Pravo da se boriš za svoja prava

O DRUŠTVU

 

O DRUŠTVU

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

Može li se ‘hrvatski’ dio Mostara ‘oprostiti’ sa zaostavštinom NDH i promijeniti nazive ulica po ustaškim dužnosnicima? Očito ne može, jer traže pomoć visokog predstavnika da im ih on ukine.

Autorica: Vera Soldo za Deutche Welle

POPULARNO

Cenzurisano društvo

Cenzura je jedna od tema koje su bile pokrenute tokom snimanja Perspektive u Prijedoru a koje zbog vremenskog ograničenja nisu ušle u emisiju. U vrijeme infomacijskih mogućnosti kada nam je sve što želimo da znamo dostupno na nekoliko klikova, mladi ipak primijete cenzuru u medijima i kontrolu informacija koje dolaze do građana.

Cenzurom do “zaštite ugleda i dostojanstva” države

Novim Zakonom o državnim simbolima u Crnoj Gori predviđene su novčane kazne od 1.000 do 20.000 eura ako “pravno lice upotrijebi grb i zastavu u umjetničkom stvaralaštvu, nastavnom i obrazovnom radu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore”, odnosno ako se “na Grbu ili Zastavi izvrši bilo šta, ispravi, doda ili izmijeni, ako se zastava postavi tako da dodiruje tlo ili kao prostirka ili zavjesa; u tekstu ili melodiji izvrši bilo kakva izmjena”, te i u drugim sličnim oblicima i situacijama kada bi se to moglo protumačiti kao “vrijeđanje ugleda i dostojanstva Crne Gore”.

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

Može li se ‘hrvatski’ dio Mostara ‘oprostiti’ sa zaostavštinom NDH i promijeniti nazive ulica po ustaškim dužnosnicima? Očito ne može, jer traže pomoć visokog predstavnika da im ih on ukine.

Autorica: Vera Soldo za Deutche Welle

Nasilje nad djecom – još uvijek tabu

Nasilje nad djecom – još uvijek tabu

Slučajevi zlostavljanja djece potresaju Hrvatsku ali i BiH. Dok kao nikada do sada, o tome progovara i Vatikan, je li ova tema u društvu još uvijek tabu? Jesmo li društvo koje tolerira nasilje nad djecom?

Zašto Srbija protestuje?

Zašto Srbija protestuje?

Već mjesecima u Srbiji se održavaju protesti pod nazivom “1 od 5 miliona”. Protesti su pokrenuti kao reakcija na trenutnu društveno-političku situaciju u Srbiji. Zašto Srbija protestuje pitali smo četvoro mladih članova opozicionih partija u Srbiji.

Pravda za Pavla! Djeca ne odustaju, i danas drže čas

Pravda za Pavla! Djeca ne odustaju, i danas drže čas

Učenici Filološke gimnazije iz Beograda, čiji je vršnjak i drugar Pavle Cvejić uhapšen i osuđen na 30 dana zatvora jer je sa liderima opozicije ušao u zgradu RTS-a u subotu 16. marta, održali su juče protestnu šetnju od svoje škole do Policijske uprave.

Stoljeće nije bilo dovoljno za postizanje ravnopravnosti

Stoljeće nije bilo dovoljno za postizanje ravnopravnosti

Stotinu Osmih martova marširalo je u petak ulicama Podgorice, baš kao i davne 1919. godine u Kotoru kada je taj dan prvi put obilježen u Crnoj Gori. Ipak, stoljeće nije bilo dovoljno za postizanje ravnopravnosti, a stereotipi u društvu su još uvijek izraženi.

Video: Jelena Kontić.

Jake k'o NATO!

Jake k'o NATO!

