Pravo da se boriš za svoja prava

O SLOBODI

 

O SLOBODI

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

U toku snimanja serijala “Perspektiva” u Prijedoru mladi su rekli mnoge sjajne stvari koje nažalost, zbog manjka prostora, nisu ušle u finalne emisije. Jedna od pokrenutih tema ticala se slobodnog i kritičkog razmišljanja.

POPULARNO

Cenzurisano društvo

Cenzura je jedna od tema koje su bile pokrenute tokom snimanja Perspektive u Prijedoru a koje zbog vremenskog ograničenja nisu ušle u emisiju. U vrijeme infomacijskih mogućnosti kada nam je sve što želimo da znamo dostupno na nekoliko klikova, mladi ipak primijete cenzuru u medijima i kontrolu informacija koje dolaze do građana.

Cenzurom do “zaštite ugleda i dostojanstva” države

Novim Zakonom o državnim simbolima u Crnoj Gori predviđene su novčane kazne od 1.000 do 20.000 eura ako “pravno lice upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore”, odnosno ako se “na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa; u tekstu ili melodiji izvrši bilo kakva izmjena”, te i u drugim sličnim oblicima i situacijama kada bi se to moglo protumačiti kao “vrijeđanje ugleda i dostojanstva Crne Gore”.

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

U toku snimanja serijala “Perspektiva” u Prijedoru mladi su rekli mnoge sjajne stvari koje nažalost, zbog manjka prostora, nisu ušle u finalne emisije. Jedna od pokrenutih tema ticala se slobodnog i kritičkog razmišljanja.

Cenzurom do “zaštite ugleda i dostojanstva” države

Cenzurom do “zaštite ugleda i dostojanstva” države

Novim Zakonom o državnim simbolima u Crnoj Gori predviđene su novčane kazne od 1.000 do 20.000 eura ako “pravno lice upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore”, odnosno ako se “na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa; u tekstu ili melodiji izvrši bilo kakva izmjena”, te i u drugim sličnim oblicima i situacijama kada bi se to moglo protumačiti kao “vrijeđanje ugleda i dostojanstva Crne Gore”.

Makedonski parlament usvojio niz progresivnih izmjena u zakon o abortusu

Makedonski parlament usvojio niz progresivnih izmjena u zakon o abortusu

Makedonski parlament usvojio je izmjene zakona o abortusu, prema kojima će ženama biti dostupniji prekid trudnoće na njihov zahtjev. Tamošnja organizacija civilnog društva HERA – Health Education and Research Association tvrdi kako će se ovim izmjenama zakona omogućiti potpuno poštivanje ženinog prava na izbor i odluku o vlastitom tijelu i životu.

Religijski objekti nisu krivi za naše svađe

Religijski objekti nisu krivi za naše svađe

Tijekom zadnjeg rata i za vrijeme Martovskih nemira 2004. godine, mnogi religijski objekti i spomenici su bili oštećeni od strane Srba i Albanaca. Danas mladi Kosova znaju da objekti i spomenici nisu krivi za naše međuetničke sukobe tijekom i nakon rata na Kosovu. U gradu Ferizaju danas se pokušavaju sjetiti zajedničke prošlosti njegujući kulturno naslijeđe i religijske spomenike. Više u priči naše Vjose Ćerkini.

Izbjeglice u Velikoj Kladuši: godinu dana kasnije

Izbjeglice u Velikoj Kladuši: godinu dana kasnije

“Strancima bez dokumenata zabranjen ulaz”, piše na vratima kafića koji se nalazi u blizini migrantskog centra Miral u naselju Polje, predgrađu Velike Kladuše. Takvi natpisi su i na većini drugih ugostiteljskih objekata, marketa, benzinskih pumpi, pekara, u ovoj neformalnoj poduzetničko-industrijskoj zoni.

Istraga mog antisrpskog delovanja

Istraga mog antisrpskog delovanja

Nedavno je na jednom fantomskom portalu objavljen tekst u kojem se navodi da sam srbomrzac i produkt agresivne antisrpske politike. Ukoliko se pogledaju ostali tekstovi objavljeni od osnivanja ovog portala, vidi se da je jedina svrha njegovog postojanja etiketiranje pojedinaca koji javno iznose svoje kritičko mišljenje.

