoj podnesu azil. Takva ilegalna praksa je poznata kao tzv. Push-back”, piše Spiegel Online.

„Prilikom posjete Bihaću, u ljeto ove godine, Planert je bio svjedok kako se izbjeglice transportuju na Vučjak. Od tada sakuplja donacije, kupuje lijekove, a ponekad i sam pruža medicinsku pomoć mada za to nije obučen. `Pomagaću sve dok ne prestane patnja ljudi`, kaže Planert i osvrćući se na nekad i teške povrede s kojim se on i njegovim tim svaki dan susreću, dodaje: `Policajci za Evropu rade prljavi posao. Za njih je to takmičenje na kojem području će najbolje spriječiti prolazak izbjeglica`”.

„Bez obzira koga u Vučjaku pitate, svi govore o nasilju policajaca. `To im je zabavno`, kaže 23. godišnji Yusuf iz Islamabada i dodaje: `Smijali su se dok su nas tukli`. Yusef je skoro godinu dana zaglavljen u Bosni. U nekom trenutku će uspjeti doći do Italije. `Zato što moram uspjeti`, kaže Yusef”, piše pored ostalog u tekstu koji je objavio Spiegel Online.

Napeta situacija u Bihaću

Migrantima na Balkanskoj ruti i napetoj situaciji u Bihaću se bavi i austrijski list „Die Presse” koji piše da Balkanska ruta nije skroz „zatvorena”.  List piše da je više hiljada izbjeglica i migranata na putu od Turske preko Grčke prema centralnoj Evropi. „Doduše znatno manje nego u jeku tzv. izbjegličke krize u jesen 2015. godine”, piše Die Presse i prenosi riječi načelnika Bihaća Šuhreta Fazlića koji predbacuje hrvatskoj policiji da prilikom prisilnog povratka izbjeglica i migranata sve više prodire na teritoriju BiH.

„Organizacije za zaštitu ljudskih prava i UNHCR kritikuju hrvatske policajce da zlostavljaju i prisilno u BiH vraćaju izbjeglice i migrante koje vide blizu granice između BiH i Hrvatske. UNHCR navodi da se takvim radnjama krši međunarodno humanitarno pravo. Hrvatska zauzvrat tvrdi da se radi o `vraćanju sa granice` koje je u skladu sa zakonima EU.”

Život na bivšoj deponiji smeća. Migranti u redu za hranu

Život na bivšoj deponiji smeća. Migranti u redu za hranu

Die Presse navodi da je novinar ovog lista prije nekoliko sedmica posjetio migrante na bivšoj deponiji smeća u blizini Bihaća. Tu su uglavnom ljudi iz Afganistana i Pakistana koji govore o nasilju ne samo na hrvatskoj granici. „Izbjeglice koje napuste izbjeglički centar se u kolonama u njega prisilno vraćaju”, piše Die Presse.

Die Presse navodi i podatak Ministarstva unutrašnjih poslova BiH da se u BiH trenutno nalazi 9.000 izbjeglica, uglavnom u izbjegličkim centrima u Bihaću. „Većina u veoma teškim uvjetima čeka mogućnost da preko Hrvatske dođe na Zapad. Klasična Balkanska ruta od Grčke preko Sjeverne Makedonije, Srbije i Mađarske prema centralnoj Evropi se od 2016. godine smatra zatvorenom. Međutim, od tada se etablirala alternativna ruta preko Bosne, Hrvatske i Slovenije, piše Die Presse.

POPULARNO

U korak s tehnologijom

Tehnololgija nikada nije napredovala brzo kao danas. Gotovo svake godine pojavljuju se nove tehnološke inovacije čija je svrha da olakša život čovjeku. No, ljudima je nekada jako teško pratiti taj napredak. Upravo taj problem prepoznala je grupa mladih entuzijasta i kao odgovor na to pokrenuli su JCoders Akademiju na Kosovu, Cilj im je putem tehnologije osnažiti mlade. Više u priči naše Vjose Čerkini. 

ZLATKO JELISAVAC: Spasavanje duše u emigraciji

Pre neki dan pročitam vest: Samoorganizovane grupe u Sloveniji love migrante, pa se lepo začudih i zamislih, sve pitajući se šta se to događa s ovim ludim svetom… Šta se to desi u ljudskoj glavi, pa on/ona „spontano“ krene da patrolira granicom i čuva svoju rodnu grudu – u ovom slučaju deželu, od arhineprijatelja/emigranata koji uporno uzurpiraju granice u pokušaju da se dočepaju zapadne Evrope?

Svi putevi vode u Beograd

Beograd je postao sabirni centar Srbije. Zbog toga i ne zvuči pogrešno kada kažemo da svi putevi vode u Beograd. No, da li je u pitanju prirodna tendencija za urbanim životom ili se radi o posljedici loše državne politike? Upravo o tome je s mladima u Beogradu razgovarao naš Aleksandar Klarić.

Ko su nam uzori i autoriteti?

Uzori i autoriteti predstavljaju jednu od osnovnih stvari za izgradnju ličnosti svake osobe. Počevši od roditelja, rodbine, učitelja pa do javnih ličnosti na koje se ugledamo, oni uveliko utječu na to kako se mi ponašamo i u kakve ćemo osobe izrasti. Upravo o uzorima naš Aleksandar Klarić je razgovarao sa mladim ljudima u Beogradu. 

Za neke otpad, za druge radni materijal

Grupa mladih entuzijasta koja stoji iza kosovskog brenda “DYVÓ” je čisti dokaz da malo kreativnosti i volje može donijeti sjajne rezultate. Ovi mladi ljudi akrilnu plastiku koja se najčešće koristi u svrhe izrade promotivnih materijala reciklira i od nje pravi nakit. Više u priči Vjose Čerkini. 

Poziv za volontiranje na PitchWise festivalu

Fondacija CURE poziva zainteresovane osobe da volontiraju na 14. PitchWise festivalu ženske umjetnosti i aktivizma koji će se održati od 12. do 15. septembra 2019. godine u Sarajevu. Centralna tema četrnaestog PitchWise festivala je “Žene u otporu – Pobuna druge polovice”.

Login