Prošli tjedan je u Pakistanu održan skup «Solidarnost mladih» na temu kako mladi pomažu državama u kojima žive da se dobije bitka protiv pandemije. Oko 100 mladih ljudi iz čitavog svijeta je iznosilo primjere i probleme.
Zanimljivo, jedna od najčešćih oblika akcije mladih je spriječavanje utjecaja lažnih vijesti. Prirodno, reklo bi se, jer su mladi vični digitalnoj tehnologiji. Registrirana su tri oblika lažnih vijesti:
– Promocija lažnih lijekova i lažnih savjeta, poput onoga da “tekuće” srebro, kad se pije, uništava virus;
– Tu su zatim teorije zavjere o tome kako je virus uopće nastao. Pri tome, najčešće su se širile “vijesti” da je virus nastao u bliskoj vezi sa razvojem 5G mobilne mreže;
– Poruke koje su raspirivale rasnu ili vjersku mržnju sa lažnim tvrdnjama da su samo neke etničke grupe odgovorne za širenje virusa.
U Engleskoj su se tako organizirali mladi sa onima iz Irske i Rumunjske pa tragaju za onima koji postavljaju lažne vijesti, a ne samo onima koji ih šire. Jedna djevojka, Alana se zove, i dolazi iz Afirke, se odlučila priključiti ovoj akciji jer je iskusila utjecaj lažnih infromacija 2016-e godine kada je bila epidemija Ebole. Jedna druga djevojka, Ramlat se zove i dolazi iz Tanzanije, je odlučila da pravi maske sama, umjesto da čeka akciju vlasti, pa je uspjela motivirati još 30 drugih mladih ljudi da to isto rade. U Francuaskoj su pokrenuli akciju solidarnosti putem instagrama i društvenih mreža pa šalju poruke ohrabrenja najugroženjima. U Kini su studenti pokrenuli prikjupljanje dobrovoljne pomoći za zdravstvene radnike. U Alžiru su se mladi organizirali u ubjedjivanju gradjana da ostanu kod kuća. Mnogi na TikTok aplikaciji promoviraju pranje ruku. Poznata mlada aktivistica Greta Thunberg je poručila svojoj generaciji da «preuzmu Internet, a ne ulice» za vrijeme pandemije.
Solidarnost je pobjedila indiferentnost.
Volonteri na čitavom regionu zapadnog Balkana nisu ni po čemu drugačiji. Nose hranu starijim ljudima, studenti medicine se nude bolnicama, a mlade djevojke da čuvaju djecu medicinskim i policijskim radnicima koji moraju na posao, na primjer.
Kada su u Ujedinjenim nacijama analizirali akcije mladih i u kojim oblastima oni najviše utiču za vrijeme pandemije, došli su do 10 načina kako se mladi organiziraju da pomognu. Sve, naravno, ovisi o uvjetima u kojima mladi žive. Mnogi dostavljaju lijekove ili šalju ljekare onima koji ih ne mogu priuštiti; šire provjerene informacije i opovrgavaju lažne informacije, pokreću akcije da se više ulaže u zdravstvo; nekim državama (u Poljskoj, naprimjer) mladi se bave i mentalnim zdravljem u uvjetima izolacije; U Sjedinjenim Američkim Država mladi su pokrenuli “drive-in” testiranje, (u državi Luzijana, naprimjer); u Palestini su se mladi koncentrirali na labolatorijsko istraživanje; U Gambiji, u Africi, imaju problem sa komunikacijom pa su se mladi koncentrirali da pomogne u toj oblasti; u mnogim državama oni raznose hranu i dezinfekcijska sredstva starijim osobama; u nekim drugim (kao u Ekvadoru, naprimjer) vrše pritisak na zvaničnike da urade nešto ili da promjene zakon; dok se u onim zemljama koje imaju dosta izbjeglica i kampova mladi koncentriraju da niko od ostane nezbrinut, (u Libiji, naprimjer).
Poznata američka medijska grupa “Vice” je u aprilu ove godine istraživala ponašanje mladih u 30 država. U istraživanju je učestvovalo skoro 9,500 mladih. Rezultati su zanimljivi:
– Čak 87% misli da čine sve to je moguće na spriječavanju širenja virusa;
– Njih 55% priznaje jačanje straha, dok 60% kaže da suosjeća sa drugima više nego ranije;
– Jedne, one malo starije, brinu ekonomske posljedice, dok one malo mladje najviše brine zdravlje;
– Skoro svi (90%) vjeruju vladinim organizacijama, ali 58% vjeruje njihovim liderima;
– Trećina mladih je počela da se bavi nekim novim hobijem, dok je, takodjer trećina, uspostavila kontakt sa onima sa kojima nisu dugo razgovarali;
– Jedino gdje su se mladi podjelili u mišljenju, i to potpuno, (50-50) je stav da li će pandemija donijeti pozitivne ili negativne posljedice.
Redakcija Perspektiva plus
