Pravo da se boriš za svoja prava

O IDENTITETU

 

O IDENTITETU

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Region zapadne Makedonije nadaleko je poznat po tradicionalnim svadbama. Pored toga, ovaj kraj je poznat kao iseljenički, pa nisu rijetki slučajevi kada mladi dolaze u svoje rodne krajeve kako bi organizirali i drugu, tradicionalnu svadbu. Ovakav luksuz košta između 10.000 i 50.000 Eura. Više u priči Dejana Azeskog. 

POPULARNO

Jednakost se uči od malih nogu

Učenici različitih vjera i nacionalnosti u Sjevernoj Makedoniji zajedno pohađaju samo priatne škole, ne i one države. Upravo je to mana obrazovnog sistema u ovoj zemlji. Djecu bismo jednakosti trebali učiti od malih nogu, smatraju naši sagovornici. Više u priči Dejana Azeskog. 

Nastavak bunta u Srbiji

Studenti Univerziteta u Beogradu 12 dana su držali u blokadi Rektorat ovog univerziteta. Blokada je okončana uspješno. Glavni zahtjev studenata iz udruženja “1 od 5 miliona” bio je da se odredi datum donošenja konačne odluke o doktoratu Siniše Malog, što je i učinjeno. Naš Aleksandar Klarić je sa studentima koji su blokirali Rektorat razgovarao o tome da li je zauzimanje ove zgrade podiglo proteste protiv vlasti na viši nivo. 

Cijeli svijet je tržište

U vrijeme masovnog iseljavanja mladih iz država Balkana, postoje i primjeri mladih koji svoju bolju budućnost vide u matičnim zemljama. Naš Dejan Azeski razgovarao je s dvoje mladih poduzetnika koji su se ohrabrili i u Makedoniji otvorili vlastite firme. Kažu da je, zahvaljujući internetu, cijeli svijet njihovo tržište. 

Ni u rod, ni u dom

„Ni u rod ni u dom“ je rečenica poznata crnogorskim ženama. Sigurna ženska kuća ju je iskoristila za moto projekta, ali na drugi način, kao: „I u rod i u dom“. U sklopu toga je pokrenuta kampanja „Ne dijeli djecu podijeli nasljedstvo“, jer žene u Crnoj Gori ne posjeduju neku značajnu imovinu, jer se odriču sopstvenog dijela u korist muških članova porodice, a glavni razlog za to je da imovina ne bi mijenjala prezime, zajedno sa ženom. Više u priči Jelene Kontić. 

TV 3 – jedna televizija, tri jezika

U gradu Debar u Sjevernoj Makedoniji smještena je Televizija 3 koja svoj program emitira na jezicima naroda koji žive u debarskoj regiji. Emitiraju na makedonskom, albanskom i turskom jeziku, a kako kažu, cilj im je doprinijeti suživotu na ovim prostorima, koji nije bio narušen čak ni za vrijeme ratnih dešavanja. Više u priči Dejana Azeskog. 

Digitalni Muzej žena Crne Gore

“Bila jednom jedna žena” naziv je akcije u okviru koje je pokrenut i digitalni Muzej žena Crne Gore o običnim ženama iz crnogorske prošlosti. Obične, ali posebne jer je svaka od njih na jedinstven način pomjerala granice doimanja žene i njene sloboda. Projekat sprovodi  NVO NOVA Centar za feminističku kulturu iz Podgorice, u okviru projekta “Žene-Žudnje-Prelasci / Putujući muzej žena”. Više u priči Jelene Kontić.

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Mladi ne odustaju od svoje tradicije

Region zapadne Makedonije nadaleko je poznat po tradicionalnim svadbama. Pored toga, ovaj kraj je poznat kao iseljenički, pa nisu rijetki slučajevi kada mladi dolaze u svoje rodne krajeve kako bi organizirali i drugu, tradicionalnu svadbu. Ovakav luksuz košta između 10.000 i 50.000 Eura. Više u priči Dejana Azeskog. 

Prvi lezbejski roman u Crnoj Gori – „U svoja četiri zida“

Prvi lezbejski roman u Crnoj Gori – „U svoja četiri zida“

Kristina Ćetković je autorka prvog lezbejskog romana u Crnoj Gori, iako ističe da se Mirko Kovač u jednom svom djelu bavio ovom tematikom. Na samom početku susrela se sa problemom odbijanja izdavačkih kuća, no uz pomoć svojih prijatelja je ipak izdala roman. Knjiga „U svoja četiri zida“ prati glavnu junakinju, lezbejku, koja radi i kao seksualna radnica, objašnjava autorka koja je kroz priču o ljubavi govorila i o društvenoj situaciji. Zbog toga je razmišljala i da naslov djela bude „Najstariji zanat umjesto partijske knjižice“ ističući da seksualne radnice smatra poštenijim od pojedinih političara.

