Premijer Kosova, Albin Kurti sa mladima u emisiji Perspektiva u Prištini
U martu ove godine bit će tri godine od formiranja druge Kurtijeve vlade. Ova vlada je formirana sa značajnom većinom od 67 glasova, nakon dogovora između različitih političkih partija koje predstavljaju i većinsku i manjinske zajednice na Kosovu. Međutim, važno je istražiti da li se mladi ljudi ove zemlje zaista osjećaju predstavljenima od strane ove vlasti i osjećaju li se da se njihov glas, uopšte, čuje.
Perspektiva Plus je pitala mlade ljude od 16 do 29 godina, iz svih dijelova Kosova i iz svih etničkih zajednica, o njihovom mišljenju o tome šta ova vlast jeste (ili nije) postigla do sada, a odgovori su bili različiti i raznoliki.
Ima onih koji su prezadovoljni kako vlast „razbija Srbiju u dijalogu” i zbog toga što „Kurti ne prihvata Zajednicu”. Međutim, na pitanje šta se zapravo odvija u tom dijalogu i koliko su uključeni u ono sve šta se dešava u tom procesu, veliki dio njih ima problem sa razlikovanjem da li se dijalog odvija u Briselu ili u Hagu. A kada ih pitaju da li znaju da je Kurti taj koji je rekao da se čeka samo potpis predstavnika Srbije, odnosno Vučića, da bi se započelo sa implementacijom Zajednice, postaje očito da su ovi mladi ljudi dovedeni u „zabludu“.
Ima i onih koji ocjenjuju način na koji država predstavlja mlade na osnovu pompeznih patriotskih izjava. Kao što ima mladih ljudi koji umanjuju razočarenje i nezadovoljstvo koje osjećaju prema ovoj vladi tako što je porede sa prethodnim vladama. „Ni druge vlade nisu bile bolje, bile su lakrdija, i ova vlada je lakrdija“, kažu.
Mladi Srbin, na pitanje Perspektive, sumirao je svoj odgovor na pitanje kako se osjeća što ga predstavlja ova vlast citirajući ličnost koju većina na Kosovu nimalo ne voli: „Milošević je rekao da će Albanci formirati državu, ali da neće moći održati njen opstanak. Ovaj Kurti, nije on ni za ljude koji su glasali za njega, a kamoli za nas“, rekao je Luka, 21-godišnjak iz Leposavića.
Postoje različite perspektive o tome šta mlađa generacija misli o radu vlade. Ono što je Perspektiva smatrala intrigantnim je nivo znanja koji su ovi mladi ljudi na Kosovu imali o postupcima ili nedostacima vlade. Naša radoznalost proširila se i na njihovu svijest o radu različitih resora u Vladi, a odgovori koje smo dobili bili su prilično raznoliki – možda neke kontrastne nijanse u smislu razlika u polarizaciji. Možda bi se moglo reći da je u ovoj starosnoj grupi bilo nerazumijevanja u vezi sa temom. Slijedi pregled nekoliko ključnih događaja koji su se desili u ključnim ministarstvima ove vlade.
Obrazovanje
„Pa, kažu da su izvršili reformu obrazovanja, ili da će reformisati obrazovanje, ali sve što sam ja kao student primjetio je da su ukinuli plaćanje školarine na državnom univerzitetu. Ali, s obzirom da ona nikada nije bila više od 20 eura to i nije tako velika stvar, pa ne mogu se baš hvaliti time. Problem je u obrazovnom sistemu, slab je sistem, loš je sistem, svi grozni profesori koje imamo su još uvijek tu, nisu ih maknuli sa fakulteta. Ja lično nisam primjetio nikakvu reformu. Što se tiče stipendija, uvijek smo imali mogućnost da dobijemo stipendiju. Jedino sad oni koji studiraju prirodne nauke i matematiku imaju bolje uslove i dobijaju više?”, rekla je Erëza, studentica treće godine novinarstva.
Kosovo je imalo veoma loš rezultat u PISA testu ove godine. Niko nije preuzeo odgovornost. Ministar obrazovanja je za takve rezultate okrivio pandemiju.
Infrastruktura
“Obećali su da će oni, kao država, graditi stanove u svakom gradu za mlade parove, koje ćemo moći kupiti mnogo jeftinije, čak i na rate uz malu ili bez ikakvu kamatu, sa tri godine staža. Ja nisam vidio da se ijedna zgrada gradi. Vlada pokušava da se opravda tvrdeći da im „Općine ne daju zemlju“. Hajde, molim vas“.