Osmomartovski marš održan je i ove godine u Sarajevu. Povorka koja je krenula ispred Parlamentarne skupštine BiH imala je za cilj ukazati na neravnopravan položaj žena u našem društvu. 110. godina od prvog marša, žene se još uvijek bore za ravnopravnost, a često i osnovna prava. Žene su jake, jake k'o NATO!
Video: Azem Kurtić

Porast globalnog populizma urušava prava žena

Porast globalnog populizma urušava prava žena

Od dostupnosti pobačaja do jednakih mogućnosti zapošljavanja, prava žena ponovno bivaju urušavana zbog porasta globalnog populizma, ističe novoosnovana organizacija Group of Women Leaders for Change and Inclusion.

Kako prevazići ekološke izazove

Kako prevazići ekološke izazove

Nakon što su naši sugovornici definisali najveće ekološke izazove u Srbiji, u drugom videu nude i moguća rješenja. Naši sagovornici su studenti master studija na Fakultetu političkih nauka u Beogradu koji se slažu u jednome: edukacija starijih građana i djece je ključna!

Ekološki izazovi u Srbiji

Ekološki izazovi u Srbiji

Očuvanje i zaštita životne sredine trebao bi biti jedno od primarnih polja djelovanja svake države. No to nije moguće ukoliko u toj državi ne žive ekološki osviješteni ljudi. Samo u 21. stoljeću, Srbija je pretrpjela oko 5 milijardi eura štete uzrokovane klimatskim promjenama. U prvoj priči o ekološkim izazovima u Srbiji sumiramo koji su to najveći izazovi s kojima se ova država i njeni građani suočavaju. 

Šutka u panici

Šutka u panici

Makedonija ima veliki problem sa širenjem lažnih vijesti i dezinformacija putem interneta. Upravo lažne objave na društvenim mrežama o otmicama ljudi zbog krađe organa izazvale su paniku među stanovnicima skopske opštine Šuto Orizari koja je poznata i kao Šutka. MUP je negirao ovu pojavu, a naša Kristina Ozimec provjerila je kakva je situacija danas. Više u videu. 

POPULARNO

Snaga i važnost lokalnih pokreta

Širom Srbije se već nekoliko mjeseci održavaju protesti “1 od 5 miliona” kao reakcija na trenutno društveno i političko stanje u državi. Nakon velikih protesta u Beogradu protesti su organizirani i u ostalim, manjim i većim, gradovima Srbije koje su organizirale manje lokalne grupe građana. Lokalni pokreti su tema o kojoj je naš Aleksandar Klarić razgovarao sa Nikolom Milovićem, osnivačem grupe “Prilika” iz Šapca. Više u videu.

Ako obrazovanje ne bude bliže norveškom, mladi će biti bliži Norveškoj

Vijeće mladih Grada Mostara je odlučno nastavilo s ulogom medijatora u procesima poboljšavanja uvjeta življenja za mlade ovog grada te u prostorijama hotela Bristol sredinom marta organiziralo tribinu na koju su bili pozvani kako predstavnici obrazovnih i federalnih institucija, tako i svi studenti grada na Neretvi.

Cenzurisano društvo

Cenzura je jedna od tema koje su bile pokrenute tokom snimanja Perspektive u Prijedoru a koje zbog vremenskog ograničenja nisu ušle u emisiju. U vrijeme infomacijskih mogućnosti kada nam je sve što želimo da znamo dostupno na nekoliko klikova, mladi ipak primijete cenzuru u medijima i kontrolu informacija koje dolaze do građana.

U Mostaru osuđuju fašizam, ali ustaške ulice ostaju

Može li se ‘hrvatski’ dio Mostara ‘oprostiti’ sa zaostavštinom NDH i promijeniti nazive ulica po ustaškim dužnosnicima? Očito ne može, jer traže pomoć visokog predstavnika da im ih on ukine.

Autorica: Vera Soldo za Deutche Welle

Kako biti slobodan i kritički razmišljati?

U toku snimanja serijala “Perspektiva” u Prijedoru mladi su rekli mnoge sjajne stvari koje nažalost, zbog manjka prostora, nisu ušle u finalne emisije. Jedna od pokrenutih tema ticala se slobodnog i kritičkog razmišljanja.