Glasaj za ove “naše”

Glasaj za ove “naše”

U zimskom izdanju Retrospektive komentirali smo teme pokrenute u Bihaću. Jedna od njih se tiče političke participacije mladih, te općeg interesovanja mladih za politiku.

POPULARNO

Snaga i važnost lokalnih pokreta

Širom Srbije se već nekoliko mjeseci održavaju protesti “1 od 5 miliona” kao reakcija na trenutno društveno i političko stanje u državi. Nakon velikih protesta u Beogradu protesti su organizirani i u ostalim, manjim i većim, gradovima Srbije koje su organizirale manje lokalne grupe građana. Lokalni pokreti su tema o kojoj je naš Aleksandar Klarić razgovarao sa Nikolom Milovićem, osnivačem grupe “Prilika” iz Šapca. Više u videu.

Ako obrazovanje ne bude bliže norveškom, mladi će biti bliži Norveškoj

Vijeće mladih Grada Mostara je odlučno nastavilo s ulogom medijatora u procesima poboljšavanja uvjeta življenja za mlade ovog grada te u prostorijama hotela Bristol sredinom marta organiziralo tribinu na koju su bili pozvani kako predstavnici obrazovnih i federalnih institucija, tako i svi studenti grada na Neretvi.

Cenzurisano društvo

Cenzura je jedna od tema koje su bile pokrenute tokom snimanja Perspektive u Prijedoru a koje zbog vremenskog ograničenja nisu ušle u emisiju. U vrijeme infomacijskih mogućnosti kada nam je sve što želimo da znamo dostupno na nekoliko klikova, mladi ipak primijete cenzuru u medijima i kontrolu informacija koje dolaze do građana.

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

Može li se ‘hrvatski’ dio Mostara ‘oprostiti’ sa zaostavštinom NDH i promijeniti nazive ulica po ustaškim dužnosnicima? Očito ne može, jer traže pomoć visokog predstavnika da im ih on ukine.

Autorica: Vera Soldo za Deutche Welle

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

U toku snimanja serijala “Perspektiva” u Prijedoru mladi su rekli mnoge sjajne stvari koje nažalost, zbog manjka prostora, nisu ušle u finalne emisije. Jedna od pokrenutih tema ticala se slobodnog i kritičkog razmišljanja.

Nasilje nad djecom – još uvijek tabu

Slučajevi zlostavljanja djece potresaju Hrvatsku ali i BiH. Dok kao nikada do sada, o tome progovara i Vatikan, je li ova tema u društvu još uvijek tabu? Jesmo li društvo koje tolerira nasilje nad djecom?

Cenzurom do “zaštite ugleda i dostojanstva” države

Novim Zakonom o državnim simbolima u Crnoj Gori predviđene su novčane kazne od 1.000 do 20.000 eura ako “pravno lice upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore”, odnosno ako se “na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa; u tekstu ili melodiji izvrši bilo kakva izmjena”, te i u drugim sličnim oblicima i situacijama kada bi se to moglo protumačiti kao “vrijeđanje ugleda i dostojanstva Crne Gore”.

Makedonski parlament usvojio niz progresivnih izmjena u zakon o abortusu

Makedonski parlament usvojio je izmjene zakona o abortusu, prema kojima će ženama biti dostupniji prekid trudnoće na njihov zahtjev. Tamošnja organizacija civilnog društva HERA – Health Education and Research Association tvrdi kako će se ovim izmjenama zakona omogućiti potpuno poštivanje ženinog prava na izbor i odluku o vlastitom tijelu i životu.

Religijski objekti nisu krivi za naše svađe

Tijekom zadnjeg rata i za vrijeme Martovskih nemira 2004. godine, mnogi religijski objekti i spomenici su bili oštećeni od strane Srba i Albanaca. Danas mladi Kosova znaju da objekti i spomenici nisu krivi za naše međuetničke sukobe tijekom i nakon rata na Kosovu. U gradu Ferizaju danas se pokušavaju sjetiti zajedničke prošlosti njegujući kulturno naslijeđe i religijske spomenike. Više u priči naše Vjose Ćerkini.

