Pravo da se boriš za svoja prava

O SLOBODI

 

O SLOBODI

Ko će ako ne mi?

Ko će ako ne mi?

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije su u januaru 2017. godine u vojvođanskom mjestu Beška pokušali ukazati na podršku koju Srpska napredna stranka pruža Veselinu Šljivančaninu. Šljivančanin je osuđen na 10 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Oni su pred početak govora Šljivančanina na tribini koju je organizirala vladajuća stranka razvili transparent sa natpisom “Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama”.

Godinu i devet mjeseci kasnije, pred Prekršajnim sudom zbog protesta protiv ratnog zločinca, osuđeni su za kršenje javnog reda i mira. Osmoro aktivista Inicijative osuđeno je na ukupnu kaznu u iznosu od 450.000 dinara (3.800 EUR). Novac za plaćanje kazne aktivisti Inicijative sakupili su zahvaljujući javnoj kampanji putem koje su građani čije su stavove branili na ovoj tribini donirali cjelokupan iznos.

Sofija Todorović jedna je od osuđenih aktivista i aktivistkinja Inicijative koja za naš portal govori o tome da mi, mladi, moramo mijenjati stvari i moramo progovoriti onda kada vidimo problem. Na to imamo pravo. Više u videu.

POPULARNO

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ko će ako ne mi?

Ko će ako ne mi?

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije su u januaru 2017. godine u vojvođanskom mjestu Beška pokušali ukazati na podršku koju Srpska napredna stranka pruža Veselinu Šljivančaninu. Šljivančanin je osuđen na 10 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Oni su pred početak govora Šljivančanina na tribini koju je organizirala vladajuća stranka razvili transparent sa natpisom “Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama”.

Godinu i devet mjeseci kasnije, pred Prekršajnim sudom zbog protesta protiv ratnog zločinca, osuđeni su za kršenje javnog reda i mira. Osmoro aktivista Inicijative osuđeno je na ukupnu kaznu u iznosu od 450.000 dinara (3.800 EUR). Novac za plaćanje kazne aktivisti Inicijative sakupili su zahvaljujući javnoj kampanji putem koje su građani čije su stavove branili na ovoj tribini donirali cjelokupan iznos.

Sofija Todorović jedna je od osuđenih aktivista i aktivistkinja Inicijative koja za naš portal govori o tome da mi, mladi, moramo mijenjati stvari i moramo progovoriti onda kada vidimo problem. Na to imamo pravo. Više u videu.

Moramo se suočiti s prošlošću

Moramo se suočiti s prošlošću

“Imamo ratne zločince koji sjede u skupštinskim klupama, koji predaju na vojnoj akademiji… mislim da to šalje pogrešnu sliku mladim ljudima.” – rekla je, između ostalog, Maja Žilić kada smo je pitali misli li da bi mladi potezali oružje u slučaju novih sukoba. Svoje mišljenje o ovoj temi nam možete reći putem Perspektiva.plus video foruma.

Mladi žele bolju budućnost

Mladi žele bolju budućnost

U nastavku serijala o mladima i ratu, sedma priča govori o tome da li bi mladi ponovo ratovali ukoliko dođe do novih sukoba na ovim prostorima. Na ovo nimalo jednostavno pitanje odgovara Petar Ranković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Sve prethodne priče možete pogledati na našem portalu, a svoj doprinos temi možete dati putem Perspektiva.plus video foruma.

Dužnost nam je braniti zemlju

Dužnost nam je braniti zemlju

“Dužnost svakog građanina jeste da brani svoju zemlju.” – ovako je svoj odgovor započeo Danilo Savić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu koga smo pitali da li bi mladi na Balkanu u slučaju eventualnih sukoba uzeli oružje u ruke. Ovo je četvrta priča iz serijala o ratu i mladima.

