Mediji i mladi u BiH: Konstrukcija etnonacionalnih identiteta i održavanje lagane vatre

Kako mediji utiču na formiranje etnonacionalnih identiteta kod mladih u BiH?

Piše: Aldijana Okerić za OP BHRT

U bh. kontekstu, dominantna matrica razumijevanja stvarnosti u kojoj se nalazimo povezana je u velikoj mjeri sa ratnim dejstvima devedesetih i nezrelom demokratijom, pa ne iznenađuje da društvo i državu posmatramo prevashodno kroz prizmu nacionalnog.

U oblikovanju naše slike svijeta i stvarnosti, mediji igraju važnu ulogu. Mediji su ogledalo društva i iz same medijske interpretacije osjetljivih tema, kao što su marginalizovane i ranjive kategorije, ljudska prava, identiteti – uključujući i nacionalni – može se analizirati način na koji mediji omogućavaju predstavljanje odnosa društva prema tim temama. Kao takvi, mediji predstavljaju osnovnu kariku u sistemu informisanja o svim segmentima društva.

Uz pomoć medija, školskih kurikuluma, građanskih udruga, vjerskih organizacija, kreira se određeni ideološki poredak, u našem slučaju etnonacionalni

– pojašnjava profesor filozofije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Asim Mujkić.

To se dešava na način da se kod običnog građanina on pretvori u jedan novi zdravi razum, gdje nam postaje prirodno da na određen način razumijevamo i sebe i odnose oko nas.

Mediji prema mom mišljenju imaju možda najznačajniju ulogu u svemu tome, kao oni koji manje-više, ne svi naravno, ali dobar dio njih, svjesno ili nesvjesno, sa političkom agendom ili ne, naprosto podržavaju jedan takav dominantni diskurs vladajuće društvene grupe ili klase, kao jedan mehanizam unutrašnjeg discipliniranja građana,

kaže Mujkić i dodaje kako bi se u odnosu na to značaj medijske odgovornosti trebao ogledati u kreiranju prostora za sadržaj koji će javnosti omogućiti razumijevanje da postoji mnoštvo identiteta, i da taj sadržaj ne smije isključivo i nasilno, kroz uređivačke politike, biti reduciranna pitanje nacionalnog.

Etnonacionalisti nastupaju jedinstveno a da bi etnonacionalistički diskurs opstao na takvoj poziciji podrazumijeva stalne prekide u smislu antagonizma, konfrontacija, „sutra će rat, sutra će nas nestati“ i sličnih narativa. Kroz dozirano periodično ponavljanje tih dramatičnih sadržaja, on na taj način sebe reproducira i tako se održava hijerarhija odnosa kakva je sada prisutna u Bosni i Hercegovini,

kaže Mujkić.

Samobitnost bitnija od druge samobitnosti

Agenda bh. političkih struktura jeste da perpetuira nacionalni identitet, pojašnjava sociolog Nedim Krajišnik koji trenutno radi u organizaciji Step by Step, a pored toga i na doktorskoj diseraciji i istražuje temu koja se bavi pitanjem oblikovanja vrijednosnih stavova kod mladih ljudi.

Ja apriori ni po teoriji nemam problem sa nacionalnošću, to je samobitnost određenog naroda i nacije, ali kada ta samobitnost postane nešto superiornije, odnosno jedan superioran nadmeni stav nad drugim identitetima, tu se stvara problem. Dakle, obrazovne strukture i mediji jednim dijelom poučavaju djecu i mlade da je nacionalni identitet koji smo izjednačili sa konfesionalnimu potpunosti dobar i ispravan tek onda kad se smatra boljim i višim i značajnijim od nekog drugog identiteta. Mladi čovjek u Bosni i Hercegovini i bilo gdje drugdje, ogromne slojeve svog identiteta i ne bira, kao što su mjesto rođenja, spol, vjera uključujući i sloj identiteta koji se zove nacionalnost. Opasnost kreće onog trenutka kada drugi ljudi počinju da vas promatraju kroz samo jednu prizmu identiteta, a to što ste vi Bošnjak, Hrvat ili Srbin, u Bosni i Hercegovini to boji sve i jedan sloj vašeg drugog identiteta, bez obzira šta god da ste vi u tim drugim slojevima identiteta,

kaže Krajišnik.

U bosanskohercegovačkom političkom i pravnom diskursu, medijsko izvještavanje o nacionalnom identitetu odnosno pripadnosti jednom od mehaničkih pluralnih identiteta, koji se u BiH povezuju sa jednim od tri konstitutivna naroda, predstavlja jedan od najvećih izazova,

smatraju naši sagovornici.

Mislim da mediji uveliko kreiraju sve identitete, a pogotovo nacionalne, obzirom da su te nacionalne teme srž svega što se dešava u BiH, od društvenih i političkih dešavanja i medijskih sadržaja na kraju krajeva. Jako je veliki broj portala u Bosni i Hercegovini, odnosno online medija, izuzetno povezan sa strankama, odnosno služe kao glasila stranaka, izgledaju skoro identično kao stranice političkih stranaka,

navodi Emir Zulejhić, član tima Raskrinkavanje, platforme koja se bavi provjerom tačnosti medijskih sadržaja.