Izbjeglice u Velikoj Kladuši: godinu dana kasnije

“Strancima bez dokumenata zabranjen ulaz”, piše na vratima kafića koji se nalazi u blizini migrantskog centra Miral u naselju Polje, predgrađu Velike Kladuše. Takvi natpisi su i na većini drugih ugostiteljskih objekata, marketa, benzinskih pumpi, pekara, u ovoj neformalnoj poduzetničko-industrijskoj zoni.

Istraga mog antisrpskog delovanja

Nedavno je na jednom fantomskom portalu objavljen tekst u kojem se navodi da sam srbomrzac i produkt agresivne antisrpske politike. Ukoliko se pogledaju ostali tekstovi objavljeni od osnivanja ovog portala, vidi se da je jedina svrha njegovog postojanja etiketiranje pojedinaca koji javno iznose svoje kritičko mišljenje.

Glasaj za ove “naše”

U zimskom izdanju Retrospektive komentirali smo teme pokrenute u Bihaću. Jedna od njih se tiče političke participacije mladih, te općeg interesovanja mladih za politiku.

Merlinka u Sarajevu po sedmi put

Sarajevski otvoreni centar od 7. do 9. februara po sedmi put u Sarajevu organizuje Međunarodni festival queer filma Merlinka.

Svi smo gubitnici na kraju rata

“Oružje bi potezali oni koji smatraju da je njihova bezbjednost ugrožena”, rekao nam je Strahinja Savić, student master studija na Fakultetu političkih nauka na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije. Ostale priče iz serijala o mladima i ratu možete pogledati na našem portalu.

Retrospektiva Sarajevo: prof. dr Dragan Đukanović

U zimskom izdanju Retrospektive analizirali smo teme pokrenute u Sarajevu. Jedna od tema o kojima se najviše govorilo tiče se abortusa. Naš gost u ovom izadnju bio je prof. dr Dragan Đukanović, predsjednik Centra za spoljnu politiku iz Beograda.

Retrospektiva Sarajevo: Mladen Lišanin

U zimskom izdanju Retrospektive govorio je istraživač Instituta za političke studije iz Beograda, Mladen Lišanin. U ovoj epizodi analizirali smo teme pokrenute u Sarajevu, a jedna od njih se tiče pasivnosti mladih.

Ko će ako ne mi?

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije su u januaru 2017. godine u vojvođanskom mjestu Beška pokušali ukazati na podršku koju Srpska napredna stranka pruža Veselinu Šljivančaninu. Šljivančanin je osuđen na 10 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Oni su pred početak govora Šljivančanina na tribini koju je organizirala vladajuća stranka razvili transparent sa natpisom “Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama”.

Godinu i devet mjeseci kasnije, pred Prekršajnim sudom zbog protesta protiv ratnog zločinca, osuđeni su za kršenje javnog reda i mira. Osmoro aktivista Inicijative osuđeno je na ukupnu kaznu u iznosu od 450.000 dinara (3.800 EUR). Novac za plaćanje kazne aktivisti Inicijative sakupili su zahvaljujući javnoj kampanji putem koje su građani čije su stavove branili na ovoj tribini donirali cjelokupan iznos.

Sofija Todorović jedna je od osuđenih aktivista i aktivistkinja Inicijative koja za naš portal govori o tome da mi, mladi, moramo mijenjati stvari i moramo progovoriti onda kada vidimo problem. Na to imamo pravo. Više u videu.

Moramo se suočiti s prošlošću

“Imamo ratne zločince koji sjede u skupštinskim klupama, koji predaju na vojnoj akademiji… mislim da to šalje pogrešnu sliku mladim ljudima.” – rekla je, između ostalog, Maja Žilić kada smo je pitali misli li da bi mladi potezali oružje u slučaju novih sukoba. Svoje mišljenje o ovoj temi nam možete reći putem Perspektiva.plus video foruma.

Mladi žele bolju budućnost

U nastavku serijala o mladima i ratu, sedma priča govori o tome da li bi mladi ponovo ratovali ukoliko dođe do novih sukoba na ovim prostorima. Na ovo nimalo jednostavno pitanje odgovara Petar Ranković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Sve prethodne priče možete pogledati na našem portalu, a svoj doprinos temi možete dati putem Perspektiva.plus video foruma.