Retrospektiva: Irina Gešovska

Retrospektiva: Irina Gešovska

Irina Gešovska učestvovala je na prvom snimanju Perspektiva serijala u Skoplju kada je pred kamerama i mislionskom publikom priznala da je lezbejka. U tom trenutku, mnogi od njoj bliskih ljudi nisu znali njenu seksualnu orjentaciju, pa su i reakcije na njeno autovanje bile podijeljene. Dvije godine poslije, Irina ponovo pred našim kamerama priča o svom iskustvu. 

“Politika može veoma da uništi čovekov život, ako se time previše optereti.”

“Politika može veoma da uništi čovekov život, ako se time previše optereti.”

Pjevati hrvatsku himnu u Srbiji – sloboda izražavanja, zabava, provokacija, ili nepromišljeno djelovanje?
Mladi Novog Sada pokrenuli su ovu temu, a u videu donosimo njihove stavove.

„Radilo se o tome da sam bio zainteresovan za jednu hrvatsku pesmu, tačnije himnu, i pevao sam je iz neke da li zabave, radoznalosti, entuzijazma (…) I to je krenulo jednom neželjenom smeru, ispao sam nekakav crni bojovnik, NDH-ovac, ustaša.“

Nakon što je Stefan ispričao kako je pjevao hvatsku himnu u Srbiji, njegove kolege su reagovale na različite načine.
„I ja slušam dosta hrvatskih pesama, slušam Nove Fosile kao što i u Hrvatskoj slušaju nas. Tako, ja slušam njihove izvođače zato što stvarno mnogo lepo pevaju. Ali, nisam se odlučio za himnu jer samim tim kada počnete pevati nečiju himnu, ili mi da pevamo našu himnu u Hrvatskoj, provokacija je.“

Pjevanje hrvatske himne, Stefanov drugar Nikola protumačio je kao provokaciju, obzirom su članovi njegove porodice stradali u ratu.
„To je nekako za mene provokacija, jer ja sam izgubio nekoga tamo u Hrvatskoj i neko ne zna koga sam ja izgubio i kako su krvnički ubijani i počne da peva hrvatsku himnu. Pa kako da ja to protumačim? A dobro znam šta su mi radili 92., određenima, zato što su bili Srbi u Hrvatskoj. Ja sam 1996. godište (…) Ne mogu da oprostim nikom svoje. Draže je meni moje malo, nego njihovo sve. Znači, možda bi i dan danas ti moji preci koji su bili tamo, a samo zato što su Srbi su ubijani, sestra od 4 godine, brat od 7 godina. Samo zato što je bio Srbin u Hrvatskoj. I šta ja tu treba da prihvatim?“

Stefan je pojasnio da nije imao namjeru nikoga povrijediti.
„Ta pesma me jednostavno fascinirala. Ne zbog toga što sam želeo da veličam Hrvatsku naciju ili kulturu, jednostavno ta pesma mi je budila neku energiju u meni.“

Neki iz grupe su pokazali da razumiju zašto je Nikola Stefanov postupak shvatio kao provokaciju, dok su drugi naveli kako bi se ovakav čin posmatrao potpuno drugačije kada bi himnu pjevao neko drugi.
„Mi to jako teško prihvatamo, a ni sami ne znamo zašto. Nismo osjetili tu mržnju, nismo tad bili rođeni i ne možemo o tome da pričamo, ali jednostavno tako smo čuli. Takvo osećanje vlada ovim prostorima i jednostavno samo smo ga prihvatili a ni sami ne znamo zašto.“

„Da se pojavio momak ćelav, od dva metra, da peva hrvatske pesme, istetoviran i napucan, 90% ljudi mu ne bi prišlo. Pogotovo sami. Nego kad bi se skupila velika grupa ljudi onda bi tek prišli da ga pitaju bilo šta.“

Cijelu priču pogledajte u videu.

„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu”

„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu”

O slobodi govore mladi iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Budve, Brčkog i Beograda.
*„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu“ – iz pjesme „Priroda i Društvo“ – Elemental

„Slobodno malo sutra, okolina te gazi”

„Slobodno malo sutra, okolina te gazi”

O slobodi govore mladi iz Budve, Velike Kladuše, Cazina, Kiseljaka, Fojnice, Podgorice, Beograda i
Zenice.

