Pravo da se boriš za svoja prava

MOJA PERSPEKTIVA

 

MOJA PERSPEKTIVA

Imaju li mladi talenti podršku države?

Imaju li mladi talenti podršku države?

Pruža li država podršku mladim talentima je pitanje na koje smo pokušali odogovoriti u ovom videu. Naša sugovornica je Tatjana Toković, studentica četvrte godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tatjana je pored studija uspjela i na drugim poljima, i to, kako ona kaže, sve sama. Kao jedan od svojih uspjeha izdvojila bi to da je bila predsjedavajuća na preko 20 modela Ujedinjenih nacija širom Evrope.

POPULARNO

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Imaju li mladi talenti podršku države?

Imaju li mladi talenti podršku države?

Pruža li država podršku mladim talentima je pitanje na koje smo pokušali odogovoriti u ovom videu. Naša sugovornica je Tatjana Toković, studentica četvrte godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Tatjana je pored studija uspjela i na drugim poljima, i to, kako ona kaže, sve sama. Kao jedan od svojih uspjeha izdvojila bi to da je bila predsjedavajuća na preko 20 modela Ujedinjenih nacija širom Evrope.

„Svi smo različiti i to ne znači da je neko ko je Srbin ili Mađar bolji čovek.“

„Svi smo različiti i to ne znači da je neko ko je Srbin ili Mađar bolji čovek.“

Prema popisu iz 2002. godine, 14,28% ukupnog stanovništva Vojvodine čine Mađari. U Novom Sadu oni predstavljaju drugu, po veličini, etničku grupu. Mađarski jezik jedan je od šest službenih jezika u Vojvodini, a u školama postoje i odvojena odjeljenja za djecu mađarske nacionalnosti.
Agnes i Irena pohađaju mađarska odjeljenja i za Perspektivu su govorile o tome kako je biti Mađar u Novom Sadu te koliko, kroz obrazovanje, imaju kontakta sa djecom srpske nacionalnosti.

Njihovu priču donosimo u videu.

„Lepota je u različitosti“

„Lepota je u različitosti“

Sevđulja je djevojka koja je potkraj devedesetih godina, sa porodicom, doselila sa Kosova u Novi Sad. Djetinjstvo i odrastanje provela je tu i Novi Sad osjeća kao svoje rodno mjesto. Stekla je mnoge prijatelje koji, kao ni ona, ne kategorišu prijatelje prema naciji i vjeri.

„Moji prijatelji su pravoslavci, imam i prijatelje koji su katolici. Moja slava je Bajram i dolaze i komšije i kućni prijatelji uvek da nam čestitaju. Dolaze moji drugari uvek, da se počaste, da mi čestitaju, da čestitaju mojoj porodici. Kao što i ja mogu da odem njima kad je neka slava, Božić. I nekako dočekamo svi zajedno, nekako lepota i jeste u toj nekoj različitosti.“

Sevđuljinu priču pogledajte u videu.

Mijenjaj danas!

Mijenjaj danas!

Aktivizam ne mijenja samo zajednicu, nego i pojedinca. Sticanjem novih, životno vrijednih iskustava, aktivizam omogućuje lični rast i razvoj i pojačava spremnost pojedinca da doprinese svom okruženju i svijet učini boljim mjestom. Svoje iskustvo koje se tiče aktivizma sa nama ja podijelila mlada Novosađanka Jelena Mitrović.

Učenjem i jedinstvom protiv radikalizma

Učenjem i jedinstvom protiv radikalizma

O podjelama, radikalizmu u Bosni i Hercegovini i načinu borbe protiv njega govore mladi iz Travnika.
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-druga-epizoda-travnik/29268660.html

Biti drugačiji = biti žrtva nasilja?

Biti drugačiji = biti žrtva nasilja?

Navodeći lične primjere mladi Travničani govore o nasilju zasnovanom na nacionalizmu.
https://www.slobodnaevropa.org/a/29253306.html

“Inicijatori nasilja danas su na vlasti”

“Inicijatori nasilja danas su na vlasti”

O rješavanju problema nasiljem govore mladi Tetovčani, navodeći: “Ako neko u današnje vrijeme misli da je bolje ratom riješiti problem I tražiti svoja prava, onda slobodno neka se učlani u ISIL.”
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-tetovo-cetiri/29238494.html

POPULARNO

Volontiraj u Njemačkoj

Pax christi je neprofitni, nevladin mirovni katolički pokret koji je sa svojim radom započeo u Francuskoj krajem Drugog svjetskog rata. Danas se sastoji od autonomnih, nevladinih sekcija, lokalnih grupa i povezanih organizacija koje su se proširile u preko 60 zemalja, na 5 kontinenata. Pokret djeluje u svim područijma mira, s posebnim naglaskom na demilitarizaciju i razoružanje, razvoj i ljudska prava i ekologiju. Od 2007. godine pax christi Aachen sprovodi projekat u Derventi, a dio toga je aktivnost „Volontiraj u Njemačkoj“