Nasilje nad djecom – još uvijek tabu

Slučajevi zlostavljanja djece potresaju Hrvatsku ali i BiH. Dok kao nikada do sada, o tome progovara i Vatikan, je li ova tema u društvu još uvijek tabu? Jesmo li društvo koje tolerira nasilje nad djecom?

Nasilje nad djecom – još uvijek tabu

Slučajevi zlostavljanja djece potresaju Hrvatsku ali i BiH. Dok kao nikada do sada, o tome progovara i Vatikan, je li ova tema u društvu još uvijek tabu? Jesmo li društvo koje tolerira nasilje nad djecom?

Zašto Srbija protestuje?

Već mjesecima u Srbiji se održavaju protesti pod nazivom “1 od 5 miliona”. Protesti su pokrenuti kao reakcija na trenutnu društveno-političku situaciju u Srbiji. Zašto Srbija protestuje pitali smo četvoro mladih članova opozicionih partija u Srbiji.

Pravda za Pavla! Djeca ne odustaju, i danas drže čas

Učenici Filološke gimnazije iz Beograda, čiji je vršnjak i drugar Pavle Cvejić uhapšen i osuđen na 30 dana zatvora jer je sa liderima opozicije ušao u zgradu RTS-a u subotu 16. marta, održali su juče protestnu šetnju od svoje škole do Policijske uprave.

Stoljeće nije bilo dovoljno za postizanje ravnopravnosti

Stotinu Osmih martova marširalo je u petak ulicama Podgorice, baš kao i davne 1919. godine u Kotoru kada je taj dan prvi put obilježen u Crnoj Gori. Ipak, stoljeće nije bilo dovoljno za postizanje ravnopravnosti, a stereotipi u društvu su još uvijek izraženi.

Video: Jelena Kontić.

Jake k'o NATO!

Osmomartovski marš održan je i ove godine u Sarajevu. Povorka koja je krenula ispred Parlamentarne skupštine BiH imala je za cilj ukazati na neravnopravan položaj žena u našem društvu. 110. godina od prvog marša, žene se još uvijek bore za ravnopravnost, a često i osnovna prava. Žene su jake, jake k'o NATO!
Video: Azem Kurtić

Porast globalnog populizma urušava prava žena

Od dostupnosti pobačaja do jednakih mogućnosti zapošljavanja, prava žena ponovno bivaju urušavana zbog porasta globalnog populizma, ističe novoosnovana organizacija Group of Women Leaders for Change and Inclusion.

Kako prevazići ekološke izazove

Nakon što su naši sugovornici definisali najveće ekološke izazove u Srbiji, u drugom videu nude i moguća rješenja. Naši sagovornici su studenti master studija na Fakultetu političkih nauka u Beogradu koji se slažu u jednome: edukacija starijih građana i djece je ključna!

Ekološki izazovi u Srbiji

Očuvanje i zaštita životne sredine trebao bi biti jedno od primarnih polja djelovanja svake države. No to nije moguće ukoliko u toj državi ne žive ekološki osviješteni ljudi. Samo u 21. stoljeću, Srbija je pretrpjela oko 5 milijardi eura štete uzrokovane klimatskim promjenama. U prvoj priči o ekološkim izazovima u Srbiji sumiramo koji su to najveći izazovi s kojima se ova država i njeni građani suočavaju. 

Šutka u panici

Makedonija ima veliki problem sa širenjem lažnih vijesti i dezinformacija putem interneta. Upravo lažne objave na društvenim mrežama o otmicama ljudi zbog krađe organa izazvale su paniku među stanovnicima skopske opštine Šuto Orizari koja je poznata i kao Šutka. MUP je negirao ovu pojavu, a naša Kristina Ozimec provjerila je kakva je situacija danas. Više u videu. 

