Pravo da se boriš za svoja prava

O DRUŠTVU

 

O DRUŠTVU

Rat ne možemo zanemariti

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

POPULARNO

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Rat ne možemo zanemariti

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Društvene mreže kao prikaz stanja

Društvene mreže kao prikaz stanja

Naš serijal u kojem govorimo o mladima i ratu se nastavlja u Sarajevu. U narednih nekoliko dana objavljivati ćemo priče sa studentima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Prvi je Ante Kelavić koji trenutno pohađa master studije iz oblasti socilogije kojeg smo pitali da li su mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Ista pitanja smo pitali i studente u Beogradu, a njihove odgovore možete pogledati na našem portalu. 

Kako mediji izvještavaju o mladima

Kako mediji izvještavaju o mladima

Mediji o mladima u Srbiji izvještavaju sporadično. Često se teme koje se tiču mladih izbjegavaju u medijima zato što ne donose profit. Ovo su samo neke od izjava troje mladih novinara s kojima je na temu medija i mladih razgovarao naš beogradski dopisnik.

Šta to čini odgovornog pojedinca?

Šta to čini odgovornog pojedinca?

Prema riječima dr. Čedomira Čupića, inače profesora na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, svaki pojedinac mora ispuniti sedam ključnih odgovornosti koje od njega prave odgovornu osobu. Svih sedam profesor Čupić spominje i objašnjava u videu, te kaže da je ovo idealan model na osnovu kojeg ljudi mogu vidjeti koliko su odgovorni prema sebi i drugima.

U Srbiji zabrana uzgoja i ubijanja životinja radi krzna

U Srbiji zabrana uzgoja i ubijanja životinja radi krzna

Nakon predugih 10 godina prelaznog razdoblja konačno je i u Srbiji stupila na snagu zabrana uzgoja životinja radi krzna. Zakonom o dobrobiti životinja još 2009. godine zabranjeno je „držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože“ na radost velike većine javnosti i udruženja koje su brojnim kampanjama i javnim akcijama radili na tome da i Srbija bude zemlja u kojoj se niti jedna životinja neće ubijati radi krzna. Kazne za nepoštovanje zabrane uzgoja krznašica iznose od 100.000 do 1.000.000 dinara.

Iz srpskog udruženja Sloboda za životinje ne skrivaju oduševljenje i sreću:

„Smatramo da je uvođenje i provođenje zabrane uzgoja radi krzna velik korak za ostvarivanje prava životinja i pravno oslobođenje velike grupe životinja, što je svakako tendencija 21. stoljeća. Jako okrutan i bespotreban način eksploatacije i životinja i prirode i u Srbiji je od 1. januara je ilegalan. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su do sada na bilo koji način podržavali kampanju Za Srbiju bez krzna. Svi ste vi doprinijeli tome da sačuvamo jednu jako dobru i naprednu zakonsku odredbu time spasivši veliki broj života.“

Činčile su jedina vrsta koja se u Srbiji uzgajala radi dobijanja krzna, a godišnje je ubijano oko 12 000 ovih socijalnih i inteligentnih životinja koje su izvozili u Mađarsku. Velik dio uzgajivača tokom prijelaznog perioda zatvorio je svoje farme i prenamijenio svoje poslovnje, time u potpunosti ispoštovavši Zakon.

No, za vrijeme prelaznog razdoblja neki od njih pokušali su srušiti zabranu s ciljem da otvore vrata uzgoju kuna koje su htjeli premjestiti iz država u kojima je zabrana već stupila na snagu, na što se srpska javnost zgrozila. Uz pomoć raznih udruženja za zaštitu životinja i uz podršku 40 organizacija civilnog sektora koje su glasno rekle ne nepoštivanju Zakona, okrutnosti prema životinjama i zagađenju okoliša, konačno je u potpunosti okončan mučni uzgoj i smrt životinja radi deranja njihova krzna.

„Zauvijek smo se rešili logora smrti u kojima se životinje drže u minijaturnim kavezima, guše plinom, ubijaju genitalnim strujnim udarom, a zatim deru i izvoze kako bi nemoralna elita mogla hvaliti skupocjenim bundama, okovratnicima i šubarama. Srbiju više neće trovati i zagađivati kemikalijama i leševima“ dodaju iz Slobode za životinje.

U Evropi zabrana uzgoja životinja radi krzna postoji i primjenjuje se, osim u Hrvatskoj, i u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Nemačkoj, Švedskoj i Luksemburgu. Propisane zabrane s prelaznim periodima postoje u Holandiji, Češkoj, Norveškoj, Danskoj. U Španiji je zabranjeno otvaranje farmi krznašica iz ekoloških razloga. Švicarka nema formalnu zabranu, ali iznimno stroge propise koji ne dozvoljavaju uzgoj.

Koalicija bez Krzna BiH čestita Slobodi za životinje iz Srbije, kao i međunarodnim organizacijama, koje su mnogo doprinijele, poput Fur Free Alliance i PETA-e na zatvaranju poglavlja života kojeg će se svi jednog dana sramiti te na ostvarenju velike pobjede kako za životinje tako i za ljude.

Podsjetimo da je Bih prpustila svoju šansu i početkom 2018. godine dozvola je ostanak farmi krznašica u našoj zemlji.

Da je zatvorila svoje farme Bosna i Hercegovina mogla je biti lider u Evropi kada je ova oblast u pitanju. Međutim, političari su ignorisali struku i ekologe, pa farme krzna ostaju u BiH do 2028.

Autor: Maja Isović Dobrijević / www.6yka.com

Vještački nacionalizam = politički poeni

Vještački nacionalizam = politički poeni

Šesta priča iz serijala o mladima i ratu govori o tome da li su mladi izvukli pouke iz dešavanja devedesetih godina. Mišel Zubenica, politički analitičar iz Beograda smatra da mladi nisu spremni da ponove historijske greške. Više u video priči.

Ništa nismo naučili

Ništa nismo naučili

Petar Ranković smatra da mladi, a ni stariji, nisu ništa naučili iz dešavanja devedesetih. Ovo je peta priča iz serijala o mladima i ratu kojeg smo snimali u Beogradu i u kojem mladi ljudi odgovaraju na pitanja kojih se mnogi plaše. Više u video priči.

Rat je loš, rat uništava

Rat je loš, rat uništava

Treća priča iz serijala u kojem smo s mladima iz Beograda razgovarali o ratu. Marko Golubović iz Centra za međunarodnu javnu politiku smatra da mladi nisu naučili lekcije iz prethodnih ratova iz jednog prostog razloga: u njima nisu učestvovali. Cijelu priču pogledajte u videu. 

Rat kao škola mladima?

Rat kao škola mladima?

Andrej Ševo, magistrand na Univerzitetu u Beogradu za Perspektiva.plus govori o tome da li su mladi izvukli pouke iz ratnih dešavanja devedesetih.  Ovo je druga priča iz serijala u kojem smo s mladima iz Beograda govorili o ratu i posljedicama koje ratovi ostave. 

POPULARNO

Volontiraj u Njemačkoj

Pax christi je neprofitni, nevladin mirovni katolički pokret koji je sa svojim radom započeo u Francuskoj krajem Drugog svjetskog rata. Danas se sastoji od autonomnih, nevladinih sekcija, lokalnih grupa i povezanih organizacija koje su se proširile u preko 60 zemalja, na 5 kontinenata. Pokret djeluje u svim područijma mira, s posebnim naglaskom na demilitarizaciju i razoružanje, razvoj i ljudska prava i ekologiju. Od 2007. godine pax christi Aachen sprovodi projekat u Derventi, a dio toga je aktivnost „Volontiraj u Njemačkoj“

Kosovo nije industrija lažnih vijesti

Fake News ili lažne vijesti je pojam koji je obilježio 2016. godinu. Posljedice koje lažne vijesti ostavljaju su često nesagledive u potpunosti. Načini borbe sa lažnim vijestima su razni, a neki od njih podrazumijevaju provjeravanje izvora informacija, informiranje iz više različitih izvora ili praćenje specijaliziranih medija koji se bave isključivo raskrinkavanjem lažnih vijesti. Upravo lažne vijesti zanimale su našu kosovsku dopisnicu Vjosu Çerkini koja donosi priču o ovom fenomenu na Kosovu.

Humanity in Action poziv studentima

Trenutni studenti i studentice iz BiH, te oni koji su upravo završili studij imaju priliku aplicirati za jedan od europskih fellowship programa u Amsterdamu, Kopenhagenu ili Sarajevu, kao i za američki fellowship u Atlanti.

Europski fellowship programi će biti održani između 7. juna i 3. jula 2019. godine, dok će program u Atlanti svoje polaznike ugostiti u periodu između 1. i 31. jula 2019.

Rok za slanje aplikacija je 10. februar 2019. godine.

Rat ne možemo zanemariti

Iako živimo u relativno mirnom društvu, stanje nije optimalno da bismo mogli u potpunosti da zanemarimo rat i prošlost, smatra Vedad Fazlić, student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu na smjeru za Upravljanje državom. Ovaj video dio je serijala u kojem govorimo o mladima i ratu a koji se nakon Beograda nastavlja u Sarajevu. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Premijera predstave “The Game” / “Igra” u BiH

Predstava, koja je nastala u jeku izbjegličke krize u Srbiji, rezultat je procesa koji se sastojao od predavanja, diskusija o izbjegličkoj krizi, dramskog istraživanja ove teme, kao i razgovora i zajedničkih aktivnosti sa izbjeglicama koje borave u nekim od Prihvatnih centara u Srbiji.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Ne sjećam se rata, kako da mrzim?

Naš serijal o mladima i ratu se nastavlja. Nakon studenata iz Beograda razgovarali smo i sa studentima u Sarajevu. Nejira Saračevića, studenta Sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, pitali smo jesu li mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Sve ostale priče možete pogledati na našem portalu.

Društvene mreže kao prikaz stanja

Naš serijal u kojem govorimo o mladima i ratu se nastavlja u Sarajevu. U narednih nekoliko dana objavljivati ćemo priče sa studentima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Prvi je Ante Kelavić koji trenutno pohađa master studije iz oblasti socilogije kojeg smo pitali da li su mladi izvukli pouke iz ratova devedesetih. Ista pitanja smo pitali i studente u Beogradu, a njihove odgovore možete pogledati na našem portalu. 

Kako mediji izvještavaju o mladima

Mediji o mladima u Srbiji izvještavaju sporadično. Često se teme koje se tiču mladih izbjegavaju u medijima zato što ne donose profit. Ovo su samo neke od izjava troje mladih novinara s kojima je na temu medija i mladih razgovarao naš beogradski dopisnik.

Šta to čini odgovornog pojedinca?

Prema riječima dr. Čedomira Čupića, inače profesora na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, svaki pojedinac mora ispuniti sedam ključnih odgovornosti koje od njega prave odgovornu osobu. Svih sedam profesor Čupić spominje i objašnjava u videu, te kaže da je ovo idealan model na osnovu kojeg ljudi mogu vidjeti koliko su odgovorni prema sebi i drugima.

U Srbiji zabrana uzgoja i ubijanja životinja radi krzna

Nakon predugih 10 godina prelaznog razdoblja konačno je i u Srbiji stupila na snagu zabrana uzgoja životinja radi krzna. Zakonom o dobrobiti životinja još 2009. godine zabranjeno je „držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože“ na radost velike većine javnosti i udruženja koje su brojnim kampanjama i javnim akcijama radili na tome da i Srbija bude zemlja u kojoj se niti jedna životinja neće ubijati radi krzna. Kazne za nepoštovanje zabrane uzgoja krznašica iznose od 100.000 do 1.000.000 dinara.

Iz srpskog udruženja Sloboda za životinje ne skrivaju oduševljenje i sreću:

„Smatramo da je uvođenje i provođenje zabrane uzgoja radi krzna velik korak za ostvarivanje prava životinja i pravno oslobođenje velike grupe životinja, što je svakako tendencija 21. stoljeća. Jako okrutan i bespotreban način eksploatacije i životinja i prirode i u Srbiji je od 1. januara je ilegalan. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su do sada na bilo koji način podržavali kampanju Za Srbiju bez krzna. Svi ste vi doprinijeli tome da sačuvamo jednu jako dobru i naprednu zakonsku odredbu time spasivši veliki broj života.“

Činčile su jedina vrsta koja se u Srbiji uzgajala radi dobijanja krzna, a godišnje je ubijano oko 12 000 ovih socijalnih i inteligentnih životinja koje su izvozili u Mađarsku. Velik dio uzgajivača tokom prijelaznog perioda zatvorio je svoje farme i prenamijenio svoje poslovnje, time u potpunosti ispoštovavši Zakon.

No, za vrijeme prelaznog razdoblja neki od njih pokušali su srušiti zabranu s ciljem da otvore vrata uzgoju kuna koje su htjeli premjestiti iz država u kojima je zabrana već stupila na snagu, na što se srpska javnost zgrozila. Uz pomoć raznih udruženja za zaštitu životinja i uz podršku 40 organizacija civilnog sektora koje su glasno rekle ne nepoštivanju Zakona, okrutnosti prema životinjama i zagađenju okoliša, konačno je u potpunosti okončan mučni uzgoj i smrt životinja radi deranja njihova krzna.

„Zauvijek smo se rešili logora smrti u kojima se životinje drže u minijaturnim kavezima, guše plinom, ubijaju genitalnim strujnim udarom, a zatim deru i izvoze kako bi nemoralna elita mogla hvaliti skupocjenim bundama, okovratnicima i šubarama. Srbiju više neće trovati i zagađivati kemikalijama i leševima“ dodaju iz Slobode za životinje.

U Evropi zabrana uzgoja životinja radi krzna postoji i primjenjuje se, osim u Hrvatskoj, i u Velikoj Britaniji, Austriji, Makedoniji, Sloveniji, Belgiji, Nemačkoj, Švedskoj i Luksemburgu. Propisane zabrane s prelaznim periodima postoje u Holandiji, Češkoj, Norveškoj, Danskoj. U Španiji je zabranjeno otvaranje farmi krznašica iz ekoloških razloga. Švicarka nema formalnu zabranu, ali iznimno stroge propise koji ne dozvoljavaju uzgoj.

Koalicija bez Krzna BiH čestita Slobodi za životinje iz Srbije, kao i međunarodnim organizacijama, koje su mnogo doprinijele, poput Fur Free Alliance i PETA-e na zatvaranju poglavlja života kojeg će se svi jednog dana sramiti te na ostvarenju velike pobjede kako za životinje tako i za ljude.

Podsjetimo da je Bih prpustila svoju šansu i početkom 2018. godine dozvola je ostanak farmi krznašica u našoj zemlji.

Da je zatvorila svoje farme Bosna i Hercegovina mogla je biti lider u Evropi kada je ova oblast u pitanju. Međutim, političari su ignorisali struku i ekologe, pa farme krzna ostaju u BiH do 2028.

Autor: Maja Isović Dobrijević / www.6yka.com

Vještački nacionalizam = politički poeni

Šesta priča iz serijala o mladima i ratu govori o tome da li su mladi izvukli pouke iz dešavanja devedesetih godina. Mišel Zubenica, politički analitičar iz Beograda smatra da mladi nisu spremni da ponove historijske greške. Više u video priči.

Ništa nismo naučili

Petar Ranković smatra da mladi, a ni stariji, nisu ništa naučili iz dešavanja devedesetih. Ovo je peta priča iz serijala o mladima i ratu kojeg smo snimali u Beogradu i u kojem mladi ljudi odgovaraju na pitanja kojih se mnogi plaše. Više u video priči.

Rat je loš, rat uništava

Treća priča iz serijala u kojem smo s mladima iz Beograda razgovarali o ratu. Marko Golubović iz Centra za međunarodnu javnu politiku smatra da mladi nisu naučili lekcije iz prethodnih ratova iz jednog prostog razloga: u njima nisu učestvovali. Cijelu priču pogledajte u videu. 

Rat kao škola mladima?

Andrej Ševo, magistrand na Univerzitetu u Beogradu za Perspektiva.plus govori o tome da li su mladi izvukli pouke iz ratnih dešavanja devedesetih.  Ovo je druga priča iz serijala u kojem smo s mladima iz Beograda govorili o ratu i posljedicama koje ratovi ostave. 

Mladi (ne)znaju o ratu

“Mislim da postoje tri grupe ljudi koji gledaju drugačije na devedesete.” – riječi su Maje Žilić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Maja je jedna od šestoro mladih ljudi iz Beograda s kojima smo razgovarali o prošlosti i ratu, te o tome da li su mladi izvukli pouke iz dešavanja devesetih. Prvu priču iz serijala pogledajte u videu. 

“Ako nemaš vezu za tebe je kasno”

O društvu govore mladi iz Beograda, Bijeljine, Zagreba, Sarajeva i Istočnog Sarajeva.
*”Ako nemaš vezu za tebe je kasno” – iz pjesme “Sto i jedan razlog” – Elemental

https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-cetvrta-epizoda-beograd/27624417.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-druga-sezona-druga-epizoda-bijeljina/27538273.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/28351668.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-zagreb-treca-epizoda/28378454.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-sarajevo-cetvrta-epizoda/28333124.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/perspektiva-prijedor-treca-epizoda/28433306.html

„To je naša priroda i društvo”

O društvu u kojem žive govore mladi iz Zenice, Budve, Bijeljine i Beograda
*„To je naša priroda i društvo“ – iz pjesme “Priroda i društvo” – Elemental

„Mržnja nije naša već nam je data”

O politici govore mladi iz Fojnice, Kiseljaka, Mostara, Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Podgorice i Vukovara
*„Mržnja nije naša već nam je data“ – iz pjesme „Suze“ – Edo Maajka feat. Marčelo

Login