Pravo da se boriš za svoja prava

Ako obrazovanje ne bude bliže norveškom, mladi će biti bliži Norveškoj

Autor: Darko Marić za OP BHRT

Vijeće mladih Grada Mostara je odlučno nastavilo s ulogom medijatora u procesima poboljšavanja uvjeta življenja za mlade ovog grada te u prostorijama hotela Bristol sredinom marta organiziralo tribinu na koju su bili pozvani kako predstavnici obrazovnih i federalnih institucija, tako i svi studenti grada na Neretvi.

Vrijedimo onoliko koliko znamo i kojim načinom se odnosimo prema onima koji nas okružuju i vrijednostima kojima ne narušavamo integritet drugih. Više je stanica životne mape na kojoj možemo dobiti odgovore na ključna pitanja i savjete kako kreirati prilike i iskoristiti ih tako da nije na uštrb onih koji su oko nas. Jedna od takvih su akademske institucije.
Prolaskom kroz obrazovni proces postajemo svjedoci da i pored maksimalističke revolucionarne volje, ne ovisi sve o nama samima – pitaju se i institucije i oni koji bi trebali krojiti obrazovanje po mjeri mladosti i obrazovanja tržišta rada.
Vijeće mladih Grada Mostara pokušava kroz artikuliranje problema osvijestiti lokalnu sredinu i ukazati na probleme mladih u samom obrazovanju. Kvaliteta prenošenja znanja je nerijetko predmet subjektivizacije, no što je sa pripremom mladih nakon stjecanja akademskih zvanja?

Određenim pravnim normama i pravnim regulativama, Vijeće mladih je već i ranije upućivalo određene inicijative i prijedloge o tome na koje načine bismo mogli uskladiti sve što je potrebno. Neki od prijedloga bili su: uvođenje centara za inovaciju, poticaji za pokretanje start-up biznisa i sl.

kaže predsjednik Vijeća mladih Mirza Lalić koji je relativno zadovoljan suradnjom koju organizacija iz koje dolazi ima s nadležnim institucijama.

Nadležne institucije, primarno Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, je zaduženo da bude partner studentima i visokoškolskim ustanovama. Iako bi se rad svih izvršnih grana na vlasti mogao promatrati kroz prizmu široke diskusije, navedeno Ministarstvo, odnosno njegovi predstavnici, su svjesni problematike sa kojom se suočavaju studenti.

Savjetnica ministrice za visoko obrazovanje i znanost, Sanela Kuko:

Problem s kojim se susrećemo i koji se često ističe jeste decentraliziranost obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. U BiH imamo Okvirni zakon o visokom obrazovanju čiji dio jeste Bolonjska deklaracija koju je BiH također prihvatila i potpisala; i u skladu s Okvirnim zakonom, na nivou kantona se donose zakoni o visokom obrazovanju. To je razlog zašto često imamo šarolikost i neujednačenost, i u kvaliteti i u mogućnostima jer nije svaki kanton u jednakoj mogućnosti da podigne nivo kvalitete, odnosno da ulaže u visoko obrazovanje.

Uloga je nemjerljiva iz perspektive zaduženja i odgovornosti koje Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti ima i koja su mu dana. O materijalizaciji te odgovornosti studenti imaju različito mišljenje što u jednu ruku ovisi o individualnim iskustvima. No, jasno je da je obrazovanje jedan od ključnih stvari za izgradnju mladih ljudi u odgovorne pojedince.

Glavni naš motiv bio je da ukažemo na nešto što je temelj svake razvijene društvene zajednice. To je obrazovanje, a ono ne samo da nam daje određena znanja iz određenih znanosti, nego nas gradi i kao ličnost; ono je srž i na njemu moramo raditi kako bi ova društvena zajednica bila bolje mjesto za život,

stav je Ivane Šunjić zadužene za koordinaciju suradnje Vijeća sa institucijama i civilnim udruženjima.

Niz je primjedbi i zamjerki koji mladi Mostara imaju na obrazovni proces. Neke od njih ima i Ana Tadić, studentica prve godine Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru:

Smatram da kvalitet nije zadovoljavajući, ali da svaki student svojim trudom i naporom može postići određene rezultate. Moja prva zamjerka se odnosi na cijenu školarine. Čini mi se da fakultet prerasta u nešto što si mogu priuštiti dobrostojeći ljudi. Također, nedostatak prakse je mana fakulteta. Smatram da studenti nisu osposobljeni za tržište, nego se sami izgrađuju kroz određene prakse, seminare i kroz ono što sami sebi priušte.

Pripremiti samog sebe i priuštiti stvaranje prilika je jedan od modusa kako biti odgovoran prema samom sebi. Privreda nema uvijek odgovore na zahtjeve tržišta rada, stoga mladi često kreću samostalno u pokretanje koraka koji bi ih trebali dovesti do jedinstvenog poslovnog rješenja.
Repetitivno govoreći isto nećemo mnogo napraviti. Norveška nam neće biti bliže u kontekstu pariranja obrazovnom sustavu, no može biti dovoljno blizu svim mladima ukoliko se njihovi zahtjevi ne počnu procesuirati.

POPULARNO

Neprocjenjive stvari se ne kupuju novcem

Mostar, iako sredina s nizom problema, ima šaroliku paletu aktivnosti tijekom ljeta od kojih može profitirati na razne načine šaljući uz to sliku sredine u kojoj mladi ljudi pokušavaju napraviti razliku. Jedna od takvih aktivnosti je i Mostar Summer Youth Programm.

Mladi novinari u Srbiji beže od novinarstva: Stavi 14 minuta SNS, ostalo vremenska prognoza

Mladi diplomirani novinari pogođeni aktuelnom medijskom situacijom u Srbiji često ni ne pokušavaju da rade u medijima i posao pronalaze u srodnim ili niže kvalifikovanim delatnostima. Osim niskih plata i cenzure, od profesije ih udaljava nemogućnost primene znanja stečenog na fakultetu i neizvesnost dobijanja posla nakon volontiranja, ističu medijski profesionalci i analitičari, sagovornici VOICE-a, ukazujući na neophodnost obrazovanja novinara i značaj njihove uloge u demokratskom društvu.

Isplate li se talenat i upornost?

U današnje vrijeme mladi i talentovani ljudi često se nalaze na marginama društva, ukoliko to društvo već nisu napustili i otišli da svoje mjesto traže pod tuđim suncem. Ipak, našeg Aleksandra Klarića zanimalo je da li za takve u ovom društvu ipak ima mjesta? 

Šta nam je naša demokratija dala?

Tri decenije je prošlo od uvođenja višepartijskog sistema u Srbiji kada se označava početak demokratije u ovoj zemlji. Našeg Aleksandra Klarića zanimalo je da li mladi ljudi danas zaista uživaju slobode koje su izborene krajem 20. vijeka. 

Login