*“Slobodno malo sutra, okolina te gazi” – iz pjesme “Sloboda” – Edo Maajka feat. Kultur Shock
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26900774.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26926241.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27763907.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27313860.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27709630.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28460135.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28527608.html

„Strejt ili gej – fakat je svejedno”

„Strejt ili gej – fakat je svejedno”

O toleranciji govore mladi iz Mostara, Fojnice, Kiseljaka, Tuzle, Ulcinja, Sarajeva i Istočnog Sarajeva
*„Strejt ili gej – fakat je svejedno“ – iz pjesme „Pakšu“ – Dubioza Kolektiv

• https://www.slobodnaevropa.org/a/26835252.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26849554.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27313860.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28155318.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27438390.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26950293.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26964785.html

POPULARNO

Volontiraj u Njemačkoj

Pax christi je neprofitni, nevladin mirovni katolički pokret koji je sa svojim radom započeo u Francuskoj krajem Drugog svjetskog rata. Danas se sastoji od autonomnih, nevladinih sekcija, lokalnih grupa i povezanih organizacija koje su se proširile u preko 60 zemalja, na 5 kontinenata. Pokret djeluje u svim područijma mira, s posebnim naglaskom na demilitarizaciju i razoružanje, razvoj i ljudska prava i ekologiju. Od 2007. godine pax christi Aachen sprovodi projekat u Derventi, a dio toga je aktivnost „Volontiraj u Njemačkoj“

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Premijera predstave “The Game” / “Igra” u BiH

Predstava, koja je nastala u jeku izbjegličke krize u Srbiji, rezultat je procesa koji se sastojao od predavanja, diskusija o izbjegličkoj krizi, dramskog istraživanja ove teme, kao i razgovora i zajedničkih aktivnosti sa izbjeglicama koje borave u nekim od Prihvatnih centara u Srbiji.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Moramo se suočiti s prošlošću

“Imamo ratne zločince koji sjede u skupštinskim klupama, koji predaju na vojnoj akademiji… mislim da to šalje pogrešnu sliku mladim ljudima.” – rekla je, između ostalog, Maja Žilić kada smo je pitali misli li da bi mladi potezali oružje u slučaju novih sukoba. Svoje mišljenje o ovoj temi nam možete reći putem Perspektiva.plus video foruma.

Mladi žele bolju budućnost

U nastavku serijala o mladima i ratu, sedma priča govori o tome da li bi mladi ponovo ratovali ukoliko dođe do novih sukoba na ovim prostorima. Na ovo nimalo jednostavno pitanje odgovara Petar Ranković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Sve prethodne priče možete pogledati na našem portalu, a svoj doprinos temi možete dati putem Perspektiva.plus video foruma.

Dužnost nam je braniti zemlju

“Dužnost svakog građanina jeste da brani svoju zemlju.” – ovako je svoj odgovor započeo Danilo Savić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu koga smo pitali da li bi mladi na Balkanu u slučaju eventualnih sukoba uzeli oružje u ruke. Ovo je četvrta priča iz serijala o ratu i mladima.

Retrospektiva: Irina Gešovska

Irina Gešovska učestvovala je na prvom snimanju Perspektiva serijala u Skoplju kada je pred kamerama i mislionskom publikom priznala da je lezbejka. U tom trenutku, mnogi od njoj bliskih ljudi nisu znali njenu seksualnu orjentaciju, pa su i reakcije na njeno autovanje bile podijeljene. Dvije godine poslije, Irina ponovo pred našim kamerama priča o svom iskustvu. 

“Politika može veoma da uništi čovekov život, ako se time previše optereti.”

Pjevati hrvatsku himnu u Srbiji – sloboda izražavanja, zabava, provokacija, ili nepromišljeno djelovanje?
Mladi Novog Sada pokrenuli su ovu temu, a u videu donosimo njihove stavove.