Dragan Bursać: Za mobilizaciju spremna djeca!

Samo potpuno raseljavanje vojno sposobnih je, nažalost, jedina trajna garancija za mir u BiH. Jer bolje vam je živo dijete na baušteli u Klagenfurtu, nego mrtav “heroj” koji se borio za gazdinu firmu, na obližnjem groblju!

Piše: Dragan Bursać

Podizanje carina je osnaživanje države

Mladi Kosovari smatraju da je podizanje carina za 100% za proizvode koji odlaze iz BiH i Srbije opravdano i da je taj potez bio odgovor na politiku ovih zemalja prema Kosovu. Također, mladi s kojima je razgovarala naša Vjosa Ćerkini smatraju da je neophodno raditi na jačanju Kosova kao države. Više u videu.

Obrazovanje, umjetnost i tradicija su vrijednosti mladih Kosovara

Mladi Kosovari koji su odrastali u postkomunističkoj i postkonfliktnoj zemlji muče se s vrijednostima koje gaje. Mnogi od njih svoje vrijednosti zasnivaju na tradiciji, ali mlade generacije se sve više okreću ka umjenosti, kulturi i obrazovanju kao poljima njihovog primarnog interesa. Više u priči koju donosi naša Vjosa Cerkini.

Dragan Bursać: Junaci, srećna vam sezona lova na migrante!

Župljanin najbolje zna kako se treba spontano samoorganizovati i izvesti simpatična mala linčovanja. Jebi ti to, dok dođe policija, narod svojim šakama, pardon argumentima, može svakom uljezu od ravnica Bangladeša do marokanskog Atlasa pokazati svoga Boga.

Markovina: Djeca ovdje žive uz fašističke grafite i prijetnje

Maternji jezik mladih na prostorima Zapadnog Balkana je engleski i oni će, nezainteresirani za bilo kakva dešavanja u svojim zemljama, koje doživljavaju kao neperspektivne, otići. To je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio historičar iz Mostara, sa adresom stanovanja u Splitu, Dragan Markovina.

Pet godina poslije: Šta su promijenili protesti u Bosni i Hercegovini?

Točno pet godina je prošlo otkada su 7. februara 2014. godine na području cijele Bosne i Hercegovine građani nezadovoljni socijalnim i ekonomskim stanjem u zemlji izašli na proteste tražeći smjenu brojnih političara. Na današnji dan 2014. godine je tisuće građana izašlo na ulice u većim gradovima, što je izazvalo nerede na ulicama. Osim u Tuzli, sukobi su zabilježeni u Bihaću, Zenici, Sarajevu i Mostaru. Tijekom demonstracija, u Sarajevu je zapaljena zgrada Predsjedništva kada je stradao dio vrijedne arhivske građe Arhiva Bosne i Hercegovine.

Izbjeglice i miganti bez ljudskih prava u BiH

Sredinom decembra 2018. godine, u privremenom izbjegličkom centru otvorenom u prostorima nekadašnje fabrike BIRA u Bihaću, preminuo je 13.godišnji dječak iz Pakistana. O njegovoj smrti izvijestio je tek rijetko koji medij u BiH. O uzrocima zašto je dijete umrlo u kampu kojim upravljaju međunarodne organizacije prisutne u zemlji, nije izvijestio niko.

Crnogorci bi djecu, al’ mušku

Već pet godina Crna Gora se nalazi u top 10 zemalja na svijetu u kojima je narušena prirodna ravnoteža rođene ženske i muške djece zbog pojave selektivnih abortusa. Zbog ovoga nije rođeno 3000 djevojčica. Više u priči koju donosi naša Jelena Kontić.

Da Bog da se ne ponovilo

Za kraj našeg serijala o mladima i ratu, student Ante Kelavić koji trenutno pohađa master studije iz oblasti socilogije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na pitanje da li bi mladi ponovo ratovali, odgovara sa: “Da Bog da se ne ponovilo.”

Login