Nova “Perspektiva”: Može li glas mladih dopreti do političara?

Šesta sezona dokumentarne serije „Perspektiva“ otpočela je u „gradu mladih i entuzijazma“, kako se često govori i piše o Prištini. U centru pažnje su, kao i ranije, ostali upravo srednjoškolci i studenti iz zemalja bivše Jugoslavije. Pored mogućnosti da „mladež“ Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Kosova govori otvoreno i bez cenzure o temama koje utiču na njihov život, nova sezona sa sobom je donela i jednu novinu. Naime, po prvi put će jedna dokumentarna serija na ovim prostorima suočiti političare i mlade. Svaki serijal, počevši od ovog u Prištini, postaviće političare u poziciju slušaoca i sagovornika mladih koji će imati priliku da u direktnom razgovoru pitaju, komentarišu, kritikuju ili jednostavno – pozovu na odgovornost glavne donosioce odluka u njihovim državama.

Albin Kurti

Prvi ovakav susret dogodio se u prestonici Kosova, gde je na „tapetu“ bio niko drugi do predsednik pokreta „Samoopredeljenje“ i po svemu sudeći, budući premijer Kosova, Aljbin Kurti.

U razgovoru je učestvovalo preko dvadeset studentkinja i studenata prištinskog univerziteta, među kojima je bilo onih koji dolaze iz manjinskih zajednica, poput romske ili srpske. Suprotno onome što smo navikli da gledamo i slušamo u javnom prostoru, agendu razgovora diktirali su sami studenti, dok je Kurti isključivo odgovarao i davao mišljenje na teme koje su bile važne mladima. Najupečatljiviji dojam sa snimanja tiče se upravo opsega tema koje su, na inicijativu studenata, obojile ovaj razgovor. Suprotno očekivanjima koja umnogome diktiraju sporenja i dizanje tenzija između političkih rukovodstava zemalja u regionu, glavne teme razgovora bile su socijalnog karaktera. Govorilo se najviše o obrazovnom sistemu, zdravstvenoj zaštiti, položaju umetnica i umetnika, ali i položaju manjina i korupciji. Ispostavilo se tako, da je glavna tema za političko eksploatisanje i na Kosovu i u Srbiji – a to je upravo njihov međusobni odnos – periferna u odnosu na ostale, gore navedene.

Pitanja i komentari, na koje je Kurti, mora se reći, pružao vrlo izravne i direktne odgovore, ticala su se između ostalih i položaja lekara unutar zdravstvenog sistema; problema rada na privatnim i državnim klinikama istovremeno (i poznate prakse slanja pacijenata iz državnih u privatne klinike zbog bolje zarade privatnih klinika); zastarelih kurikuluma u obrazovnim institucijama; multikulturalnosti i multijezičnosti stanovništva koje bi trebalo služiti na ponos kosovskog društva.

Učesnici snimanja u Prištini

Upečatljiv je, pored samog sadržaja tema o kojima se diskutovalo, bio i način na koji su mladi komunicirali sa budućim premijerom, ali i način na koji je on razgovarao sa njima. Bilo je jasno da između ovog konkretnog političara i studenata ne postoji jaz koji je postao tako tipičan, između mladih i njihovih stvarnih problema sa jedne, i političara i njihovih „velikih tema“ sa druge strane. Jedan je student čak rekao i da veruje Aljbinu i interesovao se za problem korupcije. Kurtijeva politička i aktivistička prtljaga tako je, očigledno uticala i na to kako ga mladi vide. Sa druge strane, ovde je reč o jednom od retkih političara koji imaju, pored godina provedenih u zatvorima iz političkih razloga, i ozbiljan broj pročitanih teorijskih i filozofskih knjiga iza sebe. Tako se diskurs koji je povremeno dolazio od Kurtija, oslanjao i na malo apstraknije savete mladima. Ovo je pogotovo bilo očigledno kada je govorio o tome da mladi ne treba da prave kompromise oko svojih uverenja, ali i da on jedan mladi um vidi kao sredstvo vođeno maštom, kreativnošću i samopouzdanjem.

Mirela Remi Priselac i Albin Kurti

Imajući u vidu etničke i nacionalne tenzije unutar Kosova, bilo je važno i to što su obe strane u razgovoru, uprkos tome što je albanski jezik preovlađivao, govorili i druge jezike po potrebi, od srpskog do turskog i romskog. Utisak je bio da se u kontekstu snimanja „Perspektive“ stvorila jedna vrsta slobodne i sigurne zone, u kojima su do izražaja dolazili ne samo različiti identiteti kao takvi – već i uopšteno govoreći, „dobre vibracije“ i to sa obe strane. Moderatorka Mirela Priselac Remi bila je zbog toga u pravu kada je Aljbinu Kurtiju rekla da će mu deo dana u kom snima „Perspektivu“ biti najlepši. Odmah nakon snimanja naime, otišao je na sastanak u vezi sa formiranjem nove vlade.

Ovaj novi format dokumentarne serije u produkciji „Mebius filma“ iz Sarajeva, tako, omogućiće mladima da svoja razmišljanja o aktuelnim političkim i društvenim temama izraze kroz dijalog sa donosiocima odluka. Oni će, štaviše, imati priliku da političarima nametnu svoje agende. Političari, sa druge strane, moći će da oslušnu puls omladine i samo od njih zavisi hoće li to što čuju uzeti u obzir kada budu donosili odluke. Treća strana koja će možda imati i najviše koristi od novog formata je javnost. Ona će moći da uvidi diskrepanciju između dominantnih narativa u političkoj sferi i impulsa koji dolaze od mladih, koje obično tište i drugi problemi osim onih koje se upotrebljavaju, ili bolje rečeno zloupotrebljavaju u dnevno-političke svrhe. Dodatni pritisak na donosioce odluka da deluju vođeni javnim, umesto stranačkim ili ličnim interesom nikada nije na odmet. Nova sezona „Perspektive“ svakako je otvorila prostor za tako nešto.

Učesnici snimanja u Prištini
Prethodni članakAlbin Kurti u “Perspektivi”
Naredni članakPRVI PUT U ISTOČNOM SARAJEVU