Dužnost nam je braniti zemlju

“Dužnost svakog građanina jeste da brani svoju zemlju.” – ovako je svoj odgovor započeo Danilo Savić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu koga smo pitali da li bi mladi na Balkanu u slučaju eventualnih sukoba uzeli oružje u ruke. Ovo je četvrta priča iz serijala o ratu i mladima.

Retrospektiva: Irina Gešovska

Irina Gešovska učestvovala je na prvom snimanju Perspektiva serijala u Skoplju kada je pred kamerama i mislionskom publikom priznala da je lezbejka. U tom trenutku, mnogi od njoj bliskih ljudi nisu znali njenu seksualnu orjentaciju, pa su i reakcije na njeno autovanje bile podijeljene. Dvije godine poslije, Irina ponovo pred našim kamerama priča o svom iskustvu. 

“Politika može veoma da uništi čovekov život, ako se time previše optereti.”

Pjevati hrvatsku himnu u Srbiji – sloboda izražavanja, zabava, provokacija, ili nepromišljeno djelovanje?
Mladi Novog Sada pokrenuli su ovu temu, a u videu donosimo njihove stavove.

„Radilo se o tome da sam bio zainteresovan za jednu hrvatsku pesmu, tačnije himnu, i pevao sam je iz neke da li zabave, radoznalosti, entuzijazma (…) I to je krenulo jednom neželjenom smeru, ispao sam nekakav crni bojovnik, NDH-ovac, ustaša.“

Nakon što je Stefan ispričao kako je pjevao hvatsku himnu u Srbiji, njegove kolege su reagovale na različite načine.
„I ja slušam dosta hrvatskih pesama, slušam Nove Fosile kao što i u Hrvatskoj slušaju nas. Tako, ja slušam njihove izvođače zato što stvarno mnogo lepo pevaju. Ali, nisam se odlučio za himnu jer samim tim kada počnete pevati nečiju himnu, ili mi da pevamo našu himnu u Hrvatskoj, provokacija je.“

Pjevanje hrvatske himne, Stefanov drugar Nikola protumačio je kao provokaciju, obzirom su članovi njegove porodice stradali u ratu.
„To je nekako za mene provokacija, jer ja sam izgubio nekoga tamo u Hrvatskoj i neko ne zna koga sam ja izgubio i kako su krvnički ubijani i počne da peva hrvatsku himnu. Pa kako da ja to protumačim? A dobro znam šta su mi radili 92., određenima, zato što su bili Srbi u Hrvatskoj. Ja sam 1996. godište (…) Ne mogu da oprostim nikom svoje. Draže je meni moje malo, nego njihovo sve. Znači, možda bi i dan danas ti moji preci koji su bili tamo, a samo zato što su Srbi su ubijani, sestra od 4 godine, brat od 7 godina. Samo zato što je bio Srbin u Hrvatskoj. I šta ja tu treba da prihvatim?“

Stefan je pojasnio da nije imao namjeru nikoga povrijediti.
„Ta pesma me jednostavno fascinirala. Ne zbog toga što sam želeo da veličam Hrvatsku naciju ili kulturu, jednostavno ta pesma mi je budila neku energiju u meni.“

Neki iz grupe su pokazali da razumiju zašto je Nikola Stefanov postupak shvatio kao provokaciju, dok su drugi naveli kako bi se ovakav čin posmatrao potpuno drugačije kada bi himnu pjevao neko drugi.
„Mi to jako teško prihvatamo, a ni sami ne znamo zašto. Nismo osjetili tu mržnju, nismo tad bili rođeni i ne možemo o tome da pričamo, ali jednostavno tako smo čuli. Takvo osećanje vlada ovim prostorima i jednostavno samo smo ga prihvatili a ni sami ne znamo zašto.“

„Da se pojavio momak ćelav, od dva metra, da peva hrvatske pesme, istetoviran i napucan, 90% ljudi mu ne bi prišlo. Pogotovo sami. Nego kad bi se skupila velika grupa ljudi onda bi tek prišli da ga pitaju bilo šta.“

Cijelu priču pogledajte u videu.

„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu”

O slobodi govore mladi iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Budve, Brčkog i Beograda.
*„Trpimo i gutamo, a svi žive u strahu“ – iz pjesme „Priroda i Društvo“ – Elemental

Login