Slika kosovske skupštine / Iz arhive
Parlamentarni izbori na Kosovu održani su 9. februara 2025. Sada je prošlo četiri mjeseca od izbora i više od dva i po mjeseca od kada su rezultati potvrđeni, pokazujući da je Pokret Samoopredjeljenje izašao kao pobjednik sa 42,3% glasova. Nakon potvrde rezultata, održana je 31 sjednica s ciljem konstituiranja Skupštine Kosova. Trideset i jedan pokušaj. Ishod? Nijedan nije uspio. Već četiri mjeseca Kosovo nema potpuno funkcionalne državne institucije. Nisu to četiri dana, niti četiri sedmice, već puna četiri mjeseca.
Razgovarali smo s Besarom Gërgi, istraživačem iz Grupe za politička i pravna istraživanja, koji je ponudio drugačiji pogled na trenutno stanje krize. Dok većina komentatora jasno krivi pobjedničku stranku i onu s najmanje glasova zbog nemogućnosti formiranja vladajuće koalicije, on je također ukazao na dva faktora koja bi trebalo uzeti u obzir pri naglašavanju uzroka institucionalne krize. Ta dva faktora su zamrznuta mjesta Srpske liste u Skupštini, koja je već neko vrijeme odsutna iz političkog života, kao i odbijanje treće najglasnije stranke da uđe u koaliciju i sa pobjedničkom strankom i s drugoplasiranom.
“Izborni sistem na Kosovu predviđa parlament od 120 mjesta, ali albanske stranke se takmiče za 100. Dakle, prvi problem počinje u samom dizajnu, kada stranke moraju osvojiti 61 poslanika od 100. Kada to postane praktično nemoguće, u igru ulaze koalicije s predstavnicima nevećinskih zajednica koji imaju 20 zagarantovanih mjesta. Tradicionalno, stranka koja bi osvojila 41 mjesto mogla je računati na podršku 20 poslanika manjina kako bi formirala vladu. Međutim, s formiranjem Srpske liste nakon Briselskog sporazuma, a posebno nakon kompromitacije njenog zamjenika u terorističkom napadu u Banjskoj, koalicija s devet poslanika Srpske liste smatra se ‘radioaktivnom’. Stoga danas albanska stranka ili koalicija koja želi formirati vladu mora imati 51 glas. LVV ima samo 48 i jednostavno ignoriše manjak od tri glasa i ponaša se kao da ima teoretsku većinu, dok ujedinjena opozicija ima 52 poslanika zajedno. Ali ta opozicija nije ujedinjena jer treća stranka, LDK — koja je u poziciji ‘kraljotvorca’ — odbija igrati svoju ulogu i ne ulazi ni u jednu koaliciju. Ova situacija, dakle, isključivanje Srpske liste iz političkog života i odbijanje LDK-a da uđe u bilo kakvu koaliciju, dovela nas je do stanja u kojem ni LVV kao nominalni pobjednik ne može formirati vladu, niti PDK kao drugoplasirana stranka ima stvarne šanse”, rekao je Gërgi.
On je izrazio sumnju u to da bi prijevremeni izbori mogli dovesti do političke stabilnosti, s obzirom na potencijalne rezultate.
“Rješenje je između prelazne vlade koju predlaže LDK i prijevremenih izbora. Međutim, s LVV-om koji ima poteškoće da osvoji 51 poslanika i s podijeljenom opozicijom, novi izbori, bez obzira na rezultate, vjerovatno neće donijeti stabilnost”.
Na pitanje o posljedicama trenutne krize na Kosovu, on je između ostalog istakao neuspjeh u ratifikaciji sporazuma koji bi državi mogli donijeti stotine miliona eura, napominjući da bez funkcionalne skupštine ti sporazumi ne mogu biti odobreni. Nadalje, izrazio je uvjerenje da trenutni zastoj narušava međunarodni imidž Kosova.
“Kosovo već ne ispunjava neke od svojih glavnih obaveza na međunarodnom nivou. Njegov parlament nije u stanju ratificirati sporazum od 883 miliona eura s EU, a aktuelna vlada ne može ozbiljno pregovarati u Briselu sa Srbijom. Vlada koja je tehnička, a parlament nefunkcionalan, ne može osigurati napredak u aplikacijama za čanstvo u EU i Savjetu Evrope, niti poduzeti ozbiljne korake ka NATO-u. Zbog toga vlada stvara sliku krhke države, bez političke zrelosti njenih lidera. S obzirom na osjetljive okolnosti u kojima je država Kosovo nastala 2008. godine, trenutna situacija jača revizionističke narative da je Kosovo propala država. Dakle, nedostatak liderstva šteti međunarodnoj slici Kosova, paralizira izvršnu i zakonodavnu vlast i osiromašuje obične građane”, zaključio je Gërgi za Perspektiva Plus.
Marjan Gjomarkaj, 24-godišnji student koji privodi kraju studije na Odsjeku za historiju Univerziteta u Prištini, za situaciju krivi opoziciju: “Ova situacija nije viđena ranije. Ali mislim da je opozicija destruktivna i blokira proces”.
Za razliku od Marjana, Tina, studentica druge godine političkih nauka na Univerzitetu u Prištini, tvrdi da su građani ti koji su najviše pogođeni ovim slučajem i da postoji očigledan nedostatak iskrene i odgovorne komunikacije između opozicije i vladajuće stranke.
“Mislim da je situacija zastoja u Skupštini Kosova odraz nedostatka iskrenog i odgovornog dijaloga između pozicije i opozicije jer često te dvije važne uloge u Skupštini zaboravljaju šta su im dužnosti i zbog čega su izabrani, a ovaj zastoj direktno utiče na živote građana jer se zakoni koji su u interesu građana odgađaju, a lični i stranački interesi stavljaju ispred interesa građana. Skupština bi trebala biti mjesto konstruktivne rasprave, gdje se razgovara o tome koji zakoni su dobri za zemlju, a ne mjesto prepreka i političkih netrpeljivosti. Umjesto stalnih sukoba, treba stvoriti praktičnu kulturu u kojoj i kritike služe poboljšanju vladavine, što je već jasno da smo veoma daleko od te demokratske kulture”, rekla je Tina za Perspektiva.
Autorica: Hanmie Lohaj