Popriličan broj skandala se veže za ovo ministarstvo na čijem čelu je ministar Liburn Aliu. Aliu je, pored kritika koje je stalno dobijao zbog lošeg rukovođenja ministarstvom, koje vodi zajedno sa svojim zamjenikom Hysenom Durmishijem, rekao u intervjuu da je „Kosovo privremeni projekat“. Ne znamo šta je ministar Ali u tom trenutku mislio, ali je ostao pri svojoj izjavi, potvrđujući ono što je rekao u decembru 2023. Zanima me kako ne smatra da Kosovo, kao kandidat za članstvo u nekoj velikoj međunarodnoj organizaciji, treba da poštuje svoj Ustav i multietnički sastav. Zašto mu nije bitno kako se druge manjinske zajednice osjećaju, ne znam. Smješno je što je to rekao i nastavlja da tako govori kao ministar Vlade Republike Kosovo.
Premijer Kosova, Albin Kurti sa mladima na snimanju emisije Perspektiva u Prištini
Zdravstvo
„Ne znam, samo znam da su već 3-4 puta mijenjali ministra zdravlja“, rekao je mladić iz Lipljana, slučajni prolaznik.
Brojni skandali pratili su dešavanja u ovom ministarstvu, ali prije svega u bolnicama, centrima porodične medicine i privatnim klinikama. Žena stara 30 godina otišla je na liječenje zuba i izašla mrtva iz klinike za koju je kasnije utvrđeno da je radila bez dozvole. Za ovo ili bilo koje drugo pitanje zdravstvenog sistema ne mogu se kriviti guverneri! Mora da su bili previše zauzeti imenovanjem, smjenom i ponovnim imenovanjem ministara da bi upravljali zdravstvenim sistemom u zemlji.
Pravosuđe
Prošla je i 2023. godina, a tokom procesa provjere, osim što nije imao epilog, trojica ministara su optužila tužioce da nisu istražili predmete koje su im oni, kao ministri, uputili, uz objašnjenje da se istražuju samo predmeti pokrenuti protiv njih. Tri žene su ubijene samo u drugom dijelu godine koja je iza nas, a upravo u tom periodu je saizvršilac ubistva 18-godišnje Marigone Osmani osuđen na samo 15 godina zatvora.
Ministarstvo industrije, preduzetništva i trgovine
Tužilaštvo je započelo istrage o takozvanom skandalu zloupotrebe državne nafte i naftnih rezervi. Ministar nije ponudio nikakve dokaze i odbio je dati odgovore, uz izgovor da bi to naštetilo i ugrozilo bezbjednost države.
Ministarstvo finansija, rada i transfera
Na web sajtu Ministarstva finansija i transfera postavljeno je na desetine grafika i statističkih podataka koji su zavaravajući i devijantni, manipulišući tako laičkom javnošću u oblasti privrede do te mjere da misle da je povećanje državnih prihoda kroz povećanje poreza zbog inflacije ili čak povećanog uvoza ekvivalentno povećanju ekonomskog razvoja. Djeca na Kosovu mlađa od 16 godina primala su na kraju godine 100 eura kao dječji dodatak, a već neko vrijeme sva djeca mlađe starosne grupe primaju dodatak od 10 eura mjesečno.
Premijer Kosova, Albin Kurti sa mladima na snimanju emisije Perspektiva u Prištini
Liberalizacija viznog režima i Banjska
Ima onih koji ovoj vladi kao uspjeh pripisuju postizanje vizne liberalizacije; ovaj proces je postignut i finaliziran za vrijeme mandata ove vlade. Ovo i još mnogo toga. Čak je i Španija priznala kosovski pasoš, iako se njeno priznanje nezavisnosti Kosova i dalje čini dalekim. Zbog svog stava tokom dijaloga i neispunjavanja obaveza koje su preuzele prethodne vlade, Kosovo je dosta puta sankcionisano. Srpski teroristi su ubili policajca u patroli u Banjskoj, selu u opštini Zvečan, u septembru prošle godine. Tada je kosovska policija otkrila da je Milan Radojčić, koji je nekoliko dana nakon planiranog napada na manastir Banjska potražio spas u Vuičićevom naručju, ubio trojicu srpskih terorista. Uprkos ovom napadu, iako je pregovaračka pozicija Kosova ojačana, Srbija nije sankcionisana.
Sve prethodno navedeno spada pod postignuća Kurtijeve vlade. A ono što je jasno je da ima još mnogo prostora za poboljšanje u smislu učešća mladih u političkom životu države. Da li je to posljedica namjere i manjka transparentnosti od strane vlasti ili je u pitanju njegovanje kulture neuključenosti prethodnih generacija i osjećaja nepripadanja kod mladih ljudi. Dobar dio mladih na Kosovu ne znaju sadržaj programa partija za koje su glasali, a još manje da treba aktivno tražiti odgovornost za neispunjavanje ovih obećanja. Kada se žale, to rade na pasivan i ne mnogo značajan način, a inače se uopšte i ne oglašavaju i svaku nepravilnost uzimaju zdravo za gotovo, ne upirući prstom ni na koga. Nije da bi to nužno bilo šta riješilo, ali bi svakako bilo bolje od šutnje. Ne bi bilo puno, ali i to je bolje nego ništa, više nego ništa.
Piše: Hanmie Lohaj