Činjenica da u Bosni i Hercegovini trenutno punom parom rade platforme koje analiziraju tačnost medijskih sadržaja dovoljno govori o stanju na medijskoj sceni. Iako bi mediji trebali imati značajnu ulogu u osporavanju ili redefinisanju pretpostavljenihznačenja povezanih sa nacionalnim ili bilo kojim drugim identitetom, mediji često predstavljaju problem, a ne rješenje. Jedan od primjera koji to dokazuju su i analize sadržaja u medijima koje već pet godina sprovodiSarajevski otvoreni centar, gdje pokazuju način na koji mediji izvještavaju o LGBTI temama i ljudskim pravima.

Direktorica te organizacije, Emina Bošnjak, objašnjava da su takvi izvještaji i analize neophodni zbog novinara i urednika s kojima se realiziraju različiti treninzi u kontekstu što profesionalnijeg izvještavanja o LGBT osobama – da ne budu zaslijepljeni stereotipima, da mogu da se fokusiraju na stvarne probleme.

Ako znate gdje su greške u medijskom izvještavanju onda na njih možete i uputiti, umjesto da se prepiremo s novinarima i novinarkama o načinu na koji bi trebali izvještavati. Mislim da je to jedan vrlo sistematičan pristup, a s druge strane, ako su mediji jedini izvor informacija o pravim životima i identitetima i LGBT zajednice za širu javnost i ako mediji daju generalnu sliku, onda mi možemo da postavimo neke kriterije i da budemo na taj način korektiv,

kaže Bošnjak.

Medijska pismenost naročito važna za mlade ljude

Kroz primanje medijskih poruka i konzumiranje medijskog sadržaja kao gotovog proizvoda, dozvoljavamo da mediji jednim dijelom oblikuju naš vlastiti identitet kao ono što jesmo u odnosu na ono šta su drugi. Kritičko konzumiranje medijskog sadržaja podrazumijeva u ovom vremenu medijsku i digitalnu pismenost.

Medijska pismenost nam je nužna danas više nego ikad, naročito u BiH. Svjedoci smo da sve više ljudi apsolutno ne provjerava informacije koje dobije iz nekog medija koji prate. Naročito su problem mladi ljudi koji olako vjeruju informacijama do kojih dođu putem interneta, oni prate određene medije, određene društvene mreže i onda oni posmatraju stvari iz tog ugla. Neophodno nam je provjeravanje činjenica,

kazala je Lamija Silajdžić, asistentica na Odsjeku komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Niska medijska pismenost i nedovoljno kritičko razmišljanje dovode do toga da ljudi mogu biti vrlo lako izmanipulisani, mogu im se vrlo lako nametnuti teme straha od drugoga,

smatra Emir Zulejhić koji svakodnevno analizira tačnost objavljenih informacija u online medijima u BiH.

Kod nas je politički sistem postavljen tako, a i zato što imamo političke vođe koje su tu otkako je kreiran taj politički sistem koji danas živimo i koji jednostavno na tim nacionalnim pričama i retorikama održavajui tu svoju vlast i održavaju društvo u tom stanju straha, u stanju da svi treba da se plašimo onoga drugoga i da trebamo da branimo sebe i ostanemo nekako u svojim nacionalnim grupama i da treba da se branimo. To je stanje koje se nameće kroz političke teme i medije,

rekao je Zulejhić.

Bez društvene odgovornosti nema balansiranih poštenih medija i istinitih informacija,

smatra urednik portala Al Jazeere Balkans, Fuad Kovačević.

On kaže da je bez odgovornosti u bilo kojem segmentu života, rada i djelovanja, nema rezultata ni uspjeha, a da su u medijima kvalitet i odgovornost još i važniji.

Mi živimo u takvom vremenu i na takvom prostoru gdje se nacionalno ne može izbjeći. Ustvari, ne treba ni izbjegavati pisati o nacionalnom, ali ga treba usmjeriti na pravi način i u pozitivnom smjeru. Nacionalnost nije negativna stvar, ali zloupotreba nacionalnosti je jako negativna, čak i pogubna,

zaključuje Kovačević.

Naposlijetku, bitno je naglastiti primarnu ulogu koju novinari i medijske kuće treba da ispune, a koja se nalazi u osnovi njihove profesije, a to je obavljanje rada u skladu sa novinarskim kodeksom. Kreatori medijskog sadržaja bi se trebali zalagati za univerzalne vrijednosti humanizma, prije svega za mir, demokratiju, ljudska prava, poštivajući vrijednost i dostojanostvo svake kulture i religije. Važno je konstantno naglašavati i podsjećati da prilikom kreiranja sadržaja mediji moraju kao krajnji cilj imati načela međusobnog razumijevanja, a ne takmičenja između jednog ili drugog identiteta.

Tekst je nastao u saradnji sa Media Centrom Online.

Login