Pravo da se boriš za svoja prava

Izvor: OP BHRT

Neprocjenjive stvari se ne kupuju novcem

Mostar, iako sredina s nizom problema, ima šaroliku paletu aktivnosti tijekom ljeta od kojih može profitirati na razne načine šaljući uz to sliku sredine u kojoj mladi ljudi pokušavaju napraviti razliku. Jedna od takvih aktivnosti je i Mostar Summer Youth Programm.

Tijekom zatvaranja programa ovogodišnjeg Mostar Summer Youth Programme-a predstavljena je obrazovna platforma pod nazivom Učimo. Tijekom tri aktivna tjedna, u prostorijama UWC-a kao i na lokalitetima diljem Hercegovine, 40-tak učenika između 14 i 18 godina su kroz razne aktivnosti s područja grada Mostara uz 12 profesora, što iz Mostara, što iz država širom svijeta, radili na realizaciji projekata za srednjoškolce iz područja aktivizma, teatra, medija i drugih područja.
Ovogodišnji program ne samo da je ponudio nove radionice, nego je i ceremonija zatvaranja predstavila krovnu platformu kao dokaz da se sav prethodni trud isplatio. Program je u potpunosti besplatan, a stečeno znanje nema monetarnu valutu osim zaloga za budućnost.

Vlatka Lučić, jedna od direktorica navedene platforme „Učimo“, je gledajući retrospektivno iskazala zadovoljstvo kvalitetnim prijavama, ali i činjenicom da su profesori i ostali sudionici u organizaciji radili i djelovali pro bono. Učenik, odnosno polaznik, je uvijek u središtu pozornosti, a zbog nih se devet mjeseci truda i rada isplatilo:

To što oni ulažu svoje vrijeme i napor, čini nas ponosnim. Obzirom da nikad nitko nije nešto zaradio od toga, dakle ne pišemo projekte da bi neko dobio novčanu stimulaciju, već to radimo svi zajedno da napravimo nešto lijepo za ovaj grad. Prekrasna talentirana djeca nas svaki put dovoljno motivišu da to ponovo radimo.

Jedan od onih koji se vraćaju skoro petu godinu zaredom je Dario Lončarević. Počeo je kao sudionik, a danas je ulozi program menadžera. Poučna komponenta ovog projekta te poticajna priča ima sve veću ulogu za grad Mostar. Priča koja traje 6 godina je stvorila čvrstu strukturu u sklopu koje mladi, kako Mostara tako i ostalih sredina provode svoje ljetno vrijeme. Kako Dario kaže, cilj nije bitan kao ni povod. Ono što se računa je slika grada i države koju mladi nose sa sobom:

Svi ljudi koji imaju priliku doći ovdje kažu da je Bosna i Hercegovina lijepa zemlja sa dobrim ljudima, svi su prosto očarani ljepotom koju nude pa u skladu s tim je i ovaj događaj.

Iako ne dolazi iz Bosne i Hercegovine, Nina Močnik, profesorica društvenih znanosti, nije ostala ravnodušna što zbog nadarenosti mladih ljudi tako i ljepota koje Mostar nudi kao turistička sredina. Nina je tijekom posljednjih 20 dana mladima prenosila znanje o adekvatnim metodologijama, ali i raspravljala sa njima o temama koje ih vesele i onima koje ih sputavaju. Jedna od onih čije krive interpretacije stvaraju prepreke je nacionalizam. Iznenadila ju je spremnost mladih za krenuti dalje:

Mladi u isto vrijeme ne žele šutjeti o nacionalizmu niti potiskivati stavove koje su kreirali tijekom posljednjih godina. Smatraju da je bitno o tomu razgovarati iz različitih perspektiva. No, cilj im nije stati u vremenu i prostoru. Smatraju da je nacionalizam destruktivan te nasuprot njemu žele raditi na stvaranju novih koncepata koji će biti na dobrobit zajednice – one koja ne smije biti podijeljena.