Nasilje nad izbjeglicama na Balkanskoj ruti

Nasilje nad izbjeglicama na Balkanskoj ruti

„Smijali su se dok su nas tukli”, naslov je teksta objavljenog u online izdanju magazina „Spiegel” autora Thorea Schrödera koji je boravio u Bihaću. „Da li Frontex (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) toleriše maltretiranje izbjeglica od strane lokalnih snaga sigurnosti? Kako nasilje sistemski funkcioniše, govore žrtve i humanitarci iz izbjegličkog centra u Bosni”, piše u uvodu teksta. 

Pod lupom društva

Pod lupom društva

Pripadnici LGBTIQ populacije u Crnoj Gori još uvijek ne uživaju u svim ljudskim pravima, ne žive slobodno i često se kriju od društva. Živeći tako većina njih je svakodnevno žrtva nasilja. Iako tolerancija prema ovoj populaciji u Crnoj Gori raste, većina njih još uvijek živi pod lupom društva kojem smeta drugačije. Više u priči Jelene Kontić.

“Zadnji prvi Prajd” na Balkanu

“Zadnji prvi Prajd” na Balkanu

U Sarajevu se priprema prva Povorka ponosa. Podrška je stigla od brojnih građana i sa svih strana svijeta, ali podrška vlasti nedostaje. Stranka SDA i dalje ne podržava Povorku, te se poziva i na EU.

Depresija ne smije biti tabu

Depresija ne smije biti tabu

Depresija kod mladih je ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje ozbiljan osjećaj tuge i gubitak interesa za aktivnosti. Ona utječe na mišljenje, osjećaje i ponašanje, a može uzrokovati emocionalne, funkcionalne i fizičke probleme.

Kako žive crnogorski ateisti?

Kako žive crnogorski ateisti?

Prema podacima Zavoda za statistiku MONSTAT u Crnoj Gori postoji 7.600 ateista, odnosno svega oko 1.5 odsto stanovništva, dok je religioznost u porastu, kažu mnoga istraživanja a religioznost se podrazumijeva. Kakav je život crnogorskih ateista pogledajte u priči naše Jelene Kontić. 

NOVI SAZIV PARLAMENTA EU IMAT ĆE NAJVEĆI BROJ ZASTUPNIKA/CA PREDANIH OSTVARIVANJU LGBTI JEDNAKOSTI

NOVI SAZIV PARLAMENTA EU IMAT ĆE NAJVEĆI BROJ ZASTUPNIKA/CA PREDANIH OSTVARIVANJU LGBTI JEDNAKOSTI

Novi saziv Evropskog parlamenta imat će najveći broj zastupnika/ca koji/e su predani/e ostvarivanju LGBTI jednakosti, saopćila je organizacija ILGA-Europe. Ukupno 215 zastupnika/a Evropskog parlamenta iz osam različitih političkih grupa potpisalo je platformu ComeOut, i tako se obavezalo da aktivno štiti i zastupa unapređenje ljudskih prava svih LGBTI osoba u Evropi, ali i van EU.

Mladi i mediji

Mladi i mediji

Američki kutak u Mostaru je odlučio ukazati na tanke granice s virtualnom stvarnošću angažirajući studente sa Sveučilišta u Mostaru povodom organizacije radionice seminara pod nazivom „Mladi i mediji“. Radionice su održane u sklopu kolegija „Društveno korisno učenje“ i bile su predviđene za mlade i njihove roditelje.

POPULARNO

Predizborna retorika trese region poput groznice

Kako mladi u Srbiji gledaju na sve oštriju retoriku i niz novih sukoba na relaciji Beograd-Zagreb-Sarajevo? Našeg Aleksandra Klarića zanimalo je da li je to ključna prepreka pomirenju i suživotu za buduće generacije? Više u videu. 

Jednakost se uči od malih nogu

Učenici različitih vjera i nacionalnosti u Sjevernoj Makedoniji zajedno pohađaju samo priatne škole, ne i one države. Upravo je to mana obrazovnog sistema u ovoj zemlji. Djecu bismo jednakosti trebali učiti od malih nogu, smatraju naši sagovornici. Više u priči Dejana Azeskog. 

Nastavak bunta u Srbiji

Studenti Univerziteta u Beogradu 12 dana su držali u blokadi Rektorat ovog univerziteta. Blokada je okončana uspješno. Glavni zahtjev studenata iz udruženja “1 od 5 miliona” bio je da se odredi datum donošenja konačne odluke o doktoratu Siniše Malog, što je i učinjeno. Naš Aleksandar Klarić je sa studentima koji su blokirali Rektorat razgovarao o tome da li je zauzimanje ove zgrade podiglo proteste protiv vlasti na viši nivo. 

Cijeli svijet je tržište

U vrijeme masovnog iseljavanja mladih iz država Balkana, postoje i primjeri mladih koji svoju bolju budućnost vide u matičnim zemljama. Naš Dejan Azeski razgovarao je s dvoje mladih poduzetnika koji su se ohrabrili i u Makedoniji otvorili vlastite firme. Kažu da je, zahvaljujući internetu, cijeli svijet njihovo tržište. 

Ni u rod, ni u dom

„Ni u rod ni u dom“ je rečenica poznata crnogorskim ženama. Sigurna ženska kuća ju je iskoristila za moto projekta, ali na drugi način, kao: „I u rod i u dom“. U sklopu toga je pokrenuta kampanja „Ne dijeli djecu podijeli nasljedstvo“, jer žene u Crnoj Gori ne posjeduju neku značajnu imovinu, jer se odriču sopstvenog dijela u korist muških članova porodice, a glavni razlog za to je da imovina ne bi mijenjala prezime, zajedno sa ženom. Više u priči Jelene Kontić. 

TV 3 – jedna televizija, tri jezika

U gradu Debar u Sjevernoj Makedoniji smještena je Televizija 3 koja svoj program emitira na jezicima naroda koji žive u debarskoj regiji. Emitiraju na makedonskom, albanskom i turskom jeziku, a kako kažu, cilj im je doprinijeti suživotu na ovim prostorima, koji nije bio narušen čak ni za vrijeme ratnih dešavanja. Više u priči Dejana Azeskog. 

Prvi lezbejski roman u Crnoj Gori – „U svoja četiri zida“

Kristina Ćetković je autorka prvog lezbejskog romana u Crnoj Gori, iako ističe da se Mirko Kovač u jednom svom djelu bavio ovom tematikom. Na samom početku susrela se sa problemom odbijanja izdavačkih kuća, no uz pomoć svojih prijatelja je ipak izdala roman. Knjiga „U svoja četiri zida“ prati glavnu junakinju, lezbejku, koja radi i kao seksualna radnica, objašnjava autorka koja je kroz priču o ljubavi govorila i o društvenoj situaciji. Zbog toga je razmišljala i da naslov djela bude „Najstariji zanat umjesto partijske knjižice“ ističući da seksualne radnice smatra poštenijim od pojedinih političara.

Nasilje nad izbjeglicama na Balkanskoj ruti

„Smijali su se dok su nas tukli”, naslov je teksta objavljenog u online izdanju magazina „Spiegel” autora Thorea Schrödera koji je boravio u Bihaću. „Da li Frontex (Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu) toleriše maltretiranje izbjeglica od strane lokalnih snaga sigurnosti? Kako nasilje sistemski funkcioniše, govore žrtve i humanitarci iz izbjegličkog centra u Bosni”, piše u uvodu teksta. 

Pod lupom društva

Pripadnici LGBTIQ populacije u Crnoj Gori još uvijek ne uživaju u svim ljudskim pravima, ne žive slobodno i često se kriju od društva. Živeći tako većina njih je svakodnevno žrtva nasilja. Iako tolerancija prema ovoj populaciji u Crnoj Gori raste, većina njih još uvijek živi pod lupom društva kojem smeta drugačije. Više u priči Jelene Kontić.

“Zadnji prvi Prajd” na Balkanu

U Sarajevu se priprema prva Povorka ponosa. Podrška je stigla od brojnih građana i sa svih strana svijeta, ali podrška vlasti nedostaje. Stranka SDA i dalje ne podržava Povorku, te se poziva i na EU.

Depresija ne smije biti tabu

Depresija kod mladih je ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje ozbiljan osjećaj tuge i gubitak interesa za aktivnosti. Ona utječe na mišljenje, osjećaje i ponašanje, a može uzrokovati emocionalne, funkcionalne i fizičke probleme.

Kako žive crnogorski ateisti?

Prema podacima Zavoda za statistiku MONSTAT u Crnoj Gori postoji 7.600 ateista, odnosno svega oko 1.5 odsto stanovništva, dok je religioznost u porastu, kažu mnoga istraživanja a religioznost se podrazumijeva. Kakav je život crnogorskih ateista pogledajte u priči naše Jelene Kontić. 

NOVI SAZIV PARLAMENTA EU IMAT ĆE NAJVEĆI BROJ ZASTUPNIKA/CA PREDANIH OSTVARIVANJU LGBTI JEDNAKOSTI

Novi saziv Evropskog parlamenta imat će najveći broj zastupnika/ca koji/e su predani/e ostvarivanju LGBTI jednakosti, saopćila je organizacija ILGA-Europe. Ukupno 215 zastupnika/a Evropskog parlamenta iz osam različitih političkih grupa potpisalo je platformu ComeOut, i tako se obavezalo da aktivno štiti i zastupa unapređenje ljudskih prava svih LGBTI osoba u Evropi, ali i van EU.

Mladi i mediji

Američki kutak u Mostaru je odlučio ukazati na tanke granice s virtualnom stvarnošću angažirajući studente sa Sveučilišta u Mostaru povodom organizacije radionice seminara pod nazivom „Mladi i mediji“. Radionice su održane u sklopu kolegija „Društveno korisno učenje“ i bile su predviđene za mlade i njihove roditelje.

Mediji i mladi u BiH: Konstrukcija etnonacionalnih identiteta i održavanje lagane vatre

Kako mediji utiču na formiranje etnonacionalnih identiteta kod mladih u BiH?

Piše: Aldijana Okerić

U bh. kontekstu, dominantna matrica razumijevanja stvarnosti u kojoj se nalazimo povezana je u velikoj mjeri sa ratnim dejstvima devedesetih i nezrelom demokratijom, pa ne iznenađuje da društvo i državu posmatramo prevashodno kroz prizmu nacionalnog.

DESET GODINA PRESUĐENE DISKRIMINACIJE U BIH: Jevrej i Rom još uvijek ne mogu u Predsjedništvo BiH

Krađe glasova, javašluk na biračkim spiskovima, bugarski voz, trgovina biračkim mjestima, nemogućnost da budeš biran zbog svoje etničke pripadnosti, politički preletači, netransparentnost finansiranja političkih partija…svaki od ovih izraza čuli ste gotovo pa svakodnevno uoči, za vrijeme i nakon svakih održanih izbora u BiH. Ovakve stvari vjerovatno ćete čuti i naredne godine, jer nam se ponovo približavaju lokalni izbori.

Diskriminacija potpomognuta zakonom

Bošnjaci na Kosovu susreću se sa diskriminacijom koja je uzrokovana jezikom, a najčešći razlog je to što je njihov jezik sličan srpskom. No, jezik nije jedini razlog. Iako postoji zakonski okvir koji nalaže zapošljavanje manjinskih zajednica u javne institucije, taj zakon se ne sprovodi. Više u priči naše Vjose Čerkini. 

Mladi Kosovari biraju put religije

Većina mladih Kosovara su vjernici Islamske vjeroispovijesti i većina njih prakticira religiju. Iako nisu svi religiozni, mladi Kosoari mogu biti primjer religijske tolerancije. Oni koji su religiozni i prakticiraju religiju imaju veoma dobre odnose sa mladim Kosovarima koji se ne smatraju religioznim. Više u priči Vjose Čerkini.

Postoji li alternativa odlasku mladih iz BiH? Postoji, ova koju sada živimo!

Prije nekoliko dana, Institut za razvoj mladih „Kult“ lansirao je kampanju putem društvenih medija pod nazivom „Znamo ih 150.000! #necudaidem“. Moguće je pretpostaviti da se iza inicijative krije želja da se u prvi plan stavi trenutno stanje mladih i negativan trend odliva radne i intelektualne snage iz Bosne i Hercegovine.

Prva Parada ponosa u Novom Sadu 17. maja

Prva Parada ponosa u Novom Sadu biće organizovana 17. maja na Trgu Republike u tom mestu, samoj šetnji prethodiće i prva Novosadska nedelja ponosa koja će početi 13. maja, saopštili su danas organizatori.

Politika bez jasne ideologije

Politička participacija mladih na Kosovu nije na zadovoljavajućem nivou, iako veliki broj mladih izlazi na izbore i glasa. Problem leži u nedovoljno definiranoj ideologiji stranaka, kaž naši sagovornici. Više u priči naše Vjose Čerkini. 

Login