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Premijera predstave “The Game” / “Igra” u BiH

Predstava, koja je nastala u jeku izbjegličke krize u Srbiji, rezultat je procesa koji se sastojao od predavanja, diskusija o izbjegličkoj krizi, dramskog istraživanja ove teme, kao i razgovora i zajedničkih aktivnosti sa izbjeglicama koje borave u nekim od Prihvatnih centara u Srbiji.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

„Svi smo različiti i to ne znači da je neko ko je Srbin ili Mađar bolji čovek.“

Prema popisu iz 2002. godine, 14,28% ukupnog stanovništva Vojvodine čine Mađari. U Novom Sadu oni predstavljaju drugu, po veličini, etničku grupu. Mađarski jezik jedan je od šest službenih jezika u Vojvodini, a u školama postoje i odvojena odjeljenja za djecu mađarske nacionalnosti.
Agnes i Irena pohađaju mađarska odjeljenja i za Perspektivu su govorile o tome kako je biti Mađar u Novom Sadu te koliko, kroz obrazovanje, imaju kontakta sa djecom srpske nacionalnosti.

Njihovu priču donosimo u videu.

„Lepota je u različitosti“

Sevđulja je djevojka koja je potkraj devedesetih godina, sa porodicom, doselila sa Kosova u Novi Sad. Djetinjstvo i odrastanje provela je tu i Novi Sad osjeća kao svoje rodno mjesto. Stekla je mnoge prijatelje koji, kao ni ona, ne kategorišu prijatelje prema naciji i vjeri.

„Moji prijatelji su pravoslavci, imam i prijatelje koji su katolici. Moja slava je Bajram i dolaze i komšije i kućni prijatelji uvek da nam čestitaju. Dolaze moji drugari uvek, da se počaste, da mi čestitaju, da čestitaju mojoj porodici. Kao što i ja mogu da odem njima kad je neka slava, Božić. I nekako dočekamo svi zajedno, nekako lepota i jeste u toj nekoj različitosti.“

Sevđuljinu priču pogledajte u videu.

Mijenjaj danas!

Aktivizam ne mijenja samo zajednicu, nego i pojedinca. Sticanjem novih, životno vrijednih iskustava, aktivizam omogućuje lični rast i razvoj i pojačava spremnost pojedinca da doprinese svom okruženju i svijet učini boljim mjestom. Svoje iskustvo koje se tiče aktivizma sa nama ja podijelila mlada Novosađanka Jelena Mitrović.

Učenjem i jedinstvom protiv radikalizma

O podjelama, radikalizmu u Bosni i Hercegovini i načinu borbe protiv njega govore mladi iz Travnika.
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-druga-epizoda-travnik/29268660.html

Biti drugačiji = biti žrtva nasilja?

Navodeći lične primjere mladi Travničani govore o nasilju zasnovanom na nacionalizmu.
https://www.slobodnaevropa.org/a/29253306.html

“Inicijatori nasilja danas su na vlasti”

O rješavanju problema nasiljem govore mladi Tetovčani, navodeći: “Ako neko u današnje vrijeme misli da je bolje ratom riješiti problem I tražiti svoja prava, onda slobodno neka se učlani u ISIL.”
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-tetovo-cetiri/29238494.html

Mladi Travničani: U gradu zajedno, u školi razdvojeni

Mladi Travničani za Perspektivu govore o segregaciji kojoj su izloženi tokom srednjoškolskog obrazovanja u svom gradu. Govoreći slobodno o ovom problemu, mladi se suprotstavljaju podjelama, predlažući inicijative, kako bi jednog dana srednjoškolci u školu išli zajedno. U uslovima koje zalužuju.

„Živio sam u Maoči“

Dino Pečenković je iz Maoče dovezao Mevlida Jašarevića u Sarajevo, na dan kada je počinjen teroristički akt. Tri mjeseca je proveo u pritvoru, ali protiv njega nije podignuta optužnica. Njegova porodica, otac, majka i dva brata su otišli na sirijsko ratište. Čuo je da su otac i jedan brat poginuli. Za ostale ništa ne zna. Kolege iz BIRN-a BiH zabilježile su njegovu priču, a mi prenosimo dio nje. (Autor Denis Džidić / BIRN BIH)

Srebrenica: Kuća za svu našu djecu

Svi Srebrenicu smatraju gradom koji je faktički mrtav. Mi dokazujemo da to nije istina. Da ima i nas koji gledamo u bolje sutra” – govori Haris, srednjoškolac iz Srebrenice. Haris je član hora i gitarista u Kući dobrih tonova. Pogledajte njihovu priču.

Moja Perspektiva: Irina

Poslušajte Irininu perspektivu…
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-treca-epizoda-skoplje/28113203.html

Moja Perspektiva: Ante

Poslušajte Antinu perspektivu…
https://www.slobodnaevropa.org/a/serijal-rse-perspektiva-treca-epizoda-mostar/26861554.html

Login