No, kako je povod svemu ohrabrivanje mladih u njihovom obrazovanju kao i profesionalnim i privatnim ambicijama te u stjecanju brojnih vještina i znanja, čitava perspektiva priče ne bi bila smislena bez iskustva i riječi mladih polaznika.
Jedan od njih je Maro Bulić, učenik trećeg razreda srednje škole iz Čitluka, koji je, vođen sestrinim pozitivnim iskustvom odlučio provesti vrijeme u Mostaru. Pohađajući sate iz teatra, kriptografije i podcast-a uvidio je prednost ovog programa u odnosu na ostale:

Iz svakog predmeta sam ponešto naučio. Na teatru sam poboljšao svoje glumačke vještine, na podcastu sam naučio editovati video zapise, a na kriptografiji mnoge šifre i slične stvari. Svi se slažemo da je ovo jedno divno iskustvo i preporučujemo svima da se iduće godine prijave.

Korani Maksumić je ovo druga godina kako sudjeluje te nije oklijevala ponovno s novom prijavom. Vrijedna iskustva nosi sa predavanja koja su se usko ticala feminizma. Iako je svjesna da je ovaj pokret još uvijek tabu tema u našem društvu, priželjkuje promjene koje nadolaze:

Mislim da je u ovoj zemlji veliki problem to što se puno držimo tradicije. Ne smatram da je to nužno loša stvar, ali ponekad ona za žene može biti sputavajuća.

Pravo žena na jednakost u kontekstu pravednog društvenog sustava je jedna od tema obrađenih u sklopu ovogodišnjeg Mostar Summer Youth programa. Dijeleći iskustva i stjecajući znanja od strane profesora iz Nizozemske, Slovenije i Velike Britanije, mladi polaznici su učili kvalitetno i točno u skladu sa sloganom nove platforme: They learn & they teach.

POPULARNO

U korak s tehnologijom

Tehnololgija nikada nije napredovala brzo kao danas. Gotovo svake godine pojavljuju se nove tehnološke inovacije čija je svrha da olakša život čovjeku. No, ljudima je nekada jako teško pratiti taj napredak. Upravo taj problem prepoznala je grupa mladih entuzijasta i kao odgovor na to pokrenuli su JCoders Akademiju na Kosovu, Cilj im je putem tehnologije osnažiti mlade. Više u priči naše Vjose Čerkini. 

ZLATKO JELISAVAC: Spasavanje duše u emigraciji

Pre neki dan pročitam vest: Samoorganizovane grupe u Sloveniji love migrante, pa se lepo začudih i zamislih, sve pitajući se šta se to događa s ovim ludim svetom… Šta se to desi u ljudskoj glavi, pa on/ona „spontano“ krene da patrolira granicom i čuva svoju rodnu grudu – u ovom slučaju deželu, od arhineprijatelja/emigranata koji uporno uzurpiraju granice u pokušaju da se dočepaju zapadne Evrope?

Nasilje nad izbjeglicama na Balkanskoj ruti

„Smijali su se dok su nas tukli”, naslov je teksta objavljenog u online izdanju magazina „Spiegel” autora Thorea Schrödera koji je boravio u Bihaću. „Da li Frontex (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) toleriše maltretiranje izbjeglica od strane lokalnih snaga sigurnosti? Kako nasilje sistemski funkcioniše, govore žrtve i humanitarci iz izbjegličkog centra u Bosni”, piše u uvodu teksta. 

Svi putevi vode u Beograd

Beograd je postao sabirni centar Srbije. Zbog toga i ne zvuči pogrešno kada kažemo da svi putevi vode u Beograd. No, da li je u pitanju prirodna tendencija za urbanim životom ili se radi o posljedici loše državne politike? Upravo o tome je s mladima u Beogradu razgovarao naš Aleksandar Klarić.

Ko su nam uzori i autoriteti?

Uzori i autoriteti predstavljaju jednu od osnovnih stvari za izgradnju ličnosti svake osobe. Počevši od roditelja, rodbine, učitelja pa do javnih ličnosti na koje se ugledamo, oni uveliko utječu na to kako se mi ponašamo i u kakve ćemo osobe izrasti. Upravo o uzorima naš Aleksandar Klarić je razgovarao sa mladim ljudima u Beogradu. 

Za neke otpad, za druge radni materijal

Grupa mladih entuzijasta koja stoji iza kosovskog brenda “DYVÓ” je čisti dokaz da malo kreativnosti i volje može donijeti sjajne rezultate. Ovi mladi ljudi akrilnu plastiku koja se najčešće koristi u svrhe izrade promotivnih materijala reciklira i od nje pravi nakit. Više u priči Vjose Čerkini. 

Login