„Radilo se o tome da sam bio zainteresovan za jednu hrvatsku pesmu, tačnije himnu, i pevao sam je iz neke da li zabave, radoznalosti, entuzijazma (…) I to je krenulo jednom neželjenom smeru, ispao sam nekakav crni bojovnik, NDH-ovac, ustaša.“

Nakon što je Stefan ispričao kako je pjevao hvatsku himnu u Srbiji, njegove kolege su reagovale na različite načine.
„I ja slušam dosta hrvatskih pesama, slušam Nove Fosile kao što i u Hrvatskoj slušaju nas. Tako, ja slušam njihove izvođače zato što stvarno mnogo lepo pevaju. Ali, nisam se odlučio za himnu jer samim tim kada počnete pevati nečiju himnu, ili mi da pevamo našu himnu u Hrvatskoj, provokacija je.“

Pjevanje hrvatske himne, Stefanov drugar Nikola protumačio je kao provokaciju, obzirom su članovi njegove porodice stradali u ratu.
„To je nekako za mene provokacija, jer ja sam izgubio nekoga tamo u Hrvatskoj i neko ne zna koga sam ja izgubio i kako su krvnički ubijani i počne da peva hrvatsku himnu. Pa kako da ja to protumačim? A dobro znam šta su mi radili 92., određenima, zato što su bili Srbi u Hrvatskoj. Ja sam 1996. godište (…) Ne mogu da oprostim nikom svoje. Draže je meni moje malo, nego njihovo sve. Znači, možda bi i dan danas ti moji preci koji su bili tamo, a samo zato što su Srbi su ubijani, sestra od 4 godine, brat od 7 godina. Samo zato što je bio Srbin u Hrvatskoj. I šta ja tu treba da prihvatim?“

Stefan je pojasnio da nije imao namjeru nikoga povrijediti.
„Ta pesma me jednostavno fascinirala. Ne zbog toga što sam želeo da veličam Hrvatsku naciju ili kulturu, jednostavno ta pesma mi je budila neku energiju u meni.“

Neki iz grupe su pokazali da razumiju zašto je Nikola Stefanov postupak shvatio kao provokaciju, dok su drugi naveli kako bi se ovakav čin posmatrao potpuno drugačije kada bi himnu pjevao neko drugi.
„Mi to jako teško prihvatamo, a ni sami ne znamo zašto. Nismo osjetili tu mržnju, nismo tad bili rođeni i ne možemo o tome da pričamo, ali jednostavno tako smo čuli. Takvo osećanje vlada ovim prostorima i jednostavno samo smo ga prihvatili a ni sami ne znamo zašto.“

„Da se pojavio momak ćelav, od dva metra, da peva hrvatske pesme, istetoviran i napucan, 90% ljudi mu ne bi prišlo. Pogotovo sami. Nego kad bi se skupila velika grupa ljudi onda bi tek prišli da ga pitaju bilo šta.“

Cijelu priču pogledajte u videu.

„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu”

O slobodi govore mladi iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Budve, Brčkog i Beograda.
*„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu“ – iz pjesme „Priroda i Društvo“ – Elemental

„Slobodno malo sutra, okolina te gazi”

O slobodi govore mladi iz Budve, Velike Kladuše, Cazina, Kiseljaka, Fojnice, Podgorice, Beograda i
Zenice.

*“Slobodno malo sutra, okolina te gazi” – iz pjesme “Sloboda” – Edo Maajka feat. Kultur Shock
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26900774.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26926241.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27763907.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27313860.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27709630.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28460135.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28527608.html

„Strejt ili gej – fakat je svejedno”

O toleranciji govore mladi iz Mostara, Fojnice, Kiseljaka, Tuzle, Ulcinja, Sarajeva i Istočnog Sarajeva
*„Strejt ili gej – fakat je svejedno“ – iz pjesme „Pakšu“ – Dubioza Kolektiv

• https://www.slobodnaevropa.org/a/26835252.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26849554.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27313860.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/28155318.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/27438390.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26950293.html
• https://www.slobodnaevropa.org/a/26964785